Aktio

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike

Pravilnik o načinu i mjestu provođenja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana počinioca nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 30. stav (3) i člana 82. stav (4) Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/25) federalni ministar rada i socijalne politike, uz saglasnost federalnog ministra zdravstva, donosi

PRAVILNIK
O NAČINU I MJESTU PROVOĐENJA ZAŠTITNE MJERE OBAVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA POČINIOCA NASILJA U PORODICI I NASILJA PREMA ŽENAMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.Predmet Pravilnika

Ovim se pravilnikom propisuje način i mjesto provođenja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana počinioca nasilja u porodici i nasilja prema ženama (u daljem tekstu: zaštitna mjera).

Član 2.Rodno značenje izraza

Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku, a imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li navedeni u muškom ili ženskom gramatičkom rodu, odnose se jednako na lica oba spola.

Član 3.Značenje pojedinih izraza

U smislu ovoga pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

  • a)
    Zaštitna mjera je mjera kojom se počiniocu nasilja, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine, nalaže obavezni psihosocijalni tretman.
  • b)
    Počinilac nasilja je lice kojem je pravosnažnim rješenjem nadležnog suda izrečena zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana zbog počinjenog nasilja u porodici ili nasilja prema ženama.
  • c)
    Psihosocijalni tretman je strukturirani stručni postupak koji obuhvata psihološke i socijalne intervencije usmjerene na prepoznavanje i razumijevanje uzroka nasilnog ponašanja počinioca, njegovo mijenjanje, te usvajanje nenasilnih obrazaca ponašanja.
  • d)
    Provodilac mjere je ustanova, organizacija ili drugo ovlašteno tijelo koje ispunjava propisane uslove za provođenje psihosocijalnog tretmana i koje ima odobrenje nadležnog ministarstva.
  • e)
    Stručni tim je grupa stručnih lica različitih profila (psiholog, socijalni radnik, psihijatar, psihoterapeut i drugi) koja provodi psihosocijalni tretman u skladu s individualnim planom tretmana.
  • f)
    Plan tretmana je dokument koji izrađuje stručni tim na osnovu procjene rizika i potreba počinioca nasilja, a koji sadrži ciljeve, metode, dinamiku i trajanje tretmana.
  • g)
    Procjena rizika je sistematični postupak utvrđivanja vjerovatnosti ponavljanja nasilnog ponašanja i drugih faktora važnih za planiranje tretmana.

Član 4.Svrha i cilj provođenja zaštitne mjere

(1) Svrha provođenja zaštitne mjere iz člana 1. ovoga pravilnika jest otklanjanje uzroka nasilnog ponašanja putem unapređenja mentalnog zdravlja, poticanja pozitivnih promjena u ponašanju počinioca nasilja u porodici i nasilja prema ženama (u daljem tekstu: počinilac nasilja), poboljšanja odnosa s drugima, te opšteg funkcionisanja u porodici, zajednici i društvu kroz kombinaciju psihološke i socijalne podrške.

(2) Cilj provođenja zaštitne mjere jest potaknuti počinioca nasilja da postane svjestan svojega nasilnog ponašanja, prepozna vlastitu odgovornost, te usvoji obrasce nenasilnog ponašanja.

Član 5.Načela provođenja zaštitne mjere

Provođenje zaštitne mjere zasniva se na sljedećim načelima:

  • a)
    Načelo sigurnosti žrtve što znači da provođenje mjere ne smije ugroziti sigurnost žrtve, članova njezine porodice niti drugih lica povezanih sa žrtvom, te da se sve aktivnosti provode na način koji sprečava ponovnu viktimizaciju.
  • b)
    Načelo individualizovanog pristupa što znači da se tretman prilagođava individualnim potrebama i okolnostima počinioca nasilja, uz uvažavanje procjene rizika i plana tretmana.
  • c)
    Načelo interdisciplinarnosti što znači da u provođenju zaštitne mjere sarađuju stručnjaci različitih profila iz područja psihologije, socijalnog rada, psihijatrije, prava i drugih relevantnih disciplina.
  • d)
    Načelo stručnosti i profesionalne etike što znači da se zaštitna mjera provodi u skladu s priznatim stručnim standardima, etičkim kodeksima i propisima kojima se uređuje rad stručnih lica.
  • e)
    Načelo povjerljivosti što znači da se svi podaci prikupljeni tokom provođenja zaštitne mjere smatraju povjerljivima i koriste se isključivo u svrhu provođenja ove mjere, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
  • f)
    Načelo zakonitosti što znači da provođenje zaštitne mjere mora biti u potpunosti usklađeno sa zakonom i ovim pravilnikom.

