Federalno ministarstvo zdravstva
Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine
Veliki dokument · tekst, dio 27 od 61
treba steći sljedeća znanja i sposobnosti: - dobivanje, obilježavanje i priprava radiofarmaka - poznavanje rada gama kamere, uključujući kamere za jednofotonsku tomografiju i pozitronsko emisijsku tomografiju; kontrola kvalitete gama kamere i ostalih nuklearnomedicinskih uređaja - primjena računrskih programa uz akviziciju i analizu podataka - zaštita od zračenja (dekontaminacija, odlaganje radioaktivnog otpada, dozimetrija osoblja) - rukovanje, upotreba i primjena radionuklida u dijagnostičkim i terapijskim postupcima u ambulatnim i bolničkim uvjetima - dozimetrija bolesnika u dijagnostici i terapiji - dijagnostički i terapijski postupci kod bolesti štitnjače - ultrazvuk štitnjače uz citološku punkciju - denzitometrija koštanog sistema UVODNI DIO Interna medicina Specijalizant treba obnoviti i proširiti znanja i vještine kliničke obrade internističkog bolesnika, poznavanje laboratorijskih testova, elektrokardiograma, testa opterecenja ergometrijom te ultrazvucnog pregleda srca. Specijalizant se posebno informira o mogucnostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini. Opća hirurgija Specijalizant treba obnoviti i proširiti znanja i vještine kliničke obrade hirurškog bolesnika s posebnim naglaskom na mogućnost primjene nuklearno/medicinkih metoda u hirurgiji. Radiologija i radioterapija Specijalizant treba obnoviti i proširiti znanja i vještine radiološke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zračenja. Anesteziologija i intenzivno lijecenje Specijalizant treba obnoviti i proširiti klinička znanja i posebno praktične vještine koje su potrebne u hitnim stanjima. NUKLEARNA MEDICINA Fizika i instrumentacija nuklearne medicine - Struktura materije: atomske jezgre, nukleoni. Radioaktivnost i pojam vremena poluraspada. Objašnjenje alfa raspada. Beta radioaktivnost. Gama radioaktivnost (3) - Akceleratori: linearni akcelerator, Van de Graff, ciklotron, betatron, akceleratori visokih energija (3) - Prolaz zračenja kroz materiju: teške električki nabijene čestice, elektroni neutroni fotoni: fotoelektrički efekt, Comptonov efekt, produkcija parova. Zakočno zračenje. Struktura atomskih jezgri. Izotopi, izomeri, izobari. Granica stabilnosti. Subatomske čestice i njihova struktura (3) - Detektori zračenja, principi rada i njihova svojstva. Ionizacijske komore i dozimetri. GM, proporcionalni, scintilacijske i poluvodički brojači. Izvedba brojača s obzirom na namjenu. Oklapanje i kolimatori (3) - Osnovne funkcije elektroničkog dijela sistema (napajanje detektora, pojačanje i oblikovanje impulsa, amplitudni diskriminatori, koincidencije i antikoincidencije, brojila, mjerači učestalosti). Pogreške mjerenja i njihove korekcije. Amplitudno digitalni pretvarači i višekanalni analizatori (3) - Specifična instrumentacija u nuklearnoj medicini. Scintigrafi, scintilacijske kamere: jednofotonska emisijska tomografija i detektori; pozitronska emisijka tomografija detektori. Principi rada i način dobivanja slike (3) - Sistemi sa složenijom obradom i prikazom slike, korištenje kompjutora i naknadna obrada slika. Nove tehnike i mogućnosti. (3) Radiohemija i radiofarmaci - Radioaktivnost, jedinice radioaktivnosti, radioaktivno opadanje i porast, radioaktivna ravnoteža, raspad smjese radionuklida. Umjetna radioaktivnost i proizvodnja (3) - Metoda proučavanja radioaktivnih nuklida, sheme raspada, rukovanje radionuklidima (otvoreni izvori), karakterizacija radionuklida, pripremanje uzoraka (3) - Radiofarmaci: definicija, radiohemijski i radionuklidni sastav, RK I RN čistoća (3) - Reaktorski i ciklotronski radionuklidi, posebno kratkoživući (3) - Principi radiohemijske sinteze i obilježavanje s radionuklidima (3) - Radioaktivne tvari za dijagnostičku i terapijsku aplikaciju (3) - Optimalna svojstva dijagnostičkih radiofarmaka i problemi s obzirom na stabilnost, nuklearne