Aktio

JP "Komunalno" d.o.o. Žepče

Odluka o mjerama kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti i njihovom provođenju i finansiranju u 2005.godini

Na osnovu člana 10. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02), Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU
O MJERAMA KONTROLE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI I NJIHOVOM PROVOĐENJU I FINANSIRANJU U 2005.GODINI

I - OPĆE ODREDBE

Ovom odlukom određuju se mjere za sprječavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti kod životinja, i to:

  • 1.
    Artritis i encefalitis koza
  • 2.
    Atipična kuga peradi - Njukastlska bolest
  • 3.
    Bedrenica i šuštavac
  • 4.
    Bjesnilo
  • 5.
    Bolest plavog jezika
  • 6.
    Bruceloza
  • 7.
    Ehinokokoza
  • 8.
    Enzootska leukoza goveda
  • 9.
    Enzootski pobačaj ovaca
  • 10.
    Genitalna kampilobakterioza
  • 11.
    Infektivna anemija kopitara
  • 12.
    Infektivni rinotraheitis goveda-infektivni pustularni vulvovaginitis (IBR/IPV)
  • 13.
    Hlamidioza
  • 14.
    Klasična svinjska kuga
  • 15.
    Tifus peradi, puluroza i infekcija sa Salmonella enteritidis i typhimurium, te ostale salmonelozne infekcije
  • 16.
    Leptospiroza
  • 17.
    Mastitisi
  • 18.
    Miksomatoza i virusna hemoragična bolest kunića i zečeva
  • 19.
    Paratuberkoloza
  • 20.
    Q-groznica
  • 21.
    Transmisivine spongiformne encefalopatije
  • 22.
    Trihineloza
  • 23.
    Trihomonijaza
  • 24.
    Tuberkuloza
  • 25.
    Zarazne i parazitarne bolesti pčela
  • 26.
    Zarazne i parazitarne bolesti riba i školjki.

II - IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE

1. Klasična kuga svinja

  • a)
    Sve svinje na porodičnim imanjima moraju se vakcinisati protiv klasične kuge svinja. Vakcinisanje se provodi u dva navrata. U periodu mart-juni provodi se vakcinisanje svih svinja na imanju koje su starije od 60 dana. U periodu septembar-oktobar provodi se vakcinisanje nerastova i svinja koje nisu vakcinisane u prvom navratu. Vakcinisanje nazimica i krmača provodi se i izvan određenih razdoblja, prije svakog pripusta. Vakcinisanje se provodi vakcinama pripremljenim od atenuiranog virusa (K-soj).
  • b)
    Na imanjima sa sveobuhvatnim proizvodnim ciklusom prasad se vakciniše u dobi od 45-60 dana, nazimice i krmače prije svakog pripusta, a nerastovi dva puta godišnje.
  • c)
    Sve vakcinisane svinje obvezno se označavaju ušnim markicama.
  • d)
    U promet se mogu staviti samo imune svinje odnosno svinje koje su vakcinisane i označene markicom najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.
  • e)
    Promet svinja dopušten je samo na registrovanim stočnim pijacama, sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koji su pod stalnom veterinarskom kontrolom.

Izuzetno od odredbi pod tačkom b), vakcinisanje svinja na imanjima sa sveobuhvatnim proizvodnim ciklusom ne mora se provoditi, ako se ispune svi uslovi za provođenje politike nevakcinisanja svinja protiv svinjske kuge.

Uslove koji trebaju biti ispunjeni prije uvođenja politike nevakcinisanja svinja protiv svinjske kuge na imanjima sa sveobuhvatnim proizvodnim ciklusom određuje Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na prijedlog stručne grupe za epidemiologiju, najkasnije do 31. marta 2005. godine.

2. Atipična kuga peradi - Njukastlska bolest

Sva ekstenzivno držana perad mora se vakcinisati protiv atipične kuge dva puta godišnje vakcinama proizvedenim iz soja La Sota.

