Odluka o upravljanju kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi
Na osnovu člana 5. stav (1) tačka h) i člana 19. stav (1) tačka c) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i čl. 27. i 248. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/17), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 13.10.2017. godine, donosi
ODLUKU
O UPRAVLJANJU KAMATNIM RIZIKOM U BANKARSKOJ KNJIZI
Član 1.
Opće odredbe
(1) Ova odluka propisuje minimalne standarde za uspostavu sistema upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, postupke i načela upravljanja, izvore kamatnog rizika, način izračuna promjene ekonomske vrijednosti koja proizlazi iz pozicija bankarske knjige korištenjem jednostavnog izračuna, tretman finansijskih derivata, te izvještavanje Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija).
(2) Sve banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBiH) kojima je Agencija izdala dozvolu za rad, dužne su primjenjivati odredbe ove odluke.
(3) Odredbe ove odluke primjenjuju se na pojedinačnoj, a na konsolidiranoj osnovi u skladu sa propisima kojima se uređuje nadzor na konsolidiranoj osnovi.
(4) Na pitanja vezana za upravljanje rizicima u bankama koja nisu definirana ovom odlukom, a definirana su zakonom ili drugim podzakonskim aktima, primjenjivat će se odredbe tog zakona ili drugog podzakonskog akta.
Član 2.
Pojmovi
Pojmovi koji se koriste u ovoj odluci imaju sljedeća značenja:
- a)Kamatni rizik je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke uslijed promjene kamatnih stopa,
- b)Kamatni rizik u bankarskoj knjizi je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke po osnovu pozicija iz bankarske knjige uslijed promjene kamatnih stopa,
- c)Rizik ročne neusklađenosti ponovnog utvrđivanja kamatnih stopa (engl. repricing risk) je rizik kome je banka izložena zbog ročne neusklađenosti dospijeća (za fiksne kamatne stope) i ponovnog vrednovanja (za promjenjive kamatne stope) pozicija imovine, obaveza, te dugih i kratkih vanbilansnih pozicija u bankarskoj knjizi,
- d)Rizik krive prinosa (engl. yield curve risk) je rizik kome je banka izložena zbog promjene oblika i nagiba krive prinosa,
- e)Rizik osnove (engl. basis risk) je rizik kojem je banka izložena zbog razlike referentnih kamatnih stopa za instrumente sa sličnim karakteristikama u odnosu na ročnost ili vrijeme do sljedeće promjene kamatne stope,
- f)Rizik opcije (engl. optionality risk) je rizik koji proizlazi iz opcija, uključujući ugrađene opcije u kamatno osjetljive pozicije (npr. krediti s mogućnošću prijevremene otplate, depoziti s mogućnošću prijevremenog povlačenja i sl.),
- g)Knjiga trgovanja znači sve pozicije u finansijskim instrumentima i robi koje banka ima sa namjerom trgovanja ili da bi se zaštitile pozicije koje ima sa namjerom trgovanja,
- h)Bankarska knjiga označava sve stavke aktive i vanbilansa banke koje nisu identifikovane kao pozicije knjige trgovanja,
- i)Ekonomska vrijednost bankarske knjige banke je procjena sadašnje vrijednosti svih očekivanih neto novčanih tokova pozicija bankarske knjige banke, odnosno očekivanih novčanih tokova imovine umanjenih za očekivane novčane tokove obaveza banke,
- j)Značajna valuta je svaka valuta koja čini više od 5% ukupne bilansne imovine ili obaveza,
- k)Standardni kamatni šok je paralelni pozitivan i negativan pomak kamatnih stopa na referentnoj krivoj prinosa za 200 baznih poena,
- l)Bazni poen je jedinica koja je jednaka stotom dijelu od 1%,
- m)Nerizična kriva prinosa je odgovarajuća opća kriva prinosa koja ne obuhvata marže kreditnih rizika specifične određenom instrumentu ili subjektu, niti marže rizika likvidnosti,
- n)Referentna kamatna stopa predstavlja kamatnu stopu prema čijim procjenama se upravljaju druge kamatne stope.
Član 3.
