Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

ODLUKA

ODLUKU

I

Usvaja se Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2005. godinu, koji je sastavni dio ove Odluke.

II

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-14-25540/05
25. augusta 2005. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća
Skupštine Kantona Sarajevo
Meliha Alić, s. r.

BILANS ENERGETSKIH POTREBA KANTONA SARAJEVO ZA 2005. GODINU

UVOD

Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2005. godinu (u daljnjem tekstu: Bilans) je dokument koji ima za cilj da definiše neophodne elemente i pokazatelje energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2005. godinu, procjenom potreba potrošača za električnom energijom, prirodnim gasom, čvrstim gorivima i naftnim derivatima na osnovu dosadašnjih pokazatelja i trendova potrošnje, uz uporedni prikaz ostvarene potrošnje/plasmana u 2004. godini. Također, dati su uočeni trendovi u kretanju potrošnje energenata u pojedinim oblastima od 1998. godine do danas, te naznačena pitanja sigurnosti snabdijevanja i potrebe donošenja odgovarajuće zakonske regulative za oblast energetike.

Bilans je rađen na osnovu izvještaja i planova javnih i drugih preduzeća koja su vodeći distributeri pojedinih vrsta energije i energenata (JP "Elektroprivreda BiH" i "Elektrodistribucija" Sarajevo, KJKP "Sarajevogas", KJKP "Toplane-Sarajevo", "Ogrevtrans" d.d. Sarajevo, uvoznici i distributeri naftnih derivata), iskazanih potreba energetski značajnih potrošača, statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, izvještaja Porezne uprave - Kantonalni ured Sarajevo, te analiza i procjena Ministarstva privrede - Sektor za industriju i energetiku.

Veliku poteškoću u izradi bilansa je predstavljala činjenica da distributeri nafte i naftnih derivata nerado ustupaju podatke o distribuciji i plasmanu ove vrste energenta (ne postoji zakonska obaveza), a dodatna otežavajuća okolnost je da od 31. 7. 2003. godine službena lica Porezne uprave Kantona Sarajevo više nisu obavezna da prisustvuju prijemu nafte i naftnih derivata na benzinskim pumpama.

U 2004. godini potrošačima u Kantonu je isporučeno:

  • -
    1.061,2/958,1 GWh bruto/neto električne energije;
  • -
    128,63 miliona Sm3 prirodnog gasa (130,92 mil.Sm3 sa gubicima);
  • -
    3.467 tona uglja i 32.240 m3 ogrjevnog drveta;
  • -
    115,024 miliona litara naftnih derivata.

Bilansom se planira da su u 2005. godini potrebe potrošača na teritoriji Kantona Sarajevo za električnom energijom i ostalim energentima, kako slijedi.

  • -
    Električna energija - bruto distributivna potrošnja 1.109,6 GWh, odnosno 1.010,8 GWh neto;
  • -
    Prirodni gas - 133,00 miliona Sm3 ( sa gubicima 135,36 milion Sm3);
  • -
    Čvrsta goriva - 3.550 tona uglja i 43.968 m3 ogrjevnog drveta;
  • -
    Naftni derivati -116,44 miliona litara.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

Tokom 2004. godine potrošači su bili redovno snabdjeveni električnom energijom, koja je pored čvrstih goriva (drvo i ugalj) značajan domaći resurs, koji pokriva preko 30% potreba Kantona Sarajevo za energijom.

Problemi koji se javljaju u distribuciji električne energije su uglavnom poznati iz ranijih godina i na žalost, bez značajnijih pomaka i u prethodnoj godini, a svode se na :

  • -
    nedovoljna ulaganja u elektrodistributivnu mrežu kako bi isporuka električne energije do krajnjih korisnika bila u skladu sa evropskim normama o kvalitetu i
  • -
    bespravna gradnja stambenih objekata i bespravna priključenja na elektrodistributivnu mrežu.

Problematika nedovoljnih ulaganja u elektrodistributivnu mrežu je sistemski uzrokovana zbog neusaglašenosti zakonske regulative (Zakon o električnoj energiji i Zakon o prostornom uređenju), a posljedice su u lošem kvalitetu isporučene električne energije (loše naponske prilike, duge beznaponske pauze). Osnovni problem je u nejasnoći izvora finansiranja izgradnje elektroenergetskih objekata. Prijedlozi za usaglašavanje navedenih zakona se nalaze u Parlamentu FBiH i za nadati se da će ovaj problem brzo biti razriješen. Za 2005.godinu je JP EP BiH izdvojila značajno veća vlastita sredstva što će doprinijeti ublažavanju ovog problema u Kantonu Sarajevo.

