Federalno ministarstvo zdravstva
Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine
Veliki dokument · tekst, dio 26 od 61
3 - operacije intraduralnih spinalnih tumora 3 - operacije intraventrikularnih tumora 2 CEREBROVASKULARNA HIRURGIJA (3) Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktične vještine u vezi sa: - subarahnoidnim krvarenjem i anurizmama - principima neurohirurškog liječenja arteriovenskih malformacija - principima rekonstruktivne terapije aneurizmi, karotidno-kavernoznih fistula te karotidne arterije Specijalizant mora asistirati ili obaviti sljedeće hirurške zahvate: - učestvovanje u operacijama aneurizmi mozgovnih krvnih žila 10 - učestvovanje u operacijama arteriovenskih malformacija 10 - učestvovanje u kompleksnim cerebrovaskularnim operacijama 2 - operacije intracerebralnih hematoma 8 HIRURGIJA KIČME (3) Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktične vještine u vezi sa: - neurohirurškim principima malignih i benignih intraspinalnih tumora - neurohirurškim principima spinalnih degeneracijskih procesa (npr. hernijacija intervertebralnog diska) Specijalizant mora asistirati ili obaviti sljedeće hirurške zahvate: - neurohirurški zahvati u spinalnih stenoza ili diskopatija 50 - učestvovanje u operacijama cervikalnog dijela kičme prednjim pristupom 5 - ozljede kičme – dekompresija i instrumentacija 3 - fiksacija instabiliteta – lumbalno 5 - operacije siringomijelije 3 HIRURGIJA PERIFERNOG I AUTONOMNOG ŽIVČANOG SISTEMA (3) Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktične vještine u vezi sa: - regionalnom i lokalnom anestezijom za operacijske zahvate - rehabilitacijom ozljeda perifernog živčanog sistema i radikulopatija - eksploracijama perifernog živčanog sistema Specijalizant mora asistirati ili obaviti sljedeće hirurške zahvate: - operacije ozljeda i oštećenja perifernih živaca 20 - dekompresija/transpozicija živca 10 PEDIJATRIJSKA NEUROHIRURGIJA (3) Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktične vještine u vezi sa: - kongenitalnim abnormalnostima - hidrocefalusom, eksperimentalnim metodama liječenja te kliničkom procjenom i neurohirurškim zahvatima - kraniosinostozama i kraniofacijalnim abnormalnostima - pedijatrijskom neurotraumom - pedijatrijskim intrakranijskim i spinalnim tumorima - vaskularnim lezijama u djece - infekcijama CNS –a u djece Specijalizant mora asistirati ili obaviti sljedeće hirurške zahvate: - operacije tumora mozga i kičme u djece 5 - operacije kongenitalnih malformacija 2 - neuroendoskopske operacije 2 - operacije u hidrocefalusa 7 - operacije u traume glave 3 - operacije jednostavnih kraniosinostoza 3 ENDOSKOPSKA NEUROHIRURGIJA (3) Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktične vještine u vezi sa: - osnovnom endoskopskom optikom - upotrebom različitih endoskopskih sistema (fleksibilnih i rigidnih) - indikacijama za obavljanje pojedinih endoskopskih zahvata Specijalizant mora asistirati ili obaviti sljedeće hirurške zahvate: - endoskopska ventrikulocisternostomija 2 - endoskopski potpomognute mikrohirurške zahvate 2 STEREOTAKTIČKA I FUNKCIJSKA NEUROHIRURGIJA Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktične vještine u vezi s: - neurohirurškim principima stereotaktičke i funkcijske hirurgije - principima hirurškog liječenja hronične boli - principima stereotaktičkih postupaka za liječenje poremećaja kretanja - principima operacijskog liječenja epilepsije Specijalizant mora asistirati ili obaviti sljedeće hirurške zahvate: - stereotaktička biopsija tumora 5 - operacije u DREZ zoni zbog deaferentacijske boli 2 - amigdalohipokampektomija u kompleksnih parcijalnih epilepsija 5 - implantacija elektroda za duboku mozgovnu stimulaciju (DBS) 2 - implantacija elektroda za stimulaciju kralješnične moždine (SCS) 2 - mikrovaskularna dekompresija trigeminalnoga živca 5 - RF rizotomija trigeminalnoga živca 2 RADIONEUROHIRURGIJA Specijalizant mora usvojiti znanja i osnovne praktične vještine u vezi sa: - Osnovnim principima Gamma knife terapije - Stereotaktičkom radiohirurgijom (GK, LinAc) - Indikacijama