karakteristike raspoloživih radionuklida i doze zračenja (3) - Priprava radiofarmaka. Rad s generatorima (Tc99m, navesti ostale generatorske sisteme) te komercijalnim priborima (kits) za obilježavanje (3) - Osnove radiohemije najvažnijih radionuklida te osnovna svojstva i stabilnost najčešćih radiofarmaka (tehnecijskih i ostalih češćih radiofarmaka) (3) - Metoda za kontrolu kvalitete radiofarmaka. Količina aktivnosti, radionuklidna radiohemijska i hemijska čistoća, sterilnost i apirogenost preparata, kontrola selektivnog eluiranja s kolona (probijanje generatora). Problem kontrole radiofarmaka na bazi kratkoživućih radionuklida (3) - Principi radioimunološke analize (RIA) hormona i drugih biohemijskih važnih supstanci u plazmi i serumu. Osjetljivost metode. Komponente za izvođenje RIA, značenje i specifičnost imunoloških reakcija. Hemijske osnove RIA (3) Dijagnostika bolesti štitnjače - Upoznavanje sa osnovnim dijagnostičkim postupcima pri kliničkoj obradi bolesnika kod sumnje na bolest štitnjače. Klinički pregled (anamneza i status bolesnika) (3) - Poremećaji funkcije štitnjače metode dijagnostike, vrste poremećaja (hipo/hipertireoza) (3) - Upalne bolesti štitnjače i dijagnostika (3) - Tumori štitnjače i njihova dijagnostika – smjernice (3) - Rutinske laboratorijske pretrage u dijagnostici bolesti štitnjače (3) - Specijalne dijagnostičke metode, primjena radionuklida u dijagnostici bolesti štitne žlijezde. Scintigrafija štitnjače (radionuklidi i vrste snimanja). Mjerenje nakupljanja radiojoda (I131) i tehnecija u štitnjači (3) - Radioimunološke metode (RIA). Jod u urinu. Stimulativni i supresivni testovi (3) - Primjena ultrazvuka u dijagnostici bolesti štitnjače. Ultrazvučni pregled štitnjače i vrata. Ciljana citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka i analiza (3) - Terapijska primjena ultrazvuka. Interventne metode. Citološka punkcija i evakuacija cisti. Sklerozacija cista, adenoma i paratireoideja (3) Liječenje bolesti štitnjače - Izbor terapijskog postupka u liječenju bolesti štitne žlijezde (3) - Medikamentozna terapija (tirostatici i supstitucija/supresija) (3) - Liječenje funkcionalanih poremećaja štitnjače. Hipertireoza. Liječenje prema tipu hipertireoze i dobi bolesnika. Hipotireoza. Supstitucija hormonima štitnjače (3) - Eutiroidna difuzna struma. Liječenje jodom i supresivno liječenje (3) - Liječenje upalnih bolesti štitnjače (3) - Radiojodna terapija. Drugi oblici liječenja bolesti štitnjače i njihove komplikacije (3) - Liječenje tumora štitnjače (3) - Smjernice u liječenju i praćenju bolesnika s malignim tumorima štitnjače (3) Radionuklidi u endokrinologiji - Štitnjača: Metabolizam joda, fiziologija štitnjače, normalna i poremećena sinteza hormona, prirođeni defekti biosinteze hormona, mehanizam transporta hormona (3) - Izotopi joda i drugi radionuklidi za dijagnostiku bolesti štitnjače, paratireoidnih i nadbubrežnih žlijezda (3) - Medularni karcinom i kalcitonin (3) - Nadbubrežne žlijezde: Scintigrafija kore nadbubrežnih žlijezda i indirektna scintigrafija medule. "In vitro" dijagnostika hormona nadbubrežnih žlijezda (3) - Paratireoidne žljezde –određivanje parathormona u serumu i njegova uloga, dijagnostika i vrste hiperparatireoidizma adenoma (MEN I i II) (3) - Označeni inhibitori enzima i visoko specifična označena antitijela za scintigrafiju endokrinih žlijezda (3) Nuklearnomedicinska ispitivanja koštanog sistema - Mehanizam akumulacije osteotropnih radiofarmaka (3) - Planarna scintigrafija skeleta u dijagnostici benignih i malignih bolesti skeleta (3) - Interpretacija normalnog i patološkog nalaza (3) - Troetapna scintigrafija skeleta u dijagnostici dobro vaskulariziranih koštanih lezija (3) - Kvantitativna scintigrafija i SPECT koštanog sistema (3) - Detekcija upalnih promjena na skeletu (3) - Scintigrafija velikih i malih zglobova (3) - Dijagnostika primarnih koštanih tumora (3) - Metaboličke bolesti kostiju – karakteristike, uloga nuklerane medicine (3) - Sportske