Aktio

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o dopustivosti i meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u predmetu broj U 1/08, rješavajući zahtjev dr. Milorada Živkovića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. i člana 63. st. 2. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 60/05), u sastavu: Hatidža Hadžiosmanović, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Tudor Pantiru, sudija Mato Tadić, sudija Constance Grewe, sutkinja Krstan Simić, sudija na sjednici održanoj 25. januara 2008. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

  • 1.
    Dr. Milorad Živković (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 15. januara 2008. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbe člana 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 61/04, u daljnjem tekstu: Zakon o finansiranju institucija BiH) sa odredbom člana VIII/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva je zatražio da Ustavni sud, u skladu sa članom 24. stav 4. Pravila Ustavnog suda, postupa hitno. Također, podnosilac zahtjeva je zatražio da Ustavni sud, ukoliko nije u mogućnosti odluku o zahtjevu donijeti po hitnom postupku, donese privremenu mjeru kojom bi suspendirao odredbu člana 6. stav 11. Zakona o finansiranju institucija BiH.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

  • 2.
    Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlamentarna skupština BiH) zatraženo je 16. januara 2008. godine da dostave odgovore na zahtjev.
  • 3.
    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH dostavio je 24. januara 2008. godine mišljenje u vezi s dostavljenim zahtjevom.
  • 4.
    Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na zahtjev je dostavljen podnosiocu zahtjeva.
  • 5.
    Ustavni sud je, na podnosiočev zahtjev i u skladu sa članom 24. stav 4. Pravila Ustavnog suda, odlučio da o podnesenom zahtjevu, s obzirom na prirodu predmeta, odlučuje po hitnom postupku. Također, Ustavni sud je, u skladu sa članom 93. stav 1. alineja 2. i stav 3. Pravila Ustavnog suda, donio odluku o izuzeću sutkinje Seade Palavrić, zato što je učestvovala u donošenju zakona čija se ocjena kompatibilnosti traži.

Djelimično se usvaja zahtjev dr. Milorada Živkovića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

III. Zahtjev

  • a)
    Navodi iz zahtjeva
    • 6.
      Podonosilac zahtjeva navodi da je član 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija BiH suprotan odredbi člana VIII/2. Ustava Bosne i Hercegovine, zato što se osporenom odredbom propisuje da, ukoliko se budžet Bosne i Hercegovine ne usvoji najkasnije do 31. marta, "nakon toga se neće realizirati rashodi u bilo koje svrhe osim isplate neisplaćenog duga sve dok se budžet propisno ne usvoji". Podnosilac navodi da je "već na prvi pogled i laiku jasno" da su restriktivne mjere blokade rashoda, zbog neusvajanja budžeta Bosne i Hercegovine u određenom roku, suprotne članu VIII Ustava Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva dalje navodi da Ustav Bosne i Hercegovine, također, predviđa restriktivne mjere koje definira u članu VIII/2. tako što propisuje privremeno primjenjivanje budžeta iz prethodne godine, te da se "ustavotvorac vjerovatno rukovodio činjenicom da bi primjenjivanje budžeta iz prethodne godine, kao uskog okvira, trebalo dovoljno stimulativno da djeluje na sve institucije koje učestvuju u procesu usvajanja Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine da maksimalno nastoje da osiguraju da se poštuju rokovi za njegovo usvajanje".
    • 7.
      Podnosilac zahtjeva dalje navodi da primjena osporene odredbe člana 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija BiH, u slučaju da se budžet Bosne i Hercegovine ne usvoji u zakonom propisanom roku, "može dovesti do prestanka funkcioniranja institucija Bosne i Hercegovine, haosa i mnogih drugih štetnih posljedica koje je teško i zamisliti". Također, podnosilac zahtjeva ističe da "usvajanje budžeta treba stimulirati, jednako kao što treba i restriktivnim mjerama vršiti presiju na sve koji su uključeni u proces njegovog usvajanja, ali ne tako da budžet bude izvan Ustava BiH i važniji od same Bosne i Hercegovine i da je činjenica neusvajanja budžeta može ozbiljno ugroziti. Kakve bi posljedice nastupile kada bi se institucijama BiH isključili struja i grijanje, kada bi ostale bez telefonskih veza i umrežavanja na Internet, a zaposleni u SIPI, OSI, DGS-u, Ustavnom sudu i svim drugim institucijama bez plaća. Neke institucije bi ostale i bez smještaja, jer se ne bi mogao platiti".
    • 8.
      Na osnovu navedenog, podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud proglasi neustavnom odredbu člana 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija BiH i da "naloži Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana provede odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine tako što će usvojiti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine u kome se briše osporena odredba".
  • b)
    Odgovor na zahtjev
    • 9.
      U dostavljenom mišljenju Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je naveo da je podnosiočev zahtjev razmatran na sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (u daljnjem tekstu: Komisija), održanoj 24. januara 2008. godine. Nakon održane rasprave Komisija je utvrdila da je Zakon o finansiranju institucija BiH Dom naroda usvojio 23. novembra, a Predstavnički dom 2. decembra 2004. godine. U mišljenju se dalje navodi da je Komisija "većinom glasova, i to: sa tri glasa 'za', jednim glasom 'protiv' i dva 'uzdržana' glasa podržala navedeni zahtjev. U trenutku glasanja sjednici nisu prisustvovala tri člana Komisije". Dalje se navodi da je predsjedavajući Komisije Šefik Džaferović izuzeo mišljenje smatrajući da zahtjev ne treba podržati, kao i da je član Komisije Halid Genjac naknadno pristupio, te da je tražio da se "i njegovo mišljenje izuzme jer smatra da Ustavnopravna komisija slične zahtjeve ne treba ni podržati, ni ne podržati, nego samo navesti činjenice u pogledu usvojenog zakona".

