Federalno ministarstvo zdravstva
Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine
Veliki dokument · tekst, dio 20 od 61
odnosno nacionalnom referentnom laboratoriju - savjetovati upotrebu antiparazitarnih lijekova i strategije liječenja: a) parazitološka obrada stolice na ciste, jaja i ličinke crijevnih parazita (Entamoeba histolvtica, Entamoeba coli, Endolimax nana, lodamoeba butschli, Blastocvstis hominis, Giardia lamblia, Ascaris lumbricoides, Trichuris trichiura, Taenia spp, Fasciola hepatica, Dicrocoelium dendriticum, Enterobius vermicularis, Strongvloides stercoralis, Ancvlostoma duodenale, Trichostrongvlus spp, slobodne nematode): nativni preparat metode koncentracije (sedimentaciona i flotaciona) mikroskopska dijagnostika i identifikacija b) specijalna bojenja stolice za nalaz: 1. Cryptosporidium spp - modificirani Ziehl-Neelsen – auramin 2. Microsporidium spp - modificirani trikrom Gram c) koprokultura za identifikaciju ličinki Strongyloides, Ancylostoma, Trichostrongylus i slobodno-živućih nematoda d) identifikacija adulta crijevnih parazita (Ascaris, Taenia spp, Fasciola, Enterobius) e) detekcija antigena parazita u različitim materijalima: - direktni enzimski test za dokaz antigena u stolici (Entamoeba histolvtica, Cryptosporidium spp) - imunokromatografski test za dokaz antigena P. falciparum - imunofluorescentni test za mikrosporidije f) dokaz i identifikacija parazita u duodenalnom soku (Strongyloides, Ancylostoma, Fasciola, Giardia) g) dokaz i identifikacija parazita u punktatima (Leishmania, Toxoplasma) h) dokaz i identifikacija Trichomonas vaginalis u raznim genito-urinarnim uzorcima: direktni mikroskopski preparat - PCR i) dijagnostika i identifikacija Trichomonas vaginalis kultivacijom na hranjivoj podlozi j) dijagnostika protozoa kultivacijom na hranjivoj podlozi (Leishmania, Entamoeba histolytica) k) dokaz i identifikacija parazita u krvnom preparatu (gusta kap i krvni razmaz) bojanjem po Giemsi (P. falciparum, P. vivax, P. ovale, P. malariae, Trypanosoma spp. i mikrofilarije) l) serološka dijagnostika: infekcije T. gondii (dokaz IgM, IgG protutijela metodama - ITFA, ELISA, ISAGA; određivanje IgG aviditeta) ehinokokoze cisticerkoze fascioloze trihineloze toksokaroze lišmenioze m) amebijaze malarije n) određivanje topivih antigena imunoenzimskom metodom (Entameoba histolvtica, Crvptosporidium spp) o) dokaz i identifikacija slobodno-živućih ameba (Acanthamoeba, Naegleria, Balamuthia, Sappinia) iz različitih uzoraka (bris oka, strugotina rožnice, punktati, bioptati, likvor...) mikroskopijom i kultivacijom p) poznavanje potrebe za slanjem uzoraka kliničkih materijala i preparata za parazitološku dijagnostiku u referentni parazitološki laboratorij radi dijagnostike, odnosno identifikacije q) antiparazitarni lijekovi i strategije liječenja parazitoza r) upoznavanje s morfologijom, životnim ciklusom i značenjem medicinski važnih člankonožaca 17. Javljanje rezultata (3) Po završetku specijalizacije specijalista kliničke mikrobiologije treba: - biti sposoban javljati laboratorijski rezultat uz interpretaciju kako bi se osiguralo da se bolesnik ispravno liječi - biti svjestan uloge laboratorijskog nalaza u vođenju upotrebe antibiotika i inicijativama za kontrolu bolničkih infekcija - biti sposoban sarađivati s liječnicima na bolničkim odjelima i liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti a) razumijevanje interpretacije laboratorijskih rezultata i izdavanje klinički korisnog nalaza b) razumijevanje uloge laboratorija u liječenju bolesnika i sprečavanju infekcija c) sposobnost saradnje s odjelnim liječnicima i liječnicima u primarnoj