ozljede i okultni prelomi (stress fraktura) (3) - Scintigrafija koštane srži (3) - Denzitometrija kosti (3) Radionuklidi u gastroenterologiji - Scintigrafija žljezda slinovnica (3) - Scintigrafija ektopične želučane sluznice (Meckelova divertikula) (3) - Scintigrafija gastrointestinalnog krvarenja (3) - Scintigrafija vaskularnih prostora jetre – detekcija hemangioma (3) - Scintigrafija retikuloendotela jetre i slezene radionuklidima (3) - Hepatobilijarna scintigrafija (3) - Gastrointestinalni tranzit: ezofagus, želudac i crijeva (3) - Scintigrafske metode kod poremećaja apsorpcije pojedinih tvari ili gubitka proteina u gastrointestinalnog traktu (3) Radionuklidi u hematologiji - Volumen krvi, volumen plazme i volumen mase eritrocita (3) - Određivanje duljine života i mjesta razaranja eritrocita (3) - Kinetika trombocita i granulocita (3) - Ferokinetika (3) - Apsorpcija vitamina B12 (3) - Scintigrafija slezene i limfnih čvorova (3) Nuklearnomedicinska ispitivanja upalnih bolesti - Radiofarmaci indikacije, prednosti i nedostaci: Tc99mnanokoloid, leukociti obilježeni s Tc99m HMPAO I In111oksinom ili tropolonom, Ga67citrat, antigranulocitna protutijela obilježena s Tc99m, poliklonski imunoglobulin obilježen s Tc99m ili In111 (3) - Scintigrafija apscesa (3) - Scintigrafija osteomijelitisa (3) - Scintigrafija upalnih bolesti crijeva (Crohnove bolesti crijeva i ulceroznog kolitisa) (3) Nuklearnomedicinska ispitivanja srca, pluća i krvnih žila - Dilucija radioaktivnih indikatora u kardiovaskularnom sistemu. Modeli cirkulacije. Brzina cirkulacije. Principi mjerenja protoka i volumena u kardiovaskularnom sistemu (3) - Radionuklidna angiokardiografija, tehnika prvog prolaza, detekcija i kvantifikacija intrakardijalnog shunta (3) - Perfuzijska scintigrafija miokarda; planarna scintigrafija, jednofotonska tomografija i pozironska emisijska tomografija (3) - Scintigrafija akutnog infarkta miokarda, ispitivanje srčane inervaciije (PET/SPECT) (3) - Ispitivanje inervacije srca (3) - Izvođenje testova opterećenja i interpretacija EKG nalaza (3) - Postupci reanimacije (3) - Perfuzijska i ventilacijska scintigrafija pluća (3) - Radionuklidna flebografija. Scintigrafija tromba. Periferna angioscintigrafija. Scintigrafija krvnih prostora udova (3) Radionuklidi u neurologiji - Planarna scintigrafija mozga (3) - Jednofotonska tomografija mozga: radiofarmacima koji ne prelaze hermatoencefalnu barijeru (3) - Radiofarmaci za cerebralnu perfuziju (3) - PET I SPECT mozga: radiofarmaci koji prelaze hematoencefalnu barijeru, rf za cerebralnu perfuziju, za mjerenje metabolizma glukoze, za mjerenje neurotransmitera (3) - Scintigrafija moždane smrti (odsutstva cerebralne cirkulacije) (3) - Radionuklidna cisternografija; ispitivanje toka likvora; dijagnostike traumatskog isticanja cerebrospinalne tekućine (3) Radionuklidi u nefrologiji i urologiji - Određivanje klirensa pojedinih "označenih" spojeva s mogućnošću neinvazivnog određivanja separatnog klirensa za pojedini bubreg (3) - Perfuzijske scintigrafije bubrega (3) - Dinamička scintigrafija bubrega (3) - Dinamička scintigrafija bubrega uz dekonvoluciju renografskih krivulja (3) - Diuretska dinamička scintigrafija bubrega(3) - Dinamička scintigrafija bubrega kod renovaskularne hipertenzije (3) - Scintigrafija tubula bubrega (3) - Određivanje rezidualne mokraće bez kateterizacije mokraćnog mjehura (3) - Dijagnostika vesikoureteralnog refluksa (3) - Direktna i indirekta radionuklidna cistografija (3) - Scintigrafsko ispitivanje transplantiranog bubrega (3) - Perfuzijska scintigrafija testisa (3) Radionuklidi u onkologiji - Opća teorija djelovanja tumorotropnih agensa (3) - Pretrage uvjetovane pretežno promjenama cirkulacije: vaskularizirani i ishemični tumori (radiofarmaka, tehnika pretrage) (3) - scintigrafija skeleta: fiziologija i patofiziologija, radiofarmaci, tehnike pretrage i njihova relativna vrijednost,normalni i patološki scintigrami i njihovo značenje (3) - Pretrage