USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
ODLUKA
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 60. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 4. i 5. maja 2001. godine, donio je
ODLUKU
OBRAZLOŽENJE
Odbija se apelacija Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije/kantona protiv presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-12/99 od 29. marta 2000. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/00).
Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije/kantona podnijela je, 24. novembra 2000. godine, apelaciju protiv presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U 12/99 od 29. marta 2000. godine, objavljene u "Službenim novinama FBiH", broj 48/00.
U apelaciji se traži ocjena ustavnosti presude Ustavnog suda FBiH prema članu VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine.
Činjenično stanje
Gosp. Edhem Bičakčić, u to doba premijer Federacije Bosne i Hercegovine, je 19. augusta 1999. godine podnio zahtjev Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, koji je zatim preciziran 13. oktobra 1999. godine tokom rasprave na Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, da se utvrdi da upotreba naziva "županija" i "župan" (u različitim padežima), te naziva "guverner" i "zamjenik guvernera" u Ustavu Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
U zahtjevu i u dopuni zahtjeva navedeno je da upotreba naziva "županija" i "župan", te "guverner" i "zamjenik guvernera" nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, s obzirom da je članom I.2 ovog Ustava (tekst na hrvatskom i bosanskom jeziku) za federalnu jedinicu određen naziv "kanton", a članom V.8 (1) istog Ustava (tekst na hrvatskom i bosanskom jeziku) regulisano je da kanton ima predsjednika.
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, nakon održane rasprave na sjednici od 29. marta 2000. godine, donio je presudu U-12/99 u kojoj je zaključeno:
(a) da upotreba naziva "županija" i "župan" u Ustavu Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, tekst na hrvatskom jeziku ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije/kantona", broj 2/98), nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu sljedećih odredbi: čl. 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7., člana 8. stav 1., člana 9. stav 1., člana 10. stav 2., čl. 11., 12., 13. i 14., člana 15. stav 1. tačke a i k, člana 16. stav 1., člana 17., člana 18. stav 1., čl. 19. i 20., naziva Poglavlja V ("struktura županijske vlasti"), naslova pod A. ("Zakonodavna vlast Županije" i "Skupština Županije"), čl. 21., 23., 25., 27., 32., 33. i 36., člana 37. st. 1., 4. i 5., člana 38. st. 1., 3., 4. i 5., člana 39. tač. a, b, c, d, e, f, g i j, naslova pod B. Poglavlje V ("Izvršna vlast Županije"), člana 40., podnaslova "1. župan i zamjenik župana", čl. 41. i 42., člana 43. st. 1. i 2., člana 44., člana 45. stav 1. tač. a, b, d i f, čl. 46. i 47., podnaslova pod 2. ("Vlada Županije"), člana 48. stav 1., člana 49. stav 1., člana 50., člana 51. stav 1. i tač. a, b, d, e i f, člana 53., naslova pod c Poglavlje V ("Sudbena vlast Županije"), člana 54., člana 55. stav 1. alineje 2. i 4, čl. 56., 57., 58. i 59., člana 61. stav 1, čl. 62, 63. i 64, člana 66. stav 2, člana 67. stav 1., člana 71. tačka d, člana 78. tačka a, čl.79., 81., 82. i 83., člana 85. stav 1, čl. 88. i 90., kao i u pogledu Amandmana I na Ustav Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, stav 4. člana 42., član 64a. tačka 1. pod a. i e. i tačka 2., član 64b. tačka 2. pod a, d i g, i
(b) da upotreba naziva "guverner" i "zamjenik guvernera" u Ustavu Hercegovačko-neretvanskog kantona - tekst na bosanskom jeziku - ("Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 2/98), nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu sljedećih odredbi: člana 36. c), člana 38. st. 1., 3., 4. i 5., člana 39. b), člana 40., naslova V.B.1 ("guverner i zamjenik guvernera"), čl. 41. i 42., člana 43. st. 1. i 2., čl. 44., 45., 46. i 47., člana 49. stav 1, čl. 50., 53. i 62., člana 85. stav 1., kao i u pogledu Amandmana I na Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona, stav 4. člana 42.
U presudi Ustavnog suda Federacije BiH se, također, navodi da je punomoćnik Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona na raspravi istakao prigovor zbog sastava Suda, navodeći da je sudijama Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine istekao mandat od pet godina na koji su bili imenovani, što predstavlja bitnu povredu postupka pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine. Sud se nije izjašnjavao o ovom prigovoru navodeći da je već ranije zauzeo stav o ovom pitanju.
