Aktio

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o dopustivosti i meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. maja 2018. godine, u predmetu broj AP 351/16, rješavajući apelacije F. O. i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. st. (1) i (2), člana 72. stav (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvajaju se apelacije koje su podnijeli: F. O., F. M., Z. O., S. B., E. H., H. H., F. B., N. B. i S. S.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog neizvršenja pravosnažnih presuda, odnosno neprovođenja rješenja o izvršenju Općinskog suda u Zavidovićima br. 42 0 I 003300 07 I, 42 0 I 010324 06 I, 42 0 I 003376 07 I, 42 0 I 011780 07 I, 42 0 I 003322 07 I, 42 0 I 003464 07 I, 42 0 I 003379 07 I i 42 0 I 002768 07 I, te zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zenici u predmetu broj 43 0 St 040825 10 St.

Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da apelantima F. O., F. M., Z. O., S. B., E. H., H. H., F. B., N. B. i S. S. isplati iznos od po 1.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede navedenih prava, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Ova odluka dostavlja se Vladi Federacije Bosne i Hercegovine kako bi izvršila svoje ustavne obaveze i osigurala poštovanje ljudskih prava tako što će preduzeti adekvatne mjere s ciljem da apelanti/povjeritelji koji posjeduju izvršne sudske odluke na teret budžetskih sredstava Vlade Federacije Bosne i Hercegovine naplate svoja potraživanja u razumnom roku.

Nalaže se Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE I. Uvod AP 351/16

  • 1.
    F. O. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Zavidovića, kojeg zastupaju Bakir Ljubović i Dženana Ljubović, advokati iz Zenice, podnio je 21. januara 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nemogućnosti realizacije svog potraživanja iz radnog odnosa dosuđenog pravosnažnom i izvršnom presudom Općinskog suda u Zavidovićima (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj P-306/05 od 18. oktobra 2006. godine, odnosno zbog dužine trajanja izvršnog postupka u kojem je doneseno Rješenje Općinskog suda o prekidu postupka broj 42 0 I 003300 07 I od 26. juna 2013. godine, te zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zenici u predmetu broj 43 0 St 040825 10 St. Apelant je 13. aprila 2018. godine dopunio apelaciju.
  • 2.
    Apelant je 20. oktobra 2007. godine na osnovu pravosnažne i izvršne presude Općinskog suda broj P-306/05 od 18. oktobra 2006. godine podnio prijedlog za izvršenje protiv izvršenika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) radi namirenja novčanog potraživanja (sa zakonskim zateznim kamatama od određenih datuma do isplate), nakon čega je Općinski sud donio rješenje o izvršenju 28. decembra 2007. godine. S obzirom na to da se izvršenje nije moglo provesti na novčanim sredstvima izvršenika, sud je zaključkom odlučio izvršenje provesti na pokretnim stvarima izvršenika pa su, prema zapisniku od 19. maja 2010. godine, zaplijenjene pokretne stvari izvršenika. U toku izvršnog postupka otvoren je stečajni postupak nad izvršenikom (11. jula 2011. godine), tako da je Općinski sud zbog nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka rješenjem od 26. juna 2013. godine prekinuo predmetni izvršni postupak.
  • 3.
    Nakon otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom apelant je Rješenjem Općinskog suda u Zenici broj 43 0 St 040825 10 St od 11. jula 2011. godine prijavio svoja potraživanja stečajnom sudu. Rješenjem Općinskog suda u Zenici od 4. novembra 2013. godine konstatirano je da se prijedlog za reorganizaciju stečajnog dužnika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) smatra povučenim. Iz spisa proizlazi da je stečajni upravitelj u više navrata bezuspješno pokušavao da proda imovinu stečajnog dužnika, odnosno nakon prodaje jednog dijela imovine stečajnog dužnika tužbom pokrenuo postupak raskida kupoprodajnih ugovora zbog činjenice da kupci imovine nisu ispunili svoje obaveze.
  • 4.
    Prema stanju u spisu, predmetni stečajni postupak još uvijek nije okončan.

AP 352/16

  • 5.
    F. M. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Žepča, koju zastupaju Bakir Ljubović i Dženana Ljubović, advokati iz Zenice, podnijela je 21. januara 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nemogućnosti realizacije svog potraživanja iz radnog odnosa dosuđenog pravosnažnom i izvršnom presudom Općinskog suda u Zavidovićima (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj P-531/04 od 9. decembra 2005. godine, odnosno zbog dužine trajanja izvršnog postupka u kojem je doneseno Rješenje Općinskog suda o prekidu postupka broj 42 0 I 010324 06 I od 27. septembra 2011. godine, te zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zenici u predmetu broj 43 0 St 040825 10 St. Apelantica je 13. aprila 2018. godine dopunila apelaciju.
  • 6.
    Apelantica je 2006. godine na osnovu pravosnažne i izvršne presude Općinskog suda broj P-531/04 od 9. decembra 2005. godine podnijela prijedlog za izvršenje protiv izvršenika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) radi namirenja novčanog potraživanja (sa zakonskim zateznim kamatama od određenih datuma do isplate), nakon čega je Općinski sud donio rješenje o izvršenju 19. oktobra 2006. godine. Rješenjem Općinskog suda od 27. juna 2007. godine djelomično je obustavljeno izvršenje za jedan dio apelanticinog glavnog potraživanja (izvršenik isplatio dio potraživanja), dok je u ostalom dijelu rješenje o izvršenju ostalo na snazi. U toku izvršnog postupka otvoren je stečajni postupak nad izvršenikom (11. jula 2011. godine), tako da je Općinski sud zbog nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka rješenjem od 27. septembra 2011. godine prekinuo predmetni izvršni postupak.
  • 7.
    Nakon otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom apelantica je Rješenjem Općinskog suda u Zenici broj 43 0 St 040825 10 St od 11. jula 2011. godine prijavila svoja potraživanja stečajnom sudu. Rješenjem Općinskog suda u Zenici od 4. novembra 2013. godine konstatirano je da se prijedlog za reorganizaciju stečajnog dužnika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) smatra povučenim. Iz spisa proizlazi da je stečajni upravitelj u više navrata bezuspješno pokušavao da proda imovinu stečajnog dužnika, odnosno nakon prodaje jednog dijela imovine stečajnog dužnika tužbom pokrenuo postupak raskida kupoprodajnih ugovora zbog činjenice da kupci imovine nisu ispunili svoje obaveze.
  • 8.
    Prema stanju u spisu, predmetni stečajni postupak još uvijek nije okončan.

