Aktio

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o dopustivosti i meritumu

na sjednici održanoj 27. juna 2006. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU ODLUKA JE OBJAVLJENA U "SLUŽBENOM GLASNIKU BIH", BROJ 87/06.
<B>OBRAZLOŽENJE

Hatidža Hadžiosmanović, predsjednica

Miodrag Simović, potpredsjednik

Valerija Galić, potpredsjednica

Mato Tadić, sudija

Seada Palavrić, sutkinja

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije Josefa Čupića, Marka Čupića, Jadranke Rokvić, Krste Polića, Manojla Babića, Ive Čupića, Jasne Đokić, Jelenka Preradovića, Sojke Banković, Vojislava Bankovića, Jasne Spaić, Matije Klobučarić i Rasima Salčina, podnesene protiv Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, u pogledu ostvarivanja potraživanja po osnovu stare devizne štednje položene kod domaćih banaka na teritoriji Bosne i Hercegovine, zato što su izmijenjene pravne okolnosti.

Odbacuje se kao nedopušten dio apelacije Jelenka Preradovića koji se odnosi na dinarski polog kod Jugobanke Sarajevo i Privredne banke Sarajevo, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije Josefa Čupića, Marka Čupića, Jadranke Rokvić, Krste Polića, Manojla Babića, Ive Čupića, Jasne Đokić, Jelenka Preradovića, Sojke Banković, Vojislava Bankovića, Jasne Spaić, Matije Klobučarić i Rasima Salčina, podnesene protiv Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu ostvarivanja potraživanja po osnovu stare devizne štednje položene kod Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, Glavna filijala Sarajevo i kod Investbanke Beograd, zbog toga što su ratione personae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Usvajaju se apelacije Josefa Čupića, Marka Čupića, Jadranke Rokvić, Krste Polića, Manojla Babića, Ive Čupića, Jasne Đokić, Jelenka Preradovića, Sojke Banković, Vojislava Bankovića, Jasne Spaić, Matije Klobučarić i Rasima Salčina u pogledu ostvarivanja potraživanja po osnovu stare devizne štednje položene kod Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, Glavna filijala Sarajevo i kod Investbanke Beograd, u odnosu na pozitivnu obavezu Bosne i Hercegovine i utvrđuje se povreda prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Odbijaju se kao neosnovane apelacije Josefa Čupića, Marka Čupića, Jadranke Rokvić, Krste Polića, Manojla Babića, Ive Čupića, Jasne Đokić, Jelenka Preradovića, Sojke Banković, Vojislava Bankovića, Jasne Spaić, Matije Klobučarić i Rasima Salčina u pogledu ostvarivanja potraživanja po osnovu stare devizne štednje položene kod Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, Glavna filijala Sarajevo i kod Investbanke Beograd, podnesene protiv Federacije Bosne i Hercegovine u odnosu na član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Ova odluka dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine da bi se osigurala ustavna prava u skladu sa ovom odlukom.

Nalaže se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine da obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine".

I. Uvod

  • 1.
    Josef Čupić i Marko Čupić, koje zastupa Ivo Čupić, Jadranka Rokvić, Krsto Polić, Manojlo Babić, Ivo Čupić, Jasna Đokić, Jelenko Preradović, Sojka Banković, Vojislav Banković, Jasna Spaić, Matija Klobučarić i Rasim Salčin (u daljnjem tekstu: apelanti) podnijeli su u periodu od augusta 2005. godine do maja 2006. godine apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, radi ostvarivanja potraživanja stare devizne štednje položene kod komercijalnih banaka sa sjedištem na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, kod Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, Glavna filijala Sarajevo i Investbanke Beograd. Dio apelacije apelanta Jelenka Preradovića odnosi se na dinarski polog kod Jugobanke Sarajevo i Privredne banke Sarajevo.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

