USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o dopustivosti i meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U 6/17, rješavajući zahtjev Dvadeset šest poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Margarita Caca-Nikolovska, potpredsjednica Tudor Pantiru, sudija Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja Giovanni Grasso, sudija na sjednici održanoj 28. septembra 2017. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se zahtjev Dvadeset šest poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 3.15 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16).
Utvrđuje se da je član 3.15 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) u skladu s čl. I/2, II/1, II/2, II/3, II/4. i II/5. Ustava Bosne i Hercegovine, čl. 14. i 17. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, čl. 25. i 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, članom 3. Protokola broj 1 i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te članom 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
- 1.Dvadeset šest poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtjeva) podnijelo je 20. juna 2017. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 3.15 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16; u daljnjem tekstu: Izborni zakon).
II. Postupak pred Ustavnim sudom
- 2.Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predstavničkog doma i Doma naroda zatraženo je 22. juna 2017. godine da dostave odgovor na zahtjev.
- 3.Dom naroda je dostavio odgovor 19. jula 2017. godine. Predstavnički dom u ostavljenom roku od 30 dana nije dostavio odgovor na zahtjev.
- 4.Na prijedlog predsjednika Mirsada Ćemana, Ustavni sud je donio odluku da predsjednik ne učestvuje u radu i odlučivanju o zahtjevu zbog postojanja razloga iz člana 90. stav (1) tačka b) Pravila Ustavnog suda.
III. Zahtjev
a) Navodi iz zahtjeva
- 5.Podnosioci zahtjeva tvrde da osporeni član 3.15 Izbornog zakona nije u skladu s čl. I/2, II/1, II/2, II/3, II/4. i II/5. Ustava Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav BiH), čl. 14. i 17. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), čl. 25. i 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (u daljnjem tekstu: MPGPP), članom 3. Protokola broj 1 i Protokolom broj 12 uz Evropsku konvenciju, te članom 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.
- 6.Podnosioci zahtjeva ističu da je članom I/2. Ustava BiH utvrđeno da je BiH demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Oni smatraju da navedena odredba podrazumijeva postojanje zakona koji regulira određenu oblast, kao i da je taj zakon u skladu s najvišim standardima osnovnih ljudskih prava i sloboda u demokratskom društvu. Zbog toga, citirana odredba podrazumijeva i da su izbori slobodni i demokratski, tj. da ne smije biti ograničenja niti dodatnih obaveza u pogledu registracije i iskazivanja volje birača, te da taj proces mora biti organiziran na demokratski način, tako da njegov ishod odražava volju birača, a ne ograničenje i različito postupanje prema građanima BiH. Po njihovom mišljenju, propisivanje dodatnih obaveza za građane BiH samo na osnovu toga gdje žive predstavlja različito postupanje prema biračima.
- 7.U prilog svojim tvrdnjama podnosioci zahtjeva pozvali su se na dokument – Upit od 23. juna 2016. godine koji je Socijaldemokratska partija (u daljnjem tekstu: SDP) uputila Centralnoj izbornoj komisiji BiH (u daljnjem tekstu: CIK). U tom dokumentu SDP je zatražio od CIK-a da mu dostavi obrazloženje, uz navođenje konkretnog zakonskog propisa, na osnovu kojeg je CIK u svojoj objavi od 13. maja 2016. godine od državljana BiH koji se nalaze u inostranstvu ili imaju status izbjeglica iz BiH zatražio da se do određenog roka registriraju za lokalne izbore koji su se trebali održati 2. oktobra 2016. godine, odnosno navođenje konkretnog zakonskog osnova za traženje, kako je navedeno, ponovne registracije državljana BiH u inostranstvu koji su već upisani u Centralni birački spisak i koji su ranije koristili svoje biračko pravo.
- 8.Iz predočenog dokumenta, koji je citiran i u zahtjevu, proizlazi da je ukazano na član 25. MPGPP, član IV Aneksa 3. Okvirnog sporazuma za mir u BiH, te "dokument druge sjednice Konferencije o ljudskoj dimenziji Konferencije o sigurnosti i saradnji u Evropi (KESS) koja je integrirana u Okvirni sporazum za mir kao prilog Aneksu 3". Nadalje, iskazan je stav da se određivanje dodatnih uvjeta za učešće na izborima državljana BiH koji se nalaze u inostranstvu mimo zakonom preciziranih izbornih procedura može smatrati diskriminacijom te populacije, te kršenjem odredbi Ustava BiH, te Izbornog zakona.
- 9.Nadalje, ukazano je na to da je Izbornim zakonom u članu 1.5 st. 2. i 3. određeno da državljanin BiH koji privremeno živi u inostranstvu i ima biračko pravo ima pravo da glasa lično (dolaskom na odgovarajuće biračko mjesto u BiH ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH u inostranstvu) ili poštom, te da će CIK posebnim propisom regulirati kompletan postupak glasanja u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH (u daljnjem tekstu: DKPBiH). Članom 2.9 Izbornog zakona određeno je da je CIK odgovoran za tačnost i ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju BiH, bez pravljenja ikakve razlike između birača u inostranstvu u odnosu na one koji trajno borave u BiH. Članom 3.5 Izbornog zakona CIK je zadužen da vodi Centralni birački spisak za teritoriju BiH na osnovu evidencije nadležnog državnog organa koji vodi registar građana BiH, gdje nadležnom organu koji vodi evidencije o državljanima BiH podatke dostavljaju: a) nadležni matični ured o smrti građana starijih od 18 godina i b) nadležno ministarstvo BiH o ispisu iz državljanstva BiH. Istaknuto je da u zakonskim odredbama nije moguće identificirati obaveze državljana BiH u inostranstvu da se sami ponovo "ažuriraju" na Centralnom biračkom spisku prilikom svakog izbornog ciklusa. Konačno, istaknuto je da je članom 3.2 stav 2. Izbornog zakona definirano da se u Centralni birački spisak upisuju državljani BiH koji imaju biračko pravo u skladu s članom 20.8 stav 6. ovog zakona, a kojim je regulirano da će državljanin BiH koji ima status izbjeglog lica i ima biračko pravo u skladu s ovim članom biti upisan u izvod Centralnog biračkog spiska za općinu u kojoj je imao prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva koji je izvršila država BiH, osim u slučaju kada može predočiti i dokaz o promjeni prebivališta u skladu sa zakonom u periodu od posljednjeg popisa stanovništva do trenutka kada je stekao status izbjeglog lica.
- 10.Slijedom navedenog, zaključeno je da jasno proizlazi da svaki državljanin BiH u inostranstvu ima jednako pravo da bude upisan u Centralni birački spisak, te da oni koji su u spisak upisani u skladu sa zakonom imaju trajno pravo učešća u izbornim procesima u BiH pod istim uvjetima kao ostali državljani BiH.