Ohrabruje informacije da je Vlada Kantona u saradnji sa pojedinim općinama pokrenula neke projekte sanacije infrastrukture na područjima koja su najviše napadnuta gradnjom bespravnih stambenih objekata što će značajno doprinijeti da se ovaj problem pokrene sa mrtve tačke.

U 2004. godini izgrađeno je ili rekonstruisano 49 objekata elektroenergetskog sistema (dalekovodi, kablovi, niskonaponska vazdušna i kablovska 0,4 kV mreža, transformatorske stanice kablovske ili stubne) na području svih općina Kantona sa ukupnim ulaganjam od 4,95 miliona KM, dok se u 2005. godini planiraju izvesti radovi na oko 180 objekata (sanacija 10 km magistralnih vodova, zamjena SF-6 blokova u postojećim TS, rekonstrukcija TS 10(20)/0,4 kV, izgradnja niskonaponske mreže, i slično), sa ukupnim ulaganjem od 9,25 miliona KM.

Osim ulaganja u elektrodistributivnu mrežu, u 2005. godini je planirana i realizacija prve faze izgradnje kapitalnog objekta TS 110/10(20) kV Stari Grad, čiji završetak se očekuje u 2006. godini. Izgradnjom ove trafostanice, bit će riješeni dugogodišnji energetski problemi ovog dijela Grada.

Potrebno je napomenuti da su izvori sredstava u 2004. godini za ulaganje u sanaciju i izgradnju elektrodistributivne mreže uglavnom bila vlastita sredstva JP EP BiH (90%) i sredstva koje su općine uložile putem Ugovora o zajedničkom finansiranju sa "Elektrodistribucijom Sarajevo" (9%), dok su sredstva od donatora (humanitarnih organizacija koje se još bave saniranjem stambenih objekata) svedena na 1%. Plan za 2005. godinu ima praktično isti omjer, s tim što se u finansiranje jednoga projekta (sanacija niskonaponske mreže na Žuči) u iznosu od 100.000 KM uključila direktno i Vlada Kantona Sarajevo.

Maksimalno vršno opterećenje je registrovano u decembru 2004. godine i iznosilo je 225,68 MW.

Pregled ostvarene potrošnje električne energije u 2004. godini, po naponskim nivoima i vrsti potrošača, sa uporednim pokazateljima u odnosu na plan, dat je u tabeli 1.

Iz navedenih pokazatelja se vidi da je u prošloj godini ostvarena distributivna bruto potrošnja od 1.061.210,023 MWh (2,46% više od planirane), neto distributivna potrošnja od 958.117,529 MWh (0,71% manje od plana), te gubici na mreži distribucije od 103,092,494 MWh ili 9,71% distributivne potrošnje (nešto veći od planiranih). U odnosu na 2003. godinu, ostvaren je porast distributivne bruto potrošnje 3,41%, neto od 2,63%, uz povećanje distributivnih gubitaka u procentualnom iznosu od 11,81%.

Uzimajući u obzir trend porasta potrošnje ostvaren u prethodnim godinama, te procjenu potreba i porasta broja potrošača u Kantonu, u 2005. godini se planira:

  • -
    distributivna bruto potrošnja od 1.109.654 MWh, neto 1.010.800 MWh;
  • -
    gubici na mreži distribucije od 98.854 MWh ili 8,91% distributivne bruto potrošnje;
  • -
    index distributivne potrošnje u odnosu na 2004. godinu: bruto 1,048, neto 1,047,
  • -
    udio od 14,39% u distributivnoj bruto potrošnji FBiH koju pokriva JP EP BiH.

U tabeli 2. (strana 6) dat je pregled kretanja distributivne bruto/neto potrošnje u Kantonu Sarajevo u periodu 1998 - 2004. godina sa planom za 2005. godinu, te kao uporedno stanje potrošnja 1990. godine, a na dijagramu 1. grafički prikaz iste, dok se u tabeli 3. daje plan distributivne potrošnje u 2005. godini po mjesecima, te namjeni i naponskim nivoima.

Trend porasta distributivne bruto/neto potrošnje se nastavlja i dalje, u 2005. godini se planira rast bruto/neto distributivne potrošnje za 4,82% u odnosu na istu ostvarenu u 2004. godini. Što se tiče gubitaka na mreži distribucije, u Kantonu Sarajevo su u 2004. godini iznosili 8,84% od bruto distributivne potrošnje i za 0,20% su manji u odnosu na 2003. godinu, te je upitna ekonomska opravdanost daljnjeg ulaganja sredstava u distributivni sistem radi snižavanja distributivnih gubitaka.

