Poslovnik o radu Suda Bosne i Hercegovine
Sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 22. tačka 2b. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 29/00) i tačke 4. Odluke o imenovanju sudija i osnivanju Suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 10/02), na Općoj sjednici održanoj dana 20. juna 2002. godine, usvojio je
POSLOVNIK
O RADU SUDA BOSNE I HERCEGOVINE
DIO PRVI
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim poslovnikom određuju se pravila po kojima postupa Opća sjednica i sudska odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud) kad raspravljaju i odlučuju o pitanjima iz svoje nadležnosti utvrđene Zakonom, kao i postupci pred krivičnim, upravnim i apelacionim odjeljenjem u onoj mjeri u kojoj nisu uređeni Zakonom.
Član 2.
Odredbama ovog poslovnika propisuju se i osnovi organiziranja unutrašnjeg poslovanja, tako da Sud svoju funkciju može zakonito, pravovremeno i efikasno ostvarivati.
Član 3.
Poslovnik i njegove izmjene donosi Opća sjednica većinom glasova.
II - OPĆA SJEDNICA
Član 4.
Opću sjednicu sačinjavaju predsjednik i sve sudije Suda.
Pravo je i dužnost svakog sudije Suda da učestvuje u radu Opće sjednice.
Član 5.
Predsjednik Suda priprema, saziva i rukovodi radom Opće sjednice.
U odsustvu predsjednika Suda, Opću sjednicu saziva i njome rukovodi sudija koji zamjenjuje predsjednika Suda.
Opća sjednica se obavezno saziva kada to zatraži sudsko odjeljenje ili najmanje pet sudija.
Član 6.
Opća sjednica može punovažno raditi, ako je prisutno najmanje dvije trećine sudija, a odluke se donose većinom glasova svih sudija Suda.
Član 7.
Dnevni red sjednice predlaže predsjednik Suda, a utvrđuje Opća sjednica.
U prijedlog dnevnog reda mogu se unijeti i pitanja koja su dostavljena poslije sazivanja sjednice, ako su od značaja za rad Suda, a za njih nije potrebna prethodna priprema.
Član 8.
Nakon što se usvoji dnevni red, prelazi se na razmatranje pitanja po redoslijedu iz dnevnog reda, tako što prije raspravljanja izvjestilac ili predsjedavajući sjednice izloži pravna pitanja od značaja za raspravljanje i odlučivanje.
Nakon izlaganja izvjestioca, riječ se daje sudijama prema redu kojim su tražili riječ, s tim da učesnik u raspravi koji želi da govori o povredi Poslovnika, ili da ispravi navod koji je po njegovom mišljenju pogrešno interpretiran, a prouzrokovao je nesporazum ima pravo na riječ čim je zatraži.
Član 9.
U raspravi na sjednici mogu učestvovati generalni sekretar Suda i njegovi zamjenici, kao i sekretari odjeljenja, bez prava odlučivanja.
Član 10.
Glasanje je javno i vrši se dizanjem ruke.
Kada je o nekom pitanju dato više prijedloga, glasa se po redu po kojem su prijedlozi podneseni, a prvim prijedlogom smatra se prijedlog izvjestioca.
Po završetku glasanja predsjedavajući objavljuje rezultate glasanja.
Član 11.
Sudija se ne može uzdržati od glasanja, a ako se ne slaže sa donesenom odlukom, može da izdvoji svoje mišljenje koje se prilaže uz zapisnik, uz uslov da ga pismeno obrazloži u roku od dva dana.
Izdvojeno mišljenje prilaže se uz odluku kao aneks. Ukoliko se odluka objavljuje, objavit će se i izdvojeno mišljenje.
Član 12.
O radu Opće sjednice vodi se zapisnik.
Zapisnik vodi generalni sekretar ili njegov zamjenik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, iznesenim prijedlozima i donesenim zaključcima.
Zapisnik ovjerava predsjedavajući.
Član 13.
Prepis zapisnika dostavlja se predsjednicima odjeljenja.
Eventualne primjedbe na zapisnik raspravit će se na narednoj sjednici.
Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.
Član 14.
U slučaju zauzimanja određenog pravnog shvatanja po pravnom pitanju jednog od vijeća Suda, Opća sjednica utvrđuje njegovu formulaciju.
Pravna shvatanja Sud će posebno objaviti.
Član 15.
Za izmjenu pravnog shvatanja, potrebno je podnijeti obrazloženi zahtjev iz kojeg proizilaze razlozi za izmjenu ranijeg pravnog shvatanja.
Član 16.
Opća sjednica, pored nadležnosti utvrđene Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine, usvaja i opće akte vezane za prava i obaveze zaposlenih u Sudu, kao i druge opće akte vezane za funkcionisanje Suda.
III - SUDSKA ODJELJENJA
Član 17.
Sud ima krivično, upravno i apelaciono odjeljenje, a broj sudija u odjeljenjima je određen Zakonom.
U pojedinim odjeljenjima mogu suditi i sudije iz drugog odjeljenja, prema rasporedu predsjednika Suda.
Odjeljenja biraju predsjednika odjeljenja koji je ujedno i predsjednik vijeća tog odjeljenja.
Predsjednik odjeljenja može odrediti sudiju koji će predsjedavati vijećem tog odjeljenja.
Član 18.
Po prijemu spisa u prvostepenom postupku, sudija ga nakon pregleda svrstava prema hitnosti i uzima u rad.
Sudija je obavezan da bez odlaganja uzme u rad predmete u kojim je Zakonom propisano da je postupak hitan.
Član 19.
Ročište za pretres sudija zakazuje naredbom, nakon čega spis vraća upisničaru radi razvođenja u upisniku i postupanju po naredbi.
Član 20.
Spisi predmeta u kojima je postupak u toku drže se, po pravilu, u ročišniku.
Spisi predmeta se u ročišnik stavljaju u odgovarajući pregradak prema datumu ročišta, odnosno evidencije.
Član 21.