- 11.Podnosioci zahtjeva su dalje naveli da je CIK u svom odgovoru od 13. jula 2016. godine istakao: "Članom 3.15 Izbornog zakona propisano je da državljanin BiH koji privremeno živi u inostranstvu, kao i državljanin BiH koji ima status izbjeglog lica, da bi se nalazio u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH, dužan je da za svake izbore podnese prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Uz ispunjenu prijavu, koju potpisuje, podnosilac prijave prilaže i dokaz o identitetu podnosioca prijave predviđen ovim zakonom i podatke o tačnoj adresi u inostranstvu. Nadalje, odredbom člana 22. Pravilnika o vođenju i upotrebi Centralnog biračkog spiska ("Službeni glasnik BiH" broj 37/14) propisano je da CIKBiH, nakon raspisivanja izbora, obrazac PRP-2. dostavlja svim biračima koji su se na prethodnim izborima nalazili na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH. Cjelokupna procedura provođenja izbora u DKPBiH propisana je Pravilnikom o načinu provođenja izbora u DKPBiH kojim je građanima BiH koji borave izvan BiH data mogućnost da se prilikom podnošenja prijave za glasanje izvan BiH mogu opredijeliti za glasanje putem pošte ili za glasanje u DKPBiH. Na osnovu iskazane glasačke opcije, CIKBiH izrađuje biračke spiskove za glasače koji su se opredijelili za glasanje u DKPBiH i za glasače putem pošte. Glasanje u DKPBiH vrši se lično dolaskom birača na biračko mjesto. CIKBiH postupa u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast i nije nadležan za njihovu izmjenu".
- 12.Slijedom navedenog, podnosioci zahtjeva smatraju da osporeni član 3.15 Izbornog zakona nije u skladu s principima Ustava BiH i principima prihvaćenih međunarodnih konvencija. Po njihovom mišljenju, CIK je prinuđen postupati u skladu s osporenim članom 3.15 Izbornog zakona, što rezultira diskriminacijom u načinu glasanja i odstupanjem od principa jednakopravnosti i nediskriminacije. Primjenom osporenog člana, kako smatra, grubo se ruši princip nediskriminacije i narušavaju prava izbjeglih i raseljenih lica, pa je osporeni član u suprotnosti s članom 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, a što je opet u suprotnosti s odredbama čl. I/2, II/1, II/2, II/3, II/4. i II/5. Ustava BiH.
- 13.Podnosioci zahtjeva su istakli da se ustavni principi moraju primjenjivati na način da se ne derogira osnovni smisao izbora kao i jednakopravnost i nediskriminacija svih građana BiH koji u višenacionalnoj i složenoj BiH predstavljaju ključne elemente stabilnosti i ravnopravnosti. Primjena principa jednakopravnosti i nediskriminacije, te međunarodnih standarda i ljudskih prava, a posebno prava izbjeglica i raseljenih lica, po njihovom mišljenju, mora, putem tehničkih elemenata primjene, ispuniti svoju svrhu i ne smije biti samo deklaratorna odredba u Ustavu i Izbornom zakonu. Osporeni član 3.15 Izbornog zakona krši odredbe Ustava BiH, član 3. Protokola broj 1, Protokol broj 12 i MPGPP, posebno čl. 25. i 26. koji propisuju da svaki građanin treba da ima pravo i mogućnost da bez ikakvih razlika i bez nerazumnih ograničenja bira i bude biran pravedno provedenim, povremenim izborima, s općim i jednakim pravom glasa i tajnim glasanjem, koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača; da ima pristup javnim službama svoje zemlje uz opće uvjete jednakosti, kao i da su sva lica jednaka pred zakonom i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zakonsku zaštitu. Zakon treba da zabrani svaku diskriminaciju i da garantira svim licima jednaku i djelotvornu zaštitu protiv diskriminacije bilo na osnovu rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog i drugog mišljenja, nacionalnog i društvenog porijekla, imovine, roda ili bilo koje druge okolnosti.
- 14.Najzad, podnosioci zahtjeva su istakli da osporeni član 3.15 Izbornog zakona, na koji se u svom postupanju poziva CIK kao državni organ nadležan za provođenje izbora, tretirajući na različit način građane BiH u dijaspori i one domicilne, ne omogućava svim građanima jednako pravo, bez ikakvih razlika, da biraju i budu birani, ne omogućava opće i jednako pravo glasa, ne omogućava pristup javnim službama svoje zemlje uz opće uvjete jednakosti, niti omogućava da sva lica budu jednaka pred zakonom. Stoga, oni smatraju da osporeni član ne osigurava slobodno izražavanje volje birača, te da je u suprotnosti s navedenim odredbama Ustava i najvišim međunarodnopravnim standardima o zaštiti ljudskih prava, kako su utvrđeni u dokumentima UN-a i Vijeća Evrope.
b) Odgovor na zahtjev
- 15.Dom naroda, Ustavnopravna komisija, u odgovoru na zahtjev istakao je da je nakon rasprave jednoglasno zaključio da Ustavni sud, u skladu sa svojim nadležnostima, odluči o usaglašenosti predmetnog zakona s Ustavom BiH.
IV. Relevantni propisi
- 16.Izborni zakon Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) u relevantnom dijelu glasi:
Član 1.4
(1) Svaki državljanin Bosne i Hercegovine sa navršenih osamnaest (18) godina života ima pravo da glasa i da bude biran (u daljnjem tekstu: biračko pravo), u skladu s odredbama ovog zakona.
(2) Da bi ostvario svoje biračko pravo, državljanin mora biti upisan u Centralni birački spisak, u skladu s ovim zakonom.
Član 1.5
(1) Državljani Bosne i Hercegovine, koji imaju biračko pravo u skladu s ovim zakonom, imaju pravo da glasaju lično u općini u kojoj imaju prebivalište.
(2) Državljanin BiH koji privremeno živi u inozemstvu i ima biračko pravo, ima pravo da glasa lično (dolaskom na odgovarajuće biračko mjesto u BiH ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH u inozemstvu) ili poštom (slanjem glasačkog listića poštom) za općinu u kojoj je imao prebivalište prije odlaska u inozemstvo, ako u toj općini ima prijavljeno prebivalište u trenutku podnošenja prijave za glasanje van zemlje.
Član 3.1
(1) Centralni birački spisak je evidencija o državljanima Bosne i Hercegovine koji imaju biračko pravo u skladu s ovim zakonom i formira se, vodi i koristi za potrebe organizacije i provođenja izbora u skladu sa zakonom, za provođenje referenduma, za provođenje opoziva izabranog zvaničnika i izbore organa lokalne samouprave, u skladu sa zakonom.
Član 3.2
(1) Centralni birački spisak je jedinstven, stalan i redovno se ažurira.
(2) U Centralni birački spisak upisuju se državljani Bosne i Hercegovine koji:
- a)su navršili 18 godina;
- b)će na dan održavanja izbora navršiti 18 godina;
- c)imaju biračko pravo u skladu s ovim zakonom, a žive privremeno u inozemstvu i
- d)imaju biračko pravo u skladu s članom 20.8 stav 6. ovog zakona
(…)
Član 3.3
Centralni birački spisak sačinjava se i vodi na osnovu podataka iz službenih evidencija o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine koje vodi nadležni državni organ, drugih javnih isprava i službenih evidencija o državljanima BiH, koje vode Centralna izborna komisija BiH i drugi nadležni organi i na osnovu javnih isprava i podataka koji se dobiju neposredno od građana.
