Odluka o mjerama zaštite od zaraznih i parazitarnih bolesti i njihovom provođenju i finansiranju u 2004.godini
Na osnovu člana 10. stav 7. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02), Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donosi
<B>ODLUKU
<B>O MJERAMA ZAŠTITE OD ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI I NJIHOVOM PROVOĐENJU I FINANSIRANJU U 2004.GODINI
I - OPĆE ODREDBE
Ovom odlukom određuje se provođenje mjera za sprječavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti kod životinja, i to:
- 1.Atipična kuga peradi - Newcastlska bolest;
- 2.Bedrenica i šuštavac;
- 3.Bjesnilo;
- 4.Bolest Aujeszkog;
- 5.Bolest plavog jezika;
- 6.Bruceloza;
- 7.Enterotoksemija ovaca i dizenterija jagnjadi;
- 8.Ehinokokoza;
- 9.Enzootska leukoza goveda;
- 10.Enzootski pobačaj ovaca;
- 11.Genitalna kampilobakterioza;
- 12.Infektivna anemija kopitara;
- 13.Infektivni rinotraheitis goveda-infektivni pustularni vulvo- vaginitis (IBR/IPV);
- 14.Klamidioza;
- 15.Klasična svinjska kuga;
- 16.Kokošiji tifus, puluroza i infekcija sa Salmonellom enteritidis i typhimurium, te ostale salmonelozne infekcije;
- 17.Leptospiroza;
- 18.Mastitisi;
- 19.Miksomatoza i virusna hemoragična bolest kunića i zečeva;
- 20.Paratuberkoloza;
- 21.Q-groznica;
- 22.Transmisivne spongioformne encefalopatije;
- 23.Trihineloza;
- 24.Trihomonijaza;
- 25.Tuberkuloza;
- 26.Zarazna šepavost ovaca;
- 27.Zarazne i parazitarne bolesti pčela;
- 28.Zarazne i parazitarne bolesti riba i školjki.
II - IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE
1. Klasična kuga svinja
Sve svinje u porodičnim imanjima u periodu mart-jun i septembar-oktobar moraju se vakcinisati protiv klasične kuge svinja, vakcinom pripremljenom od atenuiranog virusa (K-soj). Nazimice i krmače se moraju vakcinisati prije svakog pripusta, nerastovi dva puta godišnje, a podmladak u dobi od 60 dana i izvan naznačenih razdoblja.
Na imanjima sa kompletnim proizvodnim ciklusom prasad se vakciniše u dobi od 45-60 dana, nazimice i krmače prije svakog pripusta, a nerastovi dva puta godišnje.
Sve vakcinisane svinje obavezno se označavaju ušnim markicama.
U promet se mogu staviti samo imune svinje, odnosno svinje koje su označene markicom i vakcinisanenajmanje sedam dana prije stavljanja u promet.
Promet svinja dopušten je samo na registriranim stočnim pijacama, sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koji su pod stalnom veterinarskom kontrolom.
2. Atipična kuga peradi - Newcastlska bolest
Sva ekstenzivno držana perad mora se vakcinisati protiv atipične kuge dva puta godišnje vakcinom proizvedenom iz soja La Sota.
Vakcinacija se provodi između 15. aprila i 30. maja prvi put, te između 15. oktobra i 30. novembra drugi put, a kod prinovljene peradi između navedenih razdoblja.
Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinisati protiv njukastlske bolesti, tako da bude stalno imuna.
Uspjeh provedene vakcinacije peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.
Imunitet se kontrolira:
- a)u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzorka krvi na 1000 komada vakcinisane peradi dva puta godišnje, 3-4 sedmice nakon provedenog vakcinisanja;
- b)u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godišnje, te svako jato tovnih pilića 3 - 4 sedmice nakon provedenog vakcinisanja.
Ovlaštene veterinarske organizacije ili ovlaštene veterinarske službe organizacija i vlasnici peradarskih farmi u intenzivnom uzgoju dužni su dostaviti nadležnoj veterinarskoj inspekciji plan akcija vakcinisanja protiv ove bolesti.
3. Bedrenica i šuštavac
Goveda i ovce u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju se vakcinisati protiv bedrenice i šuštavca najkasnije do 30. aprila.
Goveda i ovce je dopušteno tjerati na pašu van zaraženih područja, ako su vakcinisane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 30 dana.
4. Bjesnilo
Svi psi stariji od tri mjeseca moraju se vakcinisati najmanje jednom godišnje protiv bjesnila na cijelom području Bosne i Hercegovine.