Po prijemu predmeta, povodom pravnog lijeka, osniva se spis predmeta s oznakom odgovarajućeg upisnika tog Suda.
Član 22.
Po završenom postupku, Sud vraća predmet nadležnom sudu povodom kojeg je odlučivao, odnosno državnom tijelu BiH ako je odlučivao o zakonitosti konačnih upravnih akata, sa potrebnim brojem primjeraka svoje odluke za stranke i Sud, odnosno državno tijelo.
Kada Sud odlučuje u sjednici vijeća u prisutnosti stranka, kod vraćanja predmeta, pored primjerka svoje odluke, dostavlja i primjerak zapisnika sa sjednice vijeća, odnosno zapisnik glavnog pretresa ako je održan.
Član 23.
Kada je žalba ili prigovor uložen zbog povrede subjektivnog izbornog prava, Sud ne odlučuje o zakonitosti konačnog akta.
Član 24.
Ako predsjednik odjeljenja smatra da pojedine odluke vijeća nisu u saglasnosti sa tumačenjem odnosnog zakonskog propisa, o tome obavještava predsjednika Suda.
Predsjednik Suda može odrediti da se zastane sa slanjem prepisa odluke radi raspravljanja tog pitanja na sjednici odjeljenja.
U slučaju da je stav odjeljenja suprotan stavu vijeća, vijeće je dužno o predmetu ponovno rješavati.
Član 25.
Odredbe o sazivanju i radu sjednice odjeljenja, glasanju i sastavljanju zapisnika, obuhvaćene su Poslovnikom o radu odjeljenja.
IV - PREDSJEDNIK SUDA
Član 26.
Predsjednik Suda organizuje rad Suda i stara se o ostvarivanju saradnje sa drugim institucijama.
Član 27.
Predsjednik Suda, pored nadležnosti utvrđenih članom 21. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i članom 26. ovog poslovnika, donosi pojedinačne akte vezane za prava i obaveze zaposlenih u Sudu, kao i druge pojedinačne akte vezane za funkcionisanje Suda, te vrši i druge dužnosti predviđene ovim poslovnikom i drugim općim aktima Suda.
Član 28.
U slučaju odsutnosti predsjednika Suda, zamjenjuje ga potpredsjednik, kojeg on ovlasti, sa svim ovlaštenjima i odgovornostima koje ima predsjednik Suda.
V - PUNOMOĆNICI
Član 29.
Osim punomoćnika - advokata, koji moraju da ispunjavaju uslove člana 12. tačke 1. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, Sud može dozvoliti postupanje pred Sudom punomoćniku koji ne ispunjava uslove ovog stava u sljedećim slučajevima:
- -u prvostepenom krivičnom postupku advokatskom pripravniku ako zamjenjuje advokata i ako se postupak vodi za krivično djelo za koje se po Zakonu može izreći kazna zatvora do pet godina, a sa položenim pravosudnim ispitom i za djela za koja se po Zakonu može izreći kazna zatvora preko pet godina;
- -u upravnom postupku, svakoj osobi koja je potpuno poslovno sposobna, osim osoba koje se bave nadripisarstvom, i
- -u apelacionom postupku, uključujući izborne žalbe, izuzev u krivičnim predmetima gdje punomoćnik može biti samo advokat.
Član 30.
Stranka izdaje punomoćje pismeno ili usmeno na zapisnik kod Suda.
Obim punomoćja određuje stranka.
Stranka može ovlastiti punomoćnika da preduzima samo određene radnje, ili da preduzima sve radnje u postupku.
Član 31.
Ako Sud ocijeni da punomoćnik koji nije advokat nije sposoban da vrši ovu dužnost, ukazat će stranci na štetne posljedice koje mogu nastati usljed nepravilnog zastupanja.
Član 32.
Ako branilac ili punomoćnik ometaju rad u postupku pred Sudom, predsjednik vijeća će ih opomenuti, što se unosi u zapisnik i javno objavljuje. Ako opomena bude bezuspješna, vijeće može narediti udaljenje iz sudnice i kazniti novčanom kaznom do 500 KM.
Udaljenje i kažnjavanje može biti kumulativno, s tim da kažnjavanje ne može biti bez udaljenja.
Član 33.
U slučaju da branilac ili punomoćnik poslije izrečene kazne nastavi da narušava red, može mu se uskratiti daljnja odbrana, odnosno zastupanje, s tim da će se stranka pozvati u ostavljenom roku, da uzme drugog branioca, odnosno punomoćnika.
Rješenje o uskraćivanju zastupanja, unosi se u zapisnik Suda s kratkim objašnjenjem, s tim da protiv ovog rješenja nije dozvoljena posebna žalba.
Član 34.
O sankcijama iz prethodnog člana, u odnosu na advokata, obavijestit će se nadležna Advokatska komora radi preduzimanja potrebnih mjera u smislu člana 12. tačka 5. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.
VI - UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA
Član 35.
Poslovi i zadaci iz djelokruga rada Suda vrše se u organizacionim jedinicima i to:
- 1.Zajednički sekretarijat Suda;
- 2.Organizaciona jedinica sudija;
- 3.Administrativna služba.
Član 36.
Zajednički sekretarijat Suda čini generalni sekretar Suda i dva zamjenika generalnog sekretara Suda.
Zajednički sekretarijat Suda pod nadzorom predsjednika Suda, vodi generalni sekretar Suda sa svoja dva zamjenika.
Generalnog sekretara Suda i dva zamjenika generalnog sekrtara Suda bira Sud na Općoj sjednici na osnovu javnog konkursa.
Član 37.
Organizacionu jedinicu sudija čine sudska odjeljenja Suda i to: krivično odjeljenje, upravno odjeljenje i apelaciono odjeljenje.
Svako sudsko odjeljenje ima sekretarijat, odnosno sekretara.
Sekretara odjeljenja bira Sud na Općoj sjednici na osnovu javnog konkursa.
Član 38.