uvjetovane pretežno promjenama ekstravaskularnog prostora (3) - scintigrafija upale i tumora mozga: fiziologija, radiofarmaka, tehnika pretrage, normalni i patološki scintigrami, značenje u onkologiji (3) - Kompjutorizirana transmisijska tomografija (CT) i jednofotonska emisijska kompjutorizirana tomografija (SPECT). Principi rada i metode nuklearne magnetske rezonancije (MR) (3) - Specifični i nespecifični radiofarmaci u dijagnostici tumora (3) - Ultrazvuk gornjeg abdomena, dojke, testisa i limfnih čvorova u diferencijalnoj dijagnozi tumora (3) - PET u onkologiji (3) Liječenje otvorenim izvorima zračenja - Terapija mijeloproliferativnih bolesti radiofosforom – P32 (3) - Radioimunoterapija (3) - Terapija s Il3lMIBG (3) - Palijativno liječenje boli kod metastaza koštanog sistema (3) - Intrakavitarna primjena radiofarmaka (3) - Radiosinoviektomija (3) - Primjena I131 lipiodola (3) Zaštita od zračenja - Pojam "interne dozimetrije". Načini određivanja internih doza zračenja. Faktori koji utječu na iznose internih apsorbnih doza. Biološki parametri. Kinetika radioaktivne tvari. (3) - Biološko/fizikalno vrijeme polueliminacije radioaktivne tvari iz organizma. Efektivno vrijeme polueliminacije (3) - Izračunavanje doze beta zračenja, primjeri. Interna dozimetrija X i gama zračenja. Dozimetrija vrlo malih energija gama zračenja. Izračunavanje doze zračenja raznih izotopa joda (3) - Biološki učinci ionizacijskog zračenja na organizam sisavaca (3) - Specifični problemi zaštite od zračenja u nuklearnoj medicini. Zaštita osoblja, zaštita bolesnika i organizacija rada. Radiaktivni otpad. Dozimetrijska zdravstvena kontrola. Zakonodavstvo (3) - Djelovanje prekomjernog zračenja na organizam: akutni i kasni učinci (3) - Organizacija prijema ozračenih i kontaminiranih osoba. Detekcija kontaminacije. Principi i postupci vanjske i unutarnje dekontaminacije. (3) - Procjena doze iz bioloških i fizikalnih parametara (3) - Principi donošenja odluke o vrsti i načinu terapije prekomjerno ozračenih osoba. Preporuke za organizaciju prijema i trijaže prekomjerno ozračenih i kontaminiranih osoba u Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu (3) Informatičke metode u nuklearnoj medicini - Tehnički i klinički aspekti primjene kompjutera u nuklearnoj medicini (3) - Ekstrakcija kvalitativnih i kvantitativnih podataka iz snimljenih studija ispitanika i dobivanje informacije o fiziološkim i metaboličkim procesima (3) - Patofiziološke i farmakološke podloge, instrumentacija, odnosno sistemi za dobivanje slika i drugih relevantnih podataka te kontrola kvalitete (3) - Postupci akvizicije i analize podataka i slika (3) - Rekonstrukcija, obrada i poboljšanje kvalitete podataka, odnosno slika kao i klinički rezultati koji se tim postupkom dobivaju (3) - Dvodimenzionalna statička i dinamička scintigrafija (3) - S EKGom sinhronizirane kardijalne studije (3) - Funkcionalne i parametarske slike (3) - Metode digitalne filtracije slika (3) - Kompjuterizirana transmisijska (CT) i emisijska tomografija (SPECT). Principi rada i metode nuklearne magnetske rezonancije (3) - Računarske tehnike u medicinskoj i akcidentalnoj dozimetriji (3) Naučno istraživanje u nuklearnoj medicini - Kliničko prosuđivanje i dijagnostički postupak (3) - Određivanje osjetljivosti i specifičnosti neke dijagnostičke metode (3) - Mjesto nuklearnomedicinskih metoda u dijagnostičkom postupku. Uporedba scintigrafije i drugih slikovnih metoda. Odnos cijene i koristi dijagnostičkih metoda (3) - Kliničko ispitivanje dijagnostičkih i terapijskih radiofarmaka (3) - Nuklearnomedicinski časopisi, priručnici, udžbenici, prikupljanje informacija, pristup bazama podataka, Internet. Izrada tablica, slika (3) - Specifičnosti naučnog rada u nuklearnoj medicini (3) - Kritičko procjenjivanje i vrednovanje znanstvenih radova (3) Odabrana poglavlja iz primjene radionuklida u nuklearnoj medicini - Scintigrafija suznih putova (3) - Scintigrafija slinovnica (3) - Radionuklidna