  • 2.
    Ustavni sud je, u skladu sa članom 31. Pravila Ustavnog suda, odlučio da apelacije AP 1729/05, AP 1730/05, AP 1836/05, AP 1901/05, AP 1993/05, AP 2403/05, AP 2643/05, AP 348/06, AP 412/06, AP 413/06, AP 839/06, AP 876/06 i AP 1381/06 spoji u jedan predmet, pod brojem AP 1729/05, jer se radi o nadležnosti Ustavnog suda o istom pitanju, povodom kojeg Ustavni sud može voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku.
  • 3.
    Ustavni sud je ranije u predmetima broj AP 130/04 i AP 164/04 zatražio i dobio odgovore na navode iz apelacija od Bosne i Hercegovine putem Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine, Ljubljanske banke d.d. Sarajevo i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine preko Federalnog ministarstva finansija. S obzirom da se u konkretnim predmetima radi o istim pitanjima Ustavni sud nije smatrao potrebnim da predmetne apelacije prosljeđuje stranama u postupku radi dostavljanja odgovora, već je uzeo u obzir navedene ranije dostavljene odgovore.

III. Činjenično stanje

  • 4.
    Apelanti su građani Bosne i Hercegovine. Prije raspada Socijalističke federativne republike Jugoslavije (u daljnjem tekstu: SFRJ) ulagali su devize kod bivših komercijalnih banaka u toj zemlji kao i kod Investbanke Beograd i Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, odnosno u njihovim filijalama koje su se nalazile na teritoriji Bosne i Hercegovine, odnosno sadašnje Federacije Bosne i Hercegovine.
  • 5.
    Neposredno pred početak, kao i u toku oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini, podnosioci apelacija, uglavnom, nisu bili u mogućnosti da podižu novac sa svojih štednih računa. Također, svi njihovi pokušaji da podignu novac u poslijeratnom periodu bili su odbijeni bez obrazloženja ili pozivanja na zakone koje su usvojile SFRJ, Republika Bosna i Hercegovina i kasnije Federacija Bosne i Hercegovine..
  • 6.
    Neki od apelanata posjeduju izvode sa Jedinstvenog računa građana kod Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Jedinstveni račun građana), na kojima su registrovana njihova potraživanja po osnovu stare devizne štednje.
  • 7.
    Neki od podnosilaca apelacije su pokrenuli sudske postupke kako bi ostvarili svoja potraživanja po osnovu stare devizne štednje. Međutim, niti jedan sudski postupak nije rezultirao ostvarenjem potraživanja, tako da su ti postupci do danas ostali bez rezultata.
  • 8.
    Radi ostvarenja potraživanja stare devizne štednje neki od apelanata su se obraćali bankama, Federalnoj agenciji za privatizaciju i Ministarstvu finansija Bosne i Hercegovine.
  • 9.
    Činjenice pojedinačnih predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

Predmet broj AP 1729/05

  • 10.
    Apelacija je podnesena Ustavnom sudu 16. augusta 2005. godine. Apelant je polagao sredstva na devizne štedne knjižice kod Jugobanke Sarajevo u iznosu od 2.122,48 USD, 7.770,50 DEM i 1.499,45 CHF i kod Ljubljanske banke-ekspozitura Centar Sarajevo u iznosu od 1.052,22 USD i 371,50 DEM.

Predmet broj AP 1730/05

  • 11.
    Apelacija je podnesena 16. augusta 2005. godine. Apelant je polagao sredstva na devizne štedne knjižice, i to na jednu štednu knjižicu kod Jugobanke Sarajevo iznos od 4.947,49 USD, 722,71 CHF, 1.002,35 DEM i 1.167,96 ATS, i na drugu iznos od 1.255,16 DEM, dok je kod Ljubljanske banke-ekspozitura Centar, polagao iznos od 344,61 USA, 682,61 ŠFRS i 7.003,98 DEM.

Predmet broj AP 1836/05

  • 12.
    Apelacija je podnesena 31. augusta 2005. godine. Apelantica je polagala sredstva na devizne štedne knjižice kod Privredne banke Sarajevo na iznos od 473,13 DEM i kod Ljubljanske banke, Filijala Sarajevo na iznos od 13,13 DEM.

Predmet broj AP 1901/05

  • 13.
    Apelacija je podnesena 13. septembra 2005. godine. Apelant je polagao sredstva na deviznu štednu knjižicu kod Jugobanke Sarajevo, i to iznos od 20.486,00 DEM, 51.081, 76 ITL, 426,62 ŠEK, 3.626,18 USA i 27,28 DKR, i kod Ljubljanske banke-ekspozitura Centar, na iznos od 95,27 DEM.