Administrativna služba ima dva odjeljenja i to:
- a)Odjeljenje za pravne, opće, administrativno - tehničke i pomoćne poslove;
- b)Odjeljenje za finansijsko-materijalne poslove.
Zajednički sekretarijat nadzire, pomaže i odgovoran je za rad administrativne službe.
Član 39.
Unutrašnja organizacija Suda uređuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, koji sadrži:
- -unutrašnju organizaciju i organizacione jedinice;
- -opis poslova koji se obavljaju u unutrašnjim organizacionim jedinicama i radnim mjestima;
- -broj potrebnih zaposlenika, potrebnu stručnu spremu i druge radne sposobnosti, zvanje zaposlenika, kao i druge uslove za rad na radnim mjestima;
- -posebna prava i dužnosti, odnosno ovlaštenja zaposlenika u obavljanju poslova;
- -rukovođenje i koordiniranje rada, i
- -druga pitanja značajna za organiziranje i rad Suda.
Član 40.
Rasporedom poslova treba se osigurati puna uposlenost zaposlenika Suda i maksimalno korištenje njihovih stručnih znanja i drugih radnih sposobnosti.
Osnov za raspored poslova za pojedine zaposlenike je u programu rada za odgovarajuću godinu, koji utvrđuje predsjednik Suda, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Opće sjednice.
Član 41.
Raspored poslova saopćava se svim sudijama i ostalim zaposlenicima Suda.
Raspored poslova mora biti pravovremeno donesen, tako da se može primjenjivati od 1. januara naredne godine.
VII - OSTALE ODREDBE
Član 42.
Rad Suda je javan, a javnost postupka pred Sudom osigurava se omogućavanjem učesnicima postupka i drugim zainteresovanim osobama da prisustvuju pretresima i sjednicama na kojim, prema ovom poslovniku nije isključena javnost, davanjem obavještenja o toku postupka, objavljivanjem donesenih odluka i na drugi način koji odredi Sud.
Javnost postupka pred Sudom isključena je na radnim sjednicama, uključujući i sjednice vijećanja i glasanja.
Javnost je isključena i kad Sud raspravlja i odlučuje o pitanjjima koja imaju karakter tajnosti u skladu sa Zakonom, kada to zahtijevaju razlozi zaštite morala, javnog reda, sigurnosti države, prava privatnosti ili ličnih prava.
Isključenje javnosti iz prethodnog stava ne odnosi se na stranke u postupku.
Član 43.
Obim poslova i zadataka u Sudu utvrđuje se godišnjim planom rada (član 21. stav 2. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine) kojeg usvaja Opća sjednica Suda.
Plan rada se usvaja na početku svake kalendarske godine za tekuću godinu.
Ako za Sud nastanu nove obaveze, plan rada se dopunjava i mijenja na način kojim se usvaja.
Član 44.
Sud izdaje predsjedniku i sudijama službenu iskaznicu.
Obrazac i način izdavanja službene iskaznice propisuje Sud.
Član 45.
Predsjednik Suda i sudije dužni su na pretresima i javnim sjednicama nositi službenu odoru.
Odora sudija predstavlja tip toge i crne je boje.
DIO DRUGI
VIII - ODREDBE O UNUTRAŠNJEM POSLOVANJU SUDA
1. Sudska uprava
Član 46.
Poslovi sudske uprave obuhvataju naročito:
- -osiguranje uslova za rad Suda;
- -organiziranje unutrašnjeg poslovanja u Sudu;
- -staranje da se poslovi u Sudu obavljaju uredno i na vrijeme;
- -obavljanje poslova u vezi ostvarivanja prava i dužnosti zaposlenika u Administrativnoj službi Suda;
- -organiziranje stručnog usavršavanja sudija i ostalih zaposlenika Suda;
- -vođenje sudske statistike;
- -finansijsko-materijalno poslovanje i druge poslove propisane Zakonom i odredbama ovog poslovnika.
2. Sudski tumači i vještaci
Član 47.
Predsjednik Suda sastavlja za potrebe Suda spisak stalnih sudskih tumača na osnovu podataka pribavljenih od Kantonalnog suda Sarajevo, te organizacija i ustanova koje se staraju o gluhim, nijemim i gluhonijemim.
Član 48.
Sud vodi spisak stalnih sudskih vještaka za razne oblasti vještačenja u posebnim postupcima.
Spisak stalnih sudskih vještaka sastavlja se na osnovu rješenja o imenovanju pojedinih osoba za stalnog sudskog vještaka.
Do imenovanja stalnih sudskih vještaka od strane predsjednika Suda, koristit će se vještaci sa liste stalnih sudskih vještaka Kantonalnog suda Sarajevo.
IX - KOMUNICIRANJE SA STRANKAMA I DRUGIM OSOBAMA
1. Orijentacija u sudskoj zgradi
Član 49.
Pored ulaznih vrata u sudsku zgradu, postavlja se natpis sa službenim nazivom Suda, ispisan latinicom na bosanskom i hrvatskom jeziku i ćirilicom ispisan na srpskom jeziku.
Član 50.
U sudskoj zgradi na vidnom mjestu postavlja se orijentacijska tabla, koja sadrži pregled radnih prostorija po vrstama poslova koji se u njima obavljaju, s naznakom imena i prezimena sudija, odnosno drugih zaposlenika koji obavljaju te poslove.
Član 51.
Za objavu sudskih oglasa i saopćenja koja se obavljaju po procesnim propisima, služi oglasna ploča, koja se postavlja na vidnom mjestu prostorija Suda.
2. Komuniciranje sa strankama i drugim osobama
Član 52.
Primanje osoba koje nisu pozvane obavlja se u određeno vrijeme u okviru redovnog radnog vremena.
Vrijeme primanja osoba iz prethodnog stava, određuje se rasporedom poslova i objavljuje na sudskoj oglasnoj ploči, a pored toga i na ulazu u radne prostorije u kojima se primaju stranke i druge osobe.