za stereotaktičku radiohirurgiju - Osnovnim fizikalnim principima terapije zračenjem Specijalizant mora asistirati ili obaviti sljedeće hirurške zahvate: Učestvovanje u planiranju stereotaktičke radioterapije za: - tumore pontocerebelarnoga kuta 3 - adenome hipofize 3 - kraniofaringeome 2 - arteriovenske malformacije 2 - metastatske intrakranijske tumore 5 Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. Posebni uvjeti za ustanove: - minimum od 20 postelja u odjelu, te dodatni broj postelja u jedinici intenzivnog liječenja; - minimum od dvije potpuno tehnološki opremljene operacijske sale s dostupnošću tokom 24 h; - operacijski mikroskop s CCTV-om u operacijskoj sali, te sljedeće kao nužna i obavezna oprema: ultrazvučni aspirator, stereotaktički sistem, radiološki imaging, endoskopska oprema, ultrazvučna oprema kao standard. Laserska oprema za specijalne potrebe; - prisutnost specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja s posebnim naglaskom na neuroanesteziju, te dostupnost specijalista tokom 24 sata; - opremljena jedinica intenzivnog liječenja s odgovarajućim kadrom; - postojanje 24-satnog hitnog prijema; - specijalistička ambulanta za elektivne pacijente; - dostupnost pedijatrijske neurohirurgije kao obavezne komponente programa obrazovanja. U ustanovama koje nemaju saradnu pedijatrijsku neurohirurgiju nužno je organizirati šestomjesečno učestvovanje u pedijatrijskom neurohirurškom programu pridružene ustanove. Provođenje edukacijskog programa iz funkcionalne neurohirurgije u matičnoj ili u pridruženoj ustanovi koja je specijalizirana za navedeni program. Povezanost i pristup drugim srodnim specijalizacijama (potrebna je povezanost s drugim srodnim djelatnostima zbog razvijanja timskog rada kod specijalizanta). Službeni program specijalizacije iz neurohirurgije je potrebno povezati sa sljedećim djelatnostima/ustrojstvenim jedinicama ustanove: Klinika za neurologiju, Klinika za opću hirurgiju i traumatologiju zbog povezanosti s traumama glave i kičme, Klinika – odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Klinika za radiologiju, Klinika ili Jedinica za neuroradiologiju koja omogućava pristup CT dijagnostici, MR dijagnostici, te prikladnoj angiografskoj opremi potrebnoj za intervencijsku neuroradiologiju, i zavod za patologiju, Odjel za neuropatologiju, odjel za onkologiju i radioterapiju, Klinika za unutrašnje bolesti, Klinika za pedijatriju). NEUROLOGIJA Naziv specijalizacije Neurologija Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista neurologije Trajanje specijalizacije 60 mjeseci (5 godina) Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staža Osnovna teorijska nastava ˝ FMZ i ZZJZ FBIH Neurologija 50˝ neuromuskularne bolesti 4 Bolnički odjel neurologije elektromioneurografija (rad u EMNG laboratoriju) 3 Bolnički odjel neurologije parkinsonizam i bolesti s poremećajem pokreta 3 ˝ Bolnički odjel neurologije osnove kliničke neurofarmakologije 2 Bolnički odjel neurologije demijelinizacijske bolesti 5 Bolnički odjel neurologije cerebrovaskularne bolesti 6 Bolnički odjel neurologije ultrazvučna dijagnostika 3 Bolnički odjel neurologije neurološko intenzivno liječenje 5 Bolnički odjel neurologije epilepsije 4 Bolnički odjel neurologije rad u neurofiziologijskom laboratoriju 3 Neurofiziološki laboratorij spinalne bolesti 3 Bolnički odjel neurologije poremećaji autonomnog živčanog sistema 2 Bolnički odjel neurologije neurologija kognitivnih funkcija 4 Bolnički odjel neurologije rad u drugim specijaliziranim ambulantama i laboratorijima (ovisno o dostupnosti: ambulanta za bol i glavobolju, ambulanta za vrtoglavice, vegetativno testiranje i dr.) 3 Poliklinički odjel neurologije Infektologija 1 Bolnički odjel infektologije Psihijatrija 1 Bolnički odjel psihijatrije Kardiologija 2 Bolnički odjel kardiologije Godišnji odmor 5 Posebne obaveze specijalizanta: - aktivno sudjelovati u svim stručnim poslovima na odjelu, dnevnoj bolnici i polikliničkoj neurološkoj ambulanti (najmanje jednom sedmično tokom najmanje jedne godine), - aktivno sudjelovati u najmanje 100 neuroloških dežurstava, - sudjelovati na zajedničkim indikacijskim sastancima s neurohirurzima, neuroradiolozima, te s vaskularnim hirurzima, - teoretska edukacija u sklopu specijalističkog studija iz neurologije, - voditi specijalizantsku knjižicu s tačnom evidencijom obavljenih poslova i zadataka. Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant neurologije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pažnja mora se usmjeriti sticanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant neurologije mora: - poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) - posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) - poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) - poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) - biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog učestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zaštite (3) - biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) - kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) - usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) - imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) - razumjeti važnost naučnog pristupa struci (3) - sudjelovati u naučno-istraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3) - biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) - znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) - poznavati važnost i način efiksanog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa važećim propisima (3) - biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) - procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) - biti upoznat s važnošću saradnje te aktivno sarađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sistem zdravstva (3) - poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja efiksanosti te razvoja i unapređenja sistema kvalitete zdravstvene zaštite (3) - poznavati regulativu iz područja zdravstva, posebno iz područja zaštite prava pacijenata (3) - razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) - poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskim (3) - razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) - biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) - identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3) - promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3) Posebne kompetencije Završetkom specijalizacije specijalizant mora biti sposoban pružiti optimalnu zdravstvenu zaštitu iz tematskih područja neurologije: - Klinički pregled neurološkog bolesnika - Pravilno uzimanje cjelovite ili ciljane anamneze i heteroanamneze (3) - Opći pregled neurološkog bolesnika (somatski status, kranijski živci, motorika, koordinacija, refleksi i osjet) (3) - Kognitivni status (3) - Pregled bolesnika s poremećajem svijest (3) - Neurootološki status (3) - Neurooftalmološki status (3) - Somatski status (3) Epilepsije - Dijagnoza i diferencijalna dijagnostika paroksizmalnih poremećaja (3) - Ciljevi i ograničenja dijagnostičkih pretraga (3) - Racionalna primjena antiepileptika (3) - Terapija refraktornih epilepsija (3) - Algoritmi preoperativne obrade u farmakorezistentnih formi epilepsija (3) - Uloga neurohirurškog liječenja epilepsija (klasična resektivna neurohirurgija i minimalno invazivne neurohirurške metode liječenja) (2) - Funkcijska neurohirurgija (implantacija elektrostimulatora; vagusni stimulator, DBS). Indikacije, preoperativna obrada, implantacija i postoperativno praćenje bolesnika (1) - Razumijevanje specifičnosti trudnica s epilepsijom, sposobnosti upravljanja vozilom i izbora zanimanja (3) - Psihološke i socijalne posljedice života s epilepsijom (3) - Poremećaji spavanja (3) - Rad u EEG laboratoriju – standardno EEG snimanje (3) - Rad u EEG laboratoriju – napredne EEG tehnike pregleda (semiinvazivna EEG monitoriranja-sfenoidalne elektrode, kontinuirana višednevna Video-EEG poligrafija, specijalne kompjutorske analize EEG nalaza –„BESA”) (1) - Farmakogenetika epilepsija (3) Cerebrovaskularne bolesti - Prepoznavanje sindroma moždanog