Federalno ministarstvo zdravstva
Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine
Veliki dokument · tekst, dio 17 od 61
(3) - Smanjena tjelesna aktivnost (3) - Hipertrofija lijeve klijetke (3) - Debljina (3) - Drugi faktori rizika (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Hipertenzija - Definicija i epidemiologija esencijalne hipertenzije (3) - Etiologija esencijalne hipertenzije (3) - Komplikacije i posljedice esencijalne hipertenzije (3) - Dijagnostika i liječenje esencijalne hipertenzije (3) - Sekundarna hipertenzija (2) - Evropske (ESC) smjernice (3) Šećerna bolest i kardiovaskularni sistem - Šećerna bolest (3) - Koronarna bolest srca i dijabetes (3) - Dijabetička kardiomiopatija (3) - Kardiovaskularna autonomna nEvropatija (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Akutni koronarni sindromi - Epidemiologija (3) - Patofiziologija (3) - Klinički oblici (3) - Akutni koronarni sindrom bez ST elevacije (3) - Nestabilna angina i akutni infarkt miokarda bez ST elevacije (3) - Akutni infarkt miokarda sa perzistirajućom ST elevacijom (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Hronična ishemijska bolest srca - Epidemiologija (3) - Patologija i patofiziologija (3) - Klinički oblici (3) - Dijagnostika (3) - Prognoza (3) - Farmakološko liječenje (3) - Perkutana koronarna intervencija (3) - Hirurška revaskularizacija miokarda i drugi oblici hirurškog liječenja (2) - Alternativne metode liječenja refraktorne angine (2) - Evropske (ESC) smjernice (3) Bolesti miokarda - kardiomiopatije, miokarditisi - Definicija i klasifikacija kardiomiopatija (3) - Dilatacijske kardiomiopatije (3) - Hipertrofijska kardiomiopatija (3) - Restrikcijska kardiomiopatija (3) - Infiltracijske kardiomiopatije (3) - Virusni miokarditis (3) - Nevirusni miokarditis (3) - Neinfekcijski miokarditis (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Bolesti perikarda - Etiologija i epidemiologija (3) - Patofiziologija (3) - Dijagnostika (3) - Liječenje (3) - Konstriktivni perikarditis (3) - Tamponada srca (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Tumori srca - Epidemiologija (3) - Patofiziologija (3) - Kliničke manifestacije (3) - Dijagnostika (3) - Liječenje (3) Kongenitalna bolest srca u odraslih - Definicija i epidemiologija (3) - Etiologija i prevencija (3) - Patofiziologija (3) - Kliničke manifestacije (3) - Dijagnostika (3) - Principi liječenja (3) - Patologija, dijagnostika i liječenje specifičnih abnormalnosti (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Trudnoća i bolesti srca - Kardiovaskularna fiziologija u trudnoći i dojenju (3) - Kardiovaskularni dijagnostički postupci u trudnoći (3) - Kardiovaskularna bolest i procjena rizika u trudnoći (3) - Uloga kontracepcijskog savjetovanja (3) - Kongenitalna bolest srca (3) - Stečene srčane greške (3) - Umjetni zalistak (3) - Akutni infarkt miokarda (3) - Hronična koronarna bolest srca (3) - Kardiomiopatije (3) - Aritmije (3) - Hipertenzija (3) - Marfanov sindrom (3) - Disekcija aorte (3) - Liječenje bolesti srca u trudnoći (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Bolesti srčanih zalistaka - Aortalna stenoza (3) - Aortalna insuficijencija (3) - Mitralna stenoza (3) - Mitralna insuficijencija (3) - Trikuspidalna stenoza (3) - Trikuspidalna insuficijencija (3) - Bolest pulmonalnog zaliska (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Infekcijski endokarditis - Etiologija i epidemiologija (3) - Patofiziologija (3) - Klinički oblici i manifestacije (3) - Dijagnostika (3) - Liječenje (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Zatajivanje srca - Definicija i klasifikacija (3) - Etiologija i epidemiologija (3) - Klinički pregled bolesnika (3) - Dijagnostički postupci (3) - Farmakološko liječenje akutnog zatajivanja srca (3) - Farmakološko liječenje hroničnog zatajivanja srca (3) - Liječenje elektrostimulacijom srca (CRT) (2) - Uređaji (LVAD) i hirurške metode liječenja (2) - Transplantacija srca (2) - Prognoza zatajivanja srca (3) - Etiologija i epidemiologija plućnog srca (3) - Dijagnostika plućnog srca (3) - Liječenje plućnog srca (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Primarna plućna hipertenzija - Definicija i klasifikacija (3) - Epidemiologija (3) - Patologija i patofiziologija (3) - Kliničke manifestacije (3) - Dijagnostika (3) - Prognoza (3) - Liječenje (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Kardiovaskularna rehabilitacija - Definicija i ciljna populacija (3) - Procjena rizika (3) - Komponente rehabilitacijskog programa (3) - Uloga tjelesne aktivnosti (3) - Procjena kardiovaskularne sposobnosti (3) - testovi opterećenja (3) - Edukacija, životne navike i način življenja, samokontrola (3) - Rehabilitacijski programi za specifične vrste bolesnika (3) - Uvjeti za provođenje rehabilitacije, sigurnost i procjena ishoda (3) - Smjernice i slični dokumenti (2) Aritmije - Osnove elektrofiziologije srca (3) - Mehanizmi aritmogeneze (3) - Dijagnostički postupci u kliničkoj aritmologiji (3) - Nefarmakološke metode liječenja aritmija (3) - Klasifikacija aritmija, specifične aritmije (3) - Antiaritmici (3) - Defibrilacija i kardioverzija (3) - Elektrostimulacija srca - privremena (3) - trajna (2) - Implantabilni kardioverter-defibrilatori (2) - Kateterska ablacija aritmija (2) - Hirurška ablacija aritmija (2) - Evropske (ESC) smjernice (3) Fibrilacija atrija - Definicija i epidemiologija (3) - Patofiziologija (3) - Klasifikacija (3) - Dijagnostički postupci (3) - Prevencija tromboemboličkih komplikacija (3) - Farmakološko liječenje (3) - Liječenje elektrostimulacijom (2) - Kateterska ablacija (2) - Hirurško liječenje (2) - Izbor liječenja ovisno o vrsti fibrilacije atrija (3) - ACC/AHA/ESC smjernice (3) Sinkopa - Definicija i epidemiologija (3) - Patofiziologija (3) - Klasifikacija (3) - Dijagnostika (3) - Liječenje (3) - Indikacije za hospitalizaciju (3) - Sinkopa u starosti (3) - Sinkopa u djece (3) - Sinkopa i sposobnost vožnje (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Iznenadna srčana smrt i resuscitacija - Definicije i epidemiologija (3) - Uzroci iznenadne srčane smrti (3) - Patologija i patofiziologija (3) - Kliničke manifestacije i oblici zastoja srca (3) - Liječenje zastoja srca (CPR, ALS) (3) - Oblici liječenja u svrhu prevencije zastoja srca (3) - Izbor liječenja u primarnoj i sekundarnoj prevenciji (3) - ACC/AHA/ESC smjernice (3) Bolesti aorte, ozljede aorte i srca - Aneurizma torakalne aorte (3) - Disekcija torakalne aorte (3) - Ateromatozna bolest aorte (3) - Aortitis (3) - Traumatska ruptura aorte (2) - Ozljede srca (2) - Evropske (ESC) smjernice (3) Bolesti perifernih arterija - Epidemiologija (3) - Patologija (3) - Dijagnostika (2) - Nehirurške metode liječenja (3) - Hirurško liječenje (2) - Prognoza (3) Tromboembolijska bolest vena - plućna embolija - Epidemiologija (3) - Patofiziologija (3) - Klinička prezentacija (3) - Dijagnostika (3) - Diferencijalna dijagnoza akutne plućne embolije (3) - Prognoza i procjena rizika (3) - Liječenje (3) - Sekundarna prevencija (3) - Hronična plućna embolija i plućna hipertenzija (3) - Prevencija duboke venske tromboze i plućne embolije (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Nekardijalni hirurški zahvati u kardiovaskularnih bolesnika - Procjena rizika (3) - Prijeoperacijska dijagnostika i liječenje specifičnih kardiovaskularnih bolesti (3) - Vrste anestezije (2) - Postoperacijsko liječenje (3) - Perioperacijske kardijalne komplikacije (3) - Postupci za smanjenje kardiovaskularnog rizika u nekardijalnim hirurškim zahvatima (3) - Evropske (ESC) smjernice (3) Praktične vještine s obaveznim brojem postupaka i razinom kompetencija - EKG: 1000 (3) - Ambulatorni EKG (Holter): 200 (3) - EKG test opterećenja (ergometrija): 300 (3) - Transtorakalni ehokardiografski pregled: 350 (3) - Transezofagijski ehokardiografski pregled: 50 (2) - Nuklearne kardiološke pretrage: 50 (2) - CT/MR kardiovaskularnog sistema: 50 (2) - Programiranje elektrostimulatora/ICD: 50 (2) - Implantacija elektrostimulatora/ICD: 50 (2) - Implantacija privremenog elektrostimulatora: 20 (3) - Elektrofiziološko ispitivanje: 30 (2) - Koronarografija s lijevom ventrikulografijom: 200 (3) - Perkutana koronarna intervencija: 50 (2) - Kateterizacija desnog srca (uključujući Swan-Ganzov kateter i hemodinamski monitoring): 25 (3) - Postavljanje centralnog venskog katetera: 25 (3) - Postavljanje intraarterijskog katetera: 25 (3) - Elektrokardioverzija: 25 (3) Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. Posebni uvjeti: Dio specijalizacije provodi se u zdravstvenoj ustanovi koja ima status kliničke ustanove ili specijalne kardiološke bolnice, a mora ispunjavati sljedeće uvjete u odnosu na prostor, opremu i opseg rada: - potpuno opremljen kardiološki odjel s intenzivnom jedinicom od najmanje šest kreveta, opremljenih EKG i hemodinamskim monitoringom, te odgovarajući poliklinički dio i odjel za hitni prijem; - odgovarajući prostor opremljen neinvazivnom dijagnostičkom opremom (EKG, Holter, ergometrija, transtorakalna i transezofagijska ehokardiografija, oprema za kontrolu i programiranje elektrostimulatora srca, rendgen aparat, CT/MR, oprema za radionuklidne pretrage; - odgovarajući prostor s invazivnom kardiološkom opremom: laboratorij za koronarografiju, kateterizaciju srca i elektrofiziološko ispitivanje; - obavljati sve stručne poslove i postupke predviđene programom specijalizacije, na odgovarajućoj nivou kvalitete i u dovoljnom broju (najmanje 500 hospitalizacija s odgovarajućim brojem ambulantnih bolesnika po specijalizantu godišnje); - odgovarajući prostor za stručne sastanke i edukaciju, te pristup međunarodnoj medicinskoj literaturi iz područja interne medicine i kardiologije; - potpuno opremljene odjele kardijalne hirurgije i kardijalne anestezije, koji obavljaju sve stručne poslove i postupke potrebne za savladavanje odgovarajućeg dijela specijalističkog usvršavanja; - mogućnost redovnih konsultacija sa specijalistima drugih medicinskih specijalnosti. KLINIČKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM Naziv specijalizacije Klinička farmakologija s toksikologijom Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista kliničke farmakologije s toksikologijom Trajanje specijalizacije 48 mjeseci (4 godine) Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staža Osnovna teorijska nastava ˝ FMZ i ZZJZ FBIH Uvodni dio specijalizacije 3 1 OJ farmakologije i toksikologije 1 Objedinjeni hitni medicinski prijem 1 Farmakološko-toksikološki laboratorij Klinička farmakologija 17 8 Odjel kliničke farmakologije 9 (3+3+3) OJ za klinička ispitivanja, farmakovigilancu i odjel za farmakoepidemiologiju Farmakologija 6 Institut za farmakologiju medicinskog fakulteta Osnovi farmakogenomike 1 Osnovi biostatistike 1 Osnovi farmakoekonomike 1 Bazična farmakologija 3 Klinička toksikologija 4 1 Jedinica intenzivnog liječenja 1 Jedinica intenzivnog liječenja pedijatrije 1 Objedinjeni bolnički hitni medicinski prijem 1 Jedinica intenzivnog liječenja psihijatrijskih bolesnika Kliničke grane 13 1 Bolnički odjel anesteziologije i intenzivnog lijecenja 1 Bolnički odjel pedijatrije 1 Bolnički odjel pulmologije 1 Bolnički odjel infektologije 1 Bolnički odjel kardiologije 1 Bolnički odjel neurologije 1 Bolnički odjel gastroenterologije 1 klinička imunologije 1 Bolnički odjel hematologije 1 Bolnički odjel endokrinologije i dijabeteologije 1 Bolnički odjel nefrologije i bubrežne nadomjesne terapije 1 Bolnički odjel psihijatrije 1 Bolnički odjel internističke onkologije Rad etičkog komisije ˝ Etička komisija zdravstvene ustanove Godišnji odmori 4 Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja. 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja. 