zaštiti 18. Osiguranje i kontrola kvalitete (3) Po završetku specijalizacije specijalista kliničke mikrobiologije treba: - razumjeti pojmove specifične unutarnje i vanjske kontrole i osiguranja kvalitete u mikrobiološkom laboratoriju - steći iskustvo u redovitoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zaduženih za vanjsku kontrolu kvalitete - poznavati postojeće sheme za vanjsku kontrolu kvalitete, te obradu podataka prema tim shemama a) poznavanje pojmova i načina osiguranja kvalitete, unutarnje i vanjske kontrole kvalitete u mikrobiološkom laboratoriju b) iskustvo u kontroli kvalitete upotrebom odgovarajućih protokola (shema) za mikrobiološki laboratorij c) razumijevanje pojma i učestvovanje u kliničkom nadzoru unutar mikrobiološkog laboratorija te na kliničkim odjelima zajedno s kliničarima d) načela službene kontrole mikrobiološkog laboratorija e) lokalni, nacionalni i internacionalni standardi kvalitete za mikrobiološki laboratorij f) akreditacija mikrobiološkog laboratorija 19. Službena kontrola rada i kliničko upravljanje (3) Po završetku specijalizacije specijalista kliničke mikrobiologije treba: - razumjeti principe službene kontrole rada - sudjelovati u mikrobiološkoj službenoj kontroli unutar laboratorija te na kliničkim odjelima - razumjeti značenje kliničkog upravljanja - biti svjestan lokalnih, nacionalnih i internacionalnih preporuka za praksu 20. Obrada podataka - osnovno poznavanje informacijske tehnologije te posebno računalne obrade podataka u laboratoriju - poznavanje standardnih programa za obradu teksta te software-skih programa za statistiku i epidemiologiju - poznavanje osnovnih metoda elektronskog prenosa podataka na lokalne i udaljene računalne sisteme - poznavanje mjera za zaštitu podataka - poznavanje dostupnih tehnologija za prikaz podataka - poznavanje važnosti standardiziranog sistema za kodiranje 21. Mikrobiologija hrane i vode - poznavanje mikrobioloških standarda za hranu, predmete opće upotrebe i vodu - primjena normiranih metoda u mikrobiologiji (hrana, voda, dezinficijensi, sterilizacija) - mikrobiološka analiza hrane i vode - priprema uzoraka, izolacija, kvantifikacija i identifikacija dobivenih rezultata, interpretacija rezultata obzirom na važeće standarde - mikrobiološka kontrola radnih površina, pribora, ruku i zraka - određivanje toksina u hrani (S.aureus) - poznavanje metoda za detekciju Legionella sp. u okolišu - mikrobiološka analiza vode za piće - mikrobiološka analiza vode za kupanje 22. Epidemiologija i statistika - poznavanje različitih metoda za prikupljanje podataka o zaraznim bolestima te ograničenost takvih podataka - poznavanje principa osnovnih epidemioloških studija - sastavljanje anketnih listića za prikupljanje osnovnih podataka upotrebom odgovarajućeg software-a, npr.: epi-info - poznavanje uloge javnozdravstvenog laboratorija - učestvovanje u suzbijanju epidemija u općoj populaciji, npr.: otrovanja hranom - epidemiologija zoonoza - poznavanje važnosti statističkih metoda u planiranju i izvođenju studija te kada tražiti stručno mišljenje eksperta za statistiku - poznavati statističke probleme koji se susreću u kliničkim studijama te tipove statističkih pogrešaka - odabir i izvođenje odgovarajućih osnovnih statističkih analiza, uključujući t-test, Hi-kvadrat test te metode regresije i korelacije 23. Istraživanje i razvoj - učestvovanje u istraživačkim projektima adekvatno stepenu i trajanju specijalizacije - predavanje radova radi objavljivanja u časopisima - poznavanje izvora finansiranja istraživačkih projekata te postupaka za dobivanje odobrenja za provođenje istraživanja - kritičko