Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Pravilnik o izdavanju certifikata o porijeklu proizvoda EUR
Na osnovu člana 8. Zakona o vanjskotrgovinskoj politici ("Službeni glasnik BiH", broj 1/97), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donosi
PRAVILNIK
O IZDAVANJU CERTIFIKATA O PORIJEKLU PROIZVODA EUR
I - OPŠTE ODREDBE
- 1.Bosanskohercegovačko porijeklo proizvoda potvrđuje se Certifikatima EUR. 1 i Izjavom na fakturi u skladu sa ovim pravilnikom i relevantnim pravilima Evropske Unije (u daljem tekstu: EU), a koristi se kao podloga za primjenu odredbi o carinskim preferencijama koje EU dodjeljuje određenim proizvodima bosanskohercegovačkog porijekla.
- 2.U slučajevima kada je bilateralnim sporazumima Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BiH) sa drugim državama ugovorena upotreba Certifikata o porijeklu proizvoda EUR za obezbjeđivanje povlašćenog tretmana za proizvode bosanskohercegovačkog porijekla, koristiće se propisani i standardizovani obrasci od strane EU, kao i važeća pravila za njihovu upotrebu, uključujući i ovaj pravilnik.
- 3.Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (u daljem tekstu: Ministarstvo) je dužno pratiti pravila EU u vezi sa izdavanjem certifikata EUR, kao i povlaštene tretmane za proizvode bosanskohercegovačkog porijekla i o tome obavještavati resorne organe u Federaciji BiH i Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Entiteti) i bosanskohercegovačke izvoznike putem privrednih asocijacija.
II ODREĐIVANJE PROIZVODA BOSANSKOHERCEGOVAČKOG PORIJEKLA
- 1.Status proizvoda bosanskohercegovačkog porijekla, u skladu sa važećim propisima EU i odredbama ovog pravilnika, mogu steći proizvodi koji su u cjelosti proizvedeni u BiH i oni proizvedeni u BiH od uvoznih materijala podvrgnutih dovoljnim preradama ili obradama.
- 2.U cjelosti proizvedeni u BiH smatraju se sljedeći proizvodi:
2.1. Mineralni proizvodi koji se vade iz zemlje ili podmorja;
2.2. Ubrani ili požnjeveni biljni proizvodi;
2.3. Okoćena ili uzgojena živa stoka u BiH;
2.4. Proizvodi od žive stoke uzgojene u BiH;
2.5. Proizvodi dobiveni lovom i ribolovom;
2.6. Proizvodi marikulture izvađeni iz mora van teritorijalnih voda brodovima BiH;
2.7. Proizvodi izrađeni od onih iz podtačke 2.6. na brodovima-tvornicama BiH;
2.8. Rabljeni proizvodi prikupljeni na teritoriji BiH i pogodni za reciklažu;
2.9. Otpad i otpadne materije od proizvodnih djelatnosti u BiH;
2.10. Proizvodi podmorja van teritorijalnih voda gdje BiH ima exkluzivna prava;
2.11. Roba proizvedena od proizvoda navedenih u podtač. 2.1. do 2.10.
- 3.Termini "brodovi BiH" i "brodovi-tvornice BiH" navedeni u podtač. 2. 6. i 2. 7. prethodne tačke odnose se samo na brdove i brodove-tvornice koji su registrovani ili upisani u BiH, koji plove pod zastavom BiH, koji su najmanje 50% u vlasništvu državljana BiH ili firme sa sjedištem u BiH, u kojoj su direktor ili direktori, predsjednik upravnog i nadzornog odbora ili većina članova tih odbora državljani BiH, na kojima su kapetan broda i oficiri državljani BiH ili na kojima je najmanje 75% posade državljana BiH.
- 4.Termin "državljani BiH" se u smislu ovog pravilnika odnosi na pojam državljana BiH definisanog u smislu odredbi Zakona o državljanstvu BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 4/97).
- 5.Proizvodi proizvedeni u BiH od uvoznih materijala podvrgnutih dovoljnim preradama ili obradama stiču status proizvoda bosanskohercegovačkog porijekla kada se ti proizvodi mogu razvrstati u tarifni broj različit od onoga u koju su razvrstani materijali bez porijekla korišteni za njihovu proizvodnju.
- 6.Za proizvode navedene u kolonama 1. i 2. Liste prerada ili obrada što ih je potrebno obaviti na materijalima bez porijekla da bi dobiveni proizvod stekao status bosanskohercegovačkog porijekla sadržane u Prilogu II ovog pravilnika, umjesto pravila iz prethodnog stava, moraju biti ispunjeni uslovi navedeni u koloni 3 Priloga II, kao i poštovane Uvodne napomene date u Prilogu I ovog pravilnika.