U elektroenergetski Bilans Elektrodistribucije Sarajevo je uključena planirana proizvodnja od 600 MWh u industrijskim elektranama, te 9.700 MWh po osnovu korištenja hidroaku- mulacije "Bogatići" koja je u elektroenergetskom sistemu drugog entiteta, dok bi se ostatak potrebne električne energije za Kanton Sarajevo preuzeo sa prenosne mreže "Elektroprenosa".

Što se tiče trenda učešća u strukturi distributivne potrošnje, može se konstatovati sljedeće:

  • -
    zajednički udio domaćinstava i distributivnih gubitaka je od prijeratnih nešto manje od 50% bruto distributivne potrošnje porastao u godinama poslije rata na oko 60% i u posljednje vrijeme ima trend pada (1999. godine 64%; 2000. godine 61%, 2001. godine 58,9%, 2002. godine 58,12%, 2003. godine 57,28%; 2004. godine 52,38%, u 2005. godini se predviđa 52,33%);
  • -
    pad udjela potrošnje na visokom naponu (10 i 35 kV) u poratnim godinama je posebno izražen, dok je 1990. godine udio VN potrošnje iznosio 33,8% (410 GWh) neto distributivne potrošnje, 1999. godine oko 19,5% (161,8 GWh), 2000. godine oko 22% (190 GWh), 2001. oko 23,3% (200,58 GWh), 2002. godine 23,2% (211 GWh), 2003. godine 24,02% (224 GWh), 2004. godine 24,15% (233 GWh), dok se u 2005. godini planira na nivou od 23,92% (241,7 GWh) i posljedica je pada broja ove vrste potrošača;
  • -
    udio potrošnje domaćinstava u neto distributivnoj potrošnji u postratnom periodu je procentualno veći nego 1990. godine (51,5% ili 625 GWh): oko 58,3% (484,4 GWh) 1999. godine; 54,95% (472,2 GWh) 2001. godine; 51,9% (479,8 GWh) 2002. godine; u 2004. godini je bio 52,83%, dok se za 2005. godinu planira udio od 52,33% (529,0 GWh). Prosječna potrošnja po domaćinstvu u Kantonu u 2002. godini (3.090 kWh) je nešto niža nego 2001. godine (3.140 kWh) i premašila je prosječnu potrošnju po domaćinstvu iz 1990. godine za cijelo područje koje je pokrivala JP EP BiH (2.819 kWh), a u odnosu na uporedno područje snabdijevanja Elektrodistribucije Sarajevo iznosila je 78% prosječne potrošnje po domaćinstvu 1990. godine (3.974 kWh). U 2004. godini je došlo do pada prosječne potrošnje po domaćinstvu u odnosu na 2003. godinu za 1,11% i iznosila je 3.071,7 kWh.
  • -
    učešće ostale potrošnje (0,4 kV) je u odnosu na 1990. godinu (14,7% neto potrošnje ili 178 GWh) 1998. i 1999. godine po apsolutnom iznosu bilo približno isto; u 2001. godini je potrošnja kod ove vrste potrošača iznosila 19,7% neto potrošnje (169,4 GWh); 2002. godine 22% (178,8 GWh), 2003. godine 20,71%, 2004. godine 20,71% (198,4 GWh) i ovaj vid potrošnje je značajno premašio predratnu, a u 2005. godini se planira potrošnja od 203,7 GWh ili 21,34% neto potrošnje na niskom naponu;
  • -
    javna rasvjeta je već u 2000. godini dostigla predratnu potrošnju (12,6 GWh) zahvaljujući provedenim mjerama sanacije i rekonstrukcije, u 2004. godini je iznosila 22,52 GWh a u 2005. godini je planirana potrošnja od 24,32 GWh, što je više za oko 90% od predratne potrošnje (12,6 GWh).

Posmatrajući trend kretanja neto potrošnje el. energije u Kantonu, karakteristično je da se njegov visok rast do 1999. godine (preko 10% u odnosu na prethodne godine) na dalje smanjio na manje od 5% godišnje i u buduće će prevashodno zavisiti od porasta industrijske proizvodnje, te broja potrošača u ostalim kategorijama i standarda stanovništva. Značajan problem koji treba pomenuti je vezan za kvalitet isporučene energije i uopće mogućnost priključenja novih potrošača u pojedinim dijelovima Kantona zbog neplanske, odnosno bespravne izgradnje i nužno ga je rješavati u saradnji Kanton-Općine- "Elektrodistribucija" Sarajevo.