Mjerenje i izvori kamatnog rizika
(1) Kamatni rizik u bankarskoj knjizi može imati negativan utjecaj na dobit, odnosno neto kamatni prihod, tj. ekonomsku vrijednost bankarske knjige. Banka je dužna uspostaviti sistem mjerenja kamatnog rizika u bankarskoj knjizi koji obuhvata sve značajne izvore kamatnog rizika kojima može biti izložena, a to su:
- a)rizik ročne neusklađenosti ponovnog utvrđivanja kamatnih stopa,
- b)rizik krive prinosa,
- c)bazni rizik i
- d)rizik opcije.
(2) U cilju primjene principa proporcionalnosti, banke koje je Agencija razvrstala u kategoriju sistemski značajnih banaka trebaju adekvatno uzeti u obzir sva četiri oblika kamatnog rizika kojima mogu biti izložene. Ostale banke su, u smislu oblika kamatnog rizika, dužne postupati u skladu sa stavom (4) ovog člana. Agencija može, u zavisnosti od vrste, obima i složenosti aktivnosti banke, bez obzira na kriterije razvrstavanja, zahtijevati od banke da na adekvatan način obuhvati sva četiri oblika kamatnog rizika iz prethodnog stava.
(3) Sistemski značajne banke, pored isključivo statičke analize utjecaja standardnog kamatnog šoka ili šokova kamatne stope u trenutnim portfolijima, trebaju koristiti dinamični pristup simulacije kamatne stope. Pri tome se trebaju uzeti u obzir scenariji u kojima se izračunavaju različiti smjerovi kretanja kamatnih stopa.
(4) Banke su dužne da mjere i ocjenjuju negativan utjecaj kamatnog rizika na neto kamatni prihod, odnosno dobit, tj. ekonomsku vrijednost bankarske knjige. Redovno mjerenje osjetljivosti oba aspekta i provođenje različitih scenarija obuhvata minimalno potencijalne promjene oblika i nagiba krive prinosa kamatne stope (rizik krive prinosa) i utjecaj različitih promjena referentnih kamatnih stopa za pozicije imovine i obaveza sa sličnim karakteristikama u odnosu na ročnost ili vrijeme do sljedeće promjene kamatne stope (rizik osnove).
(5) Za potrebe izvještavanja Agencije, a vezano za aspekt utjecaja na ekonomsku vrijednost bankarske knjige iz stava (1) ovog člana, banka je dužna da koristi pojednostavljeni obračun, odnosno pristup standardnog kamatnog šoka iz člana 5. ove odluke.
(6) Pri izračunavanju kamatnog rizika, banka je dužna primjenjivati sljedeće:
- a)odgovarajuću opću nerizičnu krivu prinosa,
- b)kapital se ne ubraja u obaveze i
- c)pretpostavljeni datum ponovnog vrednovanja cijena za salda na računima klijenata (obaveze banke) bez predodređenih datuma ponovnog utvrđivanja cijena bi se trebao ograničiti na maksimalno pet (5) godina. U izračunavanje pretpostavljenog dospijeća se uključuje fiksni i promjenljivi dio.
(7) Za potrebe izračunavanja kamatnog rizika, banka je dužna da razmotri i ocijeni utjecaj:
- a)pretpostavki o nekamatonosnoj imovini i obavezama iz bankarske knjige,
- b)pretpostavki o ponašanju klijenata u vezi sa depozitima bez ugovorenog roka dospijeća, te pretpostavki o dospijeću obaveza sa kratkim ugovornim dospijećem koje se ponašaju kao dugoročne obaveze i
- c)ugrađenih opcija imovine i obaveza koje mogu biti automatske ili zavisne od njihovog ponašanja.
(8) Prilikom upravljanja kamatnim rizikom iz bankarske knjige banka se ne bi trebala oslanjati isključivo na rezultate supervizorskog standardnog kamatnog šoka iz člana 5. ove odluke, već u smislu naprijed navedenih procjena, moraju biti u mogućnosti da izračunaju ukupan kamatni rizik u bankarskoj knjizi.
