Federalno ministarstvo zdravstva
Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine
Veliki dokument · tekst, dio 18 od 61
na trajnoj imunosupresivnoj terapiji) - tumačiti kliničko stanje i potrebu za primjenom antimikrobnih lijekova u imunokompromitiranih bolesnika prepoznati nuspojave imunosupresivne terapije 12. primjena antimikrobnih lijekova (3) - empirijska, ciljana i profilaktička primjena antimikrobnih lijekova - metode sprečavanja razvoja rezistencije - praćenje rezistencije na antibiotike - praćenje bolesnika sa sistemnom i lokalnom infekcijom 13. kontrola kvalitete (3) - razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kontrole farmaceutskih proizvoda 14. Postupak registracije lijekova (3) - procjenjivati i ocjenjivati dokumentaciju o lijeku - procjenjivati i ocjenjivati upute o lijeku, sažetak opisa o lijeku - procjenjivati svu potrebnu dokumentaciju uz zahtjev za registraciju lijeka 15. upravljanje finansijskim sredstvima zdravstvene ustanove (3) - koristiti i interpretirati rezutate farmakoekonomskih analiza u cilju kontrole potrosnje finansijskih sredstava - vođenje komisije za lijekove ustanove, organizacija rada komisije za lijekove, priprema i vođenje sjednica, administrativno upravljanje, pisanje potvrda, dopisa i odobrenja, praćenje zakonskih okvira rada komisije za lijekove Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. Osim navedenih uvjeta, u ustanovi: - mora biti omogućena i saradnja sa srodnim strukama u cilju postizanja adekvatnih vještina i timskog pristupa bolesniku, - mora postojati mogućnost liječenja posebnih skupina bolesnika (transplantiranih, hematoloških), - se mora nalaziti odgovarajuća dijagnostika biohemijski laboratorij, toksikološki laboratorij, laboratorij za farmakogenetiku), - mora postojati komisija za lijekove i etički komitet. KLINIČKA IMUNOLOGIJA Naziv specijalizacije Klinička imunologija Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista kliničke imunologije Trajanje specijalizacije 48 mjeseci (4 godine) Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staža Osnovna teorijska nastava ˝ FMZ i ZZJZ FBIH Uvodni dio: Teoretska i praktična nastava 8 ˝ OJ za kliničku imunologiju univerzitetsko-kliničke bolnice Klinička imunologija 35 Imunološki laboratorijski metodi 12 OJ za kliničku imunologiju univerzitetsko-kliničke bolnice Imunologija u oblasti interne medicine 8 Bolnički odjel interne medicine reumatologija 1 Bolnički odjel reumatologije hematologija 1 Bolnički odjel hematologije alergologija 1 Bolnički odjel alergologije endokrinologija 1 Bolnički odjel endokrinologije nefrologija 1 Bolnički odjel nefrologije pulmologija 1 Bolnički odjel pulmologije gastroenterologija 1 Bolnički odjel gastroenterologije kardiologija 1 Bolnički odjel ardiologije Imunodijagnoza i imunoterapija imunoloških bolesti iz oblasti pedijatrije 3 Bolnički odjel pedijatrije Transplantacija tkiva i organa 2+2 Zavod za transfuzijsku medicionu FBiH Bolnički odjel za transplantaciju Imunodijagnoza i imunoterapija imunoloških bolesti iz oblasti zarazne bolesti 2 (1+1) Bolnički odjel infektologije i Mikrobiološki laboratorij Imunodijagnoza i imunoterapija imunoloških bolesti iz oblasti malignih bolesti 2 Bolnički odjel onkologije Imunodijagnoza i imunoterapija imunoloških bolesti iz oblasti dermatologije 2 Bolnički odjel dermatologije Imunodijagnoza i imunoterapija imunoloških bolesti iz oblasti neurologija 1 Bolnički odjel neurologije Imunodijagnoza i imunoterapija imunoloških bolesti iz ORL 1 Bolnički odjel ORL Godišnji odmor 4 Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant kliničke imunologije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pažnja mora se usmjeriti sticanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant kliničke imunologije mora: - poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) - posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) - poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) - poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) - biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog učestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zaštite (3) - biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) - kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) - usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) - imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) - razumjeti važnost naučnog pristupa struci (3) - sudjelovati u naučno-istraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3) - biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) - znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) - poznavati važnost i način efiksanog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa važećim propisima (3) - biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) - procjeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) - biti upoznat s važnošću saradnje te aktivno sarađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sistem zdravstva (3) - poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja efiksanosti te razvoja i unapređenja sistema kvalitete zdravstvene zaštite (3) - poznavati regulativu iz područja zdravstva, posebno iz područja zaštite prava pacijenata (3) - razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) - poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskim (3) - razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) - biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) - identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3) - promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3) Posebne kompetencije Teoretska i praktična nastava se provodi iz oblasti: - Molekularna imunologija i imunologija - Celularna imunologija i imunoregulacija - Laboratorijski imunološki metodi - Infekcijska imunologija - Transplantacijska imunologija - Tumorska imunologija - Opća imunopatologija - Laboratorijski imunološki metodi - Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije. Specijalista kliničke imunologije mora zapamtiti, poznavati i usvojiti sljedeće teorijske osnove: Građa i stanice imunološkog sistema - Limfoidni organi - anatomija i funkcija (3) - Stanice imunološkog sistema, njihova posebna svojstva, te pozitivna i negativna selekcija tokom ontogenije (3) Imunološki mehanizam - Urođeni i stečeni imunitet (3) - Glavni kompleks tkivne snošljivosti – molekularna struktura i funkcija (3) - Antigeni - procesiranje i predočavanje (3) - Alergeni - struktura, epitopi (3) - Imunogenetika (3) - Aktivacija T stanica – T stanični receptor, prepoznavanja epitopa i akcesornih molekula u prenosu signala (3) - Citokini u aktivaciji T stanice (3) - Imunološki odgovor posredovan T stanicama – stanice sudionice (3) - Aktivacija B stanica-interreakcija s T stanicama i prenos signala (3) - Produkcija imunoglobulina i prepoznavanje epitopa (3) - Izotipovi antitijela i sazrijevanja humoralnog imunološkog odgovora (3) - Humoralni imunološki odgovor- posredovan IgM, IgG i IgA napr. opsonizacija, vezanje komplementa, stanična citotoksičnost ovisna o antitijelima (3) - IgE- struktura, funkcija, sinteza, regulacija, receptori (3) - IgE posredovani imunološki odgovor i kasna faza alergijske reakcije (3) - Imuni kompleksi – fizikalna i imunološka svojstva, mehanizmi čiščenja (3) - Imunodeficijencije (3) - NK stanice (3) - Limfokinima aktivirane stanice ubojice (3) - Komplement i deficijencije komplementa (3) - Interreakcije receptora i liganda u imunološkim reakcijama – athezijske molekule, receptori za komplement, receptori za IgE, Fc receptori (3) Imunomodulacija imunološkog odgovora - Citokini, hemokini, athezijske molekule i faktori rasta (3) - Medijatori – prije i nanovo stvoreni (3) - Efektorske stanice u upali (3) - Mastociti i bazofili – struktura, aktivacija, pohranjeni medijatori, metabolizam arahidonske kiseline, prostaglandini, leukotrijeni, PAF (3) - Eozinofili – struktura, aktivacija, medijatori (3) Lokalna odbrana sluznica - Neimunološka – enzimi, kiselost, glikokaliks, normalna flora itd. (3) - Imunološka – limfno tkivo pridruženo sluznici, procesiranje antigena, produkcija antitijela i stanica, prometovanja stanica i naseljavanje u tkivo (3) Transplantacijska imunologija - Mehanizmi odbacivanja presatka alografta (3) - GVHR (3) Tumorska imunologija - Antigeni tumorskih stanica – tumor specifični antigeni i antigeni udruženi s tumorima (3) - Onkogeni, translokacije i geni supresori tumora (3) - Mehanizmi imunološkog nadzora (3) Mehanizmi imunoregulacije - Mehanizmi tolerancije (3) - Mreža idiotipova (3) - Apoptoza (3) Nakon završenog dijela teoretske nastave i položenih svih kolokvija, specijalizant polaže završni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava. Uvjeti za sticanje potpisa iz ove edukacije su: položeni svi predviđeni kolokviji, položen završni kolokvij, te podnesen u pismenoj formi, kao prijedlog projekta, prijedlog učestvovanja na naučno-istraživačkom projektu iz jedne od oblasti koja je predviđena ovim planom i programom. Klinička imunologija Imunološki laboratorijski metodi Specijalista kliničke imunologije mora se informirati o tehnici izvođenja, uz pomoć raditi pretrage te naučiti analizirati i interpretirati rezultate sljedećih pretraga: - Serološki testovi: Imunoglobulini (G, A, M, D, E), imunoglobulinski lanci (teški, laki), krioglobulini, paraproteini, beta-2 mikroglobulin, imunoglobulinske potklase, precipitini, (ptičji, gljivični), ukupni i specifični IgE, triptaza, komplement: C3, C4, ostale komponente, testovi za određivanje aktivnosti komplementa: CH50 ĐCH100, AP50ĐAP100, C3-nefritički faktor, C1-inhibitor: imunohemijski i funkcionalno, određivanje citokina (2) - Stanični testovi: metode separacije leukocita: limfocita, monocita, neutrofila, funkcija fagocita: NBT, protočna citometrija, testovi stanične proliferacije i njihova primjena, protočna citometrija, načela i primjena, korištenje protočne citometrije za dijagnozu imunodeficijencija, načela dijagnoze i klasifikacije limfoidnih neoplazmi (2) - Imunoflouorescencija i imunohistohemija: analiza imunoflurescentnim metodama, načela imunohistohemije, histologija imunosistema, bubrežne bolesti, kožne bolesti (2) - Western-blot test, reakcija lančane polimeraze (PCR), Southern-blot, hibridizacijske tehnike, načela izolacije i analize DNA, DNA-probe, restrikcijski enzimi (2) - Hibridomi i monoklonska protutijela(2) - HLA-tipizacija (2) - Standardizacija laboratorijskih testova i interpretacija rezultata: razlikovanje upotrebe