Pas koji u toku godine dostigne starost od tri mjeseca mora biti vakcinisan u roku od 14 dana, a pas koji je nabavljen, a nije vakcinisan, u roku od 14 dana od dana nabavke.
Vakcinacija se provodi samo vakcinama umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnila (Flury-LEP) za vakcinaciju pasa, mačaka, goveda, ovaca, koza i svinja.
U slučaju potrebe Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine može narediti vakcinaciju i drugih životinja protiv bjesnila u pojedinim područjima.
5. Bolest Aujeszkog
Sve priplodne svinje u uzgojima gdje se bolest pojavila moraju se vakcinisati protiv bolesti Aujeszkog.
6. Enterotoksemija ovaca i dizenterija jagnjadi
Na područjima na kojima se bolest stalno pojavljuje moraju se vakcinisati sve ovce i janjad.
7. Zarazna šepavost ovaca
Na područjima na kojima je prethodne godine utvrđena zarazna šepavost ovaca moraju se vakcinisati sve ovce.
8. Miksomatoza i virusna hemoragična bolest kunića i zečeva
Svi uzgoji kunića s više od 20 rasplodnih životinja, moraju bit obuhvaćeni programom monitoringa miksomatoze i virusne hemoragijske bolesti kunića.
Na izložbe i smotre mogu se otpremati samo imuni kunići odnosno kunići u kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana vakcinacije.
III - DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI
1. Bolest plavog jezika
Dijagnostičke pretrage u svrhu otkrivanja bolesti plavog jezika će se provoditi na način propisan Odlukom o postupku i mjerama za suzbijanje, kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika ("Službeni glasnik BiH", broj 28/03).
2. Transmisivne spongiformne encefalopatije
Dijagnostičke pretrage u svrhu otkrivanja TSE će se provoditi na način propisan Odlukom kojom se utvrđuju mjere za sprječavanje kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija ("Službeni glasnik BiH", broj 31/03).
3. Bruceloza
Na brucelozu se mora serološki pretražiti:
- -jedanput godišnje krv ili mlijeko svih rasplodnih krava i junica starijih od 24 mjeseca i svih krava čije mlijeko se koristi za ljudsku ishranu;
- -jedanput godišnje krv svih krmača i nazimica prije uvođenja u reprodukciju ili u toku druge polovine graviditeta u uzgojima do 100 grla, te krv 20% krmača u uzgojima brojnijim od 100 grla;
- -krv nabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj;
- -dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjavanje i prirodni pripust, tako da se jedan pregled obavi prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju.
U stadima u kojima se utvrdi infekcija Brucellom ovis, obavezna je pretraga svih ovaca u stadu na ovu infekciju.
Veterinari su dužni dostaviti krv svih životinja na laboratorijsku pretragu, a po mogućnosti i fetus kod svakog pobačaja krava, junica, nazimica, krmača, ovaca i koza.
4. Enzootska leukoza goveda
Na enzootsku leukozu goveda mora se pretražiti krv ili mlijeko rasplodnih goveda starijih od 24 mjeseca u uzgojima brojnijim od 10 grla i krv svih rasplodnih junica starijih od šest mjeseci i svih krava čije se mlijeko koristi za ljudsku upotrebu.
Krv bikova za proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjavanje i bikova za prirodni pripust pretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda.
Rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet moraju biti pregledana na enzootsku leukozu. Nalaz dijagnostičke laboratorije ne smije biti stariji od 30 dana.
5. Genitalna kampilobakterioza
Bris ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjavanje pretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje.
Prva pretraga mora se obaviti prije korištenja za pripust, odnosno uzimanja sjemena za vještačko osjemenjavanje.
Kod svakog pobačaja goveda, ovaca i koza veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu uzorak krvi, a po mogućnosti i pobačeni fetus.
6. Infektivna anemija kopitara
Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti:
- -dva puta godišnje (januar, juni) kod pravnih lica koja koriste kopitare za proizvodnju bioloških preparata (vakcina, seruma) i sjemena za vještačko osjemenjavanje;
- -jednom godišnje, najkasnije do 31. oktobra, u ergelama, pastuharnama, sportskim društvima i na šumskim radilištima, kao i uzgojima brojnijim od deset kopitara;
- -kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u podst. 1. i 2. ovog stava;
- -kod pastuha prije licenciranja;
- -kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, sportska takmičenja i opasivanja u ergele;
- -kada se kopitari stavljaju u promet.
Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz podst. 3., 4., 5. i 6. stava 1. ove podtačke ne smije biti stariji od 30 dana.
7. Leptospiroza
Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha koji se koriste za proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjavanje i prirodni pripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva puta godišnje.
Veterinari su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, svinja i kobila.