(9) Nezavisno od stava (5) ovog člana, banka bi trebala da razvije i upotrebljava vlastite metodologije alokacije kapitala kao rezultat ICCAAP-a u skladu sa svojim profilom rizičnosti i politikama upravljanja rizicima, dužna je da osigura da u okviru internog procesa procjene adekvatnosti kapitala (ICAAP) izračuna interne kapitalne zahtjeve za kamatni rizik u bankarskoj knjizi koji odgovaraju nivou kamatnog rizika kojem je banka izložena, odnosno banke moraju da posjeduju kapital koji je srazmjeran nivou preuzetog kamatnog rizika.
Član 4.
Minimalni standardi za uspostavljanje sistema upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi
(1) Banka je dužna da uspostavi sveobuhvatan i efikasan sistem upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi koji je srazmjeran vrsti, obimu i složenosti poslova banke, kao i njenim rizičnim profilom.
(2) Uprava banke je dužna da:
- a)predloži strategiju upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, koja može biti sastavni dio opće strategije upravljanja rizicima u banci, politike i ostale interne akte za upravljanje kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, te osigura njihovu primjenu,
- b)predloži adekvatnu organizacionu strukturu sa tačno utvrđenim, jasnim i razgraničenim linijama ovlaštenja, koja omogućava osiguranje nezavisnosti funkcija upravljanja kamatnim rizikom od funkcija preuzimanja kamatonosnih pozicija u bankarskoj knjizi,
- c)predloži akt o sistemu mjerenja kamatnog rizika koji obuhvata značajne izvore kamatnog rizika,
- d)pripremi akt kojim se definiraju ulazni podaci za sistem mjerenja kamatnog rizika (npr. kamatne stope, dospijeća) koji će na odgovarajući način odražavati utjecaj na promjenu ekonomske vrijednosti banke,
- e)propiše pretpostavke sistema upravljanja kamatnim rizikom koje moraju biti adekvatne, dokumentovane i stabilne tokom vremena, a sve važnije izmjene pretpostavki moraju biti dokumentovane, pojašnjene i odobrene od strane uprave banke i nadzornog odbora,
- f)predloži akt o sistemu internih kontrola nad procesom upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi,
- g)obezbijedi pravovremenost, pouzdanost i upotrebljivost izvještaja o kamatnom riziku.
- h)provodi testiranje vezano za kamatni rizik u bankarskoj knjizi, te primijeni rezultate prilikom donošenja odluka i revidiranja politika, internih akata i limita koji se odnose na kamatni rizik. Prilikom stres testiranja treba uzeti u obzir sve značajne izvore kamatnog rizika.
(3) Nadzorni odbor banke je dužan:
- a)usvojiti strategiju upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, koja može biti sastavni dio opće strategije upravljanja rizicima u banci, politike i ostale interne akte za upravljanje kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, te osigura njihovu primjenu,
- b)usvojiti adekvatnu organizacionu strukturu sa tačno utvrđenim, jasnim i razgraničenim linijama ovlaštenja, koja omogućava osiguranje nezavisnosti funkcija upravljanja kamatnim rizikom od funkcija preuzimanja kamatonosnih pozicija u bankarskoj knjizi,
- c)usvojiti akt o sistemu mjerenja kamatnog rizika koji obuhvata značajne izvore kamatnog rizika,
- d)donijeti akt kojim se definiraju ulazni podaci sistema za mjerenje kamatnog rizika (npr. kamatne stope, dospijeća) koji će na odgovarajući način odražavati utjecaj na promjenu ekonomske vrijednosti banke,
- e)usvojiti akt o pretpostavkama sistema upravljanja kamatnim rizikom koje moraju biti adekvatne, dokumentovane i stabilne tokom vremena,
- f)donositi akt o sistemu internih kontrola nad procesom upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi,
- g)propisati sadržaj i učestalost izvještavanja o kamatnom riziku te osigurava sveobuhvatan i pouzdan sistem izvještavanja o kamatnom riziku.