- 7.Smatrat će se nedovoljnom preradom ili obradom za sticanje statusa proizvoda bosanskohercegovačkog porijekla sljedeće radnje, bez obzira da li ili ne ispunjavaju uslove navedene u prethodnoj tačci:
7.1. Radnje kojima se obezbjeđuje očuvanje proizvoda u dobrom stanju tokom transporta i skladištenja (ventilacija, razastiranje, sušenje, hlađenje, usoljavanje, sumporisanje ili stavljanje u druge otopine, otklanjanje oštećenih dijelova i slični postupci);
7.2. Jednostavne radnje koje se sastoje od skidanja prašine, prosijavanja, sortiranja, klasificiranja, slaganja (uključujući pravljenje grupa artikala), pranja, bojenja i rezanja;
7.3. Promjena pakovanja, te rastavljanje i ponovno sastavljanje ambalaže;
7.4. Jednostavno punjenje boca, termos boca, vreća, sanduka, kutija, postavljanje na kolica i palete, itd., te sve druge jednostavne radnje pakovanja;
7.5. Stavljanje znakova, naljepnica ili drugih sličnih identifikacija na proizvode ili njihovu ambalažu;
7.6. Jednostavno miješanje proizvoda, bili oni različitih vrsta ili ne, pri čemu jedna ili više komponenata mješavine ne ispunjava uslove na osnovu kojih bi se mogli smatrati proizvodima bosanskohercegovačkog porijekla;
7.7. Jednostavno sklapanje dijelova radi dobijanja cjelovitog proizvoda;
7.8. Kombinacija dvije ili više radnji navedenih u podtač. 7. 1. do 7. 7.;
7.9. Klanje životinja.
- 8.Neovisno od tač. 5. i 6. ovog poglavlja materijali koji nemaju odgovarajuće porijeklo mogu se koristiti u proizvodnji proizvoda sa statusom bosanskohercegovačkog porijekla ukoliko njihova ukupna vrijednost ne prelazi 20% cijene proizvoda franko tvornica, s tim da se ovaj izuzetak ne može primijeniti na proizvode iz poglavlja 50. do 63. Harmoniziranog sistema.
- 9.Pribor, rezervni dijelovi i alati koji su otpremljeni kao dio redovne opreme i koji su uključeni u njenu cijenu i nisu posebno fakturisani, smatrat će se sastavnim dijelom te opreme, mašine, aparata ili vozila.
- 10.Sklopovi definisani Opštim pravilom 3 Harmoniziranog sisrema smatrat će se sklopovima bosanskohercegovačkog porijekla ukoliko sve njihove komponente imaju takav status. Status bosanskohercegovačkog porijekla imat će i oni sklopovi u kojima vrijednost komponenti bez pravog porijekla ne prelazi 30% vrijednosti sklopa franko tvornica.
- 11.Na određivanje statusa proizvoda bosanskohercegovačkog porijekla nemaju uticaja za njegovu proizvodnju korišteni energija i gorivo, postrojenja i oprema, te mašine i alati, kao i robe koje ne ulaze i nemaju namjeru biti uključene u konačan sastav proizvoda.
- 12.Proizvodi bosanskohercegovačkog porijekla u smislu važećih pravila EU i odredaba ovog pravilnika moći će koristiti preferencijalni status prilikom uvoza u zemlje EU pod uslovom da su direktno transportovane, o čemu se podnose odgovarajući dokazi carinskoj službi zemlje uvoznika. Direktno transportovanim se smatraju:
12.1. Pošiljke prevezene bez prelaženja područja bilo koje druge zemlje;
12.2. Pošiljke prevezene preko područja drugih zemalja, pod uslovom da bosanskohercegovački proizvodi ostaju pod nadzorom carinskih vlasti u zemlji tranzita, te da se ne podvgravaju drugim radnjama osim istovara i ponovnog utovara ili radnjama neophodnim za njihovo očuvanje u dobrom stanju.
12.3. Pošiljke koje se kontinuirano transportuju cjevovodima preko neke druge zemlje.
- 13.Proizvodi bosanskohercegovačkog porijekla koji se šalju radi izlaganja i prodaje na izložbama u zemljema EU mogu koristiti preferencijalni tretman pod uslovom da budu raspoznati kao robe bosanskohercegovačkog porijekla u skladu sa odredbama ovog pravilnika i pod uslovom da proizvodi nisu bili korišteni od kada su poslati na izložbu ni u koje druge svrhe osim za demonstraciju na izložbi. Na Certifikatu o porijeklu EUR. 1, koji se carinskim organima EU dostavlja redovnim putem, mora se naznačiti ime i adresa izložbe, za vrijeme koje proizvod ostaje pod carinskim nadzorom, a da se ta izložba ne organizira u privatne svrhe u prodavnicama ili robnim kućama radi prodaje.
III - NAČIN IZDAVANJA CERTIFIKATA EUR. 1
- 1.Oblik i sadržina Certifikata o porijeklu proizvoda EUR. 1 su propisani i standardizovani od strane institucija EU, i daju se u Prilogu III ovom pravilniku.
- 2.Certifikat EUR. 1 se izdaje na pismeni zahtjev izvoznika proizvoda iz BiH. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu. Izvoznik je dužan uz svoj zahtjev dostaviti svu odgovarajuću dokumentaciju kojom se može dokazati da se, u skladu sa odredbama ovog pravilnika, za robu namijenjenu izvozu može dati Certifikat o porijeklu proizvoda EUR. 1.