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja. Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant kliničke farmakologije s toksikologijom mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pažnja mora se usmjeriti sticanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant kliničke farmakologije s toksikologijom mora: - poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) - posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) - poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) - poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) - biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog učestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zaštite (3) - biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) - kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) - usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) - imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) - razumjeti važnost naučnog pristupa struci (3) - sudjelovati u naučno-istraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3) - biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) - znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) - poznavati važnost i način efiksanog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa važećim propisima (3) - biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) - procjeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) - biti upoznat s važnošću saradnje te aktivno sarađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sistem zdravstva (3) - poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja efiksanosti te razvoja i unapređenja sistema kvalitete zdravstvene zaštite (3) - poznavati regulativu iz područja zdravstva, posebno iz područja zaštite prava pacijenata (3) - razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) - poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskim (3) - razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) - biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) - identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3) - promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3) Posebne kompetencije Specijalizant kliničke farmakologije s toksikologijom tokom specijalizacije treba steći sljedeće glavne kompetencije, vještine, odnos i obrasce ponašanja: 1. poduzimati, provoditi i interpretirati rezultate ranih faza istraživanja djelovanja lijekova u ljudi (3) - prepoznati i tumačiti interakcije na receptorima lijekova i srodne principe agonista, antagonista, odnose doze/učinka, farmakodinamika, farmakokinetika, odnosi farmakodinamike/farmakokinetike, efiksanost, potentnost lijeka - shvaćati i tumačiti principe ciljeva istraživanja, tolerancije, nuspojava, pokazati shvaćanje ograničenja pretkliničkih istraživanja bioloških proizvoda za ljudska istraživanja lijekova rane faze - napisati protokol istraživanja - napisati obrazloženje etičkom komitetu - biti u stanju odabrati ispitanike za istraživanje i od njih dobiti informirani pristanak - provoditi u dobrovoljaca istraživanja farmakodinamike i farmakokinetike - biti u stanju izmjeriti ciljeve istraživanja - točno bilježiti podatke, analizirati podatke uključujući određivanje konačne doze u istraživanjima faze 3 - identificirati, pregledati i analizirati relevantnu literaturu, prirediti članak za objavljivanje - pokazati komunikacijske vještine u efikasnoj prezentaciji članka na naučnom skupu - pravilno savjetovati, prepoznati važnost sigurnosti propisivanja lijekova - prepoznati potrebu pravilnog dokumentiranja svih postupaka istraživanja - cijeniti važnost oralnog i pisanog predstavljanja vlastitih rezultata 2. koristiti farmakokinetske principe kako bi se optimiziralo propisivanje i učinci lijekova (3) - objasniti principe pravilnog odabira puta primjene lijekova, apsorpcije lijeka, metabolizma i izlučivanja lijekova - interpretacije koncentracije lijeka