II. MJESTO I USLOVI PROVOĐENJA ZAŠTITNE MJERE

Član 6.Mjesto provođenja zaštitne mjere

(1) Zaštitna mjera provodi se u zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite, odnosno u centrima za mentalno zdravlje u zajednici (u daljem tekstu: centar za mentalno zdravlje).

(2) Centar za mentalno zdravlje iz stava (1) ovoga člana organizuje se kao dio doma zdravlja te mora ispunjavati uslove u pogledu prostora, medicinsko-tehničke opreme i stručnog kadra, u skladu s Pravilnikom o organizaciji i bližim uslovima prostora, medicinsko-tehničke opreme i stručnog kadra koje trebaju ispunjavati centri za mentalno zdravlje u zajednici, kao i edukaciji iz oblasti zloupotrebe psihoaktivnih supstanci ("Službene novine Federacije BiH", broj: 73/11).

(3) Članovi stručnog tima centra za mentalno zdravlje, koji provodi zaštitnu mjeru, moraju biti osposobljeni za provođenje specijalizovanih programa psihosocijalnog tretmana počinioca nasilja, te redovno sudjelovati u programima stručnog usavršavanja u toj oblasti.

(4) Ako na području kantona u kojem počinilac nasilja ima prebivalište ili boravište ne postoji centar za mentalno zdravlje iz stava (1) ovoga člana, zaštitna mjera provodi se u centru za mentalno zdravlje u kantonu najbližem njegovu prebivalištu ili boravištu.

III. POSTUPAK I NAČIN PROVOĐENJA ZAŠTITNE MJERE

Član 7.Početak postupka provođenja zaštitne mjere

Postupak provođenja zaštitne mjere započinje danom zaprimanja sudskog rješenja kojim se počinilac nasilja upućuje na obavezan psihosocijalni tretman.

Član 8.Prijem počinioca i inicijalna procjena

(1) Centar za mentalno zdravlje (u daljem tekstu: provodilac mjere) dužan je izvršiti prijem počinioca nasilja u skladu s odlukom suda o upućivanju na obavezan psihosocijalni tretman.

(2) Stručni tim provodioca mjere provodi inicijalnu procjenu počinioca nasilja, koja obuhvata osnovne psihosocijalne karakteristike, procjenu rizika ponavljanja nasilja, te identifikaciju specifičnih potreba i okolnosti koje mogu uticati na provođenje tretmana, uključujući prikladnost za provođenje psihosocijalnog tretmana.

(3) Rezultati inicijalne procjene predstavljaju osnovu za izradu individualnog plana tretmana, koji se sačinjava u skladu s odredbama člana 9. ovoga pravilnika.

(4) Ako stručni tim koji priprema i provodi individualni plan tretmana ocijeni da je to neophodno, u pripremu i provođenje plana uključuje nadležni organ starateljstva, u skladu s nadležnostima tog organa.

(5) Provodilac mjere osigurava koordinaciju s drugim relevantnim službama, shodno njihovim nadležnostima, ako je to potrebno za kvalitetno provođenje tretmana.

Član 9.Planiranje i provođenje individualnog plana tretmana

(1) Zaštitna mjera psihosocijalnog tretmana počinioca nasilja može se provoditi individualno i/ili grupno.

(2) Prije početka tretmana, provodilac mjere provodi ulaznu dijagnostičku procjenu, kojom se procjenjuju kognitivne i psihološke karakteristike nužne za razumijevanje aktivnosti tretmana i kapacitet počinioca nasilja za sudjelovanje (komunikacione vještine, pažnja, koncentracija, kognitivne sposobnosti, mentalno zdravlje i slično).

(3) Ako dijagnostička procjena pokaže da su stvoreni uslovi za tretman, provodilac mjere, u saradnji s počiniocem nasilja, izrađuje pisani plan provođenja zaštitne mjere.

(4) Pisani plan provođenja zaštitne mjere iz stava (3) ovoga člana sadrži:

  • a)
    osnovne podatke o počiniocu nasilja;
  • b)
    oblik provođenja tretmana (individualno i/ili grupno);
  • c)
    obaveze počinioca nasilja tokom trajanja tretmana;
  • d)
    datum početka tretmana;
  • e)
    način praćenja ponašanja počinioca nasilja tokom tretmana;
  • f)
    procijenjenu orijentacionu dužinu trajanja tretmana koju utvrđuje multidisciplinarni tim (psihijatar, psiholog, socijalni radnik);
  • g)
    plan postupanja u kriznim situacijama radi zaštite žrtve;
  • h)
    plan i postupak uključivanja žrtve u tretman, ako je primjenjivo.