- 3.Izvoznik je dužan dostaviti i dodatne dokaze za provjeru tačnosti podataka o porijeklu proizvoda. Izvoznik je također dužan omogućiti i svaki oblik provjere podataka datih kao dokaz o porijeklu proizvoda za koje će se koristiti preferencijalni tretman po osnovu Cetifikata EUR. 1 u zemlji uvoza.
- 4.Certifikate EUR. 1 za robe bosanskohercegovačkog porijekla u BIH izdaju carinarnice mjesno nadležne prema sjedištu izvoznika robe (u daljem tekstu: Carinarnice). Carinarnice izdaju Certifikate EUR. 1 na obrascima sa suhim pečatom i potpisom ovlaštenog lica Ministarstva i mokrim pečatom i potpisom ovlaštenog lica Carinarnice.
- 5.Putem Carinskih uprava entiteta Carinarnice dobavljaju od Ministarstva potreban broj nepopunjenih certifikata EUR. 1 sa suhim pečatom i potpisom ovlaštenog lica Ministarstva i sa označenim serijskim brojevima, uz istovremeno pravdanje prethodno uzetih obrazaca predajom specifikacija serijskih brojeva obrazaca izdatih određenim izvoznicima. Carinarnice su dužne čuvati kopije izdatih Certifikata EUR. 1 sa pratećom dokumentacijom najmanje tri godine od dana njihovog izdavanja.
- 6.Carinarnice su dužne obezbijediti uredno popunjavanje obrazaca Certifikata EUR. 1 kako bi provjerile da li je rubrika određena za upis proizvoda ispunjena tako da isključuje mogućnost naknadnog nedopuštenog upisivanja.
- 7.Ministarstvo putem Carinskih uprava Entiteta vrši provjeru autentičnosti dokumenata ili tačnosti informacija u izdatim certifikatima EUR. 1 na zahtjev carinskih služni zemalja uvoznika roba bosanskohercegovačkog porijekla za koje je po osnovu Certifikata EUR. 1 korišten preferencijalni tretman.
- 8.Certifikat EUR. 1 se stavlja na raspolaganje izvozniku odmah nakon što se izvrši izvoz proizvoda ili je sigurno da će izvoz biti obavljen. Datum izdavanja upisuje Carinarnica u dijelu Cartifikata koji je za to predviđen. Certifikat EUR. 1 važi pet mjeseci od datuma izdavanja i u tom roku se mora dostaviti carinskim organima u zemlji uvoznika. Samo u slučajevima izuzetnih okolnosti carinski organi u zemlji uvoznika prihvataju Certifikate EUR. 1 u svrhu odobravanja preferencijalnog tretmana za robe bosanskoherecegovačkog porijekla i nakon krajnjeg roka za njihovo prezentiranje, i to pod uslovom da su proizvodi ušli u zemlju uvoza prije navedenog krajnjeg roka.
- 9.Certifikat EUR. 1 se može izuzetno izdati i nakon izvoza proizvoda, u slučjevima kada nije bio izdat u vrijeme izvoza radi greške, slučajnog propusta ili vanredne situacije, ili pak u slučaju kada je bio izdat, a nije bio prihvaćen iz tehničkih razloga. Retroaktivno izdat Certifikat EUR. 1 u rubrici "Napomene" mora sadržati jednu od sljedećih formulacija: "EXPEDIDO A POSTERIORI", "UDSTEDT EFTERFLGENDE", "NECHTRG-LICH AUSGESTELLT" "EKDOQEN EK TWN USTERWN", "ISSUED RETROSPECTIVELY", "DELIVRE A POSTERIORI", "RILASCIATO A POSTERIORI", "AFGEGEVEN A POSTERIORI", "EMITIDO A POSTERIORI", "ANNETUU JLKIKTE-EN", "UTFRDAT I EFTERHAND".
- 10.U slučaju krađe, gubitka ili uništenja Certifikata EUR. 1, Carinarnica može na zahtjev izvoznika izdati duplikat, a na bazi dokumentacije kojom ona raspolaže. Duplikat certifikata se izdaje sa datumom izdavanja originala, a rubrici "Napomene" mora sadržati jednu od sljedećih formulacija: "DUPLICADO", "DUPLIKAT", "DUPLIKAT", "ANTIGRAFO", "DUPLICA-TE", "DUPLICATA", "DUPLICATO", "DUPLICAAT", "SECUNDA VIA", "KAKSOISKAPPALE", "DUPLIKAT".
- 11.Zamjena jednog ili više Cartifikata EUR. 1 jednim ili više drugih Certifikata EUR. 1 uvijek je moguća, ali pod uslovom da se obavi u carinarnici pod čiju su kontrolu stavljeni izvezeni proizvodi bosanskohercegovačkog porijekla.
IV - NAČIN IZDAVANJA IZJAVE NA FAKTURI
- 1.Izjavu na fakturi daje izvoznik proizvoda za pošiljke koje se sastoje od jednog ili više paketa proizvoda bosanskohercegovačkog porijekla čija ukupna vrijednost ne prelazi 3.000 ECU. Izvoznik je dužan u svakom momentu omogućiti kontrolu provjere autentičnosti dokumenata ili informacija u pogledu porijekla proizvoda koje izvozi, a po precedurama navedenim za kontrolu podataka kod Certifikata EUR. 1.