Član 3.5
(1) Centralni birački spisak vodi se po službenoj dužnosti.
(2) Centralna izborna komisija BiH vodi Centralni birački spisak za teritoriju Bosne i Hercegovine na osnovu evidencije nadležnog državnog organa koji vodi registar građana Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
(3) Nadležni državni organ iz stava (2) ovog člana održava i odgovoran je za cjelokupnu tehničku obradu svih podataka značajnih za evidenciju Centralnog biračkog spiska (u daljnjem tekstu: organ koji tehnički održava evidenciju Centralnog biračkog spiska).
(4) Nadležnom organu koji vodi evidencije o državljanima BiH u skladu s odredbama Zakona o jedinstvenom matičnom broju, Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH i Zakona o ličnoj karti državljana BiH podatke dostavljaju:
- a)nadležni matični ured o smrti građana starijih od 18 godina i
- b)nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine o ispisu iz državljanstva BiH.
(6) Organu koji tehnički održava evidenciju Centralnog biračkog spiska podatke dostavljaju:
- a)općinske izborne komisije o biračkim mjestima i
- b)Centralna izborna komisija BiH i općinske izborne komisije o promjenama biračke opcije.
(7) Za tačnost i ažurnost podataka potrebnih za izradu Centralnog biračkog spiska odgovoran je organ nadležan za vođenje službenih evidencija o tim podacima.
(8) Nadležni matični uredi dužni su da nadležnom organu koji vodi službene evidencije o jedinstvenom matičnom broju, prebivalištu i boravištu državljana BiH dostavi sve promjene koje utiču na ažurnost Centralnog biračkog spiska u pisanoj formi najkasnije u roku od sedam dana od dana kada je promjena nastala.
(9) Nadležni organi koji vode službene evidencije o jedinstvenom matičnom broju, prebivalištu i boravištu državljana BiH odgovorni su za ažurnost i ispravnost navedene evidencije, te su dužni da čuvaju dosijee dokumenata, javnih isprava i zahtjeva građana na osnovu kojih se vodi i ažurira Centralni birački spisak i da na zahtjev Centralne izborne komisije BiH osiguraju pristup i uvid u ove dokumente.
Član 3.6
(1) Centralna izborna komisija BiH odgovorna je za tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska.
(2) Centralna izborna komisija BiH u vođenju Centralnog biračkog spiska:
(…)
- b)izrađuje izvode iz Centralnog biračkog spiska za raseljena lica Bosne i Hercegovine;
- c)izrađuje izvode iz Centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju van Bosne i Hercegovine;
(…)
- e)zaključuje i potvrđuje konačne izvode iz Centralnog biračkog spiska koji se koristi za izbore.
(3) Izrada izvoda iz Centralnog biračkog spiska za birače iz stava 2. tačka b) ovog člana vrši se na osnovu podataka koje dostavljaju nadležni državni organi i podataka koje dostavljaju građani u skladu s ovim zakonom.
(4) Izrada izvoda iz Centralnog biračkog spiska za birače iz stava 2. tačka c) ovog člana vrši se na osnovu podataka koje ima Centralna izborna komisija BiH i podataka koje dostavljaju građani koji glasaju van Bosne i Hercegovine.
(…)
(6) Centralna izborna komisija BiH svojim propisima utvrdit će:
- a)rokove i način za zaključivanje i potvrđivanje konačnog Centralnog biračkog spiska i
- b)rokove za dostavljanje podataka o promjenama u evidencijama raseljenih lica i evidenciji državljana koji glasaju van Bosne i Hercegovine.
Član 3.9
(1) Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo upisuje se u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu gdje ima prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo u skladu s ovim zakonom i privremeno živi u inozemstvu upisuje se u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu gdje je imao prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini prije odlaska u inozemstvo.
(3) Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo u skladu s ovim zakonom i koji ima status izbjeglog lica iz BiH upisuje se u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu u kojoj je imao prebivalište, u skladu s odredbama člana 20. 8 ovog zakona.
(4) Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo u skladu s ovim zakonom i koji ima status raseljenog lica upisuje se u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu na osnovu izražene biračke opcije, u skladu s odredbama člana 20. 8 ovog zakona.
(5) Zahtjev za određivanje ili promjenu biračke opcije u smislu stava 4. ovog člana podnosi lično podnosilac zahtjeva u roku i na obrascima koje određuje i propisuje Centralna izborna komisija BiH.
(6) Ako državljanin Bosne i Hercegovine ne podnese zahtjev za određivanje ili promjenu biračke opcije u smislu stava 5. ovog člana bit će upisan u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu u kojoj je bio upisan na posljednjim izborima, a ako nije uopće bio upisan u Centralni birački spisak, bit će upisan u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu u kojoj je imao prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Član 3.10
(1) Evidencija Centralnog biračkog spiska sadrži sljedeće podatke o državljanima Bosne i Hercegovine koji imaju biračko pravo:
- a)prezime i ime i ime jednog roditelja,
- b)datum rođenja,
- c)jedinstveni matični broj,
- d)spol,
- e)naziv općine gdje birač ima prebivalište ili boravište,
- f)adresa prebivališta, odnosno boravišta (ulica, kućni broj i mjesto),
- g)naziv općine, odnosno izborne jedinice za koju lice ima pravo glasa,
- h)biračka opcija,
- i)biračko mjesto
- j)datum prijave prebivališta ili boravišta
- k)rubrika "napomena".
(…)
Član 3.12
(1) Prebivalište je općina u kojoj se državljanin nastanio s namjerom da tu stalno živi i gdje je prijava prebivališta izvršena u skladu sa Zakonom o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine.
(2) Za državljanina Bosne i Hercegovine koji ima status raseljenog ili izbjeglog lica prebivalište je mjesto boravka u kojem je imao prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina.
Član 3.15
(1) Državljanin Bosne i Hercegovine koji privremeno živi u inozemstvu, a koji ima biračko pravo u skladu s ovim zakonom i upisan je u Centralni birački spisak, da bi se nalazio u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH, dužan je za svake izbore podnijeti prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Prijava mora biti primljena prije roka koji utvrdi Centralna izborna komisija BiH u periodu nakon raspisivanja izbora. Uz ispunjenu prijavu, koju potpisuje podnosilac prijave, prilaže i dokaz o identitetu podnosioca prijave predviđen ovim zakonom i podatke o tačnoj adresi u inozemstvu te izjašnjenje o opciji glasanja: u DKP-u ili poštom.
(2) Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima status izbjeglog lica iz BiH, a koji ima biračko pravo u skladu s ovim zakonom i upisan je u Centralni birački spisak, da bi se nalazio u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH, dužan je za svake izbore podnijeti prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Prijava mora biti primljena prije roka koji utvrdi Centralna izborna komisija BiH u periodu nakon raspisivanja izbora. te sadržavati izjašnjenje o opciji glasanja: u DKP-u ili poštom. Uz ispunjenu prijavu, koju potpisuje, podnosilac prijave prilaže i:
- a)dokaz o identitetu podnosioca prijave predviđen ovim zakonom;
- b)podatke o tačnoj adresi u inozemstvu; i
- c)dokaz o prebivalištu u BiH u skladu s članom 20.8 ovog zakona, ako želi izvršiti promjenu u podacima pod kojim je upisan u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu za koju ima pravo glasa.