(4) Banka je dužna donijeti i implementirati sveobuhvatne procedure internog upravljanja u vezi s kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi. Pri tome je potrebno:
- a)osigurati da Uprava banke i Nadzorni odbor snose krajnju odgovornost za upravljanje kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi,
- b)osigurati redovnu validaciju modela koji se upotrebljavaju za kvantifikovanje izloženosti kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi. Informacioni sistemi koje banke upotrebljavaju bi trebali osigurati potpuno mjerenje/procjenu i praćenje doprinosa/učešća pojedinačnih transakcija u ukupnoj izloženosti i
- c)sistemi internog izvještavanja banaka o kamatnom riziku trebali bi omogućiti pravovremene i sveobuhvatne informacije o njihovim izloženostima kamatnom riziku u bankarskoj knjizi.
(5) Banka je dužna imati dobro obrazložene, sveobuhvatne i dokumentovane politike koje obuhvataju sve elemente povezane sa kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi. Politike kao minimum obuhvataju sljedeće:
- a)internu definiciju i uspostavljanje jasne granice između bankarske knjige i knjige trgovanja,
- b)definiciju ekonomske vrijednosti i njene dosljednosti sa metodom upotrijebljenom za vrednovanje imovine i obaveza (npr. na osnovu diskontovane vrijednosti budućih novčanih tokova i/ili na bazi diskontovane vrijednosti buduće dobiti),
- c)definiciju rizika dobiti i njenu dosljednost s pristupom koji banka koristi pri razvoju poslovnih planova i finansijskih prognoza,
- d)veličinu i oblik različitih šokova kamatnih stopa koji će se upotrijebiti za interno izračunavanje kamatnog rizika u bankarskoj knjizi,
- e)upotrebu dinamičkih i/ili statičkih pristupa u primjeni šokova kamatnih stopa,
- f)postupanje sa odobrenim, a neiskorištenim transakcijama, uključujući svaku povezanu zaštitu,
- g)agregiranje više valutnih kamatnih izloženosti,
- h)mjerenje i upravljanje rizikom osnove koji je rezultat različitih kamatnih indeksa,
- i)(ne)uključivanje nekamatonosne imovine i obaveza iz bankarske knjige, uključujući kapital i rezerve, u izračunavanja kojima se mjeri kamatni rizik u bankarskoj knjizi,
- j)tretman tekućih i štednih računa uzimajući u obzir pretpostavljeno dospijeće obaveza sa kratkim ugovorenim dospijećem, ali koje se ponašaju kao dugoročne obaveze,
- k)mjerenje učinaka kamatnog rizika u bankarskoj knjizi koji proizlaze iz ugrađenih i automatskih opcija imovine ili obaveza, uključujući učinke konveksnosti i nelinearnih profila isplate i
- l)nivo detaljnosti upotrijebljen u izračunavanjima mjerenja (npr. upotreba vremenskih perioda, uključenje novčanih tokova od kamata ili samo od glavnice i sl.).
(6) Scenariji i stres testovi se koriste za interno upravljanje kamatnim rizikom i za testiranje otpornosti na stres. Analiza scenarija za interno mjerenje kamatnog rizika u bankarskoj knjizi treba se provoditi minimalno tromjesečno, ali i češće u uslovima veće promjenljivosti kamatne stope, ili kad su izmjereni nivoi rizika značajni u kontekstu poslovanja banke.
(7) Testiranje otpornosti na stres za kamatni rizik treba integrirati u cjelokupnu strukturu i programe testiranja otpornosti na stres banke. Pri tom testiranju kamatni rizik treba da bude u interakciji sa drugim kategorijama rizika, te je potrebno izračunavati i sekundarne utjecaje. Testove otpornosti na stres banka je dužna provoditi najmanje jednom godišnje.
Član 5.
Metodologija procjene promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige
(1) Za potrebe izvještavanja Agencije o izloženosti kamatnom riziku u bankarskoj knjizi, banka je dužna koristiti se jednostavnim izračunom pri procjeni promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige, primjenjujući standardni kamatni šok na pozicije bankarske knjige po svim važnijim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno.