Utvrđuje se da član 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 61/04) u dijelu u kojem glasi: "Ako se budžet ne usvoji do 31. marta, nakon toga se neće realizirati rashodi u bilo koju svrhu osim isplate neizmirenog duga sve dok se budžet propisno ne usvoji" nije u skladu sa članom VIII/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

IV. Relevantni propisi

  • 10.
    U Zakonu o finansiranju institucija BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 61/04) relevantne odredbe glase:

"Član 10.

Š...Ć (3) Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine razmatra Prijedlog budžeta koji podnosi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i, u skladu s vlastitim Poslovnikom, usvaja Zakon o budžetu do 31. decembra tekuće godine u skladu sa odobrenim budžetom za tu godinu.

Član 11.

(1) Ako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji Zakon o budžetu prije početka fiskalne godine, finansiranje će biti privremeno sve do stupanja na snagu tog zakona.

(2) Privremeno finansiranje, s ciljem obavljanja aktivnosti zakonski utvrđenih budžetskih korisnika i izvršavanja međunarodnih finansijskih obaveza Bosne i Hercegovine, vrši se srazmjerno sredstvima utrošenim prema tromjesečnom prosjeku za prethodnu fiskalnu godinu.

Š...Ć

(6) Budžet se mora usvojiti najkasnije do 31. marta svake godine. Ako se budžet ne usvoji do 31. marta, nakon toga se neće realizirati rashodi u bilo koju svrhu osim isplate neizmirenog duga sve dok se budžet propisno ne usvoji."

Ukida se član 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine u dijelu u kojem je proglašen neustavnim, u skladu sa članom 63. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

V. Dopustivost

  • 11.
    Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, što znači da je zahtjev podnijelo ovlašteno lice iz člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Predmet zahtjeva je ocjena ustavnosti osporene odredbe Zakona o finansiranju institucija BiH koji je donijela Parlamentarna skupština BiH, a za čije rješavanje je Ustavni sud nadležan prema članu VI/3.a) alineja 2. Ustava Bosne i Hercegovine.
  • 12.
    Imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da je zahtjev dopustiv, zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, te da ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev nije dopustiv.