(3) Izbjeglo lice iz BiH koje se ne nalazi u Centralnom biračkom spisku, da bi bilo upisano u Centralni birački spisak i time ostvarilo biračko pravo u skladu s ovim zakonom, dužno je podnijeti prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Uz ispunjenu prijavu koju potpisuje, podnosilac prijave prilaže i:
- a)dokaz o identitetu podnosioca prijave,
- b)dokaz o državljanstvu Bosne i Hercegovine,
- c)dokaz o promjeni prebivališta u BiH u skladu s članom 20.8 ovog zakona,
- d)podatke o tačnoj adresi u inozemstvu.
(4) Dokaz o identitetu podnosioca prijave, u smislu tačke a) stava 3. ovog člana, jedan je od sljedećih važećih dokumenata:
- a)pasoš,
- b)vozačka dozvola,
- c)važeća lična isprava izdata od zemlje domaćina i
- d)izbjeglički karton izdat od vlade zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije.
(5) Popunjenu i potpisanu prijavu i potrebne dokumente podnosilac prijave može poslati telefaksom i elektronskim putem. Postupak i način slanja, primanja, obrade, arhiviranja i zaštite elektronskih prijava i dokumenata utvrđuje Centralna izborna komisija BiH posebnim propisom.
(6) Ako ispuni propisane uslove iz stava 1.,2. i 3. ovog člana, podnosilac prijave nalazit će se u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH.
(7) Podnosilac prijave iz stava 1.,2. i 3. ovog člana odgovoran je za vjerodostojnost podataka koje podnosi uz prijavu.
(8) Centralna izborna komisija BiH utvrđuje formu obrasca prijave iz stava 1.,2. i 3. ovog člana, način i postupak kojim se provjerava tačnost podataka u dokumentima koja podnesu izbjegla lica iz BiH koja zahtijevaju da budu upisana u Centralni birački spisak, provjerava dokaze kojima se dokazuje identitet i prebivalište za izbjegla lica i donosi odgovarajuća uputstva u vezi s postupkom upisa birača u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH.
(9) Upis u Centralni birački spisak državljana Bosne i Hercegovine koji imaju status izbjeglih lica iz Bosne i Hercegovine, a koji imaju biračko pravo u skladu s ovim Zakonom, kontinuirani je proces koji se vrši tokom cijele godine, uz priloženu dokumentaciju iz stava (3) ovog člana.
Član 3.16
(1) Državljanin Bosne i Hercegovine iz člana 3.15 stav 1., 2. i 3. ovog zakona dužan je dostaviti sve izmjene koje se odnose na podatke koje je prethodno dostavio u Centralnu izbornu komisiju BiH i na osnovu kojih se nalazi u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH. Izmjene o podacima dostavljaju se najkasnije do isteka roka utvrđenog za podnošenje prijave za glasanje van BiH za sljedeće izbore.
(2) Ako državljanin Bosne i Hercegovine iz člana 3.15 stav 1. ovog zakona ne podnese prijavu prije isteka roka utvrđenog za podnošenje prijave za glasanje van BiH na sljedećim izborima, nalazit će se u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje na odgovarajućem biračkom mjestu u osnovnoj izbornoj jedinici u kojoj ima prebivalište.
(3) Ako državljanin Bosne i Hercegovine iz člana 3.15 stav 2. ovog zakona ne dostavi dokaze o prebivalištu u BiH u skladu s članom 20.8 ovog zakona, bit će upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH s pravom glasa za osnovnu izbornu jedinicu u kojoj ima prebivalište prema podacima s kojima raspolaže organ koji tehnički održava evidenciju Centralnog biračkog spiska.
(4) Ako se državljanin Bosne i Hercegovine koji je upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van zemlje vratio u Bosnu i Hercegovinu prije roka utvrđenog za zaključenje izvoda iz konačnog Centralnog biračkog spiska za naredne izbore, dužan je podnijeti zahtjev za promjenu biračke opcije nadležnom Centru za birački spisak.
(5) Centar za birački spisak, putem općinske izborne komisije, zaprima i obrađuje sve zahtjeve iz stava 4. ovog člana u skladu s propisima Centralne izborne komisije BiH i dostavlja ove podatke Centralnoj izbornoj komisiji BiH s ciljem evidentiranja nastalih promjena na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH.
(6) Ako se državljanin Bosne i Hercegovine, koji je upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van zemlje, vratio u Bosnu i Hercegovinu nakon isteka roka utvrđenog za zaključenje izvoda iz konačnog Centralnog biračkog spiska za naredne izbore, bit će mu dozvoljeno da glasa nepotvrđenim/kovertiranim glasačkim listićem na biračkom mjestu u osnovnoj izbornoj jedinici za koju ima pravo da glasa.
Član 3.17
(1) Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo, a ne nalazi se u zaključenom izvodu iz Centralnog biračkog spiska, može glasati ako predoči važeći identifikacioni dokument iz člana 5.12 ovog zakona i potvrdu o mjestu prebivališta.
(2) Birač iz stava 1. ovog člana će glasati na biračkom mjestu prema njegovom prebivalištu.
Član 20.8
(…)
(5) Sve dok Visoki predstavnik ili Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne odluče drugačije, a u skladu sa stavom 7. ovog člana, državljanin Bosne i Hercegovine koji ima status izbjegle osobe i koji ima biračko pravo, ima pravo da se registrira i da glasa lično ili poštom za općinu u kojoj je imao prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina, osim u slučaju kada ta osoba može predočiti dokaz o promjeni prebivališta u skladu sa zakonom u periodu od posljednjeg popisa stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina do trenutka kada je stekla status izbjegle osobe.
(6) Državljanin Bosne i Hercegovine, koji ima status izbjegle osobe i ima biračko pravo u skladu s ovim članom, registrira se za općinu u kojoj je imao prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina, osim u slučaju kada može predočiti dokaz o promjeni prebivališta u skladu sa zakonom u periodu od posljednjeg popisa stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina do trenutka kada je stekao status izbjegle osobe.
(7) Posebna prava predviđena ovim članom za raseljene i izbjegle osobe, po kojima se raseljene i izbjegle osobe mogu registrirati i glasati, prestat će na dan koji utvrdi Visoki predstavnik. Ako Visoki predstavnik ne donese odluku prije isteka svog mandata, raseljeni i izbjegli birači zadržat će posebna prava dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne odluči drugačije.
(…)
V. Dopustivost
- 17.Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 19. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to:
- -Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
- -Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
- 18.Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijelo je dvadeset šest poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, što znači da je zahtjev podnio ovlašteni subjekt u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
VI. Meritum
- 19.Podnosioci zahtjeva tvrde da osporeni član 3.15 Izbornog zakona nije u skladu s čl. I/2, II/l, II/2, II/3, II/4. i II/5. Ustava BiH, a u vezi s čl. 14. i 17. Evropske konvencije, čl. 25. i 26. MPGPP, s članom 3. Protokola broj 1 i Protokolom broj 12 uz Evropsku konvenciju, te članom 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.