- 2.Izvoznik Izjavu na fakturi daje štampano pisaćom mašinom, u obliku štambilja ili štampe na fakturi, otpremnici ili drugom komercijalnom dokumentu u formulaciji koja je navedena u tekstu datom u Prilogu IV ovom pravilniku, koristeći lingvističku verziju zemlje uvoza, a svakako poštujući propise EU i odredbe ovog pravilnika. Ako se izjava piše rukom mora biti napisana tintom i štampanim slovima.
- 3.Za svaku pošiljku daje se po jedna Izjava na fakturi. Izvoznik potpisuje Izjave na fakturi svojeručno. Međutim, ako se radi o "ovlaštenom izvozniku" koji vrši česte otpreme proizvoda, a ovlastili su ga Carinski organi u EU i kada je taj "ovlašteni izvoznik" dao carinskim organima u BiH pismenu izjavu da prihvata punu odgovornost za svaku fakturu koja ga identificira ne mora svojeručno potpisivati svaku Izjavu na fakturi.
V - IZUZEĆE OD DOKAZIVANJA PORIJEKLA PROIZVODA
- 1.Proizvodi bosanskohercegovačkog porijekla koje privatna lica šalju u malim paketima privatnim licima za korištenje preferencijalnog tretmana ne moraju imati potvrde o porijeklu pod uslovom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 215 ECU i da su to proizvodi nekomercijalne prirode deklarisani kao proizvodi koji ispunjavaju ovdje pomenute uslove i da nema sumnje u istinitost takve izjave.
- 2.Prigodni uzvozi koji se isključivo sastoje od proizvoda za ličnu upotrebu primaoca ili putnika i njihovih porodica za korištenje preferencijalnog tretmana ne moraju imati potvrde o porijeklu pod uslovom da njihova ukupna vrijednost ne prelazi 600 ECU i da su to proizvodi nekomercijalne prirode i ako je iz prirode i količine proizvoda očito da se ne uvoze zbog trgovine.
VI - ADMINISTRATIVNA SARADNJA
- 1.Carinske uprave iz Entiteta će dostaviti Ministarstvu uzorak otiska Pečata porijekla sa ovlaštenim potpisima i adresama Carinarnica ovlaštenih da izdaju Certifikate EUR. 1 i druga dokumenta kojima se obezbjeđuje preferencijalni tretman za proizvode porijeklom iz BiH od strane zemalja EU, odnosno drugih zemalja sa kojima je BiH ugovorila upotrebu Certifikata o porijeklu EUR.
- 2.Izgled i sadržina Pečata porijekla koje će upotrijebiti Carinarnice daje se u Prilogu V ovom pravilniku. Čuvanje i upotreba Pečata porijekla, u svemu što nije navedeno u ovom pravilniku, se sprovodi u skladu sa odredbama zakona o pečatima u Entitetima.
- 3.Ministarstvo će obavijestiti Evropsku Uniju i druge zemlje sa kojima je BiH ugovorila upotrebu Certifikata o porijeklu EUR o izgledu i sadržini suhog pečata i potpisom ovlaštenog lica Ministarstva i Pečata porijekla i potpisima ovlaštenih lica Carinarnica. Sa ovim obavještenjem Ministarstvo će također dostaviti uzorke navedenih pečata i potpisa, kao i adrese Ministarstva i Carinarnica. Ministarstvo će također dostaviti i potpise ovlašte-nih lica u Ministarstvu za kontrolu i nadovjeru Certifikata EUR. 1 i Izjava na fakturama.
- 4.Datum početka korištenja novih pečata i potpisa u skladu sa propisima EU i odredbama ovog pravilnika će biti datum primitka u EU obavještenja Ministarstva sa pratećim sadržajima navedenim u prethodnoj tačci. Za sve izmjene i dopune procedura obavještavanja EU je ista, s tim što će EU odrediti datum početka primjene dopuna i izmjena pečata, potpisa ovlaštenih lica i adresa organa ovlaštenih za izdavanje i kontrolu Certifikata EUR. 1 i Izjava na fakturama, a koje će joj prethodno dostaviti Ministarstvo.
VII - ZAVRŠNE ODREDBE
- 1.Sastavni dio ovog pravilnika su prilozi I, II, III, IV I V.
- 2.Podnosioci zahtjeva za izdavanje Certifikata EUR. 1 plaćaju Carinarnici taksu za svaki izdati Certifikat u iznosu od 20 DEM, odnosno u domaćoj valuti u protuvrijednosti 20 DEM na dan uplate po zvaničnom kursu Centralne banke BiH. Carinske uprave plaćaju Ministarstvu po 10 DEM, odnosno protuvrijednosti u domaćoj valuti, za svaki obrazac Certifikata EUR. 1. Iz ovih sredstava Ministarstvo će finansirati štampu obrazaca, kao i ostale svoje aktivnosti u vezi sa predmetnom problematikom.
- 3.Ova pravilnik stupa na snagu 15 dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Službena glasila Entiteta su dužna objaviti ovaj pravilnik.