Osobe kojima je zbog udaljenosti i drugih važnih razloga otežan ponovni dolazak u Sud, mogu se primiti i izvan vremena određenog za primanje, po prethodnom odobrenju predsjednika Suda. Tako se postupa i u drugim hitnim i opravdanim slučajevima.
Član 53.
Informiranje stranaka i drugih ovlaštenih osoba o stanju spisa na temelju podataka iz upisnika i samog spisa, vrši određeni zaposlenik Suda. Informacije se ograničavaju samo na nužne podatke o tome u kojem se stadiju postupka nalazi predmet, a isključen je svaki razgovor o ispravnosti pojedinih sudskih radnji i naredbi, kao i davanja izjava o vjerovatnom ishodu sudskog postupka.
Član 54.
Razgledanje i prepis spisa obavlja se u Sudu, na za to posebno određenom mjestu i pod nadzorom zaposlenika pisarnice, u vremenu određenom rasporedom poslova.
Zapisnici o vijećanju i glasanju, nacrti sudskih odluka i sudske zabilješke, prethodno se izdvajaju iz spisa, ako je to moguće učiniti.
Spisi se dostavljaju drugom sudu radi razmatranja na ograničeno vrijeme, a kraj roka do kojeg se trebaju vratiti, evidentira se u posebnoj knjizi i po isteku određenog roka zahtijeva se vraćanje spisa.
X - SUDSKE ODLUKE, NAČIN PISANJA I POTPISIVANJA
Izvornici i prepisi
Član 55.
Izvornikom se smatra u propisanom obliku sastavljena odluka Suda (presuda, rješenje, naredba, uvjerenje, potvrda Suda i sl.), potpisana od strane sudije, odnosno predsjednika vijeća i zapisničara (ako je to pravilima postupka predviđeno), odnosno od zaposlenika kome je rasporedom poslova povjeren određen djelokrug poslova.
Izvornici odluka moraju biti pisani pisaćom mašinom (kompjuter), tintom ili hemijskom olovkom i ostaju u spisima.
Član 56.
Prepisi se, po pravilu, pišu pisaćom mašinom i moraju biti jasni i čitljivi, tako da njihov sadržaj i oblik u svemu odgovara izvorniku.
Ako za pojedine vrste poslova postoji mogućnost upotrebe obrasca, prepisi se mogu sastaviti i popunjavanjem tog obrasca.
Član 57.
Na prepisima se stavlja, pisaćom mašinom, ime sudije koji je potpisao izvornik odluke, a ispod toga stavlja se štambilj o ovjeri tačnosti prepisa (štambilj broj 5) koji potpisuje ovlašteni zaposlenik Suda i stavlja pečat Suda.
Član 58.
U slučaju trajne spriječenosti, ili zbog drugih izuzetnih okolnosti zbog kojih ne postoji mogućnost da predsjednik vijeća ili zapisničar potpišu odluku, potpisat će je, umjesto predsjednika vijeća, jedan od članova vijeća, a umjesto zapisničara drugi zaposlenik Suda kojeg odredi predsjednik Suda. Na ovakav način, postupit će se i u slučaju kad donesena odluka nije izrađena, s tim što će predsjednik Suda odrediti drugog sudiju da izradi odluku.
XI - POSTUPAK SA SPISIMA UPUĆENIM SUDU
1. Prijem pismena
Član 59.
Pismena (podnesci, dopisi, spisi i sl.) koja su Sudu dostavljena poštom, ili je stranka neposredno predala Sudu, prima zaposlenik Suda koji je za to određen (ovlašteni zaposlenik).
Član 60.
Prijem pismena obavlja se u toku cijelog radnog vremena.
Pošiljke koje stignu izvan redovnog radnog vremena prima, i po potrebi otvara dežurni zaposlenik Suda, ako je dežurstvo određeno. Hitne pošiljke i telegrame koji Sudu stignu poslije redovnog radnog vremena može primiti i zaposlenik koji je određen za čuvanje zgrade, ali ih ne može otvarati. Takve pošiljke čuvar zgrade predaje dežurnom zaposleniku, odnosno zaposleniku Suda koji obavlja prijem pošte.
2. Otvaranje pošte
Član 61.
Zaposlenik Suda koji je za to određen, otvara svu poštu dostavljenu Sudu, osim one koja je upućena predsjedniku Suda, koja je označena kao "povjerljivo" i koja je upućena istražnom sudiji.
Kad zaposlenik Suda primi poštu za koju nije ovlašten da je otvori, na omotu pošte stavit će kratku zabilješku o prijemu (štambilj broj 11), a pošiljku predati predsjedniku Suda, odnosno istražnom sudiji.
Član 62.
Otvaranje pošte obavlja se tako da se ne povrijede poštanski žigovi i pečati, ili kakve druge važne oznake na omotu (adresa pošiljaoca, poštanske naljepnice, oznake pismena iz omota i sl.).
Pismenu, čije je podnošenje vezano za rok (žalba, prigovor protiv optužnice i dr.), obavezno se prilaže omot u kome je stiglo.
Ako u jednom omotu ima više pismena, omot se prilaže jednom pismenu, a na drugom se, ako je to potrebno, ispod zabilješke o prijemu označava gdje se nalazi omot.
3. Potvrda o prijemu pismena
Član 63.
Ako prisutna stranka to zahtijeva, zabilješka o prijemu s odgovarajućom konstatacijom, stavlja se u njenoj prisutnosti.
Zaposlenik određen za prijem pošte, dužan je na zahtjev podnosioca potvrditi prijem podneska stavljanjem štambilja o prijemu pismena (štambilj broj 10), na kopiju podneska koja ostaje kod stranke ili potpisom u predajnoj knjizi podnosioca podneska u kojoj treba biti tačno naznačeno pismeno koje se predaje, broj primjeraka, priloga itd.
Na zahtjev stranke, zaposlenik određen za prijem pošte, dužan je izdati pismenu potvrdu o primljenom pismenu vezanom za rok.