procjenjivanje objavljenih radova šJournal club) 24. Edukacija - iskustvo u edukaciji studenata medicine, ako je moguće i na formalnim predavanjima - iskustvo u edukaciji liječnika drugih specijalnosti (kada je to prikladno i starijih kolega) - iskustvo u edukaciji medicinskih sestara (uobičajena tema: kontrola infekcija) - stariji specijalizanti - iskustvo u edukaciji mlađih specijalizanata 25. Upravljanje u laboratoriju i legislativa - redovito učestvovanje na sastancima menadžmenta (osoblja koje vodi laboratorij), gdje se specijalizantu dodjeljuju određene dužnosti - redovito učestvovanje na sastancima mikrobiologa, za koje se specijalizantu dodjeljuju određene dužnosti - redovito učestvovanje na sastancima komisije za kontrolu bolničkih infekcija, za koje se specijalizantu dodjeljuju određene dužnosti - redovito učestvovanje na sastancima komisije za lijekove (kada se raspravlja o antimikrobnim/antivirusnim lijekovima), za koje se specijalizantu dodjeljuju određene dužnosti - razumijevanje načina finansiranja laboratorija i raspodjele sredstava unutar laboratorija - razumijevanje principa selekcije i primanja novog osoblja te učestvovanje na sastancima komisije koje o tome odlučuje - učestvovanje na odgovarajućim kursevima iz upravljanja - razumijevanje vlastite dužnosti o čuvanju povjerljivosti osobnih medicinskih podataka. Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. Osim navedenih uvjeta, pojedini dijelovi obavljaju se u ustanovi: 1. Mikrobiologija u bolničkim laboratorijima: bolnički laboratoriji univerzitetsko-kliničkih bolnica, 2. Bakteriologija u laboratorijima koje imaju mogućnost dijagnosticiranja: salmonele, legionele, meningokoki, leptospire, borelije, vibrioni, mikobakterije, mikoplazme, klamidije, rikecije, 3. Virologija: u virološkim laboratorijima, 4. Parazitologija: dio (najmanje 2 mjeseca) u laboratoriju za parazitologiju, a dio u parazitološkim laboratorijima zavoda za javno zdravstvo, 5. Mikologija: dio (najmanje 1 mjesec) u laboratoriju za mikologiju, a dio u bolničkom laboratoriju univerzitetsko-kliničkih bolnica te dio u laboratoriju u kojem se radi dijagnostika dermatomikoza, 6. Molekularna mikrobiologija: dio (najmanje 2 mjeseca) u odjelu za molekularnu mikrobiologiju mikrobiološkog laboratorija u kojem takav odjel postoji, a dio u drugim laboratorijima u kojima se obavlja obilazak (npr. virološki, parazitološki, bakteriološki referentni laboratoriji), 7. Bolničke infekcije: u službi za bolničke infekcije kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica 8. Mikrobiologija hrane i vode: u laboratoriju za mikrobiologiju hrane i vode, 9. Epidemiologija: dio (najmanje 0,5 mjeseca) na medicinskom fakultetu, a dio u odjelima za epidemiologiju zavoda za javno zdravstvo. KLINIČKA RADIOLOGIJA Naziv specijalizacije Klinička radiologija Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista kliničke radiologije Trajanje specijalizacije 60 mjeseci (5 godina) Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staža Osnovna teorijska nastava ˝ FMZ i ZZJZ FBIH Opća teorijska nastava iz kliničke radiologije 1 Medicinski fakultet Osnove radiološke dijagnostike 1 OJ za radiodijagnostiku Ultrazvučna dijagnostika 5 OJ za radiodijagnostiku Neurodijagnostika 7 OJ za radiodijagnostiku Muskuloskeletna dijagnostika 6 OJ za radiodijagnostiku Torakalna dijagnostika 6˝ OJ za radiodijagnostiku Dijagnostika dojke 1˝ OJ za radiodijagnostiku Dijagnostika probavnog trakta 6˝ OJ za radiodijagnostiku Urogenitalna dijagnostika 6˝ OJ za radiodijagnostiku Kardiovaskularna dijagnostika 3 OJ za radiodijagnostiku Pedijatrijska dijagnostila 4 OJ za radiodijagnostiku