(5) Ako procjena provodioca mjere pokaže svrsishodnost, može se organizovati grupni rad s počiniocima, vodeći računa o efikasnosti i dokazanim rezultatima ove metode.

(6) Žrtva može biti uključena u tretman ako stručni tim procijeni da je to potrebno za uspješnost tretmana, ako je njeno uključivanje dobrovoljno, te pod uslovom da su počinilac i žrtva upoznati da se radi o psihosocijalnom tretmanu kao izrečenoj zaštitnoj mjeri, a ne o bračnoj ili porodičnoj terapiji.

Član 10.Upoznavanje žrtve s dijelom pisanog plana zaštitne mjere

(1) Provodilac mjere je dužan upoznati odraslo lice koje je žrtva nasilja s dijelom pisanog plana zaštitne mjere koji se odnosi na zaštitu žrtve.

(2) Ako je žrtva dijete, s dijelom pisanog plana upoznaje se roditelj ili staratelj djeteta koji nije počinilac nasilja.

(3) Ako je žrtva odraslo lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost, provodilac mjere upoznaje njegovog zakonskog zastupnika ili staratelja s dijelom pisanog plana koji se odnosi na zaštitu žrtve.

(4) Dio pisanog plana s kojim se žrtva upoznaje uključuje informacije o:

  • a)
    mjerama zaštite i mjestima na koja se može skloniti;
  • b)
    kontaktima i telefonskim brojevima za hitnu pomoć;
  • c)
    postupanju koje može doprinijeti vlastitoj sigurnosti i uspješnom provođenju zaštitne mjere.

(5) Dio pisanog plana koji se odnosi na zaštitu žrtve ne smije biti dostupan počiniocu nasilja nad kojim se provodi zaštitna mjera, kako bi se osigurala sigurnost žrtve.

(6) Provodilac mjere osigurava da upoznavanje žrtve s dijelom pisanog plana bude provedeno na način koji je siguran, povjerljiv i primjeren dobi, sposobnostima i stanju žrtve.

Član 11.Završetak tretmana i završni izvještaj

(1) Završetak provođenja zaštitne mjere psihosocijalnog tretmana nastupa kada počinilac nasilja ispuni aktivnosti predviđene individualnim planom tretmana, ili kada stručni tim provodioca mjere procijeni da je tretman dovršen ili da dalje provođenje nije moguće ili svrsishodno.

(2) Stručni tim provodioca mjere izrađuje završni izvještaj koji sadrži:

  • a)
    pregled provedenih aktivnosti i tretmanskog rada s počiniocem nasilja;
  • b)
    procjenu napretka i postignutih ciljeva;
  • c)
    identifikovane rizike i preporuke za dalje postupanje;
  • d)
    eventualne preporuke za uključivanje drugih relevantnih službi ili dodatnih mjera.

(3) Završni se izvještaj dostavlja nadležnom sudu koji je donio rješenje o upućivanju počinioca na obavezan psihosocijalni tretman, u skladu s propisima i internim procedurama provodioca mjere.

(4) Provodilac mjere osigurava da završni izvještaj bude izrađen u povjerljivom obliku, poštujući prava počinioca nasilja i sigurnost žrtve.

Član 12.Postupanje u slučaju nemogućnosti, nepoštivanja ili neefikasnosti zaštitne mjere

(1) Provodilac mjere dužan je bez odlaganja obavijestiti nadležni sud:

  • a)
    ako dijagnostička procjena pokaže da opšte psihološko funkcionisanje počinioca (kognitivno, ponašajno, emocionalno ili osobine ličnosti) predstavlja ograničenje za razumijevanje i aktivno sudjelovanje u psihosocijalnom tretmanu, te da se počinilac ne može uključiti u tretman;
  • b)
    ako počinilac nasilja ne dolazi redovno na psihosocijalni tretman;
  • c)
    ako provodilac mjere procijeni da, i pored redovnog prisustva, tretman neće dovesti do promjene u ponašanju počinioca nasilja.

(2) Provodilac mjere odmah obavještava sud koji je izrekao zaštitnu mjeru i po potrebi predlaže obustavu, produženje ili zamjenu mjere drugom zakonom propisanom mjerom.

(3) U slučaju neizvršenja ili kršenja izrečene mjere, provodilac mjere je dužan, odmah po saznanju, podnijeti prijavu nadležnom tužilaštvu.