4. Predaja u rad primljenih pismena
Član 64.
Primljena pismena predaju se zaposleniku ovlaštenom za prijem pošte.
Pismena koja se odnose na predmete hitne prirode, predaju se bez odlaganja, a ostala pismena u toku dana u za to određeno vrijeme.
Ako su uz pismeno primljeni novac, dragocjenosti, vrijedonosni papiri ili kakvi drugi predmeti, to se označava na vrhu pismena crvenom olovkom oznakom "polog" i dalje postupa po odredbama o finansijskom i materijalnom poslovanju.
XII - POSTUPANJE SA SPISIMA
1. Osnivanje spisa
Član 65.
Primljena pismena raspoređuju se u rad upisničarima koji vode odgovarajuće upisnike.
Upisničar zavodi primljena pismena istog dana u odgovarajući upisnik, a ako se tim pismenom osniva novi spis, evidentira ga u odgovarajući imenik.
Pismeno kojim se osniva novi spis, stavlja se u omot odgovarajuće boje.
Član 66.
Svaki spis ima oznaku (poslovni broj).
Oznaka spisa sastoji se od skraćenice naziva upisnika, rednog broja tog upisnika i od posljednja dva broja godine u kojoj je primljeno pismeno upisano u upisnik (npr. K243/02).
Član 67.
Spisi predmeta moraju biti sređeni i uredni o čemu brinu zaposlenici Suda koji predmet dobiju u rad (upisničar, daktilograf, sudija i arhivar).
Pojedini dijelovi predmeta ulažu se hronološkim redom i označavaju rednim brojem "popis spisa", a zatim lijepe ili na drugi način pričvršćuju uz omot spisa.
Prilozi se stavljaju uz pismena na koja se odnose. U slučaju da se tako ne može postupiti, zbog veličine priloga ili iz drugih razloga, prilozi se drže odvojeno od spisa, s tim da se na odgovarajuće mjesto u spisu stavi zabilješka gdje se prilozi nalaze.
Član 68.
U slučaju da je Sudu dostavljen nesređen spis od drugog suda, može ga vratiti tom sudu da ga prethodno sredi, a ako tako ne postupi, izvijestit će predsjednika drugog suda da je spis dostavljen nesređen.
2. Postupanje s dostavnicama i povratnicama
Član 69.
Dostavnice i povratnice (u daljem tekstu: dostavnice) ulažu se bez odlaganja u spis na koji se odnosi.
U spisu se trajno drže samo one dostavnice koje imaju trajno procesno značenje.
Koje će se dostavnice izdvojiti iz spisa, odlučuje sudija.
Dostavnica koja služi kao dokaz o uručenju odluke ili drugih pismena vezanih za rok, lijepi se uz izvornik odluke na koju se odnosi.
3. Predaja spisa sudiji
Član 70.
Upisničar predaje spis u rad sudiji ukoliko daljnju radnju ne treba obavljati drugi zaposlenik.
Spis hitne prirode predaje se odmah.
Pismena koja se odnose na poslove sudske uprave, uvijek se predaju predsjedniku Suda, ili zaposleniku kojeg je za to predsjednik Suda ovlastio.
4. Red rješavanja predmeta
Član 71.
Po prijemu spisa sudija ih pregleda, svrstava i prema hitnosti utvrđuje kojim će se redom uzeti u rad.
Sudija je obavezan da bez odlaganja uzme u rad predmete u kojima je zakonom propisano da je postupak hitan, kao i predmete u kojima je hitnost postupka od posebnog interesa.
Član 72.
Prije zakazivanja pretresa sjednica vijeća i javnih sjednica sudija se detaljno upoznaje s predmetom i pribavlja sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti.
Naredba o zakazivanju pretresa i javne sjednice treba da sadrži:
- -ime, prezime, punu adresu i svojstvo osobe koja će se pozvati;
- -način dostavljanja poziva;
- -šta i kojoj se osobi treba dostaviti;
- -koji i od koga će se dokaz pribaviti do dana za koje je ročište određeno, i
- -da li će se spis držati u predevidenciji i do kojeg roka (datum).
Član 73.
Pretresi javne sjednice i sjednice vijeća, upisuju se u "dnevnik za sudove" koji se vodi po sistemu kalendara.
Član 74.
Spise dodijeljene u rad, sudija zadržava samo koliko je potrebno da se po njima izda odgovarajuća naredba, odnosno izradi odgovarajuća odluka, nakon čega ih vraća upisničaru.
Sudija je dužan naredbom odrediti kako će se po spisu postupiti. Naredba mora biti jasna i potpuna. Ako se spisom dostavlja i pismeno izrađena odluka, sudija u naredbi naznačava u koliko primjeraka odluku treba prepisati, kome sve otpravak odluke treba dostaviti i do kojeg roka spis treba držati u evidenciji.
Član 75.
Upisničar postupa po naredbi, vrši potrebna razvođenja u upisniku, a nakon toga spis predaje u rad zaposleniku koji obavlja ostale radnje (prepisivanje, sravnjavanje i otpremanje spisa, stavljanje potrebne zabilješke i sl.).
Zaposlenik koji postupa po naredbi iz spisa dužan je, po pravilu, ispod teksta naredbe staviti zabilješku o tome da je po naredbi postupio, a ako po naredbi nije postupio da navede razloge za to.
5. Dostava i otpremanje pismena
Član 76.
Dostava sudskih odluka i drugih pismena obavlja se u pravilu preko pošte, a može i preko dostavne službe drugih tijela, kao i preko sudskog zaposlenika te i neposredno u Sudu.
Član 77.
Ako je za sudsku odluku ili druga pismena koja se dostavljaju poštom potreban dokaz o prijemu, dostava se uvijek vrši u omotu s povratnicom. U ostalim slučajevima prilaže se dostavnica.
Dostava običnih (kratkih) obavijesti strankama, vrši se u omotu bez dostavnice.
Član 78.