- 20.Iz navoda podnosilaca zahtjeva proizlazi da oni smatraju da osporena odredba ne dovodi u pitanje biračko pravo državljana BiH u inostranstvu, te lica koja imaju status izbjeglica iz BiH, ali da uvjeti pod kojim ova lica ostvaruju biračko pravo, tj. obaveza da se prije svakog izbornog procesa, odnosno kako navode, ponovno "registriraju" i "ažuriraju", iako su već upisani u birački spisak i već su koristili biračko pravo, ove kategorije dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na državljane BiH koji žive u BiH i koji nemaju ovu obavezu pred svaki izborni proces. U vezi s tim, ukazuju i na to da je vođenje i ažuriranje Centralnog biračkog spiska u nadležnosti državnih organa, te da postoji obaveza nadležnih državnih organa da dostavljaju i razmjenjuju potrebne podatke o državljanima BiH. Podnosioci zahtjeva smatraju da se na ovaj način uspostavlja različit tretman između državljana BiH s obzirom na mjesto gdje žive. Po njihovom mišljenju, osporeni član 3.15 Izbornog zakona ne omogućava svim građanima jednako pravo da, bez ikakvih razlika, biraju i budu birani, ne omogućava opće i jednako pravo glasa, ne omogućava pristup javnim službama svoje zemlje uz opće uvjete jednakosti, niti omogućava da sva lica budu jednaka pred zakonom, te ne osigurava slobodno izražavanje volje birača.
- 21.Podnosioci zahtjeva su se pozvali na član 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te član 25. MPGPP.
- 22.Član 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju glasi:
Član 3.
Pravo na slobodne izbore
Visoke strane ugovornice se obavezuju da u razumnim vremenskim razmacima održavaju slobodne izbore tajnim glasanjem pod uvjetima koji osiguravaju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih organa.
- 23.Član 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima glasi:
Svaki građanin treba da ima pravo i mogućnost da bez ikakvih razlika navedenih u članu 2. i bez nerazumnih ograničenja:
- a)učestvuje u vođenju javnih poslova, direktno ili preko slobodno izabranih predstavnika;
- b)bira i bude biran pravedno provedenim, povremenim izborima sa općim i jednakim pravom glasa i tajnim glasanjem, koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača;
- c)ima pristup javnim službama svoje zemlje uz opće uvjete jednakosti.
- 24.Ustavni sud podsjeća na to da pravo da se bira i bude izabran nije apsolutno pravo i da se državi priznaje široko polje procjene u pogledu načina na koji će urediti to pitanje, kao i pitanje organiziranja i provođenja izbornog procesa.
- 25.Ustavni sud zapaža da je Evropski sud u predmetu Sitaropoulos i Giakoumopoulos protiv Grčke (vidi Evropski sud, presuda od 15. marta 2012. godine, stav 70) razmatrao pitanje da li su javne vlasti obavezane članom 3. Protokola broj 1 da uvedu sistem koji omogućava državljanima koji žive u inostranstvu da ostvaruju svoja prava glasa u inostranstvu. Evropski sud je istakao:
- 24.
"71. Opće uzev, član 3. Protokola br. 1 ne propisuje državama ugovornicama da sprovode mjere koje omogućavaju iseljenicima da ostvaruju pravo glasa u svom mjestu stanovanja. Ipak, s obzirom na to da pretpostavka u demokratskoj državi mora biti u korist inkluzije (vidi gore navedeni predmet Herst (br. 2), stav 59), takve su mjere u skladu s tom odredbom. Pitanje je, međutim, da li član 3. Protokola br. 1 ide toliko daleko da zahtijeva njihovo preduzimanje. Kako bi se odgovorilo na to pitanje, član 3. treba tumačiti oslanjanjem na relevantno međunarodno i uporedno pravo (vidi gore navedeni predmet Jumak i Sadak, stav 127, i predmet Demir i Bajkara protiv Turske) [GC], br. 34503/97, st. 76 i 85, 12. novembar 2008) kao i na zakonodavstvo zemlje o kojoj je riječ.
- 72.Prvo, u pogledu međunarodnog prava, Sud primjećuje da ni relevantni međunarodni i regionalni ugovori – kao što su Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Američka konvencija o ljudskim pravima i Afrička povelja o ljudskim pravima i pravima naroda – kao ni njihovo tumačenje od strane nadležnih međunarodnih tijela ne daju osnov za zaključak da prava glasa lica koja su privremeno ili trajno odsutna iz države čiji su državljani idu toliko daleko da zahtijevaju od države u pitanju da uspostavi mehanizme za njihovo ostvarivanje u inostranstvu (vidi stavove 26-31 gore).
- 73.Istina je da su s ciljem boljeg ostvarivanja prava glasa na parlamentarnim izborima institucije Vijeća Evrope, između ostalog, pozvale države članice da omoguće svojim državljanima koji žive u inostranstvu da učestvuju u izbornom procesu u najvećoj mogućoj mjeri. (...) Venecijanska komisija je, pak, primijetila da je od osamdesetih godina 20. vijeka priznavanje eksternih biračkih prava postalo rasprostranjeno u Evropi. Premda je također preporučila da države članice omoguće ostvarenje prava glasa iseljenika, Komisija nije smatrala da su one obavezne da to učine. Naprotiv, taj potez je vidjela kao mogućnost koju treba da razmotri zakonodavno tijelo u svakoj zemlji, a koje treba da ostvari ravnotežu između principa općeg prava glasa, s jedne, i potrebe za sigurnošću glasova i uređenju drugih praktičnih pitanja, s druge strane (vidi, naročito, stav 25. gore u tekstu).
- 74.Pored toga, uporedno istraživanje zakonodavstva država članica Vijeća Evrope u ovoj oblasti pokazuje da, iako velika većina njih omogućava svojim državljanima da glasaju u inostranstvu, neke to ne dopuštaju (vidi stav 38. gore). Međutim, podrobnije razmatranje zakona onih država koje omogućavaju glasanje u inostranstvu pokazuje da ne postoje ujednačeni mehanizmi za ostvarivanje prava glasa iseljenika, već da oni imaju raznovrsne oblike. (...) Na kraju, u većini država članica koje dopuštaju glasanje u inostranstvu, lica koja žele da iskoriste ovu mogućnost moraju da se do određenog roka upišu u birački spisak kod vlasti svoje zemlje porijekla ili pri njenim diplomatskim ili konzularnim organima u inostranstvu (vidi stavove 39-45 gore).
- 75.Ukratko, nijedan od više razmotrenih pravnih instrumenata ne daje osnov za zaključak da prema sadašnjem pravu države imaju obavezu da omoguće svojim državljanima koji žive u inostranstvu da ostvaruju svoje pravo glasa. Trenutno postoje veoma raznovrsni pristupi u pogledu mehanizama za ostvarivanje tog prava koje su uvele države članice Vijeća Evrope koje omogućavaju glasanje u inostranstvu."