limfografija i scintigrafija limfnog čvora čuvara (“sentinel”limfnog čvora – SLN) (3) - Scintigrafija receptora tj. primjena receptorskih radiofarmaka (3) Edukacija - iskustvo u edukaciji studenata medicine, ako je moguće i na formalnim predavanjima (3) - iskustvo u edukaciji liječnika drugih specijalnosti (kada je to prikladno i starijih kolega) (3) - iskustvo u edukaciji medicinskih sestara (3) - iskustvo u edukaciji mlađih specijalizanata (3) - redovno učestvovanje na stručnim sastancima konsultanata, gdje se specijalizantu dodjeljuju određene dužnosti (3) - potpuno razumijevanje osobne procjene napredovanja i iskustvo u njenoj primjeni (3) - učestvovanje na odgovarajućim kursevima, seminarima i kongresima (3) - razumijevanje neophodnosti i načina provođenja kontinuiranog medicinskog usavršavanja (3) - razumijevanje vlastite dužnosti o čuvanju povjerljivosti osobnih medicinskih podataka (3) Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. PORODIČNA MEDICINA Naziv specijalizacije Porodična medicina Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista porodične medicine Trajanje specijalizacije 48 mjeseci (4 godine) Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staža Osnovna teorijska nastava ˝ FMZ i ZZJZ FBIH Porodična medicina 20 Edukativni centar porodične medicine Interna medicina 7 Kardiologija 2 Bolnički odjel kardiologije Pulmologija 2 Bolnički odjel pulmologije Gastroenterologija 1 Bolnički odjel gastroenterologije Endokrinologija 1 Bolnički odjel endokrinologije Reumatologija 1 Bolnički odjel reumatologije Dermatovenerologija 1 Bolnički odjel dermatovenerologije Infektivna oboljenja 1 Bolnički odjel za zarazne bolesti Neurologija 1 Bolnički odjel neurologije Pedijatrija 4 Bolnički odjel pedijatrije Urgentna medicina 2 Ustanova za hitnu medicinsku pomoć i bolnički objedinjeni hitni prijem Ginekologija 1 ˝ Bolnički odjel ginekologije Psihijatrija 1 Bolnički odjel psihijatrije i CMZ Hirurgija 3 Opća hirurgija 1 Bolnički odjel hirurgije Ortopedija i traumatologija 1 Bolnički odjel ortopedije i traumatologije Otorinilaringologija ˝ Bolnički odjel ORL Oftalmologija ˝ Bolnički odjel oftalmologije Javno zdravstvo ˝ KZJZ/FZJZ Kvalitet, sigurnost i akreditacija u PM ˝ AKAZ Izborna oblast 1 U dogovoru sa glavnim mentorom Godišnji odmor 4 Posebne obaveze specijalizanta: - aktivno sudjelovati u svim stručnim poslovima u Edukacionim centrima porodične medicine kao jedinim mjestima kompetentnim za rad sa specijalizantima na primarnom nivou zdravstvene zaštite za vrijeme obavljanja dijela staža iz porodične medicine. Neophodno je imati 80% prisustva u radu u ECPOM za verifikaciju prisustva. - aktivno sudjelovati na akademskim polu danima - aktivno sudjelovati u kućnim posjetama - sudjelovati na zajedničkim sastancima tima POM - voditi specijalizantsku knjižicu s tačnom evidencijom obavljenih poslova i zadataka. Program obuke A. Teoretska obuka i) konsultacije, diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno učenje u edukativnim centrima (34% sati) B. Praktična obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodične medicine (ECPOM) i drugim kliničkim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija kliničkog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istraživanje, revizija kliničke prakse i rad na projektu (5% sati) Ako je kandidat završio drugu specijalizaciju ili program dodatne edukacije iz porodične medicine, plan i program će biti prilagođen individualnim potrebama obuke specijalizanta. Trajanje specijalizacije 36 mjeseci (3 godine)* Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staža Osnovna teorijska nastava ˝ FMZ i ZZJZ FBIH Porodična medicina 16 Edukativni centar porodične medicine Interna medicina 5 Kardiologija 1 ˝ Bolnički odjel kardiologije Pulmologija 1 ˝ Bolnički odjel pulmologije Gastroenterologija 1 Bolnički odjel gastroenterologije Endokrinologija ˝ Bolnički odjel endokrinologije Reumatologija ˝ Bolnički odjel reumatologije