Apelacija
Podnosilac apelacije, Skupština Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, navodi da su osporenom presudom bitno povrijeđene odredbe postupka, da je nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
Navedena bitna povreda postupka se odnosi na sastav Suda koji je, prema navodima iz apelacije, nepropisno sastavljen, jer prema članu IV.C.6 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine sudije sudova Federacije će biti u službi do dobi od 70 godina, ukoliko ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudija toga suda, a prve sudije, imenovane u skladu sa ovim ustavom, bit će u službi u toku mandata od pet godina, ukoliko ranije ne napune 70 godina.
Kako su prvoizabrane sudije, odnosno sadašnje sudije Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (iz reda konstitutivnih naroda FBiH), imenovani 30. septembra 1994. godine, a imenovanje je potvrdila Ustavotvorna skupština 9. novembra 1994. godine, predstavnik Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije/kantona stavio je prigovor na sastav Suda. S obzirom da je rasprava u ovom predmetu održana 29. marta 2000. godine, Skupština je smatrala da je u tom momentu rok od pet godina na koji su sudije imenovane već istekao. Isti prigovor se odnosio i na sudije - strance članove Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. Stoga, po mišljenju Kantonalne skupštine, svim sudijama koji su odlučivali u ovom predmetu istekao je mandat, te je stoga presuda ništava. Međutim, Ustavni sud FBiH se u svojoj presudi uopće nije izjašnjavao o ovom prigovoru, tek navodeći da je sud još ranije zauzeo stav o ovom pitanju.
Kantonalna skupština dalje ističe da mandat osoba koje imenuje nadležni organ vlasti počinje teći od momenta imenovanja, odnosno od dana kada je imenovanje potvrdio nadležni organ vlasti i davanja svečane izjave pred nadležnim organom. Kako je domaće sudije Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine imenovao predsjednik Federacije, uz saglasnost dopredsjednika Federacije, 30. septembra. 1994. godine, a njihovo imenovanje potvrdila Ustavotvorna skupština 9. novembra 1994. godine kada su dali i svečanu izjavu, mandat domaćih sudija je počeo teći 9. novembra 1994. godine. Što se tiče mandata sudija stranaca, Kantonalna skupština je smatrala da, s obzirom da su imenovani 22. februara 1995. godine, kao početak trajanja njihovog mandata treba uzeti taj datum.Član IV.B.7 Ustava FBiH "predsjednik Federacije nadležan je za imenovanje ... sudija federalnih sudova...", Član IX.9.c. Ustava: "Prvih pet godina nakon stupanja na snagu ovog ustava, trojicu sudija Ustavnog suda, koji će biti stranci, i koji nisu državljani nijedne susjedne države, imenovat će predsjednik Međunarodnog suda pravde nakon konsultacije sa predsjednikom i potpredsjednikom Federacije..."
U apelaciji, Kantonalna skupština dalje ističe da, ukoliko Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne prihvati argumente u pogledu trajanja mandata sudija, presuda se pobija i iz razloga nepotpunog i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Kantonalna skupština smatra da je hrvatska jezička verzija Ustava Federacije BiH trebala biti usaglašena sa tekstom objavljenim u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 1/94. Kantonalna skupština smatra da usaglašavanje teksta na hrvatskom jeziku sa izvornikom čini temeljno pitanje (conditio sine qua non) čije bi rješavanje bilo od suštinskog značaja. Kako Ustavni sud Federacije BiH nije prihvatio prijedlog da se o tome izjasni tadašnji predsjedavajući Ustavotvorne skupštine gosp. Mariofil Ljubić, Sud je time propustio potpuno i pravilno utvrditi činjenično stanje.
Kantonalna skupština smatra da se zahtjev za ocjenu ustavnosti naziva "župan" i "županija", odnosno "guverner" i "zamjenik guvernera" ne odnosi na utvrđivanje materijalne sadržine odredbi, i da se ne tiče usaglašavanja niže norme sa višom normom, već da se radi o pitanju korištenja različitih jezičkih termina, te da stoga to nije pitanje za Ustavni sud Federacije, već pitanje koje spada u nadležnost organa koji je donio hrvatsku jezičku varijantu. Nazivi "županija", "župan" i "guverner", stoga, nisu protivni Ustavu FBiH, jer se ti izrazi koriste u hrvatskom jeziku, na kojem imaju isto značenje kao i riječi "kanton", odnosno "predsjednik kantona" na "bošnjačkom" jeziku.