Odredba člana 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine u dijelu u kojem je proglašena neustavnom prestaje da važi narednog dana od dana objavljivanja ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", u skladu sa članom 63. stav 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

VI. Meritum

  • 13.
    Podnosilac zahtjeva navodi da osporena odredba člana 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija BiH nije saglasna odredbi člana VIII Ustava Bosne i Hercegovine.
  • 14.
    Ustav Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

"Član VIII

Finansije

  • 1.
    Parlamentarna skupština će svake godine, na prijedlog Predsjedništva, usvojiti budžet kojim se finansiraju troškovi potrebni za izvršavanje nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
  • 2.
    Ukoliko se takav budžet ne usvoji pravovremeno, budžet za prethodnu godinu će biti korišten na privremenoj osnovi.
  • 3.
    Federacija će osigurati dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda koji su potrebni za budžet, osim ako se prihodi ne prikupljaju na način kako je utvrdila Parlamentarna skupština."
  • 15.
    Ustav u savremenom značenju predstavlja najviši i temeljni pravni akt u državi, kojim se uspostavlja politički i pravni poredak, pa s njim moraju biti usaglašeni svi akti i postupanja javne vlasti i građana. Ustav i na osnovu njega doneseni zakoni moraju omogućiti uspostavljanje djelotvorne javne vlasti, u interesu društvene zajednice, ali istovremeno moraju tu javnu vlast ograničiti kako bi se spriječile zloupotrebe. To znači da je potrebno uspostaviti ravnotežu između protivrječnih zahtjeva za ograničenu ali djelotvornu vlast. Svako državno tijelo ograničeno je u svom djelovanju pravom: zakonodavno tijelo mora se pridržavati ustava, a izvršna i sudska vlast ustava i zakona. Ustavne norme tumače se i prilagođavaju životnim potrebama na svakoj ravni implementacije, a najprije u toku razrade u zakonodavstvu, uz puno poštivanje principa ustavnosti. Princip ustavnosti ne znači samo zahtjev da zakone donosi nadležno zakonodavno tijelo prema propisanoj proceduri već znači i zahtjev da zakoni i drugi propisi moraju i sadržajno biti u skladu s odredbama ustava. Samo akt koji ispunjava ove zahtjeve zadovoljava princip ustavnosti i u formalnom i u materijalnom smislu. Materijalna neustavnost, između ostalog, odnosi se i na sadržajnu neusklađenost odredaba zakona sa odredbama ustava, bilo da se radi o neposrednoj suprotnosti (contra constitutionem) ili o uređivanju odnosa suprotno smislu ustavnih odredaba (praeter constitutionem).
  • 16.
    U konkretnom slučaju podnosilac zahtjeva ne osporava formalnu ustavnost Zakona o finansiranju institucija BiH, već isključivo ističe neustavnost osporene odredbe ovog Zakona u materijalnom smislu, navodeći da je osporena odredba navedenog zakona "očigledno neustavna". U suštini, podnosilac zahtjeva smatra da je osporena odredba neustavna, budući da je zakonodavac propisao rok do kojeg se mora usvojiti budžet za tekuću fiskalnu godinu, a nakon proteka tog roka bit će onemogućeno realiziranje bilo kakvih rashoda "osim isplate neizmirenog duga, dok se budžet propisno ne usvoji". Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o neposrednoj ili, kako to podnosilac zahtjeva kaže, "očiglednoj" neustavnosti, jer se Zakonom o finansiranju institucija BiH dalje razrađuje ustavna odredba o privremenom finansiranju u slučaju da budžet ne bude usvojen pravovremeno. Međutim, Ustavni sud smatra da je potrebno ispitati da li je osporena zakonska odredba suprotna smislu ustavne odredbe iz člana VIII/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
  • 17.
    Ustavni sud zapaža, prije svega, da je Ustavom Bosne i Hercegovine data jasna nadležnost Parlamentarnoj skupštini da usvoji budžet za finansiranje troškova potrebnih za izvršavanje nadležnosti institucija BiH i njenih međunarodnih obaveza. Također, Ustav je predvidio i rješenje za slučaj da državni budžet ne bude usvojen pravovremeno, propisujući da će se tada, na privremenoj osnovi, koristiti budžet za prethodnu godinu. Ustavni sud smatra da je ratio ovakvog ustavnog rješenja bio, svakako, omogućavanje normalnog i nesmetanog funkcioniranja države, odnosno državnih institucija, i u slučaju da zbog nekog razloga budžet ne bude usvojen pravovremeno. Pri tome, Ustavni sud zapaža da odredba člana VIII/2. Ustava Bosne i Hercegovine ima karakter ustavnog principa, jer se njome ne određuju pobliže pojmovi "pravovremeno" i "na privremenoj osnovi". To je, svakako, stoga što je ostavljeno državnom zakonodavcu da, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima i obavezama, odgovarajućim zakonom detaljnije regulira ova pitanja, pridržavajući se ustavne odredbe.
  • 18.
    Postupajući u skladu sa svojim nadležnostima, Parlamentarna skupština BiH je u članu 10. Zakona o finansiranju institucija BiH propisala da će razmatrati prijedlog budžeta koji će predložiti Predsjedništvo BiH i usvojiti Zakon o budžetu do 31. decembra tekuće fiskalne godine. Ustavni sud smatra da je na ovaj način zakonom razrađen ustavni pojam "pravovremenosti". Kad je riječ o ustavnom pojmu "na privremenoj osnovi", zakonodavac je to ustavno rješenje dalje razradio propisujući da će, ukoliko Zakon o budžetu ne bude usvojen prije početka nove fiskalne godine, finansiranje biti privremeno sve do stupanja na snagu tog zakona, odnosno najduže do 31. marta, do kada se mora donijeti Zakon o budžetu. Da bi osigurao poštivanje ove odredbe, zakonodavac je propisao da istekom tog roka neće biti moguća realizacija rashoda u bilo koju svrhu osim za isplate neizmirenih dugova, kao vrstu restriktivne mjere.