IV. EVIDENCIJA, PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Član 13.Opšte odredbe o evidencijama i izvještajima

(1) Provodilac mjere dužan je sistematično i uredno voditi evidencije, te redovno izrađivati i dostavljati izvještaje o provođenju zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana kako bi se osigurala potpuna dokumentovanost provođenja mjera, praćenje efikasnosti tretmana i zaštita prava i interesa žrtava i počinioca nasilja.

(2) Opšta svrha vođenja evidencija i izrade izvještaja jest omogućiti provodiocu mjere, nadležnim organima uprave i sudovima:

  • a)
    praćenje i kontrolu zakonitosti i pravilnosti provođenja zaštitne mjere;
  • b)
    ocjenu efikasnosti psihosocijalnog tretmana u svrhu unapređenja programa;
  • c)
    pravovremeno prepoznavanje i reagovanje na rizike za žrtve i članove porodice;
  • d)
    izradu statističkih i analitičkih podloga za planiranje, upravljanje i razvoj sistema zaštite od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.

(3) Cilj vođenja evidencija jest osigurati:

  • a)
    transparentnost i objektivnost u dokumentovanju toka i ishoda tretmana;
  • b)
    mogućnost detaljnog uvida u pojedinačne slučajeve radi podrške u radu s počiniocima nasilja i zaštiti žrtava;
  • c)
    dostupnost podataka potrebnih za pravovremeno izvještavanje nadležnih organa;
  • d)
    usklađenost s propisima o zaštiti ličnih podataka, profesionalnoj tajnosti i etičkim standardima u radu s počiniocima i žrtvama nasilja.

(4) Evidencije i izvještaji vode se i izrađuju u pisanom i elektronskom obliku, uz dosljedno poštivanje standarda kvalitete i tačnosti podataka, kao i stalnu brigu za sigurnost i povjerljivost informacija koje su u njima sadržane.

(5) Evidencije i izvještaji propisani ovim pravilnikom čine jedinstven sistem stručne i administrativne dokumentacije o provođenju zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana pri čemu podaci sadržani u evidencijama predstavljaju osnov za izradu odgovarajućih izvještaja, te se koriste kao službeni dokumentacijski osnov za praćenje provođenja mjere, stručnu evaluaciju tretmana i informisanje nadležnih organa.

Član 14.Individualna evidencija o provođenju zaštitne mjere

(1) Provodilac mjere dužan je voditi individualnu evidenciju za svakog počinioca nasilja kojem je izrečena zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana, radi cjelovitog praćenja toka tretmana, napretka počinioca nasilja, kriznih situacija i zaštite žrtve.

(2) Individualna evidencija iz stava (1) ovoga člana predstavlja operativnu stručnu evidenciju o provođenju tretmana kod pojedinog počinioca nasilja, te čini osnovni izvor podataka za praćenje toka tretmana, izradu individualnog izvještaja o provođenju zaštitne mjere iz člana 17. ovoga pravilnika, kao i za vođenje zbirnih evidencija i izradu zbirnih izvještaja o provođenju zaštitnih mjera.

(3) Cilj vođenja individualne evidencije iz stava (1) ovoga člana je:

  • a)
    dokumentovati tok provođenja tretmana i napredak počinioca nasilja;
  • b)
    pratiti prisustvo, sudjelovanje i rezultate tretmana;
  • c)
    evidentirati krizne situacije i mjere poduzete radi zaštite žrtve;
  • d)
    osigurati podatke potrebne za pravovremeno izvještavanje nadležnih sudova;
  • e)
    poduprijeti procjenu efikasnosti tretmana i eventualno prilagođavanje individualnog plana tretmana.

(4) Individualna evidencija iz stava (1) ovoga člana sadrži najmanje sljedeće podatke:

  • a)
    osnovni identifikacioni podaci o počiniocu nasilja;
  • b)
    broj sudskog rješenja i datum upućivanja na obavezni tretman;
  • c)
    plan i način provođenja tretmana (individualno ili grupno);
  • d)
    evidenciju prisustva i sudjelovanja u tretmanu;
  • e)
    bilješke o napretku i postignutim rezultatima tretmana;
  • f)
    krizne situacije i poduzete mjere zaštite žrtve;
  • g)
    podatke o dobrovoljnom uključivanju žrtve u tretman, ako je primjenjivo;
  • h)
    podatke potrebne za izradu individualnog izvještaja o provođenju tretmana.