Predmet broj AP 1993/05

  • 14.
    Apelacija je podnesena 23. septembra 2005. godine. Apelant je polagao sredstva na deviznu štednu knjižicu kod Jugobanke Sarajevo, i to na iznos od 19.743,51 DEM, 402,10 USA i kod Ljubljanske banke-ekspozitura Otoka, na iznos od 8.036,80 USD.

Predmet broj AP 2403/05

  • 15.
    Apelacija je podnesena 24. novembra 2005. godine. Apelant je polagao sredstva na deviznu štednu knjižicu kod Jugobanke Sarajevo, i to na jednoj knjižici iznos od 56,53 DEM i 4.078,28 CHF, a na drugoj knjižici iznos od 13,40 USD, 2.003,99 CHF, 127,47 SEK, 3.192,64 DEM. Na jednoj knjižici kod Ljubljanske banke, filijala Sarajevo, apelant je polagao sredstva na iznos od 460,02 CHF, 307,40 USA, 1.559,44 DEM, dok je na drugoj polagao sredstva u iznosu od 2.166,74 ATS, 2.664,34 DEM, 4.213,00 GRD, 24.304,00 ITL, 1059,52 CHF i 365,55 USD. Na deviznu štednu knjižicu kod Privredne banke Sarajevo apelant je polagao sredstva u iznosu od 1.270,71 AUD i 1.546,36 DEM. Prema izvodu sa Jedinstvenog računa građana od 22. juna 2004. godine, potraživanje apelanta po osnovu stare devizne štednje iznosi 20.503,83 KM.

Predmet broj AP 2643/05

  • 16.
    Apelacija je podnesena 23. decembra 2005. godine. Apelantica je polagala sredstva na deviznu štednu knjižicu kod Privredne banke Sarajevo u iznosu od 1.001,65 ATS, 636,66 CHF i 1.1101,93 DEM i kod Ljubljanske banke, filijala Sarajevo, u iznosu od 3.121,94 DEM. Apelanticin suprug je polagao sredstva na deviznu štednu knjižicu kod Jugobanke Sarajevo u iznosu od 3.378,46 DEM i 141,12 USA. U prilogu apelacije apelantica je dostavila rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda II u Sarajevu broj O-36/00 od 3. marta 2000. godine, kojim je ona proglašena zakonskom nasljednicom, sa djelom 1/1. Prema izvodu sa Jedinstvenog računa građana od 21. decembra 2005. godine, apelanticino potraživanje po osnovu stare devizne štednje iznosi 9.850,51 KM.

Predmet broj AP 348/06

  • 17.
    Apelacija je podnesena 17. februara 2006. godine. Apelant je polagao sredstva na deviznu štednu knjižicu kod Privredne banke Sarajevo iznos od 303,51 DEM, kod Ljubljanske banke, ekspozitura V. Putnika, iznos od 682,76 DEM, 13,81 AUS, i kod Jugobanke Sarajevo na jednoj deviznoj knjižici iznos od.194,37 DEM, a na drugoj iznos od 3.567,65 DEM. Apelant je raspolagao dinarskim pologom na štednoj knjižici kod Jugobanke i Privredne banke Sarajevo.

Predmet broj AP 412/06

  • 18.
    Apelacija je podnesena 24. februara 2006. godine. Apelantica je polagala sredstva na deviznu štednu knjižicu kod Jugobanke Sarajevo iznos od 1.933,75 DEM, 39.524,98 ITL, 84,72 USA i 3.100,90 ATS i kod Ljubljanske banke, ekspozitura Centar, iznos od 1.601,57 DEM i 1.206,09 ŠFRS.

Predmet broj AP 413/06

  • 19.
    Apelacija je podnesena 24. februara 2006. godine. Apelant je polagao sredstva na deviznu štednu knjižicu kod Privredne banke Sarajevo iznos od 4.913,63 DEM i kod Ljubljanske banke iznosu od 810,68 DEM, 2.742,86 ŠFRS i 202,41 USA.