laboratorijskih testova u skriningu i dijagnostici (2) - Analiza autoantitijela: antitijela u reumatoidnim bolestima: reumatoidni faktor (RF) i antitijela protiv cikličkog citruliniranog peptida (CCP), antitijela protiv stanične jezgre, antitijela protiv dvostruke uzvojnice (ds) DNA, antitijela protiv ekstraktibilnih nuklearnih antigena (Ro, La, Sm, RNP, Jo1, Scl 70, antitijela protiv citoplazmatskih antigena, neutrofilnih granulocita: c-ANCA, p-ANCA, anti-MPO, PR3, antitijela protiv glatke muskulature, antitijela protiv glomerulske bazalne membrane, antitijela protiv mitohondrija, antitijela za dijagnostiku celijakije, antitijela protiv parijetalnih stanica želuca, antitijela protiv unutrašnjeg faktora, autoantitijela protiv antigena štitnjače, antitijela protiv beta-stanica Langerhansovih otočića gušterače, antitijela protiv stanica koje luče steroidne hormone (nadbubrežna žlijezda, jajnik, testis), autoantitijela protiv antigena jetre kardiolipina, autoantitijela protiv antigena živčanih stanica: Yo, Hu, gangliozidi, dekarboksilaza glutamičke kiseline, glikoproteini mijelina (2) - interpretacija rezultata testova (3) Imunologija iz oblasti interne medicine Specijalistički staž iz Imunologija iz oblasti interne medicine predviđa usvajanje vještina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije, i na osnovu praktičnog rada tokom staža. Vještine koje specijalizant mora usvojiti su: Imunologija iz oblasti interne medicine, te vještine iz drugih oblasti koje su značajne za bolje rezumjevanje ove oblasti (kao što je imunodijagnostika i imunoterapija). Program specijalizacije se sastoji od: Reumatologija Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - reumatske bolesti (reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus, miješana bolest vezivnog tkiva, dermatopolimiozitis, sistemska skleroza, Sjogrenov sindrom), - vaskulitisi različite etiologije (poliarteritis nodosa, Vegenerova granulomatoza, krioglobulinemije), - Behcetov sindrom, ankilozirajuči spondilitis, Reiterov sindrom, psorijazni artritis, reumatska groznica. Specijalizant se upoznaje sa i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - detekcija i određivanje imunokompleksa u tjelesnim tečnostima i tkivima, - detekcija i određivanje krioglobulina, - reumatoidnog faktora, - komplementa, - antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela, - izvođenja i tumačenja lupus band testa (LBT), - određivanje i tumačenje nalaza "imunološkog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju. Hematologija Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - diskrazije plazma ćelija (multipli mijelom, Valdenstromova makroglobulinemija, plazmocitom, amiloidoza, bolesti teškog i lakog lanca, benigna monoklonska gamapatija), - akutne i hronične limfocitne i mijeloidne leukemije,limfomi (Hodgkin i non Hodgkin), - autoimunske i imunske anemije, neutropenije i trombocitopenije, autoimunski i imunski poremećaji koagulacije. Specijalizant se upoznaje i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza, imunoelektroforeza, ukupni imunoglobulini, krioglobulini), - imunofenotipizacija limfocita, - primjena fluorescentne mikroskopije i protočne citometrije, - imunološka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela, - imunofenotipizacija ćelija iz koštane srži, - detekcija i određivanje antitijla prema eritrocitima, neutrofilima i trombocitima, - određivanje "imunološkog statusa" po potrebi. Alergologija Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - alergijske bolesti (alergijski rinitis, alergijska bronhijalna astma, atopijski dermatitis, anafilatička reakcija,urtikarija, angioedem, alergijske gastroenteropatije, serumska bolest, alergije izazvane lijekovima, hranom, ujedom insekata), - pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva, lokalne anestatike, preosetljivosti na aspirin). Specijalizant se upoznaje i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - kožni testovi rane preosetljivosti, određivanje ukupnog i specifičnog IgE (RIST, RAST), određivanje histamina, testovi provokacije reakcije na alergen, - izvođenje specifične hiposenzibilizacije. Endokrinologija Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - organspecifična autoimuna endokrina oboljenja (hronični tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireogastrična bolest, hronična adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I, poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza). Specijalizant se upoznaje i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - laboratorijskih imunoloških metoda: detekcija i određivanje autoimunih antitijela (antitireoglobulinska, antiinsulinska, antigastrična antitijela) u tjelesnim tečnostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna tehnika). Nefrologija Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima (proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni), - tubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima). Specijalizant se upoznaje i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - detekcija i određivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama, - detekcija i određivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF). Pulmologija Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture. Specijalizant