Interventna radiologija 4 OJ za radiodijagnostiku Maksilofacijalna i dentalna radiologija 1 OJ za radiodijagnostiku Molekularni imaging-PET-CT ˝ OJ za radiodijagnostiku Nuklearna medicina ˝ Bolnički odjel za nuklearnu medicinu Radioterapija ˝ Bolnički odjel za radioterapiju Godišnji odmori 5 Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant kliničke radiologije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pažnja mora se usmjeriti sticanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant kliničke radiologije mora: - poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) - posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) - poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) - poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) - biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog učestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zaštite (3) - biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) - kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) - usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) - imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) - razumjeti važnost naučnog pristupa struci (3) - sudjelovati u naučno-istraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3) - biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) - znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) - poznavati važnost i način efiksanog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa važećim propisima (3) - biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) - procjeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) - biti upoznat s važnošću saradnje te aktivno sarađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sistem zdravstva (3) - poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja efiksanosti te razvoja i unapređenja sistema kvalitete zdravstvene zaštite (3) - poznavati regulativu iz područja zdravstva, posebno iz područja zaštite prava pacijenata (3) - razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) - poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskim (3) - razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) - biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) - identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3) - promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3) Posebne kompetencije Specijalizacija iz kliničke radiologije obuhvaća sve oblike medicinskog slikovnog prikaza, koji pružaju podatke o morfologiji, funkciji i staničnoj aktivnosti, kao i intervencijsku radiologiju, odnosno aspekte minimalo invazivne terapije pod nadzorom slikovnih metoda. Specijalizacija započinje općom teorijskom nastavom pri Medicinskom fakultetu, a nastavlja se edukacijom iz Osnova radiološke dijagnostike u sklopu koje se putem predavanja, seminarskih radova i vježbi izučava radiološka fizika, zaštita od zračenja, konvencionalne i digitalne radiološke metode (UZ, CT i MRI), obrada filma, digitalna akvizicija, obrada slika, arhiviranje, nadzor kvaliteta, PACS, RIS i HIS sistem, radiobiologije, kontrastna sredstva. U sklopu Osnova radiološke dijagnostike izučavaju se osnovni fizički principi rada UZ, CT i MR aparata, dok se radiološka anatomija izučava u sklopu pojedinih dijagnostika. Po položenom kolokviju iz Osnova radiološke dijagnostike, započinju kruženje iz pojedinih dijagnostika u trajanju kako je navedeno u Programu specijalizacije. Nakon završene specijalizacije kliničke radiologije specijalista: - Posjeduje teorijsko i praktično znanje koje mu omogućuje indicirati, odabrati i nadzirati izvođenje, procjenjivati kvalitetu i