(2) Za potrebe jednostavnog izračuna promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige, koja podrazumijeva i bilansne i vanbilansne pozicije, kamatno osjetljive pozicije se raspoređuju u 13 vremenskih zona na način prikazan u tabeli. Ponderi se baziraju na procijenjenom standardnom kamatnom šoku od 200 procentnih/baznih poena tokom vremena i procijenjenom modifikovanom trajanju za svaku vremensku zonu.
|
Vremenska zona |
Sredina vremenske zone |
Procijenjeno modifikovano trajanje |
Pretpostavljeni kamatni šok u procentnim/baznim poenima |
Ponder |
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
|
do 1 mjeseca |
0,5 mjeseci |
0,04 godine |
200 p. p. |
0,08% |
|
od 1 do 3 mjeseca |
2 mjeseca |
0,16 godina |
200 p. p. |
0,32% |
|
od 3 do 6 mjeseci |
4,5 mjeseci |
0,36 godina |
200 p. p. |
0,72% |
|
od 6 do 12 mjeseci |
9 mjeseci |
0,71 godina |
200 p. p. |
1,43% |
|
od 1 do 2 godine |
1,5 godina |
1,38 godina |
200 p. p. |
2,77% |
|
od 2 do 3 godine |
2,5 godine |
2,25 godina |
200 p. p. |
4,49% |
|
od 3 do 4 godine |
3,5 godine |
3,07 godina |
200 p. p. |
6,14% |
|
od 4 do 5 godina |
4,5 godine |
3,85 godina |
200 p. p. |
7,71% |
|
od 5 do 7 godina |
6 godina |
5,08 godina |
200 p. p. |
10,15% |
|
od 7 do 10 godina |
8,5 godina |
6,63 godine |
200 p. p. |
13,26% |
|
od 10 do 15 godina |
12,5 godina |
8,92 godine |
200 p. p. |
17,84% |
|
od 15 do 20 godina |
17,5 godina |
11,21 godina |
200 p. p. |
22,43% |
|
preko 20 godina |
22,5 godine |
13,01 godina |
200 p. p. |
26,03% |
(3) Bilansne pozicije se raspoređuju po neto knjigovodstvenoj vrijednosti.
(4) Pozicije sa fiksnom kamatnom stopom raspoređuju se u vremenske zone prema preostalom roku dospijeća.
(5) Pozicije s promjenjivom kamatnom stopom raspoređuju se u vremenske zone prema roku do sljedeće promjene kamatne stope.
(6) Pozicije kod kojih nije poznat ili se ne može sa sigurnošću utvrditi rok do dospijeća, odnosno do promjene kamatne stope (revolving krediti, iskorišteni krediti po transakcijskom računu i dr.) banka je dužna rasporediti u odgovarajuće vremenske zone na način koji će biti definiran Uputstvom za primjenu ove odluke.
(7) Banka je dužna posebno iskazati pozicije kod kojih se kamatne stope mijenjaju na osnovu odluke organa upravljanja bankom, tj. pozicije sa (administrativno) promjenjivom kamatnom stopom, kada je to primjenljivo u skladu s važećim zakonskim okvirom.
(8) Banka je dužna rasporediti pozicije sa (administrativno) promjenjivom kamatnom stopom u odgovarajuće vremenske zone na osnovu procjene vjerovatnoće promjenjivosti i učestalosti promjene kamatnih stopa, koja se zasniva najmanje na:
- a)prethodnim promjenama i učestalosti promjena kamatnih stopa predmetnih pozicija,
- b)prethodnim promjenama i učestalosti promjena tržišnih kamatnih stopa i njihovoj korelaciji sa promjenama kamatnih stopa predmetnih pozicija i
- c)procjeni drugih internih (npr. neto kamatna marža, prosječan trošak izvora sredstava, strategija poslovanja i finansiranja plasmana banke, troška likvidnosti) i eksternih faktora (npr. reputacijski rizik, konkurencija, tržišna pozicija, tržišni udio, rizik zemlje i dr.) koji utječu na formiranje administrativno promjenjivih kamatnih stopa.
Član 6.