Dermatovenerologija ˝ Bolnički odjel dermatovenerologije Infektivna oboljenja ˝ Bolnički odjel za zarazne bolesti Neurologija 2/3 Bolnički odjel neurologije Pedijatrija 3 Bolnički odjel pedijatrije Urgentna medicina 2 Ustanova za hitnu medicinsku pomoć i bolnički objedinjeni hitni prijem Ginekologija 2/3 Bolnički odjel ginekologije Psihijatrija 2/3 Bolnički odjel psihijatrije i CMZ Hirurgija Opšta hirurgija 2/3 Bolnički odjel hirurgije Ortopedija i traumatologija 2/3 Bolnički odjel ortopedije i traumatologije Otorinolaringologija 1/3 Bolnički odjel ORL Oftalmologija 1/3 Bolnički odjel oftalmologije Javno zdravstvo ˝ KZJZ/FZJZ Kvalitet, sigurnost i akreditacija u PM ˝ AKAZ Po izboru ˝ U dogovoru sa glavnim mentorom Godišnji odmor 3 Posebne obaveze specijalizanta: - aktivno sudjelovati u svim stručnim poslovima u Edukacionim centrima porodične medicine kao jedinim mjestima kompetentnim za rad sa specijalizantima na primarnom nivou za vrijeme obavljanja dijela staža iz porodične medicine. Neophodno je imati 80% prisustva u radu u ECPOM za verifikaciju prisustva. - aktivno sudjelovati na akademskim polu danima - aktivno sudjelovati u kućnim posjetama, - sudjelovati na zajedničkim sastancima tima PM, - voditi specijalizantsku knjižicu s tačnom evidencijom obavljenih poslova i zadataka. Program obuke A. Teoretska obuka i) konsultacije, diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno učenje u edukativnim centrima (34% sati) B. Praktična obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodične medicine (ECPM) i drugim kliničkim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija kliničkog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istraživanje, revizija kliničke prakse i rad na projektu (5% sati) Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant porodične medicine mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pažnja mora se usmjeriti sticanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant porodične medicine mora: - poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) - posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) - poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) - poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) - biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog učestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zaštite (3) - biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) - kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) - usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) - imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) - razumjeti važnost naučnog pristupa struci (3) - sudjelovati u naučno-istraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3) - biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) - znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) - poznavati važnost i način efiksanog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa važećim propisima (3) - biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) - procjeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) - biti upoznat s važnošću saradnje te aktivno sarađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sistem zdravstva (3) - poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja efiksanosti te razvoja i unapređenja sistema kvalitete zdravstvene zaštite (3) - poznavati regulativu iz područja zdravstva, posebno iz područja zaštite prava pacijenata (3) - razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) - poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskim (3) - razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) - biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) - identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3) - promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3 ) Definicija discipline porodične medicine i specijaliste porodične medicine mora voditi direktno ka osnovnim kompetencijama porodičnog liječnika bez obzira na sam