samostalno interpretirati sve radiološke nekontrastne i kontrastne pretrage iz dijagnostičke radiologije, izvedene na konvencionalnim radiološkim uređajima, uređajima za digitalnu suptrakcijsku angiografiju, računalnu tomografiju i magnetsku rezonanciju te samostalno indicirati, izvoditi i interpretirati sve pretrage na ultrazvučnim uređajima, u dijagnostici patoloških promjena u svim organima i organskim sistemima u odraslih i u djece. - Mora poznavati osnove dijagnostike i interpretirati snimke na hibridnim uređajima (PET-CT) i poznavati teorijske osnove pretraga s radionuklidima. - Specijalista je sposoban postaviti indikacije i samostalno izvesti dijagnostičku angiografiju na svim krvnim žilama te samostalno izvesti osnovne nevaskularne intervencijske radiološke postupke u okviru postupaka minimalnog invazivnog liječenja (drenaže apscesa i tekuće kolekcije, punkcije i biopsije pod nadzorom slikovnih metoda), a uz stručni nadzor intervencijskog radiologa mogu raditi i složene intervencijske metode (perkutanu transluminalnu angioplastiku, stentiranje, embolizaciju, trombolizu, sklerozaciju, bilijarnu drenažu pod nadzorom slikovnih metoda.) - Mora poznavati teorijske osnove kompleksnih intervencijskih zhvata (neurointervencijske procedure, radiofrekvencijska ablacija, krioablacija, mikrovalna terapija, itd), te teorijske osnove primjene molekularnih slikovnih metoda. - Specijalista detaljno poznaje dozimetriju i zaštitu od zračenja i primjenjuje sve metode zaštite u kliničkoj praksi, i to metode zaštite medicinskog osoblja i zaštite bolesnika. - Poznaje fizikalne osnove rada svih savremenih radioloških uređaja. - Poznaje informatičku tehnologiju i koristi PACS, RIS i BIS sistem u djelatnosti cjelokupne radiologije, poznaje programe za pohranu i prikaz podataka, programe za izvođenje osnovnih statističkih procedura i može stvarati i pretraživati baze podataka. - Poznaje i u praksi primjenjuje postupnike (algoritme) korištenja pojedinih slikovnih metoda u pojedinim kliničkim indikacijama u svim organima i organskim sistemima; specijalista radiologije procjenjuje da li su indicirane dijagnostičke slikovne metode optimalne u pojedinoj kliničkoj indikaciji i modificira ih u skladu sa savremenim stavovima i medicini zasnovanoj na dokazima. - Specijalista je sposoban sudjelovati u istraživanjima i razvoju na području dijagnostičke i intervencijske radiologije; sposoban je pretraživati stručnu i znanstvenu literaturu i trajno se medicinski usavršavati. - Specijalista je detaljno upoznat s pojmovima kvalitete, kontrole kvalitete i osiguranja kvalitete, upoznat s akreditacijskim postupkom, razumije značenje kliničkog upravljanja i ima osnovna znanja o važnim aspektima upravljanja radiološkim odjelom. - Specijalista razumije sudskomedicinske aspekte radiologijske prakse. - Tokom specijalizacije specijalizant mora nadzirati izvođenje, procjenjivati kvalitetu i samostalno interpretirati sljedeće radiološke nekontrastne i kontrastne pretrage, izvedene na konvencionalnim radiološkim uređajima, uređajima za računalnu tomografiju i magnetnu rezonanciju te izvoditi i interpretirati pretrage na ultrazvučnim uređajima, u dijagnostici patoloških promjena u organima i organskim sistemima, u odrasloj i dječjoj dobi te izvoditi intervencijske radiološke zahvate pod nadzorom slikovnih metoda, u minimalnom broju po područjima. Specijalizant mora biti sposoban primijeniti teorijsko i osnovno praktično znanje o: Ultrazvučna dijagnostika: - UZ pregled pljuvačnih žlijezda, limfonoda, štitnjače i paratireoidnih žlijezda, mišića i potkožnog tkiva, kao i fokalnih promjena vratne regije (3) - Color