  • 19.
    Odgovarajući na pitanje da li je ovakva zakonska odredba suprotna smislu člana VIII Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, prije svega, zapaža da Ustav Bosne i Hercegovine uspostavlja osnovne ustavne principe i ciljeve za funkcioniranje Bosne i Hercegovine, između ostalog, i putem izvršavanja nadležnosti i obaveza institucija države. Iz toga slijedi pozitivna ustavna obaveza Bosne i Hercegovine i njenih nadležnih organa da se stvori neophodan pravni okvir u kojem će biti specificirane ustavne obaveze. Jedna od tih obaveza, bez koje bi bilo praktično nemoguće djelotvorno izvršavanje nadležnosti države, odnosno njenih institucija, jeste usvajanje budžeta za svaku fiskalnu godinu. U tom smislu, kako je već rečeno, Ustav BiH uspostavlja samo osnovne ustavne principe koje je dužan razraditi zakonodavac.
  • 20.
    U konkretnom slučaju Ustavni sud smatra da zakonodavac nije postupio suprotno Ustavu BiH kada je opću ustavnu odredbu o privremenom finansiranju državnih institucija u slučaju da budžet ne bude usvojen pravovremeno, zakonom konkretizirao tako što je odredio rok do kada takva privremena situacija može trajati. Naime, kako je već navedeno, ratio odredbe člana VIII/2. Ustava Bosne i Hercegovine jeste omogućavanje nesmetanog funkcioniranja države i njenih institucija pri čemu je privremeno finansiranje moguće samo u određenom periodu u kojem postoji obaveza nadležnih institucija da intenzivnije i efikasnije rade na usvajanju budžeta. Međutim, Ustavni sud smatra da svrha i smisao ovakve odredbe ni u kom slučaju nije da privremeno stanje traje neograničeno dugo. Takvim tumačenjem dovelo bi se u pitanje djelotvorno funkcioniranje države i njenih institucija a, kako je već rečeno, Ustav i na osnovu njega doneseni zakoni moraju omogućiti uspostavljanje i funkcioniranje djelotvorne javne vlasti.
  • 21.
    Zato, Ustavni sud smatra da zakonodavac može vremenski ograničiti rok u kojem se može vršiti privremeno finansiranje i u kojem se budžet mora usvojiti, što kao cilj ima djelotvorno izvršavanje nadležnosti institucija BiH. Stoga, osporena odredba člana 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija BiH u dijelu koji glasi: "Budžet se mora usvojiti najkasnije do 31. marta svake godine" nije suprotna članu VIII/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
  • 22.
    S druge strane, Ustavni sud zapaža da osporenom odredbom člana 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija BiH zakonodavac propisuje i neku vrstu sankcije u slučaju da budžet ne bude usvojen ni u naknadno ostavljenom roku. Podnosilac zahtjeva u tom smislu ukazuje na konkretne probleme i posljedice koje bi mogle nastupiti ukoliko budžet ne bude usvojen do 31. marta 2008. godine. Međutim, pri ocjenjivanju ustavnosti nekog zakona ili neke odredbe određenog zakona zadatak Ustavnog suda je da takvu ocjenu izvrši in abstracto bez obzira na bilo kakav konkretni slučaj. Stoga će Ustavni sud općenito razmotriti pitanje ustavnosti osporenog zakonskog rješenja.
  • 23.
    Imajući u vidu ono što je već rečeno, Ustavni sud smatra da zakonodavac, svakako, ima ovlaštenje i nadležnost da predvidi i propiše način postupanja u slučaju da budžet ne bude usvojen ni nakon isteka roka koji je propisan za privremeno finansiranje. Međutim, mjere koje zakonodavac propiše u takvom slučaju ne mogu biti takve da potpuno onemoguće rad države, odnosno njenih institucija, jer je to suprotno ciljevima, smislu i duhu Ustava Bosne i Hercegovine. Mogućnost privremenog finansiranja, koja je propisana u članu VIII/2. Ustava Bosne i Hercegovine, predviđena je upravo s ciljem djelotvornog funkcioniranja države i njenih institucija, a ne njihove potpune blokade. Stoga se ova odredba nikako ne može tumačiti kao da daje zakonodavcu ovlaštenje da zakonom onemogući svako djelovanje državnih institucija bez obzira o kojem je pitanju riječ. Naprotiv, smisao ovakve ustavne odredbe je da ostavi širok prostor zakonodavcu da pronađe najbolja rješenja kako bi se osiguralo djelotvorno funkcioniranje države. Ustavni sud se neće baviti pitanjem koje će mjere zakonodavac izabrati kao najefikasnije, jer je to isključiva nadležnost zakonodavca. Međutim, Ustavni sud ukazuje da je zakonodavac dužan hitno preduzeti odgovarajuće legislativne mjere kako bi pitanje usvajanja budžeta i privremenog finansiranja riješio u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kako je to obrazloženo u ovoj odluci, i na način koji neće voditi eventualnom onemogućavanju funkcioniranja institucija države Bosne i Hercegovine.
  • 24.
    Na osnovu navedenog, Ustavni sud smatra da odredba člana 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine u dijelu u kojem glasi: "Ako se budžet ne usvoji do 31. marta, nakon toga se neće realizirati rashodi u bilo koju svrhu osim isplate neizmirenog duga sve dok se budžet propisno ne usvoji" nije saglasna članu VIII/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Podnosiočev zahtjev koji se odnosi na član 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine u dijelu u kojem glasi: "Budžet se mora usvojiti najkasnije do 31. marta svake godine" odbija se kao neosnovan.