Pismena preuzeta za otpremu, moraju se u pravilu otpremiti istog dana.
Pismena hitne prirode otpremaju se bez odlaganja istog dana.
Član 79.
Pismena koja se dostavljaju preko zaposlenika Suda, zavode se u dostavnu knjigu.
6. Zapisnici
Član 80.
Zapisnik se sastavlja povodom svake radnje preduzete u postupku, kao i o važnijim izjavama i saopćenjima koje stranke ili drugi učesnici u postupku daju van ročišta.
Član 81.
Kad po zakonu nije nužno sastaviti zapisnik, zapisnik se može zamijeniti službenom zabilješkom, u kojoj se označava obavljena radnja, datum i mjesto njenog izvršenja.
Službena zabilješka stavlja se, po pravilu, na pismenu povodom kojeg je radnja izvršena, a potpisuje je zaposlenik koji ju je sastavio.
Ako zabilješka sadrži i izjavu stranki ili saopćenje učinjeno stranci koja je prisutna, potpisat će je i ta stranka.
Član 82.
O sjednici vijeća kojoj ne prisustvuju stranke, umjesto zapisnika vodi se "knjiga sjednica vijeća" - po obrascu 1.
Član 83.
Zapisnik o vijećanju i glasanju dobija oznaku predmeta u vezi s kojim je vijeće odlučiivalo.
Zapisnik o vijećanju i glasanju stavlja se u poseban omot na kome se označava da je to "zapisnik o vijećanju i glasanju" i datum. U gornjem desnom uglu omota stavlja se oznaka predmeta, podbroj zapisnika sa ročišta i pečat Suda.
Zatvoreni omot sa zapisnikom o vijećanju i glasanju pripaja se zapisniku sa ročišta, odnosno sjednice i ulaže u odgovarajući spis.
Kad se umjesto zapisnika o vijećanju i glasanju na izvorniku odluke stavlja zabilješka o vijećanju i glasanju, zabilješka sadrži i dan vijećanja, ime i prezime predsjednika i članova vijeća, ko je od njih izvjestilac i oznaka da li je odluka donesena jednoglasno ili većinom glasova.
7. Pisani prepis i sravnjavanje
Član 84.
Sva pismena koja se otpremaju iz Suda moraju biti pisana čitko, uredno i bez pisarskih ili jezičkih grešaka.
Pisanje se obavlja, po pravilu, na papiru jedinstvenog (standardnog) formata.
Zapisnici se pišu bez proreda.
Sudske odluke (presude ili rješenja) pišu se poluproredom.
Zapisnici i sudske odluke ne mogu se pisati na obje strane polutabaka, ako je papir takvog kvaliteta da otisci slova na jednoj strani čine nečitkim tekst na drugoj strani polutabaka.
Član 85.
Prepisi se izrađuju u dovoljnom broju primjeraka, u skladu sa naredbom za dostavljanje.
Svi prepisi moraju se pažljivo sravniti s izvornikom.
Sravnjenje vrše, po pravilu, dva zaposlenika od kojih jedan čita izvornik a drugi prati prepis.
8. Obnavljanje spisa
Član 86.
Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, pokreće se postupak za obnavljanjem spisa.
Kada su u pitanju spisi po kojima je postupak u toku, postupak za obnavljanje spisa pokreće predsjednik Suda, naredbom po službenoj dužnosti.
Kada su u pitanju spisi po kojima je postupak pravomoćno okončan, a postoji opravdani interes za obnavljanje spisa, naredbu donosi predsjednik Suda po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.
Neće se pokrenuti postupak za obnavljanje spisa, ako je u pitanju spis za koji je protekao rok do kojeg se po odredbama ovog poslovnika čuvaju takvi spisi.
Član 87.
Obnavljanje spisa po kojima je postupak u toku, vrši sudija kome je predmet bio dodijeljen u rad, a u ostalim slučajevima sudija kojeg odredi predsjednik Suda.
Obnavljaju se samo oni dijelovi spisa koji su od bitnog značaja za postupak.
Obnavljanje se vrši na osnovu prepisa nestalih, oštećenih ili uništenih spisa kojima raspolažu stranke i Sud, te podataka iz upisnika ili pomoćnih knjiga, a po potrebi i na osnovu saglasnih izjava stranaka, svjedoka, vještaka, zastupnika i drugih osoba koje su učestvovale u postupku.
Član 88.
Zahtjev za obnavljanje spisa po kojem je postupak u toku, zavodi se u isti upisnik u kojem je zaveden predmetni spis.
Zahtjev za obnavljanje spisa po kojem je postupak pravomoćno okončan, zavodi se u upisnik Suda, a nakon obnove spis se zavodi u odgovarajući upisnik pod novim rednim brojem, s tim da se na omotu spisa stavlja oznaka "obnovljeni spis".
XIII - RAD U PISARNICI
Postupak sa spisima
Član 89.
Zaposlenici Suda u granicama ovlaštenja iz svog djelokruga brinu se da se poslovanje sa predmetima obavlja pravilno, uredno i na vrijeme.
Upisničar je dužan brinuti se da sudije i ostali zaposlenici pravovremeno vraćaju predmete u cilju zavođenja svih promjena u upisnicima.
Upisničar ili drugi za to ovlašteni zaposlenik, dužan je redovno, a najmanje jedanput mjesečno izvijestiti predsjednika Suda koje odluke nisu pismeno izrađene.
XIV - ARHIVA
Član 90.
Prije stavljanja predmeta u arhivu treba provjeriti da li je predmet sređen, da li se u predmetu nalaze pismena koja bi trebalo izdvojiti (priloženi i drugi predmeti) odnosno da li je predmet konačno završen.
Član 91.
Završeni predmeti iz prethodne i tekuće godine, ako je to potrebno, mogu se staviti u priručnu arhivu u posebno za to određenom plakaru.
Ako se završeni predmeti ne zadržavaju u priručnoj arhivi, predaju se na daljnje čuvanje u arhivu.