Broj 01-021-2030/98
aprila 1998
Sarajevo
Zamjenik ministra
Nikola Grabovac, s. r.
Ministar
Mirsad Kurtović, s. r.
Zamjenik ministra
Gavro Bogić, s. r.
UVODNE NAPOMENE
UZ PRIMJENU PREFERENCIJALNOG REŽIMA ZA BOSNU I HERCEGOVINU
UVOD
Ove napomene se primjenjuju na preferencijalni režim za BiH, osim gdje je određeno drugačije.
Ove napomene vrijede za sve proizvode izrađene od materijala bez porijekla čak i kada za njih ne važe uslovi sadržani u listi Priloga II, već podliježu samo pravilu promjene tarifnog broja kako određuju član 69. stav 1. i član 100. stav 1.
NAPOMENA 1.
1.1. Lista u Prilogu II obuhvaća određene proizvode bez prava na carinske povlastice, ali ih se smije upotrijebiti pri izradi proizvoda koji na to imaju pravo.
1.2. U prve je dvije kolone Liste opis dobivenog proizvoda. U prvoj je upisan tarifni broj, ili u nekim primjerima samo glave carinske tarife, a u drugoj je opis robe što obuhvaća taj tarifni broj u Harmoniziranom sistemu. Za svaki stav iz prve dvije kolone dato je odgovarajuće pravilo u koloni 3. Pažnju zaslužuje i oznaka "ex" što se ponekad pojavljuje u prvoj koloni ispred tarifnog broja, a upozorava da pravilo iz treće kolone vrijedi samo za dio tarifne stavke ili glave carinske tarife opisane u drugoj koloni.
1.3. Kad u prvoj koloni ima više tarifnih brojeva u skupini, ili je spomenuta glava carinske tarife, pa su proizvodi u drugoj koloni zato označeni opštim nazivom, tada odgovarajuće pravilo iz treće kolone vrijedi za sve proizvode usklađenog Harmoniziranog sistema obuhvaćene pod tim tarifnim brojem glave ili nekim tarifnim brojem grupisanim zajedno u koloni 1.
1.4. Kada su u trećoj koloni Liste različita pravila za različite proizvode, tada određeno pravilo važi za tarifni broj uz koji je u istome redu upisano.
NAPOMENA 2.
2.1. Pojam "Proizvodnja" znači sve vrste obrade ili prerade, što uključuje i sastavljanje ili posebnu obradu (vidi napomenu 3.5. u daljem tekstu).
2.2. Pojam "materijal" znači sve sastojke, sirovine, sklopove ili dijelove i sl. što se koriste pri izradi određenog proizvoda.
2.3. Pojam "proizvod" znači krajnji proizvod, mada on poslije može biti namijenjen upotrebi u nekome drugom proizvodnom procesu.
2.4. Pojam "roba" znači istodobno "materijale" i "proizvode".
NAPOMENA 3.
3.1. Za tarifne brojeve ili dijelove tarifnih brojeva nespomenutih u Listi, primjenjuje se "pravilo promjene tarifnog broja", u smislu člana 69. stav 1. i člana 100. stav 1. Ako se za neki stav iz liste primjenjuje "pravilo promjene tarifnog broja", tada je ono sadržano u pravilu u koloni 3.
3.2. Obrada ili prerada koje uslovljava pravilo u trećoj koloni vrijedi samo za materijale bez porijekla. Zato ograničenja u pravilima u trećoj koloni vrijede samo za upotrebu materijala bez pravoga porijekla.
3.3. Kada pravilo dopušta upotrebu materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, smiju se upotrijebiti i materijali iz istog tarifnog broja u kojem je sam proizvod, ali uz pridržavanje posebnih ograničavajućih uslova, što također mogu biti sadržani u tome pravilu. Izraz "proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključuvši i druge materijale iz tarifnog broja...", međutim, označava da se smiju upotrijebiti samo materijali svrstani pod isti tarifni broj kao i proizvod, opis kojeg je različit od opisa proizvoda što je uvršten u drugoj koloni Liste.
3.4. Ako je proizvod izrađen od materijala bez pravoga porijekla, a stekao je pravo porijekla tokom proizvodnje, na temelju pravila izmjene tarifnog broja ili primjenom pravila spomenutog u Listi, te ako se takav proizvod koristi u procesu proizvodnje nekog drugog proizvoda, za njega ne vrijedi pravilo što se primjenjuje za proizvod u koji je ugrađen.
Na primjer:
Motor iz tarifnog broja 8407, za koga je pravilom ustanovljeno da vrijednost ugrađenoga materijala bez pravog porijekla ne smije prelaziti 40 posto njegove cijene na pragu tvornice, izrađen je od čeličnog otkivka obuhvaćenog tarifnim brojem 7224.
Ako je taj otkivak proizveden od ingota bez pravog porijekla, tada je već stekao porijeklo na temelju pravila za tarifni broj ex 7224 iz liste i tako se može obračunati u vrijednost motora, neovisno da li je proizveden u istoj tvornici ili ne.