VII. Zaključak

  • 25.
    Ustavni sud zaključuje da zakonodavac ima ovlaštenje da, s ciljem efikasnog funkcioniranja države, odredi rok u kojem se mora donijeti budžet i u kojem može trajati privremeno finansiranje, ali da mjere koje propiše u slučaju da taj rok ne bude ispoštovan ne smiju potpuno onemogućavati izvršavanje nadležnosti državnih institucija, jer bi to bilo suprotno navedenom cilju i duhu Ustava Bosne i Hercegovine. Stoga, Ustavni sud zaključuje da je osporena odredba člana 11. stav 6. Zakona o finansiranju institucija BiH u dijelu koji glasi: "Budžet se mora usvojiti najkasnije do 31. marta svake godine" saglasna članu VIII/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, u dijelu koji glasi: "Ako se budžet ne usvoji do 31. marta, nakon toga se neće realizirati rashodi u bilo koju svrhu osim isplate neizmirenog duga sve dok se budžet propisno ne usvoji" osporena odredba nije saglasna članu VIII/2. Ustava Bosne i Hercegovine, zato što ovakva mjera u cijelosti onemogućava izvršavanje nadležnosti državnih institucija nakon navedenog datuma.
  • 26.
    S obzirom na odluku u meritumu u ovom predmetu, Ustavni sud smatra da nema osnova za razmatranje prijedloga podnosioca zahtjeva za donošenje privremene mjere.
  • 27.
    Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 63. st. 2. i 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
  • 28.
    Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine".

Predsjednica
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović, s. r.