- 26.Shodno citiranom stavu Evropskog suda, proizlazi da ni član 3. Protokola broj 1, pa shodno tome ni član 25. MPGPP, na koje su se pozvali podnosioci zahtjeva, ne nameću osnov za zaključak da države imaju obavezu da omoguće svojim državljanima koji žive u inostranstvu da ostvaruju svoje pravo glasa tamo gdje i žive. Također, navedenim odredbama ne nameće se određeni mehanizam za ostvarivanje prava glasa kada je ono priznato državljanima van zemlje. U tom smislu, i uspostavljanje mehanizma prema kojem je ostvarivanje prava glasa u inostranstvu odnosno u mjestu gdje birač živi u inostranstvu uvjetovano, između ostalog, i upisom, do određenog roka, u birački spisak kod vlasti svoje zemlje porijekla ili pri njenim diplomatskim ili konzularnim organima u inostranstvu, a što je, prema citiranom stavu, upravo i slučaj s većinom zemalja koje svojim državljanima u inostranstvu dopuštaju pravo glasa, nije u suprotnosti s pravom iz člana 3. Protokola broj 1, te iz člana 25. MPGPP.
- 27.Nadalje, kada je riječ o domaćem pravu, Ustavni sud podsjeća na to da je članom 3. Zakona o državljanstvu određeno da svi državljani BiH uživaju ista ljudska prava i osnovne slobode kao što je to određeno Ustavom BiH i uživaju zaštitu ovih prava na čitavoj teritoriji BiH, pod istim uvjetima. Prema članu 1.4 Izbornog zakona, svim državljanima BiH garantira se biračko pravo (da biraju i da budu izabrani) u skladu s odredbama ovog zakona, uz uvjete koji se primjenjuju na sve državljane BiH – da imaju navršenih 18 godina i da su upisani u Centralni birački spisak u skladu s odredbama ovog zakona.
- 28.Shodno navedenim odredbama, nesporno proizlazi da je biračko pravo priznato svim državljanima BiH, bez obzira na to da li žive u inostranstvu ili u BiH ili da li su izbjeglice iz BiH. Ustavni sud podsjeća na to da je u svojoj dosadašnjoj praksi zauzeo stav da se radi o zakonom garantiranom pravu u odnosu na koje javne vlasti nikog ne smiju diskriminirati (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 14/12 od 26. marta 2015. godine, tačka 62, dostupna na www.ustavnisud.ba).
- 29.U konkretnom slučaju podnosioci zahtjeva tvrde da su uvjeti propisani osporenim članom 3.15 Izbornog zakona pod kojim državljani BiH u inostranstvu i izbjeglice iz BiH ovo pravo ostvaruju diskriminatorski i kao takvi u suprotnosti s članom II/4. Ustava BiH, članom 14. Evropske konvencije, Protokolom broj 12 uz Evropsku konvenciju i članom 26. MPGPP.
- 30.Član II/4. Ustava BiH glasi:
Nediskriminacija
Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
- 31.Član 14. Evropske konvencije glasi:
Član 14.
Zabrana diskriminacije
Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj konvenciji osigurava se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
- 32.Protokol broj 12 uz Evropsku konvenciju glasi:
Član 1.
Opća zabrana diskriminacije
- 1.Uživanje svakog prava koje zakon predviđa mora se osigurati bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
- 2.Javne vlasti ne smiju ni prema kome vršiti diskriminaciju po bilo kom osnovu kao što su oni spomenuti u stavu 1.
- 33.Član 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima glasi:
Član 26.
Sva su lica jednaka pred zakonom i imaju pravo bez ikakve diskriminacije na podjednaku zaštitu zakona. U tom smislu, zakon mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i da osigura svim licima podjednaku i uspješnu zaštitu protiv svake diskriminacije, naročito u pogledu rase, boje, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili svakog drugog stanja.
- 34.Ustavni sud podsjeća na to kako je u pogledu tumačenja pojma diskriminacije u svojoj dosadašnjoj praksi (vidi, između ostalih, citiranu odluku o dopustivosti i meritumu broj U 14/12, stav 63) slijedio stav Evropskog suda prema kojem: "Jurisprudencija naročito jasno precizira da 'diskriminacija' označava različito postupanje bez objektivnog i razumnog opravdanja prema licima koja su se našla u sličnom položaju (vidjeti tačke 42-44. i navedene izvore). Autori su koristili isti termin, diskriminacija, u članu 1. Protokola br. 12, bez obzira na razlike u širini obima između ovih odredbi, značenje ovog pojma u članu 1. Protokola br. 12 je trebalo biti identično tumačenju iz člana 14 (vidjeti Obrazloženje uz Protokol br. 12, tačka 18). Sud, prema tome, ne vidi razlog da odstupa od utvrđenog tumačenja 'diskriminacije', navedenog u tekstu, u primjeni istog pojma prema članu 1. Protokola br. 12 (u vezi sa sudskom praksom UN-ovog Komiteta za ljudska prava u pogledu člana 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, odredbe koja je slična, ali ne i identična – članu 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju, vidjeti Nowak, Komentari CCPR, Izdavači N. P. Engel, 2005, str. 597-634)".
- 35.Slijedom navedenog, Ustavni sud mora odgovoriti na pitanje da li osporeni član 3.15 Izbornog zakona državljane BiH u inostranstvu i izbjeglice iz BiH, propisujući obavezu da za svaki izborni proces podnesu prijavu, a koja obaveza nije propisana i za državljane BiH u BiH, tretira različito u odnosu na državljane BiH u BiH, što nema objektivno i razumno opravdanje.
- 36.Osporeni član 3.15 Izbornog zakona glasi:
Član 3.15
(1) Državljanin Bosne i Hercegovine koji privremeno živi u inozemstvu, a koji ima biračko pravo u skladu s ovim zakonom i upisan je u Centralni birački spisak, da bi se nalazio u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH, dužan je za svake izbore podnijeti prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Prijava mora biti primljena prije roka koji utvrdi Centralna izborna komisija BiH u periodu nakon raspisivanja izbora. Uz ispunjenu prijavu, koju potpisuje podnosilac prijave, prilaže i dokaz o identitetu podnosioca prijave predviđen ovim zakonom i podatke o tačnoj adresi u inozemstvu te izjašnjenje o opciji glasanja: u DKP-u ili poštom.
(2) Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima status izbjeglog lica iz BiH, a koji ima biračko pravo u skladu s ovim zakonom i upisan je u Centralni birački spisak, da bi se nalazio u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH, dužan je za svake izbore podnijeti prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Prijava mora biti primljena prije roka koji utvrdi Centralna izborna komisija BiH u periodu nakon raspisivanja izbora te sadržavati izjašnjenje o opciji glasanja: u DKP-u ili poštom. Uz ispunjenu prijavu, koju potpisuje, podnosilac prijave prilaže i:
- a)dokaz o identitetu podnosioca prijave predviđen ovim zakonom;
- b)podatke o tačnoj adresi u inozemstvu; i
- c)dokaz o prebivalištu u BiH u skladu s članom 20.8 ovog zakona, ako želi izvršiti promjenu u podacima pod kojim je upisan u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu za koju ima pravo glasa.