(5) Individualna evidencija iz stava (1) ovoga člana vodi se u pisanom i elektronskom obliku, uz dosljedno poštivanje standarda kvaliteta i tačnosti podataka, zaštitu njihove povjerljivosti, te propisa o zaštiti ličnih podataka.

(6) Individualna evidencija iz stava (1) ovoga člana vodi se kao sastavni dio dosjea ili spisa počinioca nasilja u zdravstvenoj ustanovi ili centru za mentalno zdravlje.

(7) Individualna evidencija dokumentuje se na Obrascu ZMOPST-1, koji čini sastavni dio ovoga pravilnika.

Član 15.Zbirna evidencija o provođenju zaštitnih mjera

(1) Provodilac mjere dužan je sistematično voditi zbirnu evidenciju o svim zaštitnim mjerama obaveznog psihosocijalnog tretmana koje su, tokom jedne kalendarske godine, provedene u okviru njegove nadležnosti, na način koji omogućava potpun i pregledan prikaz provođenja zaštitnih mjera, bez otkrivanja pojedinačnih ličnih podataka počinilaca nasilja.

(2) Zbirna evidencija iz stava (1) ovoga člana predstavlja internu administrativno-statističku evidenciju o provođenju zaštitnih mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana, te služi za praćenje ukupnog obima rada provodioca mjere, pregled provođenja tretmana u određenom periodu i izradu interne statistike zdravstvene ustanove ili centra za mentalno zdravlje.

(3) Svrha zbirne evidencije iz stava (1) ovoga člana jest pružiti pouzdan osnov za praćenje ukupnog obima i toka provođenja zaštitne mjere, utvrđivanje trendova i pokazatelja efikasnosti tretmana, te izradu statističkih i analitičkih podloga za potrebe rukovodioca ustanove, stručnog tima koji provodi tretman i drugih nadležnih tijela.

(4) Cilj vođenja zbirne evidencije iz stava (1) ovoga člana jest omogućiti provodiocu mjere i rukovodstvu ustanove sistematično praćenje provođenja tretmana, ocjenu efikasnosti programa i identifikaciju problematičnih područja, uz poštivanje propisa o zaštiti ličnih podataka i etičkih standarda u radu s počiniocima i žrtvama nasilja.

(5) Zbirna evidencija iz stava (1) ovoga člana vodi se na osnovu podataka iz individualnih evidencija o provođenju tretmana iz člana 14. ovoga pravilnika, te sadrži agregirane statističke podatke o provođenju zaštitnih mjera.

(6) Zbirna evidencija iz stava (1) ovoga člana sadrži najmanje sljedeće podatke:

  • a)
    ukupan broj tretmana započetih i završenih u izvještajnom periodu;
  • b)
    prosječno trajanje tretmana;
  • c)
    broj izrečenih mjera po prvi put i broj ponovljenih mjera za istog počinioca;
  • d)
    broj mjera za koje je predložen prekid, produženje ili zamjena drugom mjerom;
  • e)
    broj evidentiranih slučajeva nepoštivanja ili kršenja mjere;
  • f)
    broj tretmana provedenih individualno, grupno ili kombinovano;
  • g)
    broj počinioca prema spolu i starosnim grupama;
  • h)
    broj slučajeva dobrovoljnog uključivanja žrtve u psihosocijalni tretman;
  • i)
    broj kriznih situacija i poduzetih mjera zaštite žrtve;
  • j)
    broj izvršenih izmjena ili dopuna plana tretmana;
  • k)
    broj slučajeva u kojima je provodilac mjere obavijestio nadležni sud ili podnio prijavu nadležnom tužilaštvu zbog nemogućnosti provođenja, prekida, nepoštivanja ili neefikasnosti zaštitne mjere;
  • l)
    druge agregirane podatke od značaja za praćenje i analizu provođenja zaštitnih mjera.

(7) Podaci iz zbirne evidencije iz stava (1) ovoga člana koriste se kao osnov za izradu zbirnog izvještaja o provođenju zaštitnih mjera koji se dostavlja nadležnim organima uprave.

(8) Zbirna evidencija iz stava (1) ovoga člana vodi se u pisanom i elektronskom obliku, uz poštivanje standarda za vođenje evidencija i zaštitu povjerljivosti podataka, te se dokumentuje na Obrascu ZMOPST-2, koji čini sastavni dio ovoga pravilnika.

Član 16.Zbirni izvještaj o provođenju zaštitnih mjera

(1) Provodilac mjere dužan je izrađivati zbirni izvještaj o provođenju zaštitnih mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana tokom izvještajnog perioda, radi analitičkog praćenja provođenja mjera i izvještavanja nadležnih organa uprave.