Iz navedenih razloga, u apelaciji se navodi da presuda nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i njenim protokolima.
Postupak pred Ustavnim sudom
U skladu sa Poslovnikom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je tražio od Ustavnog suda FBiH, kao donosioca osporene presude, i od premijera Federacije BiH, kao učesnika u postupku, da dostave odgovor na navode iz apelacije.
U svom odgovoru Ustavni sud Federacije je istakao da ostaje pri svom stavu izrečenom u presudi U-12/99. Što se tiče sadašnjeg mandata sudija tog suda, navodi se da Ustav Federacije u članu IV.C.6.c) predviđa da "prve sudije imenovane u skladu s ovim ustavom bit će u službi u toku mandata od pet godina". Budući da ni u Ustavu Federacije, ni u bilo kojem zakonu, ni u Odluci o organizaciji Ustavnog suda FBiH, ni u njegovom Poslovniku, ne postoji odredba koja definiše kada počinje teći mandat prvoimenovanim sudijama, Ustavni sud je, većinom glasova, odlučio da mandat njegovih sudija treba računati od prvog dana kada se Ustavni sud FBiH sastao, a to je 10. januar 1996. godine. Stoga smatraju da je prigovor po ovom pitanju neopravdan. Stav ovog suda podržao je OHR, a potvrdio ga je i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na sjednici od 10. jula 2000. godine.
Dopustivost
Prema članu VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima apelacionu nadležnost po pitanjima iz Ustava koja proizilaze iz presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. O pitanju da li se Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine može smatrati "sudom" u smislu navedenog člana Ustava BiH, Ustavni sud BiH se u svojoj odluci u predmetu U 5/99 ("Službeni glasnik BiH", broj 3/00) izjasnio da je, prema Ustavu Federacije, Ustavni sud Federacije važan dio sudskog sistema Federacije. Ustav Federacije govori o njemu kao jednom od sudova Federacije i utvrđuje sudske funkcije koje on vrši. U tim okolnostima, čini se da nema valjanog razloga zašto se on ne bi smatrao sudom u okviru značenja člana VI/3.(b) Ustava BiH. Efektivnost apelacione kontrole, koju vrši Ustavni sud BiH, zaista bi bila značajno reducirana ako se protiv presuda ustavnih sudova entiteta ne bi mogle podnositi apelacije Ustavnom sudu BiH u pogledu njihove saglasnosti sa Ustavom BiH.
Slijedi da je Ustavni sud nadležan da ispita da li je presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u saglasnosti sa Ustavom BiH.
Pri ocjeni da li apelacija zadovoljava uvjete za razmatranje utvrđene u članu 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda BiH, prema kome Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogući po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio, Ustavni sud je uzeo u obzir član IV.C.12 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kome su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, i član 41. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH", broj 34/98), prema kojem se presude i rješenja tog suda smatraju dostavljenim strankama danom njihovog objavljivanja u službenom glasilu.
Osporena presuda Ustavnog suda Federacije objavljena je u "Službenim novinama Federacije BiH" broj 48/00 od 10. novembra. 2000. godine, a apelacija Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine dostavljena je 24. novembra 2000. godine.
Stoga, Ustavni sud apelaciju smatra dopuštenom.
Ustavni sud je ocijenio
- 1.Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona, koja je apelant u ovom predmetu, navodi, s jedne strane, da je presuda Ustavnog suda Federacije BiH u suprotnosti sa Ustavom BiH, jer je mandat sudija istekao, i, s druge strane, da je presuda povrijedila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima utoliko što je utvrdila da korištenje termina "župan", "županija", "guverner" i "zamjenik guvernera" nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije.
- 2.Ustav Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine na svojoj sjednici održanoj 30. marta 1994. godine. Ustav je objavljen na bosanskom i hrvatskom jeziku u "Službenim novinama Federacije BiH" broj 1/94.