(3) Izbjeglo lice iz BiH koje se ne nalazi u Centralnom biračkom spisku, da bi bilo upisano u Centralni birački spisak i time ostvarilo biračko pravo u skladu s ovim zakonom, dužno je podnijeti prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Uz ispunjenu prijavu koju potpisuje, podnosilac prijave prilaže i:
- a)dokaz o identitetu podnosioca prijave,
- b)dokaz o državljanstvu Bosne i Hercegovine,
- c)dokaz o promjeni prebivališta u BiH u skladu s članom 20.8 ovog zakona,
- d)podatke o tačnoj adresi u inozemstvu.
(4) Dokaz o identitetu podnosioca prijave, u smislu tačke a) stava 3. ovog člana, jedan je od sljedećih važećih dokumenata:
- a)pasoš,
- b)vozačka dozvola,
- c)važeća lična isprava izdata od zemlje domaćina i
- d)izbjeglički karton izdat od vlade zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije.
(5) Popunjenu i potpisanu prijavu i potrebne dokumente podnosilac prijave može poslati telefaksom i elektronskim putem. Postupak i način slanja, primanja, obrade, arhiviranja i zaštite elektronskih prijava i dokumenata utvrđuje Centralna izborna komisija BiH posebnim propisom.
(6) Ako ispuni propisane uslove iz stava 1., 2. i 3. ovog člana, podnosilac prijave nalazit će se u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH.
(7) Podnosilac prijave iz stava 1.,2. i 3. ovog člana odgovoran je za vjerodostojnost podataka koje podnosi uz prijavu.
(8) Centralna izborna komisija BiH utvrđuje formu obrasca prijave iz stava 1.,2. i 3. ovog člana, način i postupak kojim se provjerava tačnost podataka u dokumentima koja podnesu izbjegla lica iz BiH koja zahtijevaju da budu upisana u Centralni birački spisak, provjerava dokaze kojima se dokazuje identitet i prebivalište za izbjegla lica i donosi odgovarajuća uputstva u vezi s postupkom upisa birača u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH.
(9) Upis u Centralni birački spisak državljana Bosne i Hercegovine koji imaju status izbjeglih lica iz Bosne i Hercegovine, a koji imaju biračko pravo u skladu s ovim Zakonom, kontinuirani je proces koji se vrši tokom cijele godine, uz priloženu dokumentaciju iz stava (3) ovog člana.
- 37.Ustavni sud podsjeća na to da je članom 1.5 Izbornog zakona određeno da državljani BiH koji imaju biračko pravo u skladu s ovim zakonom imaju pravo da glasaju lično u općini u kojoj imaju prebivalište. Radi se o općoj odredbi koja se na jednak način primjenjuje prema svim državljanima BiH, bez obzira na to da li se nalaze u BiH ili van BiH. Ovo nesporno proizlazi iz stava 2. navedenog člana prema kojem državljanin BiH, koji privremeno živi u inostranstvu i ima biračko pravo, ima pravo da glasa lično (dolaskom na odgovarajuće biračko mjesto u BiH ili u DKP-u) ili poštom (slanjem glasačkog listića poštom) za općinu u kojoj ima prebivalište prije odlaska u inostranstvo, ako u toj općini ima prijavljeno prebivalište u trenutku podnošenja prijave za glasanje van zemlje.
- 38.Iz navedenog zakonskog rješenja proizlazi da, za razliku od državljana BiH u zemlji koji imaju pravo da glasaju lično u općini u kojoj imaju prebivalište, državljani BiH van BiH, pored ovog prava, imaju i pravo da podnošenjem prijave za glasanje van zemlje glasaju lično i u DKP-u ili slanjem glasačkih listića putem pošte.
- 39.Ustavni sud podsjeća na to da je u Odluci o dopustivosti i meritumu broj AP 4144/16 od 10. novembra 2016. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) u vezi s pravom državljana BiH van BiH da izaberu pravo glasanja u smislu člana 1.5 Izbornog zakona istakao (vidi tačka 55): "Ovakvo rješenje očigledno je u duhu historijskog konteksta i ratnih dešavanja u BiH što je imalo za rezultat da je značajan broj državljana BiH napustio svoja prijeratna mjesta prebivališta i sad živi u inostranstvu, odnosno ide za ispravljanjem faktičke nejednakosti između državljana BiH koji imaju biračko pravo i žive u BiH i na dan izbora lično mogu glasati na biračkom mjestu u svom mjestu prebivališta i državljana BiH koji imaju biračko pravo i koji žive u inostranstvu, a kojim bi ostvarivanje ovog prava uvjetovanjem da dođu i glasaju na biračkom mjestu u mjestu svog prebivališta (…) bilo u najmanju ruku otežano. U tom smislu, članom 5.21 Izbornog zakona izričito je i regulirano da državljanin BiH koji ima biračko pravo, a koji je u inostranstvu, ima pravo glasati poštom, te da CIK utvrđuje način i proceduru glasanja državljana BiH poštom".
- 40.Ustavni sud zapaža da iz osporenog člana 3.15 Izbornog zakona proizlazi (stav 7) da je podnošenje prijave i ispunjavanje uvjeta propisanih st. 1, 2. i 3. samo uvjet da se podnosilac prijave nalazi na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH. U tom smislu, osporeni član 3.15 Izbornog zakona u službi je ostvarivanja prava birača iz BiH koji su u inostranstvu da pravo da glasaju ostvare i u DKP-u ili putem pošte. S obzirom na to da ovo pravo državljani BiH u BiH nemaju, samo propisivanjem uvjeta za njegovo ostvarivanje u vidu podnošenja prijave za svaki izborni proces državljani BiH van BiH nisu dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na državljane BiH u BiH.
- 41.Nadalje, Ustavni sud zapaža da iz navoda podnosilaca zahtjeva proizlazi da oni tvrdnje o različitom tretmanu između državljana BiH van BiH i državljana BiH u BiH zasnivaju na činjenici da državljani BiH van zemlje moraju sami za svaki izborni proces da dostavljaju tražene podatke, iako ništa nisu mijenjali u odnosu na prethodno dostavljene podatke, a da se od državljana BiH u BiH ne traži da dostavljaju podatke o eventualnim izmjenama, bez obzira na to da li ih je bilo ili ne. U prilog ovim tvrdnjama podnosioci zahtjeva su se pozvali na relevantne odredbe Izbornog zakona koje reguliraju da je CIK odgovoran za tačnost i ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska bez pravljenja bilo kakvih razlika između birača državljana BiH u zemlji i van nje; da CIK vodi Centralni birački spisak na osnovu evidencija nadležnog državnog organa koji vodi registar građana BiH; da potrebne podatke za državljane BiH dostavljaju nadležni državni organi: matični uredi o smrti građana starijih od 18 godina, te nadležno ministarstvo o ispisu iz državljanstva BiH.