AP 353/16

  • 9.
    Z. O. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Zavidovića, kojeg zastupaju Bakir Ljubović i Dženana Ljubović, advokati iz Zenice, podnio je 21. januara 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nemogućnosti realizacije svog potraživanja iz radnog odnosa dosuđenog pravosnažnom i izvršnom presudom Općinskog suda u Zavidovićima (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj P-138/05 od 13. oktobra 2006. godine, odnosno zbog dužine trajanja izvršnog postupka u kojem je doneseno Rješenje Općinskog suda o prekidu postupka broj 42 0 I 003376 07 I od 22. oktobra 2011. godine, te zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zenici u predmetu broj 43 0 St 040825 10 St.
  • 10.
    Apelant je 28. maja 2007. godine na osnovu pravosnažne i izvršne presude Općinskog suda broj P-138/05 od 13. oktobra 2006. godine podnio prijedlog za izvršenje protiv izvršenika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) radi namirenja novčanog potraživanja (sa zakonskim zateznim kamatama od određenih datuma do isplate), nakon čega je Općinski sud donio rješenje o izvršenju 28. decembra 2007. godine. S obzirom na to da se izvršenje nije moglo provesti na novčanim sredstvima izvršenika, sud je zaključkom od 20. januara 2011. godine odlučio izvršenje provesti na pokretnim stvarima izvršenika. U toku izvršnog postupka otvoren je stečajni postupak nad izvršenikom (11. jula 2011. godine), tako da je Općinski sud zbog nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka rješenjem od 22. oktobra 2011. godine prekinuo predmetni izvršni postupak. Apelant je 13. aprila 2018. godine dopunio apelaciju.
  • 11.
    Nakon otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom apelant je Rješenjem Općinskog suda u Zenici broj 43 0 St 040825 10 St od 11. jula 2011. godine prijavio svoja potraživanja stečajnom sudu. Rješenjem Općinskog suda u Zenici od 4. novembra 2013. godine konstatirano je da se prijedlog za reorganizaciju stečajnog dužnika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) smatra povučenim. Iz spisa proizlazi da je stečajni upravitelj u više navrata bezuspješno pokušavao da proda imovinu stečajnog dužnika, odnosno nakon prodaje jednog dijela imovine stečajnog dužnika tužbom pokrenuo postupak raskida kupoprodajnih ugovora zbog činjenice da kupci imovine nisu ispunili svoje obaveze.
  • 12.
    Prema stanju u spisu, predmetni stečajni postupak još uvijek nije okončan.

AP 354/16

  • 13.
    S. B. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Zavidovića, koju zastupaju Bakir Ljubović i Dženana Ljubović, advokati iz Zenice, podnijela je 21. januara 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nemogućnosti realizacije svog potraživanja iz radnog odnosa dosuđenog pravosnažnom i izvršnom presudom Općinskog suda u Zavidovićima (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj P-530/04 od 30. novembra 2005. godine, odnosno zbog dužine trajanja izvršnog postupka u kojem je doneseno Rješenje Općinskog suda o prekidu postupka broj 42 0 I 011780 07 I od 10. aprila 2012. godine, te zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zenici u predmetu broj 43 0 St 040825 10 St. Apelantica je 13. aprila 2018. godine dopunila apelaciju.
  • 14.
    Apelantica je 2007. godine na osnovu pravosnažne i izvršne presude Općinskog suda broj P-530/04 od 30. novembra 2005. godine podnijela prijedlog za izvršenje protiv izvršenika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) radi namirenja novčanog potraživanja (sa zakonskim zateznim kamatama od određenih datuma do isplate), nakon čega je Općinski sud donio rješenje o izvršenju 9. aprila 2007. godine. Rješenjem Općinskog suda od 15. oktobra 2008. godine djelomično je obustavljeno izvršenje za jedan dio apelanticinog glavnog potraživanja (izvršenik isplatio dio potraživanja), dok je u ostalom dijelu rješenje o izvršenju ostalo na snazi. U toku izvršnog postupka otvoren je stečajni postupak nad izvršenikom (11. jula 2011. godine), tako da je Općinski sud zbog nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka rješenjem od 10. aprila 2012. godine prekinuo predmetni izvršni postupak.
  • 15.
    Nakon otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom apelantica je Rješenjem Općinskog suda u Zenici broj 43 0 St 040825 10 St od 11. jula 2011. godine prijavila svoja potraživanja stečajnom sudu. Rješenjem Općinskog suda u Zenici od 4. novembra 2013. godine konstatirano je da se prijedlog za reorganizaciju stečajnog dužnika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) smatra povučenim. Iz spisa proizlazi da je stečajni upravitelj u više navrata bezuspješno pokušavao da proda imovinu stečajnog dužnika, odnosno nakon prodaje jednog dijela imovine stečajnog dužnika tužbom pokrenuo postupak raskida kupoprodajnih ugovora zbog činjenice da kupci imovine nisu ispunili svoje obaveze.
  • 16.
    Prema stanju u spisu, predmetni stečajni postupak još uvijek nije okončan.

AP 355/16

  • 17.
    E. H. i H. H. (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Zavidovića, koje zastupaju Bakir Ljubović i Dženana Ljubović, advokati iz Zenice, podnijeli su 21. januara 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nemogućnosti realizacije svog potraživanja iz radnog odnosa dosuđenog pravosnažnom i izvršnom presudom Općinskog suda u Zavidovićima (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj P-230/05 od 30. juna 2006. godine, odnosno zbog dužine trajanja izvršnog postupka u kojem je doneseno Rješenje Općinskog suda o prekidu postupka broj 42 0 I 003322 07 I od 22. oktobra 2011. godine, te zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zenici u predmetu broj 43 0 St 040825 10 St. U konkretnom predmetu apelant E. H., kao zakonski nasljednik umrlog oca M. H. (dostavljeno rješenje o nasljeđivanju iz kojeg proizlazi da je nakon smrti oca naslijedio njegova potraživanja na osnovu presude Općinskog suda od 30. juna 2006. godine), podnio je apelaciju zbog nemogućnosti realizacije potraživanja koja je naslijedio nakon smrti svog oca. Apelanti su 11. i 13. aprila 2018. godine dopunili apelaciju.
  • 18.
    Prednik prvoapelanta i apelantica su 20. oktobra 2007. godine na osnovu pravosnažne i izvršne presude Općinskog suda broj P-230/05 od 30. juna 2006. godine podnijeli prijedlog za izvršenje protiv izvršenika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) radi namirenja novčanog potraživanja (sa zakonskim zateznim kamatama od određenih datuma do isplate), nakon čega je Općinski sud donio rješenje o izvršenju 28. decembra 2007. godine. Rješenjem Općinskog suda od 23. aprila 2009. godine djelomično je obustavljeno izvršenje za jedan dio glavnog potraživanja apelanata (izvršenik isplatio dio potraživanja), dok je u ostalom dijelu rješenje o izvršenju ostalo na snazi. S obzirom na to da se izvršenje nije moglo provesti na novčanim sredstvima izvršenika, sud je zaključkom od 30. decembra 2009. godine odlučio izvršenje provesti na pokretnim stvarima izvršenika. U toku izvršnog postupka otvoren je stečajni postupak nad izvršenikom (11. jula 2011. godine), tako da je Općinski sud zbog nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka rješenjem od 22. oktobra 2011. godine prekinuo predmetni izvršni postupak.
  • 19.
    Nakon otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom apelanti su Rješenjem Općinskog suda u Zenici broj 43 0 St 040825 10 St od 11. jula 2011. godine prijavili svoja potraživanja stečajnom sudu. Rješenjem Općinskog suda u Zenici od 4. novembra 2013. godine konstatirano je da se prijedlog za reorganizaciju stečajnog dužnika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) smatra povučenim. Iz spisa proizlazi da je stečajni upravitelj u više navrata bezuspješno pokušavao da proda imovinu stečajnog dužnika, odnosno nakon prodaje jednog dijela imovine stečajnog dužnika tužbom pokrenuo postupak raskida kupoprodajnih ugovora zbog činjenice da kupci imovine nisu ispunili svoje obaveze.
  • 20.
    Prema stanju u spisu, predmetni stečajni postupak još uvijek nije okončan.