Plan isporuke električne energije potrošačima u Kantonu Sarajevo dat u tabeli 3. sačinjen je pod pretpostavkom da će snabdijevanje ostalim energentima, prije svega prirodnim gasom, biti uredno. U slučaju nestanka prirodnog gasa u zimskom periodu bi došlo do povećanja opterećenja mreže od 30-45%, što bi zahtijevalo preraspodjelu u prioritetima snabdijevanja. Grijanje na električnu energiju bi podiglo vršno opterećenje za cca 110 MW, odnosno elektrodistributivni sistem Kantona bi mogao maksimalno da isporučuje oko 250 MW, uz ograničenja na pojedinim dijelovima Kantona zavisno od stanja niskonaponske mreže.

2. PRIRODNI GAS

Tokom 2004. godine potrošači u Kantonu su bili uredno snabdjeveni prirodnim gasom, a obzirom na redovne isporuke nije bilo većih redukcija niti isključenja velikih potrošača koji imaju mogućnost alternativnog korištenja tečnih goriva. Urednost snabdijevanja potrošača prirodnim gasom u Kantonu Sarajevo zavisi o mogućnosti izmirenja obaveza prema BH Gasu, koje je isključivo vezano sa rezultatima naplate za isporučeni gas kupcima, pri čemu je aktuelan veliki dug KJKP "Toplane" Sarajevo. Osim toga, snabdijevanje prirodnim gasom u 2005. godini je i u funkciji ishoda pregovora zemalja bivše Jugoslavije i Ruske Federacije o regulisanju međusobnih obaveza, jer se dug od preko 100 miliona US$ Ruskoj Federaciji za isporučeni gas tokom rata ne može riješiti na nivou Kantona. Poduzetim mjerama resornog Ministarstva i Vlade Kantona uspješno je servisirano plaćanje tekuće potrošnje tokom 2004. godine, što će biti nužno činiti i tokom ove godine.

U 2004. godini na području Kantona u procesu održavanja i izgradnje gasnog sistema priključeno je 1.870 novih kupaca, postavljena su 1.832 nova mjerna seta, izgrađeno 1.142 priključka, urađeno je 38.652,5 m distributivne gasne mreže pritiska 0,1(0,2), 3(4) i 8(14) bara i urađeno 16.708 m priključaka, uz redovno servisiranje i održavanje elemenata gasnog sistema.

U 2005. godini planirani su radovi na sanaciji glavnih mjerno-regulacionih stanica /remont regulacione sigurnosne opreme u GMRS-u Hum, zamjena dva blok ventila ANSI 600 u GMRS Butila, zamjena dva sigurnosno-opružna ventila za vodu NO 100 u GMRS Butila, zamjena kotla u GMRS Hum i zamjena dva sigurnosno opružna ventila u GMRS Hum/.

Za sanaciju gasnih mreža visokog pritiska 8/14,5/bar i 3/4/ bar planirane su aktivnosti na zapadnoj longitudinali Merkator-Željeznička stanica i zamjena 12 ventila.

Za investiciono održavanje RRS /rejonskih regulacionih stanica/ planirano je izvršiti remont regulaciono-sigurnosne opreme kod 27 RRS, zamjena tri regulacione stanice kapaciteta 2500 sm3/h za područje Velešići, Hrasno i dio Grbavice, ugradnja druge linije na RRS kapaciteta 2500 sm3/h za područje Soukbunar i Hrid.

Za investiciono održavanje PRS /prijemno-regulacionih stanica i ML /mjernih linija/, planiran je remont regulaciono- sigurnosne opreme na 55 PRS i ML, ugradnja paralelnih mjernih linija na mjesta isporuke gasa kod kotlovnica Zvijezda, Pofalići, Lužani, KDI-2 i KDI-6.

U 2005.godini planirana je izgradnja 31.680 m distributivnih gasnih mreža i priključenje oko 2000 novih kupaca svih kategorija.

Potrošačima u Kantonu je tokom 2004. godine isporučeno oko 128,63 miliona Sm3 prirodnog gasa, odnosno oko 103,80% od planirane potrošnje, a u odnosu na 2003. godinu isporučeno je 1,36% manje od ostvarene potrošnje u 2003. godini. U tabeli 4. i dijagramu 2. dat je pregled ostvarene i planirane potrošnje u 2004. godini po mjesecima. Važno je napomenuti da je ostvareni kalkulativni gubitak (sa vlastitom potrošnjom) iznosio oko 1,78% u odnosu na ukupno isporučene količine gasa.