Pojedini predmeti od historijskog, znanstvenog ili političkog značaja, kao i drugi predmeti za koje predsjednik Suda odredi da je to potrebno, čuvaju se na posebnom mjestu, a na njihovo mjesto u arhivi stavit će se zabilješka sa naznačenim mjestom čuvanja.
U arhivi se čuvaju upisnici i imenici iz ranijih godina, ako nisu potrebni za tekući rad.
Član 92.
Predmeti za arhivu sređuju se po vrsti sudskog postupka, po rednim brojevima oznake spisa pojedinih upisnika. Predmeti stavljeni u arhivu ulažu se u posebne fascikle. Na omote fascikla, na prednjoj strani, stavlja se skraćenica oznake i godina predmeta, kao i brojevi predmeta koji su uloženi u određeni fascikl (npr. K-2001/51-100).
Član 93.
Predmeti stavljeni u arhivu mogu se izuzeti samo na osnovu pismenog zahtjeva predsjednika ili sudije tog Suda.
Pismeni zahtjev stavlja se na mjesto izdatog predmeta, a o izdatim predmetima iz arhive vodi se poseban popis.
Predmeti stavljeni u arhivu mogu se izdavati drugim sudovima, odnosno drugim državnim tijelima, samo po pismenom odobrenju predsjednika Suda.
Zaposlenik koji rukuje arhivom, najmanje jedanput mjesečno provjerava da li su izdati predmeti vraćeni u predviđenim rokovima. Ako zaposlenik utvrdi da predmeti nisu vraćeni u određenim rokovima, preduzet će mjere za vraćanje.
Član 94.
Dužnost je zaposlenika Suda koji rukovodi arhivom da izvijesti predsjednika Suda o stanju arhive i da mu predloži mjere koje bi trebalo preduzeti da se arhiva zaštiti, kako od vlage i požara, tako i od drugih oštećenja, uništenja i krađe.
Član 95.
Čuvanje, odabir i izdavanje spisa, upisnika, imenika i drugih pomoćnih knjiga, obavlja se po odredbama posebnih propisa o arhivskoj građi i arhivskoj službi.
Član 96.
Trajno se čuvaju i ne izdvajaju radi predaje Državnom arhivu, krivični spisi u kojima je izrečena kazna zatvora u trajanju preko deset godina, ako zakonom Bosne i Hercegovine ili drugim propisom nije drugačije određeno.
Član 97.
Iz arhive mogu se izdvojiti drugostepeni spisi i spisi koji se odnose na vanredne pravne lijekove poslije pet godina, ako zakonom Bosne i Hercegovine ili drugim propisom nije drugačije određeno.
Član 98.
Upisnici i imenici čuvaju se za vrijeme dok se čuvaju spisi na koje se odnose.
XV - UPISNICI I POMOĆNE KNJIGE
1. Zajedničke odredbe
Član 99.
Sud vodi upisnike i pomoćne knjige utvrđene odredbama ovog poslovnika.
Sud po potrebi može voditi i druge pomoćne knjige.
Član 100.
Upisnici se sastoje od potrebnog broja tabaka papira propisanog formata koji su povezani u knjigu s tvrdim koricama.
Upisnici se vode odvojeno za pojedine vrste predmeta.
Na korice se stavlja oznaka upisnika i godina na koju se upisnik odnosi (npr. K-2002).
Član 101.
Upisnici se vode tako da se u svako doba iz njih može utvrditi u kom je stadiju postupak u određenom predmetu, gdje se predmet nalazi kao i opće stanje poslovanja u Sudu u odnosu na određenu vrstu predmeta.
Upisnici i pomoćne knjige izvan radnog vremena, drže se u zatvorenim ormarima ili plakarima.
Član 102.
Zavođenje pismena u upisnike, obavlja se hronološkim redom.
Svaki predmet u upisniku vodi se do okončanja postupka pod istim rednim brojem.
Član 103.
Upisivanje u upisnike i pomoćne knjige obavlja se hemijskom olovkom ili nalivperom.
Zabilješke o kretanju spisa i druge privremene zabilješke upisuju se običnom (grafitnom) olovkom i brišu kad postanu bespredmetne.
Član 104.
Upisi se ne mogu brisati niti na drugi način poništiti.
Ako je neki predmet pogrešno zaveden, precrtava se crvenom olovkom u vodorvnom redu, kosom crtom od donjeg lijevog ugla prema gornjem desnom uglu, a u rubrici za primjedbe stavlja se oznaka "pogrešan upis".
Predmet koji se upisuje iza pogrešno upisanog predmeta, dobija slijedeći redni broj.
Ostali pogrešni upisi u upisnicima i pomoćnim knjigama, precrtavaju se tankom vodoravnom crtom, tako da precrtani tekst ostaje čitljiv.
Član 105.
Neriješeni predmeti primljeni u toku godine koja se zaključuje, evidentiraju se za sljedeću godinu tako što se na prvoj strani upisnika za sljedeću godinu navede samo redni broj tih predmeta. Svi upisi koji se odnose na predmete obavljaju se u ranijem upisniku.
Kad predmet bude riješen u ranijem upisniku stavlja se kod rednog broja pod kojim je zaveden znak "L", a u popisu iz prethodnog stava precrtava se odgovarajući redni broj.
2. Vrste upisnika
Član 106.