AP 356/16

  • 21.
    F. B. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Zavidovića, kojeg zastupaju Bakir Ljubović i Dženana Ljubović, advokati iz Zenice, podnio je 21. januara 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nemogućnosti realizacije svog potraživanja iz radnog odnosa dosuđenog pravosnažnom i izvršnom presudom Općinskog suda u Zavidovićima (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj P-250/05 od 30. juna 2006. godine, odnosno zbog dužine trajanja izvršnog postupka u kojem je doneseno Rješenje Općinskog suda o prekidu postupka broj 42 0 I 003464 07 I od 22. oktobra 2011. godine, te zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zenici u predmetu broj 43 0 St 040825 10 St. Apelant je 13. aprila 2018. godine dopunio apelaciju.
  • 22.
    Apelant (zajedno s ostalim tražiteljima izvršenja) podnio je 20. decembra 2007. godine, na osnovu pravosnažne i izvršne presude Općinskog suda broj P-250/05 od 30. juna 2006. godine, prijedlog za izvršenje protiv izvršenika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) radi namirenja novčanog potraživanja (sa zakonskim zateznim kamatama od određenih datuma do isplate), nakon čega je Općinski sud donio rješenje o izvršenju 21. januara 2008. godine. Rješenjem Općinskog suda od 29. aprila 2009. godine djelomično je obustavljeno izvršenje za jedan dio apelantovog glavnog potraživanja (izvršenik isplatio dio potraživanja), dok je u ostalom dijelu rješenje o izvršenju ostalo na snazi. S obzirom na to da se izvršenje nije moglo provesti na novčanim sredstvima izvršenika, sud je zaključkom od 30. decembra 2009. godine odlučio izvršenje provesti na pokretnim stvarima izvršenika. U toku izvršnog postupka otvoren je stečajni postupak nad izvršenikom (11. jula 2011. godine), tako da je Općinski sud zbog nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka rješenjem od 22. oktobra 2011. godine prekinuo predmetni izvršni postupak.
  • 23.
    Nakon otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom apelant je Rješenjem Općinskog suda u Zenici broj 43 0 St 040825 10 St od 11. jula 2011. godine prijavio svoja potraživanja stečajnom sudu. Rješenjem Općinskog suda u Zenici od 4. novembra 2013. godine konstatirano je da se prijedlog za reorganizaciju stečajnog dužnika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) smatra povučenim. Iz spisa proizlazi da je stečajni upravitelj u više navrata bezuspješno pokušavao da proda imovinu stečajnog dužnika, odnosno nakon prodaje jednog dijela imovine stečajnog dužnika tužbom pokrenuo postupak raskida kupoprodajnih ugovora zbog činjenice da kupci imovine nisu ispunili svoje obaveze.
  • 24.
    Prema stanju u spisu, predmetni stečajni postupak još uvijek nije okončan.

AP 357/16

  • 25.
    N. B. i S. S. (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Zavidovića, koje zastupaju Bakir Ljubović i Dženana Ljubović, advokati iz Zenice, podnijeli su 21. januara 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nemogućnosti realizacije svog potraživanja iz radnog odnosa dosuđenog pravosnažnom i izvršnom presudom Općinskog suda u Zavidovićima (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj P-232/05 od 29. septembra 2006. godine, odnosno zbog dužine trajanja izvršnih postupaka u kojima su donesena rješenja Općinskog suda o prekidu postupka br. 42 0 I 003379 07 I od 22. oktobra 2011. godine i 42 0 I 002768 07 I od 31. maja 2012. godine, te zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zenici u predmetu broj 43 0 St 040825 10 St. Apelanti su 13. aprila 2018. godine dopunili apelaciju.
  • 26.
    Apelanti su (zajedno s ostalim tražiteljima izvršenja) 18. oktobra 2007. godine, na osnovu pravosnažne i izvršne presude Općinskog suda broj P-232/05 od 29. septembra 2006. godine, podnijeli prijedlog za izvršenje protiv izvršenika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) radi namirenja novčanog potraživanja (sa zakonskim zateznim kamatama od određenih datuma do isplate), nakon čega je Općinski sud donio rješenje o izvršenju 28. decembra 2007. godine. Također, prvoapelant (N. B.) podnio je 3. oktobra 2008. godine, na osnovu pravosnažne i izvršne presude Općinskog suda broj P-465/06 od 21. maja 2007. godine, prijedlog za izvršenje protiv izvršenika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) radi namirenja novčanog potraživanja, nakon čega je Općinski sud donio Rješenje o izvršenju 4. novembra 2008. godine. S obzirom na to da se izvršenje u predmetu broj 42 0 I 003379 07 I nije moglo provesti na novčanim sredstvima izvršenika, sud je zaključkom od 2. jula 2010. godine odlučio izvršenje provesti na pokretnim stvarima izvršenika. U toku izvršnih postupaka otvoren je stečajni postupak nad izvršenikom (11. jula 2011. godine), tako da je Općinski sud zbog nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka rješenjem od 22. oktobra 2011. godine i 31. maja 2012. godine prekinuo predmetne izvršne postupke.
  • 27.
    Nakon otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom apelanti su Rješenjem Općinskog suda u Zenici broj 43 0 St 040825 10 St od 11. jula 2011. godine prijavili svoja potraživanja stečajnom sudu. Rješenjem Općinskog suda u Zenici od 4. novembra 2013. godine konstatirano je da se prijedlog za reorganizaciju stečajnog dužnika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) smatra povučenim. Iz spisa proizlazi da je stečajni upravitelj u više navrata bezuspješno pokušavao da proda imovinu stečajnog dužnika, odnosno nakon prodaje jednog dijela imovine stečajnog dužnika tužbom pokrenuo postupak raskida kupoprodajnih ugovora zbog činjenice da kupci imovine nisu ispunili svoje obaveze.
  • 28.
    Prema stanju u spisu, predmetni stečajni postupak još uvijek nije okončan.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

  • 29.
    Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda i Općinskog suda u Zenici zatraženo je u periodu od 26. januara do 22. marta 2017. godine da dostave odgovore na apelacije. Od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada FBiH) zatraženo je 19. marta 2018. godine da dostavi odgovor na apelacije.
  • 30.
    Općinski sud i Općinski sud u Zenici su u periodu od 31. januara do 14. februara 2017. godine dostavili odgovore na apelacije. Vlada FBiH svoj odgovor dostavila je 27. marta 2018. godine.
  • 31.
    S obzirom na to da se sve navedene apelacije odnose na isto pitanje, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, odlučio da spoji predmete br. AP 351/16, AP 352/16, AP 353/16, AP 354/16, AP 355/16, AP 356/16 i AP 357/16 i vodi jedan postupak, te donese jednu odluku pod brojem AP 351/16.