(2) Zbirni izvještaj iz stava (1) ovoga člana predstavlja analitičko-statistički izvještaj o provođenju zaštitnih mjera na nivou provodioca, te služi za praćenje efikasnosti tretmana, identifikovanje izazova u provođenju mjera i pružanje podloge za razvoj i unapređenje sistema zaštite od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.

(3) Svrha zbirnog izvještaja iz stava (1) ovoga člana jest omogućiti nadležnim organima uprave uvid u ukupni obim i tok provođenja zaštitnih mjera, procjenu efikasnosti sistema tretmana, te izradu analitičkih i statističkih podloga za planiranje javnih politika i programa u oblasti zaštite od nasilja.

(4) Cilj izrade i dostavljanja zbirnog izvještaja iz stava (1) ovoga člana jest:

  • a)
    pružiti pouzdane i agregirane podatke o provođenju zaštitnih mjera na nivou provodioca mjere;
  • b)
    omogućiti praćenje trendova u provođenju tretmana i procjenu njegove efikasnosti;
  • c)
    osigurati osnov za statističko i analitičko izvještavanje nadležnih organa uprave;
  • d)
    identifikovati problematična područja u provođenju tretmana i potrebu za dodatnim mjerama ili prilagođavanjima sistema.

(5) Zbirni izvještaj iz stava (1) ovoga člana izrađuje se na osnovu podataka iz zbirne evidencije iz člana 15. ovoga pravilnika, koja se vodi na osnovu individualnih evidencija iz člana 14. ovoga pravilnika, te sadrži agregirane statističke i analitičke podatke o provođenju zaštitnih mjera.

(6) Zbirni izvještaj iz stava (1) ovoga člana sadrži najmanje sljedeće podatke:

  • a)
    agregirane podatke o obimu provođenja zaštitnih mjera u izvještajnom periodu;
  • b)
    broj počinilaca prema kantonima i jedinicama lokalne samouprave (opštinama i gradovima);
  • c)
    oblik i prosječno trajanje tretmana (individualni, grupni, kombinovani);
  • d)
    broj tretmana započetih, završenih, prekinutih ili produženih tokom izvještajnog perioda;
  • e)
    broj slučajeva dobrovoljnog uključivanja žrtve u tretman;
  • f)
    agregirane podatke o kriznim situacijama i poduzetim mjerama zaštite žrtve;
  • g)
    analitička stručna zapažanja o provođenju tretmana;
  • h)
    preporuke za unapređenje sistema provođenja zaštitnih mjera;
  • i)
    druge podatke od značaja za analizu i izvještavanje o provođenju tretmana.

(7) Zbirni izvještaj iz stava (1) ovoga člana izrađuje se u pisanom i elektronskom obliku, uz poštivanje standarda kvaliteta i tačnosti podataka, zaštitu povjerljivosti i sigurnosti informacija, te propisa o zaštiti ličnih podataka.

(8) Zbirni izvještaj dokumentuje se na Obrascu ZMOPST-3, koji čini sastavni dio ovoga pravilnika.

Član 17.Individualni izvještaj o provođenju zaštitne mjere

(1) Provodilac mjere dužan je izraditi individualni izvještaj o provođenju zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana za svakog počinioca nasilja obuhvaćenog ovom mjerom, radi informisanja nadležnog suda o toku i rezultatima provođenja tretmana.

(2) Individualni izvještaj iz stava (1) ovoga člana predstavlja formalni stručni dokument koji se dostavlja nadležnom sudu, te sadrži stručnu procjenu provođenja i efikasnosti tretmana kod konkretnog počinioca nasilja.

(3) Svrha individualnog izvještaja iz stava (1) ovoga člana jest omogućiti nadležnom sudu uvid u tok provođenja zaštitne mjere, procjenu napretka počinioca nasilja, identifikovanje eventualnih kriznih situacija, te donošenje odluka o daljem postupanju ili eventualnoj izmjeni mjere.

(4) Cilj izrade i dostavljanja individualnog izvještaja iz stava (1) ovoga člana jest:

  • a)
    pružiti nadležnom sudu pouzdane i stručne informacije o provođenju izrečene zaštitne mjere;
  • b)
    omogućiti procjenu efikasnosti tretmana kod pojedinog počinioca nasilja;
  • c)
    osigurati pravovremeno informisanje suda o eventualnim kriznim situacijama, kršenju mjere ili drugim okolnostima značajnim za sigurnost žrtve;
  • d)
    dati stručne preporuke za dalje postupanje u odnosu na počinioca nasilja i provođenje zaštitne mjere.