- 3.Što se tiče mandata sudija Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine se poziva na čl. IV.B.7 i IV.C.6.b) Ustava Federacije, prema kojima je predsjednik Federacije ovlašten da imenuje sudije federalnih sudova uz saglasnost potpredsjednika Federacije i uz odobrenje većine delegata u Domu naroda. Član IV.C.6.c) dalje predviđa da će prvoizabrane sudije služiti mandat od pet godina. Međutim, Ustav ne specificira od kojeg dana tih pet godina treba računati, niti postoji ikakva druga zakonska odredba koja bi razjasnila ovo pitanje. U tim okolnostima, Ustavni sud Federacije je sam odlučio, većinom glasova, da je mandat sudija ovog suda počeo teći 10. januara 1996. godine, što je datum kada se Ustavni sud Federacije prvi put sastao. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne može zaključiti da je ova odluka u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, te stoga mora odbiti apelantovu primjedbu o ovom pitanju.
- 4.U pogledu korištenja termina "župan", županija", "guverner" i "zamjenik guvernera", Ustavni sud najprije primjećuje da član I.1 Ustava Federacije BiH, na bosanskoj i hrvatskoj jezičkoj varijanti, predviđa da se Federacija sastoji od federalnih jedinica sa jednakim pravima i odgovornostima.
Član I.2. Ustava na bosanskom jeziku glasi:
"Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica (kantona)..."
Isti član Ustava na hrvatskom jeziku glasi:
"Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica (kantona)..."
Član V.8.(1) Ustava na bosanskom i na hrvatskom jeziku glasi:
"Svaki kanton ima predsjednika koji se bira većinom glasova..."
Član V.4. Ustava na bosanskom jeziku glasi:
"Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju:
- a)dolje navedene institucije; i
- b)zaštita prava i sloboda utvrđenih ovim ustavom.
Ustavi kantona moraju biti u skladu sa ovim ustavom."
Isti član Ustava na hrvatskom jeziku glasi:
"Svaki kanton ima ustav, koji osigurava:
- a)dolje spomenute institucije; i
- b)zaštitu prava i sloboda utvrđenih u ovom ustavu.
Ustavi kantona moraju biti u skladu sa ovim ustavom."
Ustav Hercegovačko-neretvanske županije/kantona usvojila je Skupština Hercegovačko-neretvanske županije/kantona na sjednici održanoj 23. decembra 1996. godine. Objavljen je u "Narodnim novinama Hercegovačko-neretvanske županije/kantona", broj 2/98).
U hrvatskoj jezičkoj verziji ovog ustava, za oznaku federalne jedinice koristi se termin "županija" (čl. 1, 2. i dr.), a za oznaku izvršne vlasti u toj federalnoj jedinici koristi se termin "župan" (član 40. i dr.) u različitim padežima. U bosanskoj jezičkoj varijanti, za federalnu jedinicu koristi se termin "kanton", a za oznaku izvršne vlasti koriste se termini "guverner" i "zamjenik guvernera" u različitim padežima.
- 6.U svojoj presudi od 29. marta 2000. godine, Ustavni sud Federacije BiH je ustanovio da korištenje termina "župan", "županija", "guverner" i "zamjenik guvernera" u Ustavu Hercegovačko-neretvanske županije/kantona nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Protiv ove presude je sada pokrenuta apelacija pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, čiji je zadatak da preispita da li ovakav zaključak u navedenoj presudi krši Ustav Bosne i Hercegovine. U tom pogledu, Kantonalna skupština navodi da presuda nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Međutim, Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne može zaključiti da presuda Ustavnog suda Federacije, utoliko što proglašava Ustav Hercegovačko-neretvanske županije/kantona nesaglasnim sa Ustavom Federacije, pokreće bilo kakvo pitanje iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Osim toga, ne uočava se nikakva druga nesaglasnost sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Zaključak
Iz navedenih razloga, Ustavni sud je apelaciju odbio.
Prema članu IV/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće.
Ovu odluku Ustavni sud je donio većinom glasova (5:4) u sastavu: predsjednik Suda prof. dr. Snežana Savić i sudije prof. dr. Kasim Begić, dr. Hans Danelius, prof. dr. Louis Favoreu, prof. dr. Joseph Marko, doc. dr. Zvonko Miljko, Azra Omeragić, prof. dr. Vitomir Popović i Mirko Zovko.
U 39/00
4. maja 2001. godine
Sarajevo
Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
prof. dr. Snežana Savić, s. r.