III. Činjenično stanje

  • 32.
    Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
  • 33.
    Svi apelanti su podnijeli apelacije zbog neizvršenja pravosnažnih presuda koje dugi niz godina nisu realizirali. Zbog toga su apelanti pokrenuli izvršne postupke koji su prije podnošenja apelacija prekinuti zbog otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom, nakon čega su apelanti prijavili svoja potraživanja stečajnom sudu u predmetnom stečajnom postupku (otvoren 11. jula 2011. godine) koji još uvijek nije okončan.
  • 32.
    Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način. 33. Svi apelanti su podnijeli apelacije zbog neizvršenja pravosnažnih presuda koje dugi niz godina nisu realizirali. Zbog toga su apelanti pokrenuli izvršne postupke koji su prije podnošenja apelacija prekinuti zbog otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom, nakon čega su apelanti prijavili svoja potraživanja stečajnom sudu u predmetnom stečajnom postupku (otvoren 11. jula 2011. godine) koji još uvijek nije okončan. IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije
  • 34.
    U svim apelacijama apelanti smatraju da im je zbog neizvršenja pravosnažnih presuda, odnosno zbog dužine trajanja izvršnih postupaka i stečajnog postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Osim toga, apelanti navode da su u skladu sa Zakonom o privatizaciji pojedini dijelovi stečajnog dužnika (IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići) privatizirani prije otvaranja stečajnog postupka, te da je Federacija BiH uvrstila stečajnog dužnika na listu privrednih društava prema kojima ovlaštenja i obaveze po osnovu društvenog kapitala vrše organi FBiH. Apelanti smatraju da je Vlada FBiH direktno odgovorna za dugovanja stečajnog dužnika kojim upravlja, budući da se prema važećim propisima sredstva koja je Agencija za privatizaciju Vlade FBiH ostvarila prodajom pojedinih dijelova stečajnog dužnika privatnim licima nalaze na posebnom računu Razvojne banke i njima raspolaže Vlada FBiH. Stoga apelanti smatraju da Federacija Bosne i Hercegovine ima pozitivnu obavezu da izvrši pravosnažne presude poštujući zahtjeve člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, tako da navedene presude ne ostanu bez djelovanja na štetu apelanata. Također, apelanti su predložili da Ustavni sud usvoji njihove apelacije, utvrdi povredu navedenih prava, naloži Vladi FBiH da u skladu sa svojom pozitivnom obavezom u roku od tri mjeseca iz vlastitih sredstava isplati apelantima dosuđene iznose u sudskim presudama i dosudi im naknadu nematerijalne štete.

b) Odgovori na apelaciju

  • 35.
    Općinski sud je u odgovorima opisao hronologiju predmetnih izvršnih postupaka, kako je navedeno u svakom pojedinačnom predmetu, te je istakao da su izvršni postupci prekinuti zbog otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom.
  • 36.
    Općinski sud u Zenici je u odgovoru opisao hronologiju predmetnog stečajnog postupka, kako je navedeno u svakom pojedinačnom predmetu, istakavši da postupak još uvijek nije okončan iz više razloga. Sud je naveo da u konkretnom stečajnom postupku ima velik broj povjeritelja (fizičkih i pravnih lica), da je njihova potraživanja utvrdio na prvom ročištu održanom 27. i 29. juna 2012. godine, odnosno ročištu održanom 1. oktobra 2012. godine, nakon osnovanih prigovora i novih prijava i dopuna potraživanja, te da priznati iznos potraživanja za pravna lica iznosi 59.962,795,00 KM, dok za fizička lica iznosi 62.620.224,00 KM. Dalje, sud ističe da je jedan dio imovine (tehnološke cjeline za proizvodnju furnira, parketa i namještaja, usluga i hotela) stečajnog dužnika uspio prodati na sedmoj zakazanoj prodaji (održanoj 29. augusta 2014. godine), međutim, s obzirom na to da kupci navedene imovine nisu ispunili svoje obaveze iz zaključenog ugovora o prodaji, podnesena je tužba za raskid kupoprodajnog ugovora i predmet je u fazi glavne rasprave. Također, stečajni upravitelj je za jedan dio imovine stečajnog dužnika (tvornica stolica) obavio devet bezuspješnih prodaja. Osim toga, kako sud dalje navodi, razlog zbog kojeg još uvijek nije okončan predmetni stečajni postupak su i neriješeni imovinski odnosi za velik dio imovine (na kojoj je sa posjedom upisan stečajni dužnik), kao i imovine koja je naknadno pronađena i treba postati dio stečajne mase (a nalazi se unutar i van granica Bosne i Hercegovine).
  • 37.
    Vlada FBiH se u svom odgovoru kratko osvrnula na tok predmetnih postupaka (parničnih i izvršnih) do otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom. Između ostalog, u odgovoru je navedeno da su netačni navodi apelanata da je Agencija za privatizaciju Federacije BiH prodala pojedine organizacione dijelove IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići privatnim licima, te da sredstvima od prodaje raspolaže Federacija BiH koja se zbog toga ne može osloboditi obaveze po pravosnažnim presudama kojima su utvrđena njihova potraživanja prema IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići. Naime, navedeno je da je proces privatizacije bio pokrenut 2007. godine, ali da je Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH poništila tendere za prodaju državnog kapitala u tehno-ekonomskim cjelinama nastalih podjelom preduzeća IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići zbog neispunjenja preuzetih obaveza, nakon čega je Vlada FBiH bezuspješno pokušala obnoviti integralnu proizvodnju koju je obavljala IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići (zaključen ugovor o zajedničkom ulaganju između IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i FERIMPEX d.o.o. Zavidovići kojim je dogovorena isplata neisplaćenih plaća i doprinosa za radnike od novoosnovanog društva uz uvjet da zaposlenici povuku prijedloge za izvršenje presuda kojima su utvrđena potraživanja prema IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići, što se nije dogodilo pa je navedeni ugovor raskinut), te je u tu svrhu u budžetu FBiH za 2009. godinu odobren iznos od 7.000.000 KM za konsolidaciju IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i realizaciju obaveza iz ugovora o zajedničkom ulaganju. Nakon otvaranja stečajnog postupka nad IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići (11. jula 2011. godine) obustavljeni su izvršni postupci apelanata koji nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja do početka stečajnog postupka nad izvršenikom. Vlada FBiH je citirala odredbu člana 58. stav 1. Zakona o stečajnom postupku, u skladu s kojim su predmetni izvršni postupci prekinuti do zaključenja stečajnog postupka nad izvršenikom, te je istaknuto da u konkretnim slučajevima nema povrede dužine trajanja izvršnih postupaka na koje se pozivaju apelanti i predlaže da se apelacije u odnosu na dužinu trajanja izvršnih postupaka odbiju kao neosnovane.
  • 38.
    Osim toga, Vlada FBiH navodi da je preduzimala mjere i aktivnosti kao organ javne vlasti, a ne vlasnik udjela u privrednim društvima, kako bi zaštitila prava zaposlenika IP ,,Krivaja" d.o.o. Zavidovići, te je donijela niz odluka o dodjeli finansijskih sredstava za penzioniranje radnika stečajnog dužnika (2014. godine dodijeljeno 198.567,96 KM za penzioniranje 19 zaposlenika, 2015. godine dodijeljeno 603.443,97 KM za penzioniranje 37 zaposlenika, dok su 2017. godine odobrena sredstva u visini od 3.385.588,26 KM za 152 radnika privrednih društava, među kojima su i radnici IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići u stečaju). Dakle, kako se dalje navodi, Vlada FBiH nije raspolagala sredstvima od privatizacije IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići, kako je navedeno u apelacijama, jer te privatizacije nije ni bilo, ali je iz sredstava realiziranih prodajom drugih preduzeća u procesu privatizacije omogućila rješavanje radnopravnog statusa zaposlenika IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići uplatom doprinosa i omogućavanjem odlaska u penziju radnika IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići u stečaju. Dalje, Vlada FBiH je u skladu s pozitivnim propisima preduzela i preduzima niz mjera s ciljem uvezivanja staža zaposlenika koji ispunjavaju uvjete za penzioniranje, između ostalih i samih apelanata, te u zadnjih nekoliko godina intenzivno radi na uvezivanju staža za zaposlenike kako u privrednim društvima s većinskim učešćem državnog kapitala tako i u privatnim privrednim društvima. Činjenica da je Vlada FBiH navedenim mjerama preuzela na sebe obavezu da zaštiti ugrožene zaposlenike u društvima koja imaju poteškoće, kao što je IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići u stečaju, i pomogne im u uvezivanju staža radi odlaska u penziju, ne znači da se smatra odgovornom i za izvršenje pravosnažnih i izvršnih presuda u slučajevima kakvi su slučajevi apelanata. U vezi s tim, činjenica da je Vlada FBiH vlasnik udjela u IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići u stečaju ne može biti dovoljna udovoljavanju zahtjeva apelanata da Vlada FBiH iz vlastitih sredstava isplati apelantima iznose koji su im dosuđeni po pravosnažnim presudama. Naime, privredno društvo IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići osnovano je kao društvo s ograničenom odgovornošću u skladu sa Zakonom o privrednim društvima Federacije BiH i jedini vlasnik udjela u IP "Krivaja" Zavidovići d.o.o. jeste Federacija Bosne i Hercegovine. Vlada FBiH je citirala odredbe Zakona o privrednim društvima (odredbe starog i novog zakona koje su istovjetne), koje se odnose na odgovornost vlasnika udjela i istakla da je u skladu sa članom 302. stav 2. navedenog zakona propisano da član društva odgovara svojim udjelom, ali ne i vlastitom imovinom. Vlada FBiH je istakla da nije s namjerom postupala na načine utvrđene članom 5. stav 2. Zakona o privrednim društvima, već je svojim djelovanjem postupala sasvim suprotno, a kako je to prezentirano u tom izjašnjenju, te da su apelanti imali na raspolaganju mogućnost podnošenja tužbe i pokretanja parničnog postupka za donošenje presude protiv Federacije Bosne i Hercegovine koja bi utvrdila postojanje jedne ili više okolnosti koje su navedene kao izuzetak od pravila da vlasnik društva s ograničenom odgovornošću odgovara svojim udjelom, ali ne i vlastitom imovinom. Osim toga, Vlada FBiH smatra da sama činjenica da je Federacija BiH vlasnik IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići ne podrazumijeva njenu neograničenu odgovornost, posebno zbog činjenice da su apelanti na raspolaganju imali adekvatan pravni lijek u vidu tužbe za utvrđenje i pokretanja parničnog postupka u kojem bi se eventualno utvrdila takva odgovornost Federacije BiH u konkretnom slučaju. Međutim, u konkretnom slučaju apelanti nisu pokretali parnični postupak u kojem bi dokazali takvu odgovornost Federacije BiH, te se to neriješeno pitanje u postupku pred Ustavnim sudom BiH nameće kao prethodno pitanje o kojem je trebao odlučiti redovni sud, zbog čega u konkretnim slučajevima apelanti nisu iscrpili sva pravna sredstva prije podnošenja predmetnih apelacija. Na kraju, Vlada FBiH je navela da su neprihvatljivi i neosnovani zahtjevi apelanata za naknadu materijalne i nematerijalne štete i predlaže da Ustavni sud odbije zahtjeve apelanata jer nije došlo do povrede njihovog prava na imovinu.