udara (3) - Pristup bolesniku s akutnim moždanim udarom (3) - Dijagnostički i terapijski pristupi bolesniku s TIA (3) - Razumijevanje etioloških mehanizama ishemičkog moždanog udara (3) - Primarna i sekundarna prevencija moždanog udara (3) - Organizacija jedinica za liječenje moždanog udara (3) - Razumijevanje etioloških mehanizama hemoragičkog moždanog udara (3) - Saradnja s patologom u dijagnosticiranju vaskularnih malformacija (2) - Specifičnosti liječenja bolesnika s hemoragičkim moždanim udarom (3) - Uloga i primjena evaluacijskih skala (Barthel, mRS, NIHSS) (3) - Rehabilitacijski postupci u bolesnika s moždanim udarom (3) - Racionalna primjena neuroradioloških dijagnostičkih metoda (CT, CTA, MR, MRA, DSA)(3) - Rad u neurosonološkom laboratoriju: neurosonološka dijagnostika bolesti intra i ekstrakranijskih žila (3) Neurološko intenzivno liječenje - Opće metode intenzivnog liječenja (kontinuirano monitoriranje vitalnih parametara, intubacija, mehanička ventilacija, centralni venski kateter) (3) - Korekcija metaboličkih i cirkulacijskih poremećaja (3) - Plućna embolija i duboka venska tromboza (3) - Lumbalna punkcija – tehnika, indikacije i interpretacija (3) - Poliradikuloneuritis – dijagnostika i liječenje (3) - Miastenička kriza – dijagnostika i liječenje (3) - Epileptički status – dijagnostika i liječenje (3) - Tromboza venskih sinusa – dijagnostika i liječenje (3) - Subarahnoidalno krvarenje – dijagnostika i liječenje (3) - Endovaskularno liječenje bolesnika s intrakranijskim aneurizmama ili arteriovenskim malformacijama (2) - Neurohirurško liječenje bolesnika s intrakranijskim aneurizmama ili arteriovenskim malformacijama (2) - Priprema i postoperativni postupak s bolesnicima liječenim endovaskularnim intervencijama (3) - Dijagnoza cerebralne smrti, zakonske i etičke norme u pristupu bolesniku s cerebralnom smrti, vegetativnim stanjem ili terminalnom bolesti te komunikacija s porodici (3) - Neurosonološka dijagnostika u neurološkom intenzivnom liječenju (3) Neuromuskularne bolesti - Dijagnostički kriteriji za neuromuskularne bolesti (3) - Anamneza i neurološki pregled bolesnika s neuromuskularnim bolestima (3) - Diferencijalna dijagnostika neuromuskularnih bolesti (3) - Medikamentna terapija neuromuskularnih bolesti (3) - Rad u EMNG laboratoriju – elektromiografija i elektroneurografija (3) - Genetička dijagnostika mišićnih bolest i(3) - Imunomodulacijska terapija kod nasljednih i stečenih bolesti neuromišićne spojnice (3) - Rehabilitacija bolesnika s neuromuskularnim bolestima (3) - Liječenje kardiorespiratornih i anestezioloških specifičnosti (3) - Saradnja s patologom u dijagnostici mišićnih i neuralnih bioptata (2) Parkinsonizam i bolesti s poremećajem pokreta - Kliničke karakteristike i diferencijalna dijagnostika parkinsonizma, koreje, atetoze, distonije, tikova i tremora (3) - Specifične dijagnostičke metode za bolesnike s parkinsonizmom i bolestima s poremećajem pokreta uključujući i joflupan (123I) (3) - Osnovna farmakološka terapija bolesnika s poremećajem pokreta (3) - Primjena Botulinum toksina u liječenju distonija (3) - Napredna terapija uključujući duboku mozgovnu stimulaciju i duodopa pumpu (1) - Kvantificiranje stepena poremećaja ljestvicama i objektivnim metodama (3) - Genetska dijagnostika bolesti s poremećajem pokreta (3) Klinička neurofarmakologija - Fiziologija neurotransmisije u kliničkoj praksi (izbor lijekova, nuspojave, interakcije, kontraindikacije) (3) - Prijavljivanje nuspojava lijekova (3) - Metode provođenja kliničkih studija (1) Demijelinizacijske bolesti - Specifičnosti pregleda bolesnika s demijelinizacijskim bolestima (3) - Likvorska i serumska dijagnostika i diferencijalna dijagnostika demijelinizacijskih bolesti (3) - Interpretacija nalaza MR mozga i leđne moždine (3) - Neurofiziološke metode (evocirani potencijali) (3) - Primjena ocjenskih ljestvica u kvantifikaciji demijelinizacijskih bolesti (3) - Saradnja s kliničkim imunolozima (neurološke manifestacije sustmskih autoimunih bolesti) i oftalmolozima (2) - Saradnja s patolozima u slučaju