Doppler vena i arterija vratne regije i potključnih krvnih žila (3) - UZ pregled pazušnih jama, pleuralnog i perikardijalnog prostora, te fokalnih promjena na vanjskom torakalnom zidu (3) - UZ pregled jetre (B - mod i elastografija), žučnog trakta, pankreasa, slezene,bubrega, nadbubrežnih regija, retroperitonealnog prostora (3) - UZ i Color Doppler limfonoda, arterija i vena područja abdomena (3) - UZ pregled mokraćnog mjehura, prostate, uterusa, adneksa, ovarija, kao i skrotalne vrećice (3) - UZ pregled ekstremiteta: mišića, tetiva i njihovih ovojnica, perifernih živaca, velikih i malih zglobova i paraartikularnih struktura ruku i nogu, te ingvinalnih regija i fokalnih lezija. (3) - Color Doppler površinskih i dubokih vena, arterijskih stabala ekstremiteta i fokalnih lezija. (3) Broj pretraga i intervencijskih zahvata: - UZ pregled pljuvačnih žlijezda, limfonoda, štitnjače i paratireoidnih žlijezda, mišića i potkožnog tkiva, kao i fokalnih promjena vratne regije 100 - Color Doppler vena i arterija vratne regije i potključnih krvnih žila 150 - UZ pregled pazušnih jama, pleuralnog i perikardijalnog prostora, te fokalnih promjena na vanjskom torakalnom zidu 75 - UZ pregled jetre (B - mod i elastografija), žučnog trakta, pankreasa, slezene,bubrega, nadbubrežnih regija, retroperitonealnog prostora 400 (UZV kod akutnih stanja u abdomenu - minimalno 50) - UZ i Color Doppler limfonoda, donje šuplje vene, hepatičnih, portalne , gornje mezenterične i vene lijenalis, te aortoilijakalnih, celijačnih, mezenteričnih i renalnih arterija. 150 - UZ pregled mokraćnog mjehura, prostate, uterusa, adneksa, ovarija, kao i skrotalne vrećice. 100 - UZ pregled ekstremiteta: mišića, tetiva i njihovih ovojnica, perifernih živaca, velikih i malih zglobova i paraartikularnih struktura ruku i nogu, te ingvinalnih regija i fokalnih lezija. 100 - UZV krvnih žila u akutnim stanjima - minimalno 50 Neuroradiologija - CT mozga (3) - CT kičme (3) - CT orbita (3) - CT angiografija mozga (3) - MR mozga (3) - MR kičme i leđne moždine (3) - MR angiografija mozga, glave i vrata (3) - Selektivna cerebralna angiografija (3) - Dopler ekstra i intrakranijskih krvnih žila (3) Broj pretraga i intervencijskih zahvata: - CT mozga - minimalno 500 - CT kičme - minimalno 200 - CT orbita - minimalno 50 - CT angiografija mozga, supraaortalnih arterija, - CT flebografije - minimalno 50 - MR mozga - minimalno 500 - MR kičme i leđne moždine - minimalno 200 - MR orbita - minimalno 50 - MR angiografija mozga, glave i vrata - minimalno 50 - selektivna cerebralna angiografija - minimalno 15 - Dopler ekstra i intrakranijskih krvnih žila 150 Radiologija muskuloskeletnog sistema - Radiografija kičme (3) - Radiografija ramenog obruča, zdjelice i udova (3) - CT lokomotornog sistema (3) - MR kostiju i zglobova - MR mekih tkiva (3) - Denzitometrija kostiju (2) - Biopsija - punkcija u MSK sistemu (3) Broj pretraga i intervencijskih zahvata - radiografija kičme - minimalno 200 - radiografija ramenog obruča, zdjelice i udova - minimalno 1.500 - CT muskuloskeletnog sistema - minimalno 30 - MR kostiju i zglobova - minimalno 100 - MR mekih tkiva - minimalno 10 - denzitometrija kostiju - minimalno 5 - biopsija-punkcija u muskuloskeletnom sistemu - minimalno 10 - RTG perifernog i aksijalnog skeleta u hitnim stanjima - minimalno 200 Torakalna dijagnostika - Konvencionalna i digitalna radiografija, tomografija idijaskopija torakalnih organa (3) - CT toraksa, uključujući CT angiografije i HRCT pluća (3) - MR toraksa i medijastinuma, MRA (3) - CT koronarografije (3) - CT srca kod odraslih (3) - CT srca kod djece (3) - MRI srca (3) - pretrage