V. Relevantni propisi

  • 39.
    U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 60/02, ispravka, 18/03, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05, 32/07 i 88/08, za potrebe ove odluke korištena je neslužbena prečišćena verzija objavljena na www.ustavnisudfbih.ba) relevantne odredbe glase:

3. Podjela izvršnih nadležnosti

Član 7.

Osim ako ovim ustavom nije drugačije utvrđeno:

[...]

  • c)
    Premijer je nadležan za:

(I) provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije;

  • 40.
    U Zakonu o izvršnom postupku ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09, 35/12 i 46/16) relevantne odredbe glase:

Član 5.

(1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje

Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.

Član 64.

Dovršenje izvršenja

Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

  • 41.
    Zakon o stečajnom postupku ("Službene novine FBiH" br. 29/03, 32/04 i 42/06) u relevantnom dijelu glasi:

Član 2.

Ciljevi stečajnog postupka

(1) Stečajni postupak provodi se radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.

Član 8.

Shodna primjena odredbi Zakona o parničnom postupku

U stečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

Član 9. stav 1.
Načela postupka

(1) Stečajni postupak je hitan.

Član 22.

Stečajni sudija

(1) Stečajni sudija vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka do završetka stečajnog postupka.

(2) Stečajni sudija pri tom vrši prava i obaveze u skladu sa odredbama ovog zakona.

(3) Stečajni sudija imenuje vještaka u stečajnom postupku, privremenog stečajnog upravnika, članove privremenog odbora povjerilaca i stečajnog upravnika i vrši pravni nadzor nad radom privremenog stečajnog upravnika i stečajnog upravnika, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Član 55. stav 1.
Preuzimanje sporova

(1) Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitražama ukoliko se odnose na stečajnu masu. Prekid traje do zaključenja stečajnog postupka ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa odredbama ovog člana.

Član 56.

Potraživanja stečajnih povjerilaca

Stečajni povjerioci mogu svoja potraživanja prema stečajnom dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.

  • 42.
    U Zakonu o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:

Član 10.

(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

(2) Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

  • 43.
    U Zakonu o privatizaciji preduzeća ("Službene novine FBiH" br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09) relevantne odredbe glase:

Član 30a.

Nadležna agencija, uz saglasnost nadležne vlade može promjenu strukture aktive preduzeća vršiti zaključivanjem ugovora o zajedničkom ulaganju, s tim da je izbor partnera potrebno osigurati u skladu sa principima javnosti i konkurentnosti.

Pravilnik za promjenu strukture aktive preduzeća na osnovu zajedničkog ulaganja uređuje se posebnim propisom koji donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 60 dana.

Član 31.

Neprivatiziranim kapitalom i imovinom preduzeća po izvršenju programa privatizacije i početnog bilansa stanja upravlja i raspolaže vlada nadležna za upravljanje državnim kapitalom u tom preduzeću.

Upise u registrima društava neprivatiziranih dionica ili udjela u državnom vlasništvu, izvršene u korist bilo kojeg drugog državnog organa ili organizacije, nadležna institucija koja vodi registar društava će po službenoj dužnosti brisati i izvršiti upis prema odredbi stava 1. ovog člana.

Član 33.