Predmet broj AP 839/06

  • 20.
    Apelacija je podnesena 15. marta 2006. godine. Apelantica je polagala sredstva na deviznu štednu knjižicu kod Privredne banke Sarajevo iznos od 515,05 FRF, 2.002,76 DEM, 42,04 USD, 9.067,61 ITL i 174,43 CHF i kod Ljubljanske banke, filijala Sarajevo, iznos od 6.588,26 DEM 337,19 USD i 751,52 ATS.

Predmet broj AP 876/06

  • 21.
    Apelacija je podnesena 20. marta 2006. godine. Apelant je polagao sredstva na devizne knjižice kod Jugobanke Sarajevo, iznos od 119,96 DEM, 114,99 CHF i 253,74 FF i kod Investbanke Beograd iznos od 1.542,26 DEM i 2.877,56 CHF. Prema izvodu sa Jedinstvenog računa građana od 24. februara 2006. godine, potraživanje apelanta po osnovu stare devizne štednje iznosi 16.082,01 KM.

Predmet broj AP 1381/06

  • 22.
    Apelacija je podnesena 15. maja 2006. godine. Apelant je polagao sredstva na devizne knjižice kod Ljubljanske banke, ekspozitura Centar iznos od 1.315,37 USD i kod Privredne banke na jednoj knjižici iznos od 943,62 USD, 759,49 DEM, a na drugoj iznos od 49,71 DEM.

IV. Apelacija

a) Navodi iz apelacije

  • 23.
    Apelanti su nezadovoljni upisom svojih deviznih potraživanja na Jedinstveni račun građana i traže da im se njihova štednja isplati u gotovom novcu, te se općenito žale da im je povrijeđeno pravo na mirno uživanje imovine zagarantirano članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Jedan dio apelanata se, također, žali da im je povrijeđeno pravo na pravičnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim sudom, garantirano članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. Evropske konvencije. U predmetu broj AP 876/06 apelant je tražio da mu Ustavni sud dosudi kompenzaciju za duševne patnje zbog nemogućnosti korištenja svog novčanog pologa.

b) Odgovor na apelaciju

  • 24.
    Ustavni sud upućuje na odgovore u odlukama broj AP 130/04 od 2. decembra 2005. godine ("Službeni glasnik BiH" broj 9/06 od 13. februara 2006. godine) i AP 164/04 od 1. aprila 2006. godine ("Službeni glasnik republike Srpske" broj 49/06 od 29. maja 2006. godine).

V. Dopustivost i meritum

  • 25.
    Prilikom ispitivanja dopustivosti dijela apelacija koje se odnose na potraživanja apelanata po osnovu stare devizne štednje položene kod komercijalnih banaka sa sjedištem na području današnje Federacije Bosne i Hercegovine Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 8. i 15. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

"Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini".

Član 16. stav 4. tač. 8. i 15. Pravila Ustavnog suda glasi:

"Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva.