se upoznaje i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene, - karakterizaciju limfnih ćelija bronhijalnog alveolarnog lavata (BAL). Gastroenterologija Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hronični atrofični gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hronični aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze. Specijalizant se upoznaje i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene - detekcija i određivanje antitela prema želudačnoj sluznici Kardiologija Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis. Specijalizant se upoznaje i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - detekcija i određivanje antisrčanih antitela u telesnim tečnostima i tkivima. Pedijatrija Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - deficijencije B limfocita (agamaglobulinemija, stečena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojenačke dobi, selektivna IgA deficijencija), - deficijencije T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hronična mukokutalna kandidijaza), - kombinovane imunodeficijencije (teška kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom Wiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP), - imunodeficijencije zbog poremečaja ćelijske membrane), poremečaje fagocitne funkcije (hronična granulomatozna bolest, sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa. - upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece (posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije. Specijalizant se upoznaje i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunološki status"): kožne probe kasne preosetljivosti, stimulaciju limfocita mitogenima i antigenima, - kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, određivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina, - laboratorijsko pračenje substitucione terapije gamaglobulinima, - ispitivanje preosetljivosti na alergene. Transplantacija tkiva i organa Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - transplantacije bubrega, koštane srži i pankreasa, jetre, srca, pluća itd. (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca, - imunološka procjena primaoca i davaoca), - primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksičnih lijekova, antilimfocitnog seruma i monoklonskih antitijela), imunološka kontrola postransplantacionog liječenja, komplikacije imunosupresivne terapije, - odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv domaćina GVHD Specijalizant se upoznaje i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - određivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa, - miješana kultura limfocita MCL, - izvođenje unakrsne reakcije, - organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA, - plazmafereza. Zarazne bolesti Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A, B i nonA - nonB, CMV) - parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza) - postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hronični aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski polineuritis (Guillain-Barre) - infekcije koje neposredno oštečuju imunski sistem (HIV infekcije) - osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna). Specijalizant se upoznaje i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov značaj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti - metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i značaj za dijagnozu tok i prognozu bolesti. Maligne bolesti Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti: - principi, način i komplikacije primjene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela) - imunološka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene) - vidovi imunoterapije (specifična, nespecifična, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze - vrste modifikatora biološke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni). Specijalizant se upoznaje i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih tkivnospecifičnih struktura, detekcija tumor specifičnog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obilježenih monoklonskih antitijela - određivanje opšte imunološke kompetencije ("imunološki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike za njihovo određivanje (citotoksični T limfociti, NK ćelije, LAK ćelije) - imunoprognostika i pračenje imunoterapije (vrste imunoloških poremećaja kod različitih neoplazija i njihova prognoza, procjena efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo). Dermatologija Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme, diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijatični artitis, hronična mukokutna kandidijaza. Specijalizant se upoznaje i obučava za izvođenje sljedećih laboratorijskih imunoloških metoda: - detekcija i određivanje različitih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela nam bazalnu membranu) - izvođenje i tumačenje LBT - određivanje imunokompleksa u tjelesnim tečnostima i tkivima - detekcija i određivanje krioglobulina. Neurologija Specijalizant stiče znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljedećih bolesti: - autoimune demijelinizirajuće bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis) -