Novčana sredstva ostvarena izdavanjem novih dionica ili sticanjem novih udjela radi pribavljanja dodatnog kapitala (dokapitalizacije) pripadaju preduzeću.

Novčana sredstva ostvarena prodajom preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju i kantonalnih agencija sa izuzetkom dijela sredstava namijenjenih za finansiranje Agencije Federacije i kantonalnih agencija na koja su saglasnost dale nadležne vlade (Vlada Federacije, vlada kantona), prebacuju se na poseban fond Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine, kojim upravlja Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a za novčana sredstva ostvarena u procesu privatizacije iz nadležnosti kantonalnih agencija sredstvima sa posebnog fonda upravlja vlada kantona u kojem je ostvaren konkretni prihod."

Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine utvrdit će namjenu korištenja sredstava iz stava 2. ovog člana, s tim da se 20% ostvarenih sredstava koristi za sanaciju i osiguranje osnovnog kapitala u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja. "

Novčana sredstva iz stava 2. ovog člana, a u visini do 15%, mogu se koristiti za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su ostali bez radnog angažmana.

  • 44.
    U Uredbi o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" broj 44/15) relevantne odredbe glase:

Član 2.

U privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije, ovlaštenja na osnovu učešća državnog kapitala vrši Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije), neposredno ili putem federalnih organa uprave (federalnih ministarstava i federalnih uprava) i federalnih upravnih organizacija.

Član 5.

(1) Vlada Federacije utvrđuje listu privrednih društava u kojima vrši ovlaštenja na osnovu učešća državnog kapitala iz nadležnosti Federacije (u daljem tekstu: Lista).

(2) Listom se zadužuju federalni organi uprave i federalne upravne organizacije za praćenje rada, vršenje nadzora i podnošenje izvještaja Vladi Federacije za svako privredno društvo sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije.

(3) Lista je sastavni dio ove uredbe.

LISTA

PRIVREDNIH DRUŠTAVA U KOJIMA VLADA FEDERACIJE VRŠI OVLAŠTENJA NA OSNOVU DRŽAVNOG KAPITALA IZ NADLEŽNOSTI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I.

Vlada Federacije vrši neposredna ovlaštenja (učešće u radu i odlučivanju skupštine, izbor i nominiranje kandidata za imenovanje članova nadzornih odbora i njihovo razrješenje prije isteka mandata i davanje saglasnosti za imenovanje članova uprave i razrješenje dužnosti članova uprave prije isteka mandata privrednih društava sa većinskim učešćem državnog kapitala) u sljedećim privrednim društvima:

[...]

  • 14.
    IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići, [...]

II.

Praćenje rada, upravni nadzor, nadzor nad općim aktima monitoring i podnošenje izvještaja Vladi Federacije nad privrednim društvima iz tačke I. ove liste vrše federalna ministarstva kako slijedi:

FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

[...]

  • 14.
    IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići, [...]

VI. Dopustivost

  • 45.
    U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
  • 46.
    U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
  • 47.
    Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Stoga su apelacije koje su podnesene u odnosu na nemogućnost realizacije potraživanja utvrđenih pravosnažnim sudskim odukama, odnosno dužinu trajanja izvršnih postupaka koji su prekinuti, te dužinu stečajnog postupka koji je u toku, dopustive po članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
  • 48.
    Osim toga, apelacije ispunjavaju i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacije nisu dopustive, niti su očigledno (prima facie) neosnovane.
  • 49.
    Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetne apelacije u ovom dijelu ispunjavaju uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

VII. Meritum

  • 50.
    Apelanti smatraju da im je zbog neizvršenja pravosnažnih presuda, odnosno zbog dužine trajanja izvršnih postupaka pred Općinskim sudom i dužine trajanja predmetnog stečajnog postupka došlo do povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

a) Pravo na pravično suđenje

  • 51.
    Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

  • e)
    Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.[...]
    • 52.
      Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom.[...]

Pravo na imovinu

  • 53.
    Član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

  • k)
    Pravo na imovinu.
    • 54.
      Član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju glasi:

Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava.

Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala korištenje imovine u skladu s općim interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni.