Sud Bosne i Hercegovine vodi sljedeće upisnike:
- -Upisnik naloga za pretres stana, prostorija, osoba, oduzimanja predmeta i dr. - Krn - po obrascu 2;
- -Upisnik krivičnog vijeća - Kv - po obrascu 3;
- -Upisnik za prvostepene krivične predmete - K - po obrascu 4;
- -Upisnik za razne krivične predmete - Kr - po obrascu 5;
- -Upisnik za predmete pomilovanja - Kp - po obrascu 6;
- -Upisnik za drugostepene krivične predmete - Kž - po obrascu 7;
- -Upisnik za vanredne pravne lijekove u krivičnom postupku - zahtjev za zaštitu zakonitosti - Kvlz i zahtjev za ponavljanje postupka - Kvlp - po obrascu 8;
- -Upisnik za izborne žalbe - Iž - po obrascu 9;
- -Upisnik za upravne sporove - U - po obrascu 10;
- -Upisnik za drugostepene upravne žalbe - Už - po obrascu 11;
- -Upisnik za vanredne pravne lijekove u upravnom postupku - Uvl - po obrascu 12;
- -Upisnik za razne upravne predmete - Ur - po obrascu 13;
- -Upisnik predmeta u postupku ekstradicije - Eks - po obrascu 14;
- -Upisnik za predmete sudske uprave - Su - po obrascu 15.
3. Imenici
Član 107.
Uz upisnike vode se i imenici.
Imenici se vode po abecednom redu.
Član 108.
Imenici za upisnike krivičnih predmeta vode se po početnom slovu prezimena okrivljene osobe - po obrascu 16.
Imenici za upisnike upravnih predmeta i izbornih žalbi vode se po početnom slovu prezimena tužioca, odnosno podnosioca žalbe - po obrascu 17.
Za ostale upisnike imenik se vodi po početnom slovu prezimena, odnosno naziva predlagača - po obrascu 18.
Za upisnik "Su" vodi se lični imenik - po obrascu 19 i stvarni imenik - po obrascu 19a.
4. Ostale pomoćne knjige
Član 109.
Sud vodi "knjigu uslovnih osuda" - Kuo - po obrascu 20, "knjigu oduzetih predmeta" - Kdp - po obrascu 21 i "evidenciju troškova postupka" od kojih je stranka bila oslobođena - Ktp - po obrascu 22.
U Sudu se vodi "interna dostavna knjiga" - Idk - po obrascu 23.
XVI - PEČATI, OBRASCI I ŠTAMBILJI
Član 110.
Sud ima pečat, čiji je oblik, sadržaj i način korištenja utvrđen Zakonom o pečatu institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 12/98).
Član 111.
Za pojedine poslove koji se često ponavljaju, Sud može koristiti obrasce koje je sam sastavio i umnožio.
Član 112.
Za pojedine kratke i česte zabilješke, potpise, oznake i slična postupanja, koriste se odgovarajući štambilji.
Kao obavezni ovim poslovnikom propisuju se sljedeći štambilji:
Hitno (štambilj broj 1)
Maloljetnik (štambilj broj 2)
Pritvor (štambilj broj 3)
Daktilografski štambilj (štambilj broj 4)
Ovjera tačnosti prepisa (štambilj broj 5)
Potvrda pravomoćnosti odluke (štambilj broj 6)
Potvrda izvršnosti odluke (štambilj broj 7)
Dostava žalbe na odgovor (štambilj broj 8)
Dostava optužnice na odgovor (štambilj broj 9)
Prijem pismena (štambilj broj 10)
Prijem pismena (kratka zabilješka) (štambilj broj 11)
XVII - FINANSIJSKO I MATERIJALNO POSLOVANJE
Član 113.
Finansijsko i materijalno poslovanje Suda, pored budžetskog, obuhvata i izvanbudžetsko poslovanje, koje se obavlja na osnovu odredbi ovog poslovnika.
Član 114.
Novčano poslovanje sa strankama vodi se odvojeno od budžetskog i obavlja po odredbama sudskih postupaka, drugih propisa i odredbama ovog poslovnika.
Član 115.
Za novčano poslovanje sa strankama u Sudu odgovaraju predsjednik Suda, sudija određen rasporedom poslova, kao naredbodavac, te voditelj finansijskog poslovanja kao računopolagač.
Član 116.
Finansijsko poslovanje sa strankama obavlja se na osnovu naredbe sudije u odgovarajućem predmetu.
Sva primanja i izdavanja gotovine, upisuju se u propisane evidencije, kako je to određeno finansijskim propisima.
U predmet se unosi zabilješka o izvršenoj uplati, s naznakom rednog broja odgovarajućeg dnevnika pod kojim je knjiženje provedeno.
Član 117.
Gotovina se prima i izdaje na osnovu priznanica, potvrda ili zapisnika koji se čuvaju kao novčani dokumenti, odnosno uz potpis primaoca u odgovarajućoj rubrici poslovnih knjiga i evidencija.
Član 118.
Sud, po pravilu, ne prima uplatu gotovine neposredno od stranke, već je upućuje da uplatu obavi preko računa Suda.
Izuzetno, i to samo u naročito opravdanim slučajevima, Sud će i neposredno primiti gotovinu, o čemu će stranci izdati potvrdu o prijemu, a kopiju potvrde zadržati kao blagajnički dokument.
Prijem gotovine po odredbama ovog poslovnika upisuje se u "kontovnik gotovinskog pologa" - po obrascu 24 i "dnevnik gotovinskih pologa" - po obrascu 25.
Član 119.
Po završetku poslovne godine sve poslovne knjige i evidencije za novčano poslovanje sa strankama, zaključuju se analogno propisima koji važe za proračunsko poslovanje.
XVIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 120.
Sud posebnim aktom utvrđuje plaće i druge naknade za sudije i osobe koje bira.
Sud, na prijedlog generalnog sekretara, donosi akt kojim se uređuju plaće i druge naknade za ostale zaposlenike u Sudu.
Opći akti suda donose se većinom glasova svih sudija.
Član 121.
Obrasci upisnika, imenika, dostavnih knjiga, kontovnika i obaveznih štambilja, nalaze se u prilogu ovog poslovnika i čine njegov sastavni dio.
Član 122.
Poslovnik Suda objavljuje se u "Službenom glasniku BiH", a drugi opći akti na način koji odredi Sud.
Član 123.
Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja.
Broj Su - 07/02
20. juna 2002. godine
Sarajevo
Predsjednik
Suda Bosne i Hercegovine
Martin Raguž, s.r.