(5) Individualni izvještaj iz stava (1) ovoga člana izrađuje se na osnovu podataka iz individualne evidencije iz člana 14. ovoga pravilnika i stručne procjene voditelja tretmana.

(6) Individualni izvještaj iz stava (1) ovoga člana sadrži najmanje sljedeće podatke:

  • a)
    identifikacione podatke počinioca nasilja i podatke o relevantnom sudskom rješenju;
  • b)
    podatke o planu tretmana i njegovoj realizaciji (individualni i/ili grupni tretman);
  • c)
    evidenciju prisustva, sudjelovanja i napretka počinioca nasilja tokom tretmana;
  • d)
    evidenciju kriznih situacija i poduzetih mjera radi zaštite žrtve;
  • e)
    podatke o dobrovoljnom uključivanju žrtve u tretman, ako je primjenjivo;
  • f)
    stručnu procjenu postignutih rezultata i ishoda tretmana;
  • g)
    preporuke za dalje postupanje, uključujući eventualnu izmjenu ili nastavak mjere;
  • h)
    druge podatke relevantne za procjenu provođenja zaštitne mjere.

(7) Individualni izvještaj iz stava (1) ovoga člana izrađuje se u pisanom i elektronskom obliku, uz poštivanje standarda kvaliteta i tačnosti podataka, zaštitu povjerljivosti i sigurnosti informacija, te propisa o zaštiti ličnih podataka.

(8) Individualni izvještaj dokumentuje se na Obrascu ZMOPST-4, koji čini sastavni dio ovoga pravilnika.

Član 18.Obaveze izvještavanja

(1) Provodilac mjere dužan je redovno izrađivati i dostavljati izvještaje nadležnim organima na propisanim obrascima, radi osiguranja pravovremenog praćenja provođenja zaštitne mjere, evaluacije efikasnosti tretmana i zaštite interesa žrtava i počinioca nasilja.

(2) Izvještaji utvrđeni odredbama ovoga pravilnika dostavljaju se sljedećim organima:

  • a)
    Individualni izvještaji za svakog počinioca iz člana 17. i, prema potrebi, zbirni izvještaji o provođenju mjera kod svih počinioca iz člana 16. ovoga pravilnika dostavljaju se nadležnom sudu koji je izrekao zaštitnu mjeru.
  • b)
    Zbirni izvještaji o provođenju mjera kod svih počinioca iz člana 16. ovoga pravilnika dostavljaju se, putem Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Gender centru Federacije Bosne i Hercegovine, radi objedinjavanja i dostavljanja Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova, te radi analize efikasnosti sistema i pripreme strateških preporuka.

(3) Izvještaji se izrađuju i dostavljaju u rokovima i na način propisan ovim pravilnikom, uz dosljedno poštivanje propisa o zaštiti ličnih podataka, profesionalnoj tajnosti i etičkim standardima u radu s počiniocima i žrtvama nasilja.

(4) Provodilac mjere dužan je osigurati da sadržaj izvještaja bude potpun, tačan i pravovremen, te da informacije sadržane u njima budu prikazane na način koji omogućava sistematično praćenje, analizu i evaluaciju provođenja mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana.

Član 19.Rokovi za zaključenje evidencija i dostavljanje izvještaja

(1) Provodilac mjere dužan je zaključiti individualnu evidenciju o svakom pojedinom počiniocu nasilja iz člana 14. ovoga pravilnika najkasnije u roku od 15 dana od završetka provođenja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana ili prekida tretmana iz opravdanih razloga.

(2) Provodilac mjere je dužan u roku od 15 dana od dana zaključenja evidencije iz stava (1) ovoga člana izraditi i dostaviti individualni izvještaj iz člana 17. ovoga pravilnika nadležnom sudu.

(3) Provodilac mjere dužan je zaključiti zbirnu evidenciju iz člana 15. ovoga pravilnika najkasnije do 31. januara za prethodnu kalendarsku godinu.

(4) Provodilac mjere je dužan u roku od 15 dana od dana zaključenja evidencije iz stava (3) ovoga člana izraditi i dostaviti zbirni izvještaj iz člana 16. ovoga pravilnika, putem Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Gender centru Federacije Bosne i Hercegovine.

(5) U slučaju vanrednih situacija koje onemogućavaju poštivanje rokova utvrđenih odredbama ovoga člana, provodilac mjere dužan je o istom bez odlaganja obavijestiti relevantne institucije, navodeći razloge kašnjenja i predviđeni novi rok za zaključenje propisanih evidencija i dostavljanje izvještaja.