  • 55.
    U odnosu na apelacione navode Ustavni sud podsjeća na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), koju Ustavni sud podržava i slijedi, da se izvršenje sudske odluke mora smatrati sastavnim dijelom "suđenja" u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije (Hornsby protiv Grčke, 19. mart 1997. godine, stav 40, Izvještaji o presudama i odlukama 1997-II). Prema navedenoj praksi izgrađen je stav da, iako se kašnjenje u izvršavanju presude može opravdati posebnim okolnostima, ono ne smije biti takvo da ugrozi suštinu prava koje se štiti prema članu 6. stav 1. Evropske konvencije (vidjeti Budrov protiv Rusije, broj 59498/00, stav 35, ECHR 2002-III, i Teteriny protiv Rusije, broj 11931/03, stav 41, 30. juni 2005. godine). Također je u odnosu na apelacione navode relevantan stav po kojem bez obzira na to da li je dužnik privatno lice ili lice pod upravom države, na državi je da preduzme sve neophodne korake da izvrši pravosnažnu sudsku presudu i da time osigura djelotvorno učešće svog cijelog aparata (vidjeti, mutatis mutandis, Pini i drugi protiv Rumunije, broj 78028/01 i 78030/01 st. 174-189, ECHR-V; Hornsby, citirana u prethodnom tekstu, stav 41; i Kačapor i drugi protiv Srbije, broj 2269/06 stav 108, 15. januar 2008.)
  • 56.
    U vezi s tim, u kontekstu stečajnog postupka, period neizvršenja sudske odluke ne bi trebalo ograničiti samo na fazu izvršnog postupka, već on treba da obuhvati i kasniji stečajni postupak protiv izvršenika (vidjeti, između ostalog, Kačapor i dr. protiv Srbije, prethodno citirana, stav 115). U slučaju izvršenja pravosnažne sudske odluke protiv privatnog lica, prema općem stavu, država nije neposredno odgovorna za dugove privatnih lica. Njene obaveze prema članu 6. stav 1. Evropske konvencije ograničene su na osiguranje neophodne pomoći povjeritelju u izvršenju odluka suda, na primjer putem izvršnog ili stečajnog postupka (vidjeti, mutatis mutandis, Kotov protiv Rusije, broj 54522/00 stav 90, 3. april 2012. godine i Jovičić i dr. protiv Srbije, predstavke br. 37270/11, 37278/11, 47705/11, 47712/11, 47725/11, 56203/11, 56238/11 i 75689/11, presuda od 13. januara 2015. godine st. 33-36).
  • 57.
    Kada organi imaju obavezu da postupaju da bi izvršili pravosnažnu sudsku odluku, a to ne učine, njihovo nepostupanje može u određenim okolnostima uključiti odgovornost države prema članu 6. stav 1. Evropske konvencije (vidjeti Scollo protiv Italije, presuda od 28. septembra 1995. godine, serija A, broj 315-C, stav 44. i Fuklev protiv Ukrajine, broj 71186/01, stav 84, 7. juni 2005. godine). Zadatak Evropskog suda odnosno Ustavnog suda u takvim slučajevima je da razmatra da li su mjere koje su organi primijenili bile odgovarajuće i dovoljne i da li su postupali marljivo kako bi pomogli povjeritelju u izvršenju presude (vidjeti Focias protiv Rumunije, broj 2577/02, stav 70, 3. februar 2005. godine).
  • 58.
    Kada je riječ o izvršenju pravosnažnih sudskih odluka donijetih protiv države ili lica koja ne uživaju "dovoljnu i poslovnu nezavisnost od države", država nema mogućnost da citira ili nedostatak vlastitih sredstava ili neimaštinu dužnika kao izgovor za neizvršenje tih odluka (vidjeti Kačapor i dr. protiv Srbije, citirana u gornjem tekstu, stav 114). Štaviše, prema praksi Evropskog suda, činjenica da je država prodala veliki dio svog udjela u preduzeću koji je dugovala privatnom licu ne bi mogla da državu oslobodi obaveze da izmiri dug prema presudi, koji je nastao prije prodaje udjela. Ako država takvu obavezu prenese na novog vlasnika, država mora osigurati da novi vlasnik ispunjava zahtjeve, koji se podrazumijevaju prema članu 6. stav 1. Evropske konvencije, da pravosnažna obavezujuća presuda ne ostane neizvršena na štetu stranke (vidjeti Solovyev protiv Ukrajine, broj 4878/04, stav 21, 14. decembar 2006. godine). Drugim riječima, država je neposredno odgovorna za dugove preduzeća pod državnom upravom, čak i nakon njihove privatizacije, pod uvjetom da je sudska odluka u pitanju postala pravosnažna kad je preduzeće radilo kao lice pod upravom države (vidjeti Marinković protiv Srbije, broj 5353/11, presuda od 22. oktobra 2013. godine, stav 39). Država je neposredno odgovorna za dugove preduzeća pod državnom upravom čak i kad je preduzeće radilo kao privatno lice kad je neizvršena sudska odluka postala pravosnažna, ako je privatizacija u pitanju kasnije poništena (ibid).
  • 59.
    Ustavni sud, u vezi s apelacionim navodima, pored navedene prakse Evropskog suda, koju podržava, ukazuje i na vlastitu praksu po kojoj se garancije člana 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjuju ne samo na izvršni postupak, kao sastavni dio suđenja, nego i na stečajni postupak (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP 2511/09 od 6. decembra 2012. godine i Odluka o dopustivosti broj AP 3145/09 od 20. decembra 2012. godine, dostupne na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).
  • 60.
    Također, Ustavni sud ukazuje da su prema članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine te prema članu 1. Evropske konvencije svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini dužni osigurati poštovanje individualnih ljudskih prava u koja spada i pravo na izvršenje izvršne sudske odluke prema članu 6. stav 1. Evropske konvencije, uključujući i pravo na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, s obzirom na to da su sudskim odlukama apelantima dosuđena novčana potraživanja.
  • 61.
    Dovodeći navedene stavove i principe u vezu s okolnostima konkretnog slučaja, Ustavni sud zapaža da su apelanti, na osnovu pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka koje su ishodili nakon okončanja radnih sporova koje su vodili protiv poslodavca (sada izvršenika – stečajnog dužnika), u periodu od oktobra 2006. godine do oktobra 2008. godine pokrenuli izvršne postupke koji su nakon otvaranja stečajnog postupka nad imovinom izvršenika – stečajnog dužnika (11. jula 2011. godine) prekinuti. Nakon toga, apelanti su prijavili svoja potraživanja stečajnom sudu, međutim, predmetni stečajni postupak još uvijek nije okončan, tj. apelanti još uvijek nisu naplatili svoja potraživanja od stečajnog dužnika. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti pri razmatranju dužine predmetnih izvršnih postupaka i stečajnog postupka jeste period od devet godina i četiri mjeseca do 11 godina i četiri mjeseca.
  • 62.
    Nakon detaljne analize apelacija koje su predmet razmatranja u ovoj odluci, Ustavni sud zapaža da se u postupcima na čiju se dužinu apelanti žale radi o složenim pitanjima, budući da su u pitanju izvršni postupci u kojima velik broj tražitelja izvršenja od izvršenika potražuje velike sume novca, pri čemu je izvršenje određeno na novčanim sredstvima izvršenika odnosno na pokretnim stvarima izvršenika. Dalje, evidentno je da je nad izvršenikom otvoren stečajni postupak, zbog čega su po sili zakona izvršni postupci prekinuti. Kod predmetnog stečajnog postupka također se radi o složenim pitanjima jer su sporni dijelovi imovine stečajnog dužnika, radi se o većem broju povjeritelja, u kojem postupku zbog raskida ugovora o prodaji jednog dijela imovine stečajnog dužnika, te naknadno pronađene imovine i neriješenih imovinskih odnosa postoje objektivne okolnosti koje predmetni postupak čine složenim i sprječavaju unovčavanje stečajne mase. S druge strane, predmetni postupci su od većeg značaja za apelante koji nastoje ostvariti svoja potraživanja iz radnog odnosa, pri čemu apelanti svojim ponašanjem nisu doprinijeli ukupnoj dužini postupaka koji su u pitanju.
  • 63.