toraksa u djece (2) Broj pretraga i intervencijskih zahvata - konvencionalna i digitalna radiografija torakalnih organa - minimalno 1.500 - CT toraksa, uključujući CT angiografije i HRCT pluća - minimalno 200 - MR toraksa i medijastinuma, uključujući MR angiografije - minimalno 20 - CT koronarografije - minimalno 50 - CT srca kod odraslih - minimalno 20 - CT srca kod djece - minimalno 20 - MRI srca - minimalno 10 - pretrage toraksa u djece - minimalno 30 - RTG toraksa u akutnim kardio-pulmonalnim stanjima - minimalno 100 - CT toraksa u hitnim stanjima - minimalno 50 Radiologija dojke - Dijagnostička mamografija (3) - Skrining mamografija (3) - UZV dojke (3) - MR dojke (3) - Citološka punkcija dojke i aksilarnih limfnih čvorova pod nadzorom UZV-a (3) - Stereotaksijska punkcija dojke (3) - Core-biopsija dojke i vakuumski asistirana biopsija dojke (2) - Označavanje tumora žicom uz nadzor UZV ili mamografije (3) Broj pretraga i intervencijskih zahvata - dijagnostička mamografija - minimalno 400 - probirna (skrining) mamografija - minimalno 100 - UZV dojke - minimalno 150 - MRI dojke minimalno 10 - citološka punkcija dojke i aksilarnih limfnih čvorova pod nadzorom UZV-a - minimalno 25 - stereotaksijska punkcija dojke - minimalno 5 - core-biopsija i vakuumski asistirana biopsija dojke -minimalno 10 - označavanje tumora žicom uz nadzor UZV ili mamografije - minimalno 5 Gastrointestinalna i abdominalna radiologija - Pregled barijem gornjeg GI-sistema (3) - Pregled barijem tankog crijeva (uključujući enteroklizu) (3) - Pregled barijem kolona (irigografija) (3) - CT abdomena (3) - MR abdomena (3) - CT kolonoskopija - Rtg nativna snimka abdomena (3) Broj pretraga i intervencijskih zahvata - pregled barijem gornjeg GI sistema - minimalno 50 - pregled barijem tankog crijeva (uključujući enteroklizu) - minimalno 35 - pregled barijem kolona (irigografija) - minimalno 85 - CT abdomena - minimalno 250 - MR abdomena - minimalno 50 - CT kolonoskopija - minimalno - Rtg nativne snimke abdomena 100 - CT abdomena u hitnim stanjima - minimalno 50 Urogenitalna radiologija - Ekskrecijska urografija (3) - Cistouretrografija (3) - CT bubrega, retroperitoneuma, zdjelice, CT urografija (3) - MR bubrega, mokraćnog mjehura i MR urografija (3) - MR uterusa i adneksa (3) - MR prostate, skrotuma i testisa (3) Broj pretraga i intervencijskih zahvata - ekskrecijska urografija - minimalno 60 - cistouretrogorafija - minimalno 5 - CT bubrega, retroperitoneuma i zdjelice te CT urografija - minimalno 80 - MR bubrega, MR urografija, MR mokraćnog mjehura - minimalno 20 - MR uterusa i adneksa - minimalno 5 - MR prostate, skrotuma, penisa - minimalno 5 Kardijalna i vaskularna radiologija - Aortografija i DSA angiografija perifernih arterija (3) - Selektivna angiografija (uključujući cerebralne arterije) (3) - Dopler UZV arterija i vena (3) - MSCT srca, MSCTA i procjena količine kalcija u koronarnim arterijama (3) - MRA i MR srca (3) - Flebografija (3) - Radionuklidne metode pregleda srca (2) Broj pretraga i intervencijskih zahvata - aortografija i digitalna suptrakcijska angiografija perifernih arterija - minimalno 100 (učestvovanje - 75 + samostalna izvedba - 25) - selektivna angiografija (uključujući i cerebralne arterije) - minimalno 75 (učestvovanje - 60 + samostalna izvedba - 15) - Dopler ultrazvuk arterija i vena - minimalno 150 - MSCT srca, MSCTA i procjena količine vapna u koronarnim arterijama - minimalno 25 - CT angiografija perifernih arterija i vena - minimalno 50 Pedijatrijska radiologija - Kontrastni pregledi gornjega probavnog sistema (3) - Kontrastni pregledi donjega probavnog sistema (3)