Vrijednost ingota bez pravoga porijekla tako nije obračunata pri određivanju vrijednosti upotrijebljenih materijala bez pravoga porijekla.
3.5. Gotovom proizvodu se ne može priznati originalno porijeklo, čak i kad je zadovoljeno pravilo promjene tarifnog broja ili neka druga pravila iz liste, ako njegova izrada nije bila u skladu s članom 70. i članom 101.
3.6. Jedinica za primjenu pravila o porijeklu je osnovni proizvod s gledišta razvrstavanja po nomenklaturi Harmoniziranog sistema. Kada su u pitanju sklopovi proizvoda, klasificirani primjenom opšteg pravila 3. za tumačenje Harmoniziranog sistema takva jedinica može biti svaki proizvod u sklopu. Isto se pravilo primjenjuje na sklopove pod tar. brojem 6308, 8206 i 9605. Iz toga slijedi da:
Kada se proizvod sastoji od skupa proizvoda ili sastavljenih proizvoda i uvršten je na temelju Harmoniziranog sistema, u jedan jedini tarifni broj, cjelina čini jedincu,
Kada se pošiljka sastoji od određenog broja istovjetnih proizvoda uvrštenih u isti tarifni broj Harmoniziranog sistema, pravilo za određivanje pravoga porijekla primjenjuje se na svaki od tih proizvoda,
Kada je ambalaža robe, prema opštem pravilu 5. Harmoniziranog sistema, uvrštena u isti tarifni broj kao sam proizvod, ona će biti uključena zajedno s proizvodom radi određivanja porijekla.
NAPOMENA 4.
4.1. Pravilom se u Listi određuje najniži stepen potrebne obrade ili prerade, što znači da se obradom ili preradom iznad te granice stiče pravo porijekla, dok se obradom ili preradom ispod te granice ne stiče pravo porijekla. Drugim riječima, kad neko pravilo predviđa da se na određenom stepenu prerade može koristiti materijal bez pravoga porijekla, upotreba je takvog materijala u početnoj fazi proizvodnje dopuštena, a poslije više ne.
4.2. Ako određeno pravilo u Listi dopušta izradu nekoga proizvoda od više materijala, to znači da se može upotrijebiti jedan ili više materijala, ali ne i to da svi ti materijali moraju biti upotrijebljeni istovremeno.
Na primjer:
Pravilo za tkanine kaže da se mogu upotrijebiti prirodna vlakna, te da je moguće primijeniti i hemijske tvari. To ne znači da se oba materijala moraju upotrijebiti istovremeno-može se primijeniti jedan ili drugi ili oba zajedno. Ako, međutim, u istom pravilu određena zabrana važi za jedan materijal, a druge zabrane za neke druge materijale, onda te zabrane vrijede samo za stvarno upotrijebljene materijale.
Na primjer:
Pravilo za šivaće mašine, tako, tačno određuje da mehanizam za zatezanje konca i mehanizam za cik-cak bod moraju imati pravo porijeklo: ta se ograničenja primjenjuju samo kada su ti mehanizmi zaista ugrađeni u šivaći stroj.
4.3. Ako pravilo u listi zahtijeva da neki proizvod treba biti izrađen od određenog materijala, to ne sprečava upotrebu drugih materijala, kakvi zbog svojih osobina ne mogu zadovoljiti to pravilo.
Na primjer:
Pravilo za tarifni broj 1904, što izričito isključuje upotrebu žitarica ili njihovih prerađevina, očito ne zabranjuje upotrebu mineralnih soli, hemijskih tvari i ostalih dodataka, kad nisu proizvedeni od žitarica.
Na primjer:
Ako je u primjeru proizvoda izrađenog od netkanih materijala dopušteno da se taj proizvod smije proizvesti samo od prediva što nije pravoga porijekla, ne smije se upotrijebiti netkane tkanine, čak i kada se zna-razumijeva da se netkani proizvod ne može proizvesti od pređe. U takvim primjerima pogodan materijal za proizvodnju je onaj iz prethodnog stepena obrade, tj. vlakna. Vidi također napomenu 7.3, u vezi s tkaninama.
4.4. Ako je u nekome pravilu u Listi predviđena upotreba nekoliko materijala što nisu pravog porijekla, i to dva ili više posto, te se postotke ne smije zbrajati. Ukupna vrijednosti materijala što nisu pravog porijekla, u pravilu, ne smije prelaziti najviši spomenuti postotak.
Samo se po sebi razumije, da pojedinačni postotci što se primjenjuju za neke materijale ne smiju biti premašeni.
NAPOMENA 5.
5.1. Pojam "prirodna vlakna" u Listi vrijedi za vlakna što nisu umjetna (sintetska) odnosno za sve oblike vlakna prije predenja, uključivši otpadke, a kad nije drugačije određeno, time su obuhvaćena kardirana, češljana ili drugačije obrađena vlakna, ali ne i predena.
5.2. Pojam "prirodna vlakna" označava konjsku dlaku iz tarifnog broja 0503, svilu iz brojeva 5002 i 5003, vunena vlakna, finu ili grubu životinjsku dlaku iz brojeva 5101 do 5105, pamučna vlakna pod brojevima od 5201 do 5203, te druga vlakna biljnoga porijekla u tarifnim brojevima 5301 do 5305.