biopsijske dijagnostike (2) - Rehabilitacija specifičnih poremećaja (3) - Racionalna primjena imunomodulacijskih lijekova i postupaka (3) Spinalne bolesti - Specifičnosti pregleda bolesnika sa spinalnim bolestima (3) - Diferencijalna dijagnostička obrada bolesti kralješnice, leđne moždine i korjenova spinalnih živaca (3) - Sindromska prezentacija spinalnih bolesti (3) - Hitna dijagnostička obrada i neurohirurško liječenje kompresivnih sindroma ili lezija moždine (3) - Liječenje bolesnika s cervikalnim i lumbosakralnim sindromom te ishialgijom (3) - Interpretacija i racionalna primjena neuroradioloških metoda (MR, CT, RTG, mijelografija, spinalna angiografija) (3) Poremećaji autonomnog živčanog sistema - Specifičnosti pregleda bolesnika s autonomnim živčanim poremećajima (3) - Razumijevanje etiopatogeneze primarnih i sekundarnih bolesti AŽS (3) - Farmakološko i fizikalno liječenje urinarne retencije, poremećaja erekcije, autonomne disrefleksije, ortostatske hipotenzije, opstipacije (3) - Metode dijagnostike poremećaja AŽS (3) - Rad u laboratoriju za vegetativno testiranje (3) Neurologija kognitivnih funkcija - Specifične metode pregleda bolesnika s akutnim i hroničnim kognitivnim deficitima (3) - Diferencijalno dijagnostička obrada dementnih bolesnika (3) - Saradnja s psihijatrima, neuropsiholozima i kognitivnim terapeutima (3) - Izbor medikamentne terapije kod kognitivnih poremećaja (3) - Kognitivne nuspojave lijekova (3) - Primjena kognitivnih testova i ocjenskih ljestvica (3) - Rad u laboratoriju za kognitivnu neurologiju (2) - Rad u laboratoriju za kognitivne evocirane potencijale (1) Glavobolje - Specifičnosti pregleda bolesnika s glavoboljama (3) - Uloga neuroradiološke dijagnostike, serumskih pretraga i lumbalne punkcije u diferencijalnoj dijagnostici (3) - Farmakološke i nefarmakološke metode liječenja (3) - Objektivizacija stepena intenziteta bolova (3) - Organizacija ambulante za glavobolje (3) Vrtoglavice - Specifične tehnike pregleda bolesnika s vrtoglavicama (3) - Saradnja s audiolozima (audiovestibulometrija) (3) - Fizikalni zahvati u terapiji vrtoglavica (3) - Medikamentna terapija vrtoglavica (3) - Racionalna primjena neuroimaginga u obradi bolesnika s vrtoglavicama (3) - Diferencijalna dijagnostika vrtoglavica (3) Infektologija - Klinička slika infekcija središnjeg živčanog sistema (3) - Dijagnostičke metode u infektologiji (3) - Izbor antibiotika (3) - Neurološke specifičnosti imunokompromitiranih bolesnika (3) - Sepsa (2) Psihijatrija - Depresija u neurološkim bolestima (3) - Liječenje agitacije (3) - Demencije u terminalnim fazama bolesti (3) Kardiologija - Osnove elektrofiziologije srca (3) - Klasifikacija i dijagnostika aritmija (2) - Antiaritmici (2) - Nefarmakološke metode liječenja aritmija (1) - Fibrilacija atrija (2) - Sinkope (2) - Kardiološka obrada bolesnika s rizikom za moždani udar (3) Praktične vještine s obaveznim brojem postupaka i nivoom kompetencija: - EEG: 100 (3) - Napredne EEG tehnike: 20 (2) - Sistemska trombolitička terapija: 10 (3) - Neurosonološka dijagnostika – dupleks vratnih arterija: 100 (3) - Transkranijski doppler: 100 (3) - Neurosonološka dijagnostika u neurološkom intenzivnom liječenju: 30 (3) - Elektromiografija: 50 (3) - Elektroneurografija: 50 (3) - Aplikacija botulinum toksina: 10 (2) - Vegetativno testiranje – testovi ortostaze: 20 (2) - Lumbalna punkcija: 20 (3) - Somatosenzorni evocirani potencijali: 50 (3) - Kognitivni evocirani potencijali: 5 (2) - Intubacija bolesnika: 20 (3) - Postavljanje centralnog venskog katetera: 10 (3) - EKG: 100 (3) - Pregled očne pozadine: 30 (2) Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. Posebni uvjeti: specijalizacija se može provoditi u zdravstvenoj ustanovi koja ispunjava sljedeće uvjete u odnosu na prostor, opremu i opseg rada: - mogućnost potpune neuroradiološke dijagnostike (CT, MSCT, MR, DSA), - nuklearno-medicinske dijagnostike (SPECT, PET), - neurosonološki laboratorij, - likvorsku dijagnostiku, - EEG laboratorij, - EMNG laboratorij, - laboratorij za vegetativno testiranje, - laboratorij