u tjelesnim tekućinama - farmakokinetika, farmakokinetsko modeliranje, mehanizam farmakokinetskih interakcija lijekova - farmakogenetika, poznavanje individualizacije terapije - prikazati poznavanje Dobre laboratorijske prakse (GLP) - prikazati poznavanje Dobre kliničke prakse (GCP) - pripremiti i adekvatno prilagođavati terapijske režime - dogovoriti s bolesnikom prihvatljiv terapijski režim - prepoznati potrebu za individualizacijom terapije - interpretirati nalaze farmakološkog i toksikološkog laboratorija 3. koristiti lijekove racionalno (3) - pokazati znanje mehanizama djelovanja i načina upotrebe antihipertenziva - pokazati znanje mehanizama djelovanja i načina upotrebe antimikrobnih lijekova - pokazati znanje mehanizama djelovanja i načina upotrebe oralnih antidijabetika i inzulina - pokazati znanje mehanizama djelovanja i načina upotrebe citostatika - pokazati znanje mehanizama djelovanja i načina upotrebe lijekova s djelovanjem na središnji živčani sistem - pokazati znanje mehanizama djelovanja i načina upotrebe antitrombocitnih lijekova, fibrinolitika, antikoagulansa - pokazati znanje mehanizama djelovanja i načina upotrebe analgetika - pokazati poznavanje izvora interindividualnih razlika uključujući one uvjetovane genetski, po dobi, spolu ili razlika uvjetovanih bolestima jetre ili bubrega - objasniti uloge državnih i evropskih tijela odgovornih za registraciju lijekova i medicinskih uredjaja - poznavanje lijekova koji se izdaju bez liječničkog recepta - jasno i efiksano komunicirati s bolesnicima, kolegama ili u radnim skupinama, povjerenstvima - racionalno odabrati lijek i dozu prema principima individualizacije terapije - poznavanje principa izolacije bolesnika i njenu pravilnu primjenu - razvijati obrasce politike za propisivanje lijekova - razvijati smjernice i terapijske formulare, evaluirati smjernice o upotrebi lijekova u okviru različitih radnih skupina - načiniti jasne podneske agenciji za registraciju novih lijekova u svrhu uvođenja novog lijeka na tržište - procjenjivati ekspertize i mišljenja različitih radnih skupina - procjenjivati indikacije za ispitivanje preosjetljivosti i provoditi ispitivanje preosjetljivosti - savjetovati trudnice o primjeni lijekova, priprema kliničko farmakoloških mišljenja, pretraživanje literature o primjeni lijekova u trudnoći - provoditi edukaciju o lijekovima i racionalnoj primjeni lijekova, priprema tiskanog materijala, priprema prezentacije, pretraživanje racionalne objektivne informacije o lijekovima - rješavati probleme polipragmazije, prepoznati neracionalnu primjenu lijekova, savjetovati bolesnike o uzimanju lijekova, sastavljati mišljenja o uzimanju lijekova, prilagodba doze lijekova u skladu sa konkomitantnim bolestima i terapiji 4. kritički procjenjivati literaturu relevantnu za kliničku primjenu lijekova uključujući područja bazične farmakologije, toksikologije, te kliničke studije faze I, II, III i IV te meta analize (3) - poznavanje bazične farmakologije i kliničke medicine - poznavati metode i načine reakcije na etički neprihvatljive reklame lijekova/medicinskih proizvoda - kritično analizirati članke i napise o racionalnom propisivanja najnovijih lijekova i lijekova u ranim fazama kliničkih ispitivanja, analitičke metodologije, analitičkih metoda, potencijalnih izvora pristranosti u podacima, - sukoba interesa, prihvatljivosti diskusije, validnosti zaključaka - koristiti elektronske baze podataka (Medline, Embase, Toxbase, Cochrane, Micromedex) - poštivati etičke principe na kojima počiva «peer review» - evaluirati ekspertna mišljenja - planirati klinička istraživanja svih faza te doprinositi njihovom provođenju i diseminiranju rezultata. 