5.3. Pojmovi "tekstilna pulpa", "hemijski materijali" i "materijali namijenjeni proizvodnji papira" u Listi označavaju materijale neuvrštene u glavama carinske tarife pod brojevima 50 do 63, koji mogu biti upotrijebljeni u proizvodnji umjetnih, sintetskih ili papirnih vlakana ili pređe.
5.4. Pojam "rezana umjetna ili sintetska vlakna" označava filament kučinu, rezana vlakna i otpatke sintetskih ili umjetnih vlakana iz tarifnih brojeva 5501 do 5507.
NAPOMENA 6.
6.1. Kada se za proizvode u Listi pozivaju na ovu napomenu, uslovi iz treće kolone ne primjenjuju se ni na koje osnovne tekstilne materijale korištene za njihovu proizvodnju koji zajedno čine 10 posto ili manje od ukupne težine svih upotrebljenih tekstilnih materijala (vidi, također, napomene 6.3 i 6.4. u daljem tekstu).
6.2. Ovo odstupanje se primjenjuje samo za proizvode što se sastoje od dviju ili više osnovnih tekstilnih sirovina.
Osnovne tekstilne sirovine jesu:
svila,
vuna,
gruba životinjska dlaka,
fina životinjska dlaka,
konjska dlaka,
pamuk,
sirovine za proizvodnju papira i papir,
lan,
prirodna konoplja,
juta i druga tekstilna vlakna od drvenog lika,
sisal i ostala vlakna iz roda agava,
kokos, konoplja, ramija i druga biljna tekstilna vlakna,
sintetički filamenti
umjetni filamenti,
sintetska rezana vlakna,
umjetna rezana vlakna.
Na primjer:
Predivo iz tarifnog broja 5205 dobiveno od pamučnog vlakna iz tarifnog broja 5203 i rezanog sintetskog vlakna iz tarifnog broja 5506 smatra se miješanim predivom. Zato se rezana sintetska vlakna, što ne zadovoljavaju pravilo pravoga porijekla (koje zahtijeva izradu od hemijskih materija ili tekstilne pulpe), smije upotrijebiti samo do 10 posto ukupne težine prediva.
Na primjer:
Vunena tkanina iz tarifnog broja 5112 dobivena od vunenog prediva iz tar. broja 5107 i rezanog sintetskog vlakna iz broja 5509 je miješana tkanina. Zato sintetsko predivo koje ne udovoljava pravilima pravoga porijekla (koja zahtijevaju izradu od hemijskih materijala ili od tekstilne pulpe) ili vuneno predivo što ne uduvoljava pravilima pravoga porijekla (koja zahtijevaju izradu od prirodnih nekardiranih, nečešljanih ni drugačije obrađenih vlakana) ili mješavina tih dviju vrsta prediva, smije biti upotrijebljena samo do najviše 10 posto ukupne težine tkanine.
Na primjer:
Frotirna tkanina iz tarifnog broja 5802 izrađena od pamučnog prediva iz broja 5205 i pamučne tkanine iz broja 5210 se smatra miješanim proizvodom samo ako je već pamučna tkanina bila miješanoga sastava, tj. proizvedena od prediva uvrštenih u dva različita tarifna broja ili ako je upotrijebljeno pamučno predivo bilo miješanoga sastava.
Na primjer:
Ako je frotirna tkanina proizvedena od pamučnog prediva iz tarifnog broja 5205 i sintetske tkanine iz broja 5407, jasno je da je upotrijebljena različita tekstilna sirovina i da je zbog toga dobiveni proizvod miješanoga sastava.
Na primjer:
Tepih izrađen od umjetnoga i pamučnoga prediva i s potkom od jute je proizvod miješana sastava zbog upotrijebljenih triju vrsta osnovnih tekstilnih sirovina. Stoga se materijali bez pravoga porijekla, što su na višem stupnja obrade nego što dopušta pravilo mogu upotrijebiti samo do 10 posto ukupne težine tepiha. Zato jutena potka i/ili umjetno predivo mogu biti uvezeni za proizvodnju samo ako zadovoljavaju taj uslov.
6.3. Ako proizvod sadrži "poliuretansko predivo segmentirano mekim segmentima poliestera, upleteno ili ne", pravilo dopušta sadržaj takvog prediva i do 20 posto.
6.4. Kada proizvod sadrži čvrstu jezgru, u koju su ugrađene trake od aluminijske folije ili plastične trake pokrivene ili nepokrivene aluminijskim prahom, ne šire od pet milimetara, te kada je ta traka zalijepljena između dviju plastičnih folija, ona smije u ukupnoj težini proizvoda činiti do 30 posto.
NAPOMENA 7.
7.1. Kad je riječ o tekstilnim proizvodima koji su u listi označeni fusnotom koja se poziva na ovu napomenu, tekstilne sirovine, uz izuzetak podstava i međupostava, a nisu u skladu s pravilom u trećoj koloni Liste i služe za izradu toga tekstilnog proizvoda, smije ih se upotrijebiti pod uslovom da su uvršteni u drugi tarifni broj nego što je proizvod, te da njihova vrijednost ne prelazi osam posto vrijednosti proizvoda na pragu tvornice.