za evocirane potencijale, - jedinicu intenzivnog neurološkog liječenja, - obavljati sve stručne poslove i postupke predviđene programom specijalizacije, na odgovarajućoj nivou kvalitete i u dovoljnom broju (najmanje 300 hospitalizacija s odgovarajućim brojem ambulantnih bolesnika po specijalizantu godišnje), - odgovarajući prostor za stručne sastanke i edukaciju, te pristup međunarodnoj medicinskoj literaturi iz područja neurologije, - potpuno opremljene odjele neurohirurgije i neuroradiologije, vaskularne hirurgije, neuropatologije i onkologije koji obavljaju sve stručne poslove i postupke potrebne za savladavanje odgovarajućeg dijela specijalističkog usavršavanja, - mogućnost redovnih konsultacija sa specijalistima drugih medicinskih specijalnosti. NUKLEARNA MEDICINA Naziv specijalizacije Nuklearna medicina Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista nuklearne medicine Trajanje specijalizacije 48 mjeseci (4 godine) Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staža Osnovna teorijska nastava ˝ FMZ i ZZJZ FBIH Uvodni dio specijalizacije 6 interna medicina 3 Bolnički odjel interne medicine opća hirurgija 1 Bolnički odjel opce hirurgije radiodijagnostika i radioterapija 1 Bolnički odjel radiologije Bolnički odjel radioterapije anesteziologija i intenzivno lijecenje 1 Bolnički odjel anesteziologije i intenzivnog liječenja Nuklearna medicina 27 Bolnički odjel nuklearne medicine Klinička medicina 10 ˝ kardiologija 2 Bolnički odjel za kardiologiju endokrinologija 2 Bolnički odjel za endokrinologiju hematologija ˝ Bolnički odjel hematologije gastroenterologija ˝ Bolnički odjel za gastroenetrologiju nefrologija ˝ Bolnički odjel za nefrologiju radiologija 3˝ Bolnički odjel za radiologiju radioterapija i onkologija 1 Bolnički odjel za radioterapiju i onkologiju neurologija ˝ Bolnički odjel neurologije Godišnji odmor 4 Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant nuklearne medicine mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pažnja mora se usmjeriti sticanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant nuklearne medicine mora: - poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) - posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) - poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) - poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) - biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog učestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zaštite (3) - biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) - kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) - usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) - imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) - razumjeti važnost naučnog pristupa struci (3) - sudjelovati u naučnoistraživačkom radu poštujući etička načela naučnoistraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3) - biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) - znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) - poznavati važnost i način efiksanog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa važećim propisima (3) - biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) - procjeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) - biti upoznat s važnošću saradnje te aktivno sarađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sistem zdravstva (3) - poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja efiksanosti te razvoja i unapređenja sistema kvalitete zdravstvene zaštite (3) - poznavati regulativu iz područja zdravstva, posebno iz područja zaštite prava pacijenata (3) - razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) - poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskim (3) - razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) - biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) - dentificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3) - promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3) Posebne kompetencije Završetkom specijalizacije iz nuklearne medicine specijalizant