Proces izračuna
(1) Za potrebe pojednostavljenog obračuna procjene promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige banka je dužna da:
- a)za svaku značajnu valutu pojedinačno i za ostale valute ukupno netira pozicije imovine i obaveza, te finansijskih derivata (ili aktivnih i pasivnih vanbilansnih stavki) po svakoj vremenskoj zoni, na način da dobije ukupnu neto poziciju po zoni,
- b)dobivenu ukupnu neto poziciju iz tačke a) ovog stava po svakoj vremenskoj zoni pomnoži propisanim ponderima iz tabele iz člana 5. ove odluke, i to za svaku značajnu valutu pojedinačno i za ostale valute ukupno,
- c)sabere dobivene ponderisane pozicije po svim vremenskim zonama tako da se dobije ukupna neto duga ili neto kratka pozicija bankarske knjige po svakoj važnijoj valuti i za ostale valute ukupno i
- d)sabere neto duge i neto kratke pozicije po svim valutama na način da se dobije ukupna neto ponderisana pozicija bankarske knjige.
(2) Ukupna neto ponderisana pozicija bankarske knjige iz stava (1) tačke d) ovog člana izražava se u apsolutnom iznosu i predstavlja promjenu ekonomske vrijednosti bankarske knjige banke, koja je nastala kao rezultat primjene standardnog kamatnog šoka.
Član 7.
Minimalni odnos promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala
(1) Banka je dužna da izračuna odnos promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige i regulatornog kapitala banke.
(2) Iznos promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige predstavlja iznos iz člana 6. stav (2) izračunat na način utvrđen čl. 5. i 6. ove odluke.
(3) Odnos promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige i regulatornog kapitala banke ne bi trebao biti veći od 20%.
(4) Ukoliko navedena promjena iz stava (3) ovog člana bude veća od 20%, Agencija će u okviru supervizorskog pregleda naložiti mjere za otklanjanje uočene nepravilnosti.
Član 8.
Finansijski derivati
(1) Ako banka koristi finansijske derivate iz knjige trgovanja (Prilog II. Odluke o izračunavanju kapitala banaka) za potrebe upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, takav instrument je dužna uključiti u izračun promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige banke.
(2) Banka je dužna finansijske derivate iz stava (1) ovog člana od trenutka uspostavljanja odnosa zaštite tretirati kao instrument interne zaštite u smislu člana 114. Odluke o izračunavanju kapitala banaka i ispunjavati uslove navedenog člana.
(3) Finansijski derivati se konvertuju u pozicije u relevantnom osnovnom instrumentu. Iznosi koji se uzimaju u obzir su iznos glavnice osnovnog instrumenta ili zamišljenog osnovnog instrumenta.
(4) Sa fjučers (engl. futures) i forvard (engl. forward) ugovorima, uključujući kamatni forvard ugovor postupa se kao sa kombinacijom duge i kratke pozicije. Dospijeće je razdoblje do isporuke ili izvršenja ugovora uvećano za, kada je to primjenljivo, dospijeće osnovnog instrumenta.
(5) Svop (engl. swap) ugovor se tretira kao dvije zamišljene pozicije sa relevantnim dospijećima.
(6) U slučaju opcija uzima se iznos delta ekvivalenta osnovnog instrumenta ili iznosa zamišljenog osnovnog instrumenta.
Član 9.
Izvještavanje Agencije
(1) Banka je dužna izvještajem o izloženosti kamatnom riziku u bakarskoj knjizi obuhvatiti sve pozicije bankarske knjige koje su osjetljive na promjene kamatnih stopa.
(2) Izvještaj o izloženosti kamatnom riziku u bankarskoj knjizi banka je dužna sastavljati po značajnim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno.
(3) Banka je dužna sastavljati i dostavljati izvještaj iz stava (1) ovog člana na kvartalnoj osnovi.
Član 10.
Prijelazne i završne odredbe
Direktor Agencije će u roku od 60 (šezdeset) dana od dana stupanja na snagu ove odluke donijeti Uputstvo za primjenu ove odluke, kojim će se detaljnije propisati izvještavanje, te način i metodologiju popunjavanja obrazaca koji su sastavni dio navedenog Uputstva.
Član 11.
Stupanje na snagu
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj U.O.-08-04/17
13. oktobra 2017. godine
Sarajevo
Predsjednica
Upravnog odbora
Mr. sc. Ljerka Marić, s. r.