Aktio

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3. (a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 55. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 5. juna 1998. godine, donio je

ODLUKU

Obrazloženje

Zahtjevom Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca od 13. 8. 1996. godine zatražena je ocjena ustavnosti navedenih zakona zato što, po mišljenju podnosioca, Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine, kao skupština nižeg ranga, odnosno skupština jednog entiteta, nije mogla samostalno odlučivati o zakonu koji je donijela Skupština Republike Bosne i Hercegovine, odnosno skupština višeg nivoa, što predstavlja razvlašćivanje Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, odnosno ukidanje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine i odricanje Republici Bosni i Hercegovini onih funkcija koje je ta ista skupština utvrdila ustanovljenem tog suda. U zahtjevu se, takođe, postavlja i pitanje kako će Republika Bosna i Hercegovina ostvarivati svoje državne (sudske) obaveze iz međunarodnih odnosa, tj. obaveze koje se ne odnose na entitete, već na državu kao takvu, i odriče li se time Republika Bosna i Hercegovina dijela suvereniteta međunarodno priznate države.

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom ustavu između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na to: da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim ustavom. Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta (član VI/3. (a)).

Prema navedenim odredbama Ustava, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca nije Ustavom ovlašteni subjekt za pokretanje spora ove vrste pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, pa je na osnovu izloženog odlučeno kao u dispozitivu.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Ustavnog suda Mirko Zovko i sudije Marko Arsović, prof. dr Kasim Begić, Hans Danelius, prof. dr Ismet Dautbašić, prof. dr Louis Favoreu, dr Joseph Marko, mr. Zvonko Miljko i prof. dr Vitomir Popović.

Odbacuje se zahtjev Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca od 13. 8. 1996. godine za ocjenu ustavnosti Zakona o izručenju okrivljenih lica po zahtjevu Međunarodnog suda ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96) i Zakona o Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 9/96).

Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".

U broj 26/96
5. juna 1998. godine
Sarajevo

Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Mirko Zovko, s. r.