8. Mastitisi
Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji, dužni su dva puta u toku godine u razmaku od šest mjeseci svaku muznu kravu, kozu i ovcu pretražiti na poremećenu sekreciju vimena, prema programu koji će sačiniti nadležni veterinarski organi entiteta i Brčko Distrikta. O rezultatima i učincima programa kontrole vodi se posebna evidencija.
Prije stavljanja mlijeka i mliječnih proizvoda u promet za javnu potrošnju svaka muzna krava, ovca i koza od kojih mlijeko potječe mora se pretražiti na poremećenu sekreciju vimena.
Mlijeko krava, koza i ovaca sa poremećenom sekrecijom vimena mora se bakteriološki pretražiti. Nakon utvrđenog pozitivnog bakteriološkog nalaza za vrijeme provođenja terapije i do isteka karence zabranjuje se stavljanja mlijeka u promet.
9. Paratuberkuloza
Krv i balega bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjavanje ili prirodni pripust, mora se dva puta godišnje pretražiti na paratuberkulozu.
10. Q - groznica
Kod svake pojave oboljenja ljudi od ove bolesti obavezno je provođenje dijagnostike kod svih osjetljivih životinja na ugroženom imanju.
Kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca i koza mora se provesti laboratorijska pretraga na Q-groznicu.
Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.
11. Kokošiji tifus, puluroza i infekcija sa Salmonellom enteritidis i typhimurium te ostale salmonelozne infekcije
Dijagnostičkom postupku podliježu jednom u šest mjeseci sva jata nesilica (konzumna i rasplodna), koja se koriste u komercijalne svrhe, od pronošenja do kraja proizvodnje:
- -u jatima do 1000 životinja pretražuje se 30 uzoraka krvi;
- -u jatima s 1001-5000 životinja pretražuje se 60 uzoraka krvi;
- -u jatima s 5001-10000 životinja pretražuje se 140 uzorka krvi;
- -u jatima sa 10001 - 20000 životinja pretražuje se 180 uzoraka krvi.
Jaja (konzumna i rasplodna) mogu se stavljati u promet ili inkubirati samo ako potječu od jata koja su slobodna od navedenih salmonela, odnosno ako vlasnici jata živine imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdatu od ovlaštenog laboratorija.
Vlasnici svih vrsta i kategorija živine čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji dužni su na bakteriološke pretrage u ovlaštene laboratorije dostavljati:
- a)jednodnevne piliće, kod uvoza ili kupljene van Bosne i Hercegovine uginule tokom prevoza od valionice do farme, te one koje uginu u slijedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 leševa;
- b)lešine podmlatka i nesilica (rasplodnih i konzumnih jaja) najmanje jednom mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuće ili najviše 20 leševa po jatu;
- c)grupne uzorke fecesa podmlatka u dobi od četiri sedmice, te dvije sedmice prije sedmice početka nosivosti, kod nesilica jednom tromjesečno. Svaki put se pretražuju tri grupna uzorka od najmanje 30 životinja;
- d)leševi tovnih pilića namijenjenih klanju, najranije dvije sedmice prije klanja. Uzorkom se smatra najmanje tri leša ili tri žrtvovana pileta po jatu. Klati je dopušteno samo jata slobodna od salmonela, a vlasnik jata mora imati potvrdu o zdravstvenom stanju izdatu od ovlaštene laboratorije;
- e)najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli pilići, 30 pilića uginulih u valioniku (jednom sedmično).
Potvrda o zdravstvenom stanju jata iz stava 2. ove podtačke izdaje se na osnovu dostavljenog službenog uzorka.
Fabrike, mješaone kao i veletrgovine stočne hrane dužne su dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlaštenu laboratoriju uzorke svih proizvoda životinjskog porijekla prije pripremanja krmnih smjesa ili stavljanja u promet, i uzorke svake vrste gotovih krmnih smjesa najmanje jednom mjesečno.
Veterinari su dužni dostaviti krv životinja, a po mogućnosti i pobačeni fetus, na laboratorijske pretrage na salmonelozu kod svakog pobačaja kobila, ovaca i koza kad se sumnja na salmonelozu.
12. Trihomonijaza
Bikovi za prirodni pripust ili vještačko osjemenjavanje moraju se prije korištenja, a u toku korištenja dva puta godišnje, laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.
13. Tuberkuloza
Obavezna opća tuberkulinizacija goveda starijih od dvanaest mjeseci mora se do 30. septembra provesti na području cijele Bosne i Hercegovine.
Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 15 krmača, nazimica i nerastova, moraju se na cijelom području Bosne i Hercegovine tuberkulinisati do 31.maja.