zdravstveni sistem u kojem djeluje. Sljedećih jedanaest centralnih karakteristika koje definiraju disciplinu porodične medicine se odnose na jedanaest vještina kojima bi svaki specijalista porodične medicine morao da ovlada. One se mogu grupirati u šest osnovnih kompetencija: 1. Pružanje primarne zdravstvene zaštite (a, b) 2. Pacijent u centru zdravstvene njege (c, d, e) 3. Vještine rješavanja specifičnih problema (f, g) 4. Sveobuhvatan pristup (h, i) 5. Orijentacija ka zajednici (j) 6. Spiritualno modeliranje (k) Kao naučna disciplina sa pacijentom u centru, tri dodatne karakteristike se trebaju uzeti u obzir prilikom aplikacije osnovnih karakteristika: a) kontekstualni – posmatranje pacijenta u kontekstu njegove ličnosti, njegove porodice, zajednice i kulture b) stavovi – osnovani na profesionalnim sposobnostima liječnika, moralnim vrijednostima i etici c) naučni – usvajanje kritičkog pristupa praktičnom radu baziranom na rezultatima naučnih istraživanja i održavanim s kontinuiranim profesionalnim razvojem i poboljšanjem kvaliteta. Međuodnos osnovnih kompetencija, područja implementacije i osnovnih osobina određuje karakter discipline porodične medicine i ocrtava kompleksnost specijalizacije. Upravo ovaj kompleksni međuodnos osnovnih kompetencija bi trebao da upravlja i da se reflektira na razvoj programa podučavanja, istraživanja i poboljšanja kvaliteta. Posebne kompetencije Završetkom specijalizacije specijalizant mora biti sposoban pružiti optimalnu zdravstvenu zaštitu iz tematskih područja porodične medicine: 1. Porodična medicina A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodičnoj medicini Završetkom ovog dijela specijalizacije pedijatrije specijalizant mora da: 1. prepozna, procijeni i obradi najčešće kliničke probleme stanovništva u općini/lokalnoj zajednici gdje bude radio 2. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu 3. demonstrira sposobnost da prepozna kliničke nejasnoće i osigura sigurno i djelotvorno odlučivanje o pacijentu 4. primjenjuje principe zaštite pacijenta u centru zdravstvene zaštite na djelotvoran i efikasan način 5. osigura odgovarajuću i kontinuiranu zaštitu novorođenčadi, djece i adolescenata unutar njihovih porodica 6. osigura odgovarajuću, kontinuiranu zaštitu odraslih žena, muškaraca i starijih osoba 7. razumije principe kontinuiteta zdravstvene zaštite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi 8. razumije i primjenjuje principe svoje funkcije „čuvara kapije” u primarnoj zaštiti 9. razumije da je odnos između liječnika i pacijenta suština specijalizacije porodične medicine i demonstrira djelotvoran odnos liječnik – pacijent 10. pokazuje razumijevanje etičkih pitanja s kojima se suočava u svakodnevnom radu sa pacijentima 11. preuzima dugoročnu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno 12. pokazuje samo-svjesnost o vlatitoj snazi i slabosti, kao i odgovornosti u stresnim situacijama 13. bude osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da održava dobru komunikaciju sa konsultantima 14. služi kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje pruža zajednica u kojoj žive, i na taj način efikasno unapređuje zaštitu pacijenata 15. kritički ocijeni nova medicinska saznanja, može ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse 16. bude osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i načine vođenja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za osiguravanje kvaliteta a. poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodiče za najčešća oboljenja. b. bude sposoban je da analizira uzroke svojih grešaka, procijeni rizike u praksi i da ih prevenira. c. bude sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodične medicine i da se pripremi za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju. 17. pokazuje vještine samousmijeravanja, cjeloživotnog učenja i pronalaženja pristupa novim informacijama korištenjem računara 18. pokazuje znanje o najčešćim problemima u rehabilitacionoj