(6) Svi rokovi propisani ovim članom primjenjuju se bez obzira na način vođenja evidencija (pisani ili elektronski oblik), te se poštuju standardi zaštite povjerljivosti podataka i profesionalne tajnosti.

Član 20.Potpisivanje i ovjeravanje obrazaca

(1) Obrasce evidencija i izvještaja propisane ovim pravilnikom potpisuju lica odgovorna za njihovu izradu i sadržaj, u skladu s vrstom i namjenom pojedinog obrasca.

(2) Individualnu evidenciju o provođenju zaštitne mjere (Obrazac ZMOPST-1) potpisuje voditelj tretmana koji vodi evidenciju i odgovoran je za tačnost i potpunost unesenih podataka.

(3) Zbirnu evidenciju o provođenju zaštitnih mjera (Obrazac ZMOPST-2) i zbirni izvještaj o provođenju zaštitnih mjera (Obrazac ZMOPST-3) potpisuje ovlašteno lice provodioca mjere, koje je odgovorno za tačnost, cjelovitost i vjerodostojnost agregiranih podataka.

(4) Individualni izvještaj o provođenju zaštitne mjere (Obrazac ZMOPST-4) potpisuju voditelj tretmana i ovlašteno lice provodioca mjere, čime se potvrđuje stručna osnovanost izvještaja i njegova službena vjerodostojnost.

(5) Ovlašteno lice iz st. (3) i (4) ovoga člana određuje provodilac mjere pisanom odlukom.

(6) Svaki obrazac mora biti označen datumom i potpisan prije dostavljanja nadležnim organima, pri čemu potpis potvrđuje vjerodostojnost sadržaja.

(7) U slučaju elektronskog vođenja evidencija i izrade izvještaja, potpis se može zamijeniti elektronskim potpisom u skladu s propisima kojima je uređeno ovo pitanje, pod uslovom da je osigurana vjerodostojnost i nepromjenjivost podataka.

(8) Provodilac mjere dužan je čuvati originalne ili elektronski ovjerene obrasce evidencija i izvještaja u skladu s propisima o arhiviranju i zaštiti povjerljivih podataka.

V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 21.Troškovi provođenja zaštitne mjere

(1) Troškove provođenja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana snosi sud koji je izrekao predmetnu mjeru.

(2) Visinu troškova iz stava (1) ovoga člana utvrđuje federalni ministar pravde posebnim rješenjem, na prijedlog federalnog ministra zdravstva, te nakon prethodnog konsultiranja domova zdravlja, odnosno centara za mentalno zdravlje.

(3) Rješenje iz stava (2) ovoga člana sadrži i visinu naknade za rad stručnjaka uključenih u multidisciplinarni tim odgovoran za provođenje zaštitne mjere, koja se isplaćuje iz sredstava koja zdravstvena ustanova naplati na ime troškova provođenja zaštitne mjere.

Član 22.Prikupljanje, obrada i zaštita ličnih podataka

Prilikom vođenja, obrade i dostavljanja evidencija i izvještaja u skladu s odredbama članova 14. do 17. ovoga pravilnika, provodioci mjere dužni su postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka ("Službeni glasnik BiH", broj: 12/25) i Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 16/03 i 102/09 - Prečišćeni tekst: broj: 32/10), uz obavezno poštivanje profesionalne tajnosti, etičkih standarda, te zaštite prava i interesa žrtava i počinioca nasilja.

Član 23.Postupanje s mjerama izrečenim prije stupanja na snagu Pravilnika

(1) Zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana koje su izrečene ili čije je izvršenje započelo prije dana stupanja na snagu ovoga pravilnika okončat će se u skladu s propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga pravilnika.

(2) Za potrebe zaključivanja evidencija i izrade izvještaja, primjenjuju se pravila važeća u vrijeme izvršenja tih mjera.

(3) U slučaju potrebe za prilagođavanjem mjere radi zaštite žrtve ili osiguranja efikasnosti tretmana, provodilac mjere postupit će u skladu s odredbama ovoga pravilnika.

Član 24.Prestanak važenja ranijeg pravilnika

Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu i mjestu provođenja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana počinioca nasilja u porodici ("Službene novine Federacije BiH", broj 63/17).

Član 25.Stupanje na snagu pravilnika

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 05-02/3-1855/25
17. marta 2026. godine

Ministar
Adnan Delić, s. r.