- 42.Kao što je već ukazano u ovoj odluci, osporeni član 3.15 Izbornog zakona u službi je ostvarivanja prava državljana BiH van BiH i izbjeglica iz BiH da glasaju u DPK-u ili putem pošte, a koje pravo nemaju birači državljani BiH u zemlji. Nadalje, sam izbor između ove dvije mogućnosti Izborni zakon ničim nije uvjetovao ili ograničio. Naime, nema odredbe koja propisuje da je jednom izabrana opcija obavezujuća, odnosno da se ona može promijeniti samo pod određenim uvjetima. Slijedom navedenog, birač u jednom izbornom procesu može izabrati jednu opciju, a u narednom drugu, bez ikakvih ograničenja i uvjetovanja. Stoga, Izborni zakon, kao ni podzakonski akti donijeti na osnovu tog zakona, ne propisuju obavezu javne vlasti da jednom izabrani način glasanja (u DKP-u ili putem pošte) moraju poštovati, odnosno da ga moraju osigurati sve dok birač, državljanin BiH, ne odluči da promijeni način glasanja.
- 43.Nadalje, moguće je zaključiti da je, propisivanjem obaveze da birači državljani BiH van BiH podnesu prijavu prije svakog izbornog procesa, osporeni član 3.15 Izbornog zakona u službi postizanja legitimnog cilja, tj. da se u najvećoj mogućoj mjeri osigura pravo glasa i biračima državljanima BiH van zemlje. Ovako postavljeni legitimni cilj u skladu je i s primarnom obavezom države kada je u pitanju biračko pravo, koja se ne ogleda u suzdržavanju ili nemiješanju, kao što je to slučaj s većinom građanskih i političkih prava, već u usvajanju pozitivnih mjera za "održavanje" demokratskih izbora (vidi Evropski sud, Matju-Moin i Klerfe protiv Belgije, presuda od 2. marta 1987. godina, serija A, br. 113, stav 50).
- 44.Slijedom navedenog, potrebno je odgovoriti na pitanje da li je osporenim rješenjem ostvarena ravnoteža između principa općeg prava glasa koje je nesporno priznato svim državljanima BiH bez obzira na to gdje žive, s jedne strane, i potrebe za sigurnošću glasova i uređenjem drugih praktičnih pitanja u vezi s ostvarivanjem ovog prava, s druge strane (vidi, mutatis mutandis, naprijed citiranu, Sitaropoulos i Giakoumopoulos protiv Grčke, stav 73).
- 45.U skladu s osporenim članom 3.15 Izbornog zakona, državljani van BiH dužni su prije svakog izbornog procesa dostaviti prijavu koju su svojeručno potpisali i u kojoj su naznačili na koji način će koristiti svoje pravo da glasaju (u DKP-u ili putem pošte). Prijava mora da bude svojeručno potpisana, uz nju se dostavlja dokaz o identitetu (kopija: pasoš, lična karta, vozačka dozvola, važeća lična isprava izdata od zemlje domaćina, izbjeglički karton izdat od zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije), te se navodi tačna adresa stanovanja u inostranstvu.
- 46.Ustavni sud zapaža da je provođenje izbora u DKP-u uređeno Pravilnikom o načinu provođenja izbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Prema članu 2. Pravilnika, CIK najmanje 65 dana prije održavanja izbora donosi odluku o određivanju biračkih mjesta za glasanje u DKPBiH gdje birači, upisani u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH u DKP-ima, mogu glasati. Istim članom određeno je da CIK biračka mjesta u DKP-u određuje prema broju birača upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van zemlje u DKP-u, te da je potrebno da se radi o najmanje 50 birača, s tim što se, iz opravdanih razloga, može donijeti odluka o glasanju u DKP-u gdje je prijavljen i manji broj birača. Ukoliko ovaj uvjet nije ispunjen, biračima koji su upisani za glasanje u DKP-u omogućit će se da glasaju putem pošte. Uz navedene uvjete potrebno je da se ispune i organizaciono-tehnički uvjeti za organiziranje glasanja u DKP-u.
- 47.Nadalje, u skladu s članom 31. Pravilnika o načinu provođenja izbora u BiH (u daljnjem tekstu: Pravilnik o načinu provođenje izbora), CIK biračima u inostranstvu koji su izabrali opciju glasanja putem pošte, kao i biračima u odnosu na koje se ne ispune uvjeti za glasanje u DKP-u, dostavlja birački paket. Birački paket sadrži: obrazac s ličnim podacima birača koji, između ostalog, sadrži: ime i prezime, jedinstveni matični broj, datum rođenja, trenutnu adresu izvan BiH (ulica i broj, grad, poštanski broj, država), kombinacijski broj za glasačke listiće; odgovarajuće glasačke listiće s posebnom zaštitom; povratnu kovertu s odštampanom (povratnom) adresom CIK-a; kovertu za glasačke listiće koja osigurava tajnost glasanja. Iz navedenog proizlazi da sadržaj biračkog paketa sadrži lične podatke čija zaštita u skladu s relevantnim zakonima BiH mora biti osigurana, te da sadrži glasački listić koji, ukoliko bude iskorišten, čini dio izbornog rezultata na odnosnim izborima.
- 48.Iz citiranih odredbi oba pravilnika nesporno proizlazi da podnošenje prijave za svaki izborni proces ima cilj sigurnost glasova i uređenje praktičnih pitanja u vezi s ostvarivanjem prava birača, državljana BiH van BiH, da glasaju u DKP-u ili putem pošte.
- 49.Naime, CIK odluku o određivanju DKP-a u kojim će se organizirati glasanje donosi za svaki izborni proces, a uvjet za organiziranje izbora u DKP-u je broj prijavljenih birača koji su odlučili da u konkretnom izbornom procesu iskoriste pravo da glasaju putem pošte. U tom smislu, podnošenje prijave za svaki izborni proces u smislu osporenog člana 3.15 Izbornog zakona u službi je stvaranja uvjeta da se pravo glasanja u DKP-u omogući što većem broju birača državljana BiH i kao takav ne izlazi iz okvira pozitivnih mjera za "održavanje" demokratskih izbora koje država BiH preduzima u svrhu ostvarivanja biračkog prava.
- 50.Nadalje, kada je u pitanju ostvarivanje prava glasa putem pošte i s tim u vezi podnošenje prijave za svaki izborni proces, iz citiranih relevantnih odredbi pravilnika proizlazi da je pribavljanje tačne adrese od birača u inostranstvu na koji će mu se dostaviti birački paket, s obzirom na njegov sadržaj, važan faktor u službi osiguranja zaštite ličnih podataka, te zaštite od eventualne zloupotrebe glasačkog listića. Naime, podatak o adresi na kojoj borave u inostranstvu birači iz BiH nisu obavezni dostavljati nadležnim organima koji prikupljaju i obrađuju podatke i vode registre o državljanima BiH, a koje evidencije su osnov i za uspostavljanje, vođenje i ažuriranje Centralnog biračkog spiska, odnosno domaći organi ne uspostavljaju i ne vode takve evidencije. U tom smislu zahtjev da se za svaki izborni proces podnese prijava u kojoj se uz naznaku načina glasanja putem pošte obavezno dostavlja i tačna adresa u inostranstvu također ne izlazi iz okvira pozitivnih mjera za "održavanje" demokratskih izbora koje država BiH preduzima u svrhu ostvarivanja biračkog prava glasanjem putem pošte.