    Pri tome Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u predmetnim izvršnim postupcima nakon podnošenja prijedloga za izvršenje u relativno kratkim rokovima donosio rješenja o izvršenju, te kod nekih apelanata i rješenja o obustavi jednog dijela potraživanja (isplaćen dio potraživanja), odnosno zaključcima odredio izvršenje na pokretnim stvarima izvršenika. Međutim, nakon što je Općinski sud pokazao prvobitnu ažurnost Ustavni sud u nastavku izvršnih postupaka primjećuje duže periode neaktivnosti suda koji u konačnici prekida izvršne postupke po sili zakona zbog nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom. Općinski sud u svom odgovoru osim hronologije predmetnih izvršnih postupaka nije ponudio prihvatljivo obrazloženje za dugo trajanje ovih postupaka.
  • 64.
    Općinski sud u Zenici je kao opravdanje za dužinu trajanja stečajnog postupka naveo okolnost da se u konkretnom slučaju radi o postupku s većim brojem povjeritelja, da je bilo dosta bezuspješnih prodaja imovine stečajnog dužnika, te neriješene imovinske odnose za veći dio imovine stečajnog dužnika, kao i imovine koja je naknadno pronađena. Ustavni sud primjećuje da je Općinski sud u Zenici, u periodu od šest godina i osam mjeseci koliko traje predmetni stečajni postupak, kontinuirano preduzimao procesne radnje s ciljem vođenja postupka, tj. održao ročišta na kojima je utvrđen iznos potraživanja prema stečajnom dužniku, zatim održao više prodaja za pojedinu imovinu stečajnog dužnika (tehnološke cjeline za proizvodnju furnira, parketa i namještaja, usluga i hotela) koju je uspio prodati nakon šest bezuspješno zakazanih prodaja, međutim, u toku je postupak pred nadležnim sudom radi raskida zaključenih kupoprodajnih ugovora zbog činjenice da kupci nisu ispunili obaveze iz ugovora. Također, u posmatranom periodu trajanja stečajnog postupka obavljeno je i devet bezuspješnih prodaja dijela imovine stečajnog dužnika (tvornice stolica). Osim toga, Ustavni sud primjećuje da neriješeni imovinski odnosi za dio imovine stečajnog dužnika, kao i naknadno pronađena imovina koja se nalazi unutar i van granica Bosne i Hercegovine (i treba postati dio stečajne mase), predstavljaju objektivnu smetnju za nesmetano postupanje stečajnog suda u predmetnom postupku.
  • 65.
    Iz navoda apelacije i odgovora Vlade FBiH proizlazi da je prema čl. 2. i 5. Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine stečajni dužnik uvršten u listu privrednih društava u kojima Vlada FBiH vrši ovlaštenja na osnovu državnog kapitala iz nadležnosti FBiH. Proces privatizacije nad stečajnim dužnikom bio je pokrenut 2007. godine, ali je poništen zbog neispunjenja preuzetih obaveza, a Vlada FBiH je bezuspješno pokušavala obnoviti integralnu proizvodnju stečajnog dužnika (raskinut ugovor o zajedničkom ulaganju koji je bio zaključen između IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i FERIMPEX d.o.o. Zavidovići), te je u tu svrhu u budžetu FBiH za 2009. godinu odobren iznos od 7.000.000,00 KM za konsolidaciju stečajnog dužnika. Također, Vlada FBiH je preduzela niz aktivnosti kao organ javne vlasti tako što je iz sredstava dobijenih prodajom drugih preduzeća u postupku privatizacije omogućila rješavanje radnopravnog statusa zaposlenika stečajnog dužnika (uplata doprinosa i omogućavanje odlaska u penziju radnika). Osim toga, iz odgovora na apelacije proizlazi da je Federacija BiH jedini vlasnik udjela u IP "Krivaja" Zavidovići d.o.o. koje je osnovano kao društvo sa ograničenom odgovornošću. Međutim, Vlada FBiH smatra da sama činjenica da je ona vlasnik IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići ne podrazumijeva njenu neograničenu odgovornost, posebno zbog činjenice da su apelanti na raspolaganju imali adekvatan pravni lijek u vidu tužbe za utvrđenje i pokretanja parničnog postupka u kojem bi se eventualno utvrdila takva odgovornost Federacije BiH u konkretnom slučaju.
  • 66.
    U vezi s navedenim, dovodeći okolnosti konkretnog slučaja u vezu s praksom i standardima Evropskog suda, Ustavni sud primjećuje da apelanti dugi niz godina nisu u mogućnosti da realiziraju svoja potraživanja iz radnog odnosa koja su utvrđena pravosnažnim i izvršnim presudama, u izvršnim i stečajnim postupcima koji su po domaćem zakonu hitni i od velikog značaja za apelante. U vezi s tim, Evropski sud je u više svojih odluka, u sličnim situacijama kao u predmetnim apelacijama, utvrdio povredu člana 6. stav 1. Evropske konvencije (vidi, npr. odluke Evropskog suda, R. Kačapor i druge podnositeljice predstavki protiv Srbije (br. 2269/06, 3041/06, 3042/06, 3043/06, 3045/06 i 3046/06, 15. januar 2008. godine), Marinković protiv Srbije, broj 5353/11, 22. oktobar 2013. godine) zbog činjenice da javne vlasti nisu ispunile svoju pozitivnu obavezu i preduzele neophodne mjere kako bi se izvršile pravosnažne presude podnositelja predstavki. Ustavni sud zapaža, imajući u vidu standarde Evropskog suda, da javna vlast ima pozitivnu obavezu da omogući efikasno i djelotvorno izvršenje sudskih presuda bez obzira na to da li je izvršenik pod upravom državne vlasti ili privatno lice, ali pri tome u slučaju da je izvršenik pod upravom države, javna vlast je direktno odgovorna za dugovanja preduzeća kojim upravlja. U odnosu na to pitanje, Ustavni sud zapaža da je Vlada FBiH uvrstila stečajnog dužnika u listu privrednih društava kojim po osnovi društvenog, odnosno državnog kapitala ovlaštenja i obaveze vrše organi Vlade Federacije BiH. Ustavni sud smatra da u svjetlu navedenih okolnosti stečajni dužnik spada u kategoriju subjekata za čije je obaveze javna vlast direktno odgovorna, jer se u navedenim okolnostima može zaključiti da je stečajni dužnik subjekt koji ne uživa "dovoljnu institucionalnu i poslovnu nezavisnost od države". Kada je riječ o izvršenju pravosnažnih sudskih odluka donijetih protiv države ili subjekata koji ne uživaju "dovoljnu institucionalnu i poslovnu nezavisnost od države", nedostatak vlastitih sredstava ili neimaštinu dužnika država ne može navoditi kao opravdanje za neizvršenje tih odluka (vidjeti, uz odgovarajuće izmjene, Kačapor i dr. protiv Srbije, prethodno citirana, stav 114). Drugim riječima, u takvim slučajevima država je direktno odgovorna za dugovanja preduzeća kojim upravlja, bez obzira na činjenicu da li je preduzeće u pitanju u nekom trenutku poslovalo kao privatno preduzeće (vidjeti Anđelić i drugi podnositelji predstavki protiv Srbije [Komitet], br. 57611/10 i 166 drugih predstavki, stav 32, 28. maj 2013. godine). Štaviše, "činjenica da je država prodala veliki dio svog udjela u preduzeću privatnom licu ne može osloboditi državu od obaveze da postupi po presudi koja je nastala prije prodaje akcija. Ako takvu obavezu prenese na novog vlasnika akcija (...) država mora osigurati da će novi vlasnik poštovati zahtjeve, sadržane u članu 6. stav 1. Konvencije i članu 1. Protokola broj 1, da pravosnažna obavezujuća sudska odluka ne ostane bez dejstva na štetu stranke" (vidjeti Solovyev protiv Ukrajine, broj 4878/04, stav 21, 14. decembar 2006. godine). U konkretnom slučaju, Ustavni sud primjećuje da pojedini dijelovi stečajnog dužnika, suprotno navodima iz apelacije, nisu privatizirani, odnosno da je Vlada FBiH poništila privatizaciju zbog neispunjenja preuzetih obaveza. Također, raskinuti su i ugovori o zajedničkom ulaganju kojim je Vlada FBiH pokušala obnoviti integralnu proizvodnju stečajnog dužnika. Osim toga, Ustavni sud zapaža da je Vlada FBiH, kao organ javne vlasti, preduzela niz radnji i mjera s ciljem ispunjenja svoje pozitivne obaveze prema stečajnom dužniku kao subjektu koji ne uživa "dovoljnu institucionalnu i poslovnu nezavisnost od države" (uplatom doprinosa i omogućavanjem odlaska u penziju radnika stečajnog dužnika koji su ispunili uvjete). Međutim, s obzirom na to da je Vlada FBiH uvrstila stečajnog dužnika na listu privrednih društava u kojima vrši ovlaštenja na osnovu učešća državnog kapitala iz nadležnosti Federacije, postoji i pozitivna obaveza Vlade FBiH (kao nadležnog organa javne vlasti) prema apelantima kao povjeriteljima, prema relevantnoj praksi Evropskog suda, da omogući da ostvare svoja potraživanja iz pravosnažnih odluka koja su prijavili u predmetnom stečajnom postupku koji još uvijek nije okončan.