  • 8)
    ako su izmijenjene pravne okolnosti:
  • 15)
    apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu".
    • 26.
      U konkretnom slučaju apelanti se žale da im je povrijeđeno pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, kao i pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije. Apelanti se žale da ne mogu ostvariti svoja novčana potraživanja po osnovu stare devizne štednje, deponirane isključivo u bankama Bosne i Hercegovine i njihovim poslovnim jedinicama na teritoriji današnje Federacije Bosne i Hercegovine. U momentu kada su apelanti podnijeli apelacije odgovornost za isplatu stare devizne štednje bila je na entitetima i Brčko Distriktu. U tom momentu država nije dala garanciju da će isplata, kako u novcu tako i u formi obveznica, biti realizirana. Odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U 14/05 od 2. decembra 2005. godine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 37/06 od 16. maja 2006. godine) utvrđeno je da Zakon o izmirenju obaveza po osnovu stare devizne štednje Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, kao i odredbe Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjih obaveza Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske, koje se tiču stare devizne štednje, nisu u skladu sa članom III Ustava Bosne i Hercegovine, te se ukidaju. Protuustavnost ovih odredbi Ustavni sud Bosne i Hercegovine je našao, prije svega, zbog povrede principa podjele nadležnosti između države i entiteta. Zbog toga je Ustavni sud naredio državi da do 17. aprila 2006. godine donese zakonski okvir kojim će država regulisati pitanje isplate "stare devizne štednje".
    • 27.
      Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je Zakon o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 28/06 od 14. aprila 2006. godine). Član 1. tač. 1. i 2. navedenog zakona glasi: "Ovim Zakonom uređuju se postupak, način i rokovi izmirenja obaveza Bosne i Hercegovine po osnovu računa stare devizne štednje deponirane u domaćim bankama na teritoriji Bosne i Hercegovine. Za izmirenje obaveza po osnovu stare devizne štednje odgovorna je Bosna i Hercegovina, a sredstva osiguravaju Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine". Ovaj Zakon stupio je na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
    • 28.
      Imajući u vidu izloženo, Ustavni sud primjećuje da su u konkretnom slučaju nastupile izmijenjene pravne okolnosti, koje se sastoje u tome da je na pravnu snagu stupio Zakon o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, koji uređuje postupak, način i rokove izmirenja obaveza Bosne i Hercegovine po osnovu računa stare devizne štednje deponirane u domaćim bankama na teritoriji Bosne i Hercegovine. Stoga Ustavni sud zaključuje da su nastupile izmijenjene pravne okolnosti iz člana 16. stav 4. tačka 8. Poslovnika Ustavnog suda.
    • 29.
      Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 8. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ako su izmijenjene pravne okolnosti, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
    • 30.
      Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome hoće li koristiti pravni lijek bez obzira na to je li riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).
    • 31.
      U konkretnom slučaju apelant Jelenko Preradović je, prema članu 54. Zakona o parničnom postupku ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 53/03), mogao pred nadležnim sudom podnijeti tužbu za utvrđivanje svojih dinarskih potraživanja, dakle imao je na raspolaganju pravno sredstvo kojim bi izdejstvovao odluku o meritumu svog zahtjeva. Apelant nije dostavio dokaze da je pokrenuo parnični postupak pred nadležnim sudom radi utvrđivanja svojih potraživanja. Prema tome, Ustavni sud smatra da je apelacija Jelenka Preradovića, u dijelu koji se odnosi na dinarski polog, nedopuštena zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih po zakonu. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
    • 32.
      Apelanti se također žale da im je povrijeđeno pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, kao i pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije u odnosu na potraživanja po osnovu stare devizne štednje deponirane u Ljubljanskoj banci i Investbanci u njihovim poslovnim jedinicama u Bosni i Hercegovini, odnosno na teritoriji današnje Federacije Bosne i Hercegovine.
    • 33.
      Umjesto posebnog obrazloženja dopustivosti i merituma ove odluke u pogledu navedenih žalbenih navoda apelanata, Ustavni sud se poziva na obrazloženje i razloge navedene u predmetu Ustavnog suda broj AP 164/04 od 1. aprila 2006. godine ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 49/06 od 29. maja 2006. godine).
    • 34.
      Razlozi navedeni u Odluci broj AP 164/04 od 1. aprila 2006. godine se u cijelosti odnose i na ovu odluku, pa iz istih razloga Ustavni sud zaključuje da je došlo do povrede ustavnih prava apelanata navedenih u ovoj odluci.
    • 35.
      S obzirom da je ovom odlukom utvrđena povreda prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju u odnosu na pozitivnu obavezu Bosne i Hercegovine, Ustavni sud smatra da to predstavlja dovoljnu satisfakciju apelantima za kršenje njihovog prava na imovinu. Ustavni sud također smatra da bi dosuđivanje kompenzacije, kako to apelant traži u predmetu broj AP 876/06, predstavljalo dodatni teret koji bi doprinio daljnjem usložnjavanju situacije i koji bi otežao pronalaženje odgovarajućih rješenja u smislu zaključaka Ustavnog suda. Stoga Ustavni sud odbija zahtjev apelanata za kompenzaciju.

VI. Zaključak

  • 36.
    Ustavni sud zaključuje da nema odgovornosti Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu isplate stare devizne štednje deponirane kod Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, glavna filijala Sarajevo, i Investbanke Beograd zbog toga što su apelacije ratione personae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je odgovorna što je propustila da djelotvorno zaštiti prava apelanata na mirno uživanje njihove imovine.
  • 37.
    Na osnovu člana 16. stav 4. tač. 8, 10. i 15, člana 61. st. 1, 2. i 3. i člana 64. stav 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
  • 38.
    Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović, s. r.