7.2. Ukrasi, pribor i drugi upotrijebljeni netekstilni materijali za izradu proizvoda, ne moraju udovoljavati odredbama u trećoj kolini, čak i kada nisu obuhvaćeni nepomenom 4.3.
7.3. U skladu s odredbama napomene 4.3, ukrase, pribor i druge predmete što nisu pravoga porijekla i ne sadrže tkanine, smije se slobodno upotrijebiti kad ih se ne može izraditi od sirovina spomenutih u trećoj koloni Liste.
Na primjer:
Ako pravilo u listi propisuje za određeni tekstilni proizvod (npr. za košulju) da mora biti izređen od prediva, to ne zabranjuje upotrebu predmeta od metala npr. dugmadi, jer se te predmete ne može izraditi od tkanina.
7.4. Ako se primjenjuje pravilo određivanja postotka, vrijednost ukrasa i pribora uračunava se u vrijednost proizvoda što nisu pravoga porijekla.
NAPOMENA 8.
8.1. Za potrebe tar. brojeva 2707, 2713 do 2715, ex 2901, ex 2902 i ex 3403, "specifični postupci" su sljedeći:
(a) vakumska destilacija;
(b) redestilacija vrlo temeljitim postupkom frakcioniranja (1);
(c) krekovanje;
(d) popravljanje;
(e) ekstrakcija uz pomoć selektivnih otapala;
(f) postupak koji obuhvata sve sljedeće operacije: prerada koncentriranom sumpornom kiselinom, otopinom sumpornog trioksida u sumpornoj kiselini ili sumpornimanhidridom; neutralizacija alkalnim agensima; dekolori- zacija i purifikacija prirodno aktivnom zemljom, aktiviranom zemljom, aktiviranim ugljenom ili boksitom;
(g) polimerizacija;
(h) alkilacija;
(i) izomerizacija;
8.2. Za potrebe tar. brojeva 2710, 2711 i 2712 "specifični postupci" su sljedeći:
(a) vakumska destilacija;
(b) redestilacija vrlo temeljitim postupkom frakcioniranja (1);
(c) krekovanje;
(d) popravljanje;
(e) ekstrakcija uz pomoć selektivnih otapala;
(f) postupak koji obuhvata sve sljedeće operacije: prerada koncentriranom sumpornom kiselinom, otopinom sumpornog trioksida u sumpornoj kiselini ili sumpornim anhidridom; neutralizacija alkalnim agensima; dekolorizacija i purifikacija prirodno aktivnom zemljom, aktiviranom zemljom, aktiviranim ugljenom ili boksitom;
(g) polimerizacija;
(h) alkilacija;
(i) izomerizacija;
(j) (samo u odnosu na teška ulja iz tar. broja ex 2710) odsumporavanje vodikom koje rezultira smanjenjem najmanje 85 posto sadržaja sumpora u prerađivanim proizvodima (ASTM D 1266 - 59 T postupak);
(k) (samo u odnosu na proizvode iz tar. broja 2710) deparafinacija nekim drugim procesom osim filtriranja;
(l) (samo u odnosu na teška ulja iz tar. broja ex 2710) tretman vodikom pod tlakom većim od 20 bara i temperaturom većom od 250 stepeni Celzijevih uz upotrebu katalizatora, u neku drugu svrhu nego što je odsumporovanje, kad vodik čini aktivni element u hemijskoj reakciji. Daljnji tretman vodikom ulja sa podmazivanje iz tar. broja ex 2710 (npr. hidrofiniširanje ili dekolorizacija) radi poboljšanja boje ili stabilnosti ne smatra se specifičnim procesom;
(m) (samo u odnosu na loživa ulja iz tar. broj ex 2710) atmosferska destilacija, pod uslovom da se manje od 30 posto tih proizvoda-po zapremini, uključujući i gubitke - destilira na 300 stepeni Celzijevih primjenom postupka ASTM D 86;
(n) (samo u pogledu drugih teških ulja osim plinskih i loživih ulja iz tar. broja ex 2710) tretman primjenom visokofrekventnog, jedva primjetnog električnog pražnjenja bez iskrenja.
8.3. Za potrebe tar, brojeva ex 2707, 2713 do 2715, ex 2901, ex 2902 i ex 3403, jednostavni postupci poput čišćenja, pretakanja, desalinizacije, odvajanja vode, filtriranje, bojenja, obilježavanja, dobivanja sadržaja sumpora uslijed miješanja proizvoda s različitim sadržajima sumpora, bilo koja njihova kombinacija ili slični postupci ne daju status proizvoda s porijeklom.
Sudska praksa po ovom aktu
2 odluka iz 0 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Općenite reference na ovaj akt (2)
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1717/05
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1717/05 (Z. S.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
U-68/02
Odluka o meritumu u predmetu U-68/02 (S. T., zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine). Povreda: Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjena ustavnosti - Saglasnost sa Ustavom/EK. Ključne riječi: 6.3.…
Ishod: Odluka o meritumu