Za obnovu uzgoja nije dopušteno koristiti goveda i svinje koje prethodno nisu tuberkulisane.
Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja, te o nalazu obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu porijekla tuberkulozne životinje.
Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju.
14. Infektivni rinotraheitis goveda - infektivni pustularni vulvovaginitis (IBR/IPV)
Za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjavanje mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta u toku godine podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na IBR/IPV.
Ne smiju se oplođavati krave i junice s kliničkim znacima zaraznog pustularnog vulvovaginitisa.
15. Zarazne i parazitarne bolesti pčela
U promet se mogu stavljati samo zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naređene dijagnostičke i preventivne mjere:
- a)Američka ili evropska trulež pčelinjeg legla
U mjestima u kojima je 2003. godine utvrđena američka trulež pčelinjeg legla moraju se tokom marta i aprila pregledati sve pčelinje zajednice u krugu tri kilometra od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba provoditi laboratorijskom pretragom. Na pretragu se dostavlja službeni uzorak, i to komad saća s poklopljenim leglom veličine 10x10cm, omotan u ambalažu koja propušta zrak.
- b)Nozemoza
Vlasnici pčelinjih zajednica dužni su tokom januara i februara, a u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine do kraja marta, uzeti uzorke zimskih gubitaka pčela i iste dostaviti na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.
- c)Varooza
Vlasnici pčelinjih zajednica dužni su obaviti tretiranje pčelinjih zajednica protiv varooze najmanje dva puta godišnje, izvan perioda prikupljanja meda.
16. Zarazne i parazitarne bolesti riba
Na svim uzgajalištima i na otvorenim vodama za koje su zadužena sportska ribolovna društva moraju se obaviti klinički pregledi, uzeti uzorci za laboratorijske pretrage, te obaviti pretrage kako slijedi:
- a)Na svim pastrmskim ribnjacima:
- -u vrijeme mrijesta mora se obaviti pregled matičnog jata pastrmskih vrsta riba na prisutnost uzročnika zarazne nekroze gušterače, virusne hemoragične septikemije i zarazne hematopoetske nekroze. Za virusološke pretrage treba uzeti ovarijalnu tekućinu 2-5% populacije ženki (grupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu);
- -pri pojavi kliničkih znakova zarazne nekroze gušterače potrebno je uzeti uzorke parenhimatoznih organa (jetre, slezene, bubrega), pri sumnji na virusnu hemoragičnu septikemiju uzeti encefalon, a pri zaraznoj hematopoetskoj nekrozi bubreg, slezenu i encefalon matica;
- -u martu i aprilu moraju se obaviti pretrage mladih pastrmskih vrsta riba na prisutnost uzročnika zarazne nekroze gušterače, virusne hemoragične septikemije i zarazne hematopoetske nekroze. Za virusološke pretrage uzet će se uzorci jetre, slezene, bubrega i encefalona.
- -
- b)Na svim šaranskim ribnjacima
U vrijeme mrijesta mora se obaviti pregled matičnog jata šaranskih vrsta riba na prisutnost uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološke pretrage potrebno je uzeti ovarijalnu tečnost 2-5 populacije ženki (grupni uzorci od po pet matica u jednu epruvetu);
U septembru se mora obaviti pregled ostalih kategorija šaranskih vrsta na prisutnost uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološke pretrage potrebno je uzeti encefalon.
17. Hlamidioza
Sve ukrasne i egzotične ptice prije stavljanja u promet moraju biti ispitane na Hlamidiozu.
18. Enzootski pobačaj ovaca
U stadima ovaca u kojima se dokaže da su uzorci pobačaja klamidije provesti vakcinaciju svih spolno zrelih ovaca odmah, a naročito pred mrkanje inaktiviranim vakcinama.
Kod 20% vakciniranih provjeriti stanje imuniteta.
IV - MJERE ZA SPRJEČAVANJE PARAZITARNIH BOLESTI
1. Trihineloza
U svim slučajevima klanja svinja radi upotrebe za ljudsku ishranu ili kod pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze, moraju se provoditi mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja ove bolesti.
2. Ehinokokoza
Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnila mora se provesti dehelmintizacija pasa protiv Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.
Radi sprječavanja širenja jajašaca u okolini obavezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru, a njihov izmet neškodljivo ukloniti.
Pravna i fizička lica, koja kolju stoku za javnu potrošnju, kao i vlasnici stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprječavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke prokuhati, odnosno uništiti ih spaljivanjem.
V - ZOOSANITARNE MJERE
Radi efikasnije zdravstvene zaštite životinja, zdravlja ljudi, veterinarske zaštite okoline, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene veterinarske organizacije moraju sprovoditi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.