5. prospektivno odabirati prikladne statističke metode za planirane eksperimente (uključujući klinička istraživanja) i provoditi takve analize, te interpretirati proizašle statističke podatke (3) - opisati izvore biološke varijacije i objasniti principe koji su za nju odgovorni - opisati česte parametrijske i neparametrijske testove uključujući chi square test, t testove, ANOVU, Bonferoni korekciju te Spermanovu regresiju, kritički analizirati dobre i loše strane sekvencijske analize - efikasno se konsultirati sa statističarem za vrijeme planiranja kompleksnih eksperimentalnih istraživanja, - interpretirati stepen vjerovatnoće pojave greške i intervale pouzdanosti uključujući intervale pouzdanosti u slučaju istraživanja s negativnim ishodima - objasniti pojmove apsolutnog i relativnog rizika 6. izrada plana istraživanja i njegovo provođenje (3) - opisati različite načine dizajniranja kliničkih istraživanja, pokazati znanje principa kontroliranih eksperimenata, randomizacije, upotrebe placeba i dvostruko slijepog pokusa, opisati principe koji su u podlozi etike u istraživanjima na ljudima uključujući dužnosti, prava i koristi, pokazati znanje principa Dobre kliničke prakse - odabrati vrstu istraživanja u skladu sa lijekom koji se istražuje, napisati prijavu etičkom komitetu, opravdati cilj istraživanja tako da je on razumljiv i laicima u etičkom komitetu - biti u stanju odabrati ispitanike istraživanja, procijeniti moguće ispitanike u istraživanju prema kriterijima uključivanja i isključivanja iz istraživanja, pribaviti valjan informirani pristanak, organizirati posjete ispitanika u istraživačke centre ili kliničke laboratorije, izvoditi ili nadgledati klinička mjerenja, čuvati i voditi zabilješke prema standardima Dobre kliničke prakse - pridonositi pisanju članaka i objavljivanju rezultata (oralne ili poster prezentacije) na stručnim ili naučnim skupovima - pridržavati se protokola istraživanja u kojem vanjski ispitivač ima prava konačne kontrole, publiciranja ili na drugi način korištenja podataka proizašlih iz istraživanja, pažljivo bilježiti detalje istraživanja, prepoznati važnost sigurnosti ispitanika u istraživanju, održavati profesionalan odnos sa sponzorima istraživanja i njihovim uposlenicima 7. očekivati, prepoznati, izvještavati i analizirati nuspojave lijekova (3) - pokazati znanje o čestim (kao i ozbiljnim) nuspojavama lijekova primijenjenih u njihovoj indikaciji, mehanizmima kojima lijekovi uzrokuju nuspojave, najčešće kliniče prezentacije nuspojava lijekova, pravilan klinički pristup nuspojavama lijekova, objasniti kako se nuspojave lijekova identificiraju i prijavljuju, objasniti i klasificirati nuspojave lijekova - liječiti teške i ozbiljne nuspojave lijekova uključujući anafilaksiju, koristiti štampane i elektronske baze podataka kako bi se identificirale neuobičajene nuspojave lijekova, - kritički analizirati istraživanje faze IV, pravilno prijavljivati nuspojave lijekova - biti svjestan da klinička stanja mogu biti posljedica nuspojava lijekova, biti spreman izložiti sumnje i podijeliti informacije bez obzira na moguće posljedice, konsultirati se s kolegama o ocjeni o rizicima/koristima ili rechallengu, biti kritičan u pogledu marketinških metoda kojima se prikrivaju istraživanja tržišta lijekova 8. opisivati i prepoznavati faktore koji utječu na potrošnju lijekova u različitim skupinama bolesnika (3) - identificirati faktore koji utječu na potrošnju lijekova uključujući: socijalni status, etničku pripadnost, nacionalnost, ekonomski status, komorbiditet, spol (posebno u žena trudnoća, laktacija), dob, pokazati poznavanje faktora koji utječu na javnu percepciju lijekova i njihovu upotrebu u terapiji bolesti, uključujući i učinke koje imaju javni mediji na način na koji se koriste lijekovi, opisati ulogu farmaceutske industrije u javnoj percepciji upotrebe lijekova, objasniti ulogu vlasti u procesima licenciranja, određivanja cjene i cost-benefita (cijene/koristi) te zakonske regulative o lijekovima, - objasniti ulogu lokalnih organizacija (bolničkih komisija za lijekove) u definiranju dostupnosti lijekova u kontekstu lokalnih zdravstvenih ustanova - primjeniti znanja o lijekovima u pojedinog bolesnika i u stvaranju terapijskih smjernica, efiksano komunicirati s medijima kao i s povjerenstvima, utvrđivati konflikt interesa i jasno se odrediti prema njemu - poštovati etničku raznolikost, poštovati individualnu autonomiju, doprinositi javnoj edukaciji o lijekovima i njihovom korištenju, poštovati zakonsku regulativu lijekova, sudjelovati u reformi sistema zdravstvene zaštite u Federaciji BiH i BiH. 9. etika u kliničkim istraživanjima (3) - identificirati etičke principe na kojima počivaju istraživanja na ljudima, objasniti načine donošenja odluka u slučajevima sukoba s etičkim principima - objasniti osnovanost i organizaciju etičkih komiteta, pokazati znanje odgovarajuće terminologije etičkih komiteta, Dobre kliničke prakse (GCP) i međunarodnih smjernica za provođenje etički prihvatljivih istraživanja u ljudi, poznavati zakonski okvir po kojem djeluju etički komiteti u FBiH i BiH. - analizirati prijavu etičkom komitetu, postavljati odgovarajuća pitanja aplikantima komisije uključujući i specijaliste poput pravnika i statističara, efikasno komunicirati u sklopu etičkog komiteta - poštovati povjerljivost informacija, pažljivo čitati podneske etičkom komitetu u kojem je specijalizant član, doprinositi diskusiji na komitetima, biti u stanju prilagoditi svoja stajališta u svjetlu zaključaka provedene diskusije 10. savjetovati u slučajevima predoziranja ili otrovanja, te liječiti bolesnike koji su relevantni za struku kliničke farmakologije s toksikologijom (npr. djeca u pedijatriji) (3) - pokazati znanje mehanizma djelovanja važnih otrova, uključujući i terapijske lijekove - znati prepoznati kliničke sindrome otrovanja, - pokazati znanje liječenja otrovanih bolesnika, zaštitu osoblja i drugih bolesnika, poznavati postupke dekontaminacije, resuscitacije, monitoriranje, poznavati specifične antidote (za digoksin, željezo, cijanid, inhibitore kolinesteraze) - pristupati informacijama, znati pristupiti smjernicama za postupanje u slučaju hemijskog napada, razvijati dijagnostičke vještine relevantne u epidemiološkom kontekstu hemijskog napada - održavati kvalifikacije u vještinama resuscitacije - posjedovati vještine u zbrinjavanju predoziranih s paracetamolom, aspirinom, opioidima, benzodiazepinima i tricikličkim antidepresivima, alkoholom, narkoticima - biti upoznat s važnošću pripremljenosti za eventualni hemijski napad, samozaštite, zaštite osoblja i izbjegavanja kontaminacije drugih, prihvaćati nužan rezidualni rizik povezan s brigom za otrovane, poštovati bolesnike s bihejvioralnim i psihijatrijskim problemima, te se po potrebi konsultirati s kolegama oko psihijatrijske potpore 11. kontrola infekcije u bolnicama (3) - steći iskustvo u rješavanju problema kontrole infekcija, uključujući izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje - upoznati se s načinom rada komisija za kontrolu infekcija - biti upoznat s bolničkim odjelima, kao i dijelovima opće populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija - sarađivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolničkih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza, kao i u edukaciji svih onih koji sudjeluju u kontroli infekcija - sudjelovati u obilasku kliničkih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija - upoznati principe izolacije bolesnika, te njenu pravilnu primjenu - biti upoznat s dokumentima donesenim na državnom i entitetskom nivou, odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu infekcija; upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr.: preporuke koje se odnose na MRSA, dezinfekciju, dijalizu itd.) - pratiti bolesnike s različitim sistemnim i lokalnim infekcijama te savjetovati o primjeni rezervnih antibiotika i antifungika kao specifičnih skupina lijekova - nadzirati i liječiti imunokompromitirane bolesnike (bolesnike tokom i nakon citostatske terapije, bolesnike