Dezinfekcija se provodi u objektima gdje borave životinje i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica, proizvoda i sirovina životinjskog porijekla, sredstvima za transport životinja, proizvoda i sirovina životinjskog porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.
Dezinfekcija se provodi u skladu sa pojedinim propisima i po pozivu pravnih i fizičkih lica.
Dezinsekcija se provodi u objektima gdje borave životinje i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica, proizvoda i sirovina životinjskog porijekla, sredstvima za transport životinja, proizvoda i sirovina životinjskog porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.
Dezinsekcija se provodi u skladu sa pojedinim propisima i po pozivu pravnih i fizičkih lica.
Deratizacija se provodi u objektima gdje borave životinje i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica, proizvoda i sirovina životinjskog porijekla, sredstvima za transport životinja, proizvoda i sirovina životinjskog porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.
Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih lica i češće.
VI - PROVOĐENJE MJERA
Dijagnostičke i druge pretrage predviđene ovom odlukom provodit će za tu djelatnost registrovane i od strane nadležnih organa entiteta i Brčko Distrikta ovlaštene državne i privatne veterinarske organizacije.
Veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta će na osnovu ove odluke izraditi svoje Naredbe i operativne planove provođenja propisanih mjera, uvažavajući specifičnosti organizacije i stanja postojeće veterinarske infrastrukture na prostoru koji pokrivaju.
Ured za veterinarstvo BiH će obezbijediti koordinaciju aktivnosti kroz formiranje Stručne grupe za epidemiologiju i izradu programa kontrole bolesti koja ima za cilj da obezbijedi naučni osnov u provođenju programa.
Veterinarske organizacije koje će provoditi mjere propisane tač. II, III, IV i V ove odluke dužne su donijeti provedbeni plan, te isti dostaviti nadležnim veterinarskim inspektorima u roku 30 dana od dana objave ove odluke.
Do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec, veterinarske organizacije koje provode mjere propisane ovom naredbom obavezne su dostaviti nadležnom veterinarskom inspektoru izvještaj o svim provedenim mjerama propisanim ovom naredbom.
Do 15. u mjesecu veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta su dužne dostaviti prikupljene izvještaje o provedenim mjerama u prethodnom mjesecu Uredu.
Laboratorijske dijagnostičke postupke će provoditi Veterinarski fakultet u Sarajevu, Veterinarski institut "Dr.Vaso Butozan"Banja Luka, Veterinarski zavodi Bijeljina, Mostar, Tuzla i Zenica i laboratorij Kantonalne veterinarske stanice Sarajevo.
Referentne laboratorije za sprovođenje i razvijanje specifičnih laboratorijskih dijagnostičkih postupaka i saradnju sa referentim laboratorijama Međunarodnog ureda za epizootije za pojedine bolesti određuje Vijeće ministara na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine posebnom odlukom.
Stručna grupa za epidemiologiju će na kraju godine sačiniti godišnji izvještaj o obimu i efikasnosti provedenih mjera u 2004. godini te predložiti neophodne promjene u programima kontrole bolesti u narednom periodu.
VII - INFORMIRANJE I STRUČNA IZOBRAZBA
Ured i nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta će redovno organizirati informiranje i stručna usavršavanja veterinara, farmera, vlasnika životinja i drugih lica uključenih u proizvodnju i promet životinja i namirnica životinjskog porijekla.
Ove aktivnosti će se provoditi putem predavanja, seminara, stručnih skupova, štampanjem biltena, knjižica i na drugi način, a u cilju poboljšanja zdravlja životinja i sigurnosti hrane.
VIII - FINANSIRANJE MJERA
Provođenje mjera propisanih ovom odlukom, osiguravaju Ured za veterinarstvo, nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta.
Nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta će putem Naredbi i operativnih planova odrediti mjere koje će se financirati iz budžeta i one koje će financirati vlasnik, a u slučaju potonjeg, dužne su odrediti visinu nadoknade za provođenje svake pojedine mjere.
Ured za veterinarstvo će finansirati rad referentnih laboratorija, poslove iz tačke VII ove odluke, rad stručne grupe za epidemiologiju, aktivnosti pojačane kontrole i monitoringa pojedinih zaraznih bolesti u slučaju epizootija i kada je ugroženo ljudsko zdravlje, kao i druge aktivnosti od državnog značaja.
IX - ZAVRŠNE ODREDBE
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Broj 01-1-02-81/04
26. januara 2004. godine
Sarajevo
Direktor
mr. Jozo Bagarić, s. r.