Vakcinisanje se provodi između 15. aprila i 30. maja prvi put, te između 15. oktobra i 30. novembra drugi put, a kod prinovljene peradi između navedenih razdoblja.

Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinisati protiv njukastlske bolesti, tako da bude u stanju stalnog imuniteta.

Nivo imuniteta peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.

Imunitet se kontroliše:

  • a)
    u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzorka krvi na 1000 komada vakcinisane peradi dva puta godišnje, 3-4 sedmice nakon provedenog vakcinisanja;
  • b)
    u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godišnje, te svako jato tovnih pilića 3 - 4 sedmice nakon provedenog vakcinisanja.

3. Bedrenica i šuštavac

Goveda i ovce u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju se vakcinisati protiv bedrenice i šuštavca najkasnije do 30. aprila.

Goveda i ovce je dopušteno tjerati na pašu izvan zaraženih područja, ako su vakcinisane protiv bedrenice i ako je od vakcinisanja prošlo više od 30 dana.

4. Bjesnilo

Svi psi stariji od tri mjeseca moraju se vakcinisati protiv bjesnila najkasnije do 31. marta.

Pas koji u toku godine dostigne starost od tri mjeseca mora biti vakcinisan u roku od 14 dana, a pas koji je nabavljen, a nije vakcinisan, u roku od 14 dana od dana nabavke.

Za vakcinisanje se mogu koristiti samo inaktivirane vakcine sa staničnih kultura ili embrioniranih jaja, pripremljene od visokoimunogenih sojeva virusa bjesnila.

U slučaju potrebe Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine može narediti vakcinisanje i drugih životinja protiv bjesnila u pojedinim područjima.

5. Miksomatoza i virusna hemoragična bolest kunića i zečeva

Svi uzgoji kunića s više od 20 rasplodnih životinja, moraju bit obuhvaćeni programom monitoringa miksomatoze i virusne hemoragijske bolesti kunića.

Na izložbe i smotre mogu se otpremati samo imuni kunići odnosno kunići u kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana vakcinisanja.

III - DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI

1. Bolest plavog jezika

Dijagnostičke pretrage u svrhu otkrivanja bolesti plavog jezika će se provoditi na način propisan Odlukom o postupku i mjerama za suzbijanje, kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika koja je objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 28/03.

2. Transmisivne spongiformne encefalopatije

Dijagnostičke pretrage u svrhu otkrivanja TSE će se provoditi na način propisan Odlukom kojom se utvrđuju mjere za sprječavanje kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija objavljenoj u "Službenom glasniku BiH", broj 31/03.

3. Bruceloza

Određuje se minimalan obim dijagnostičkih pretraga na brucelozu po slijedećem:

  • -
    jednom godišnje krv ili mlijeko svih rasplodnih krava i junica starijih od 24 mjeseca i svih krava čije mlijeko se koristi za ljudsku ishranu;
  • -
    jednom godišnje krv svih krmača i nazimica prije uvođenja u reprodukciju ili u toku druge polovine graviditeta u uzgojima do 100 grla, te krv 20% krmača u uzgojima brojnijim od 100 grla;
  • -
    jednom godišnje krv svih ovaca i koza u svim stadima te svih novonabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj;
  • -
    dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje i prirodni pripust, tako da se jedan pregled obavi prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju.

Veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu uz krv svih životinja i fetus kod svakog pobačaja krava, junica, nazimica, krmača, ovaca i koza.

Stručna grupa za epidemiologiju Ureda za veterinarstvo BiH će izraditi sveobuhvatni nacionalni program kontrole bruceloze u Bosni i Hercegovini najkasnije do 1. marta 2005. godine.

4. Enzootska leukoza goveda

Na enzootsku leukozu goveda mora se pretražiti krv ili mlijeko rasplodnih goveda starijih od 24 mjeseca u uzgojima brojnijim od 10 grla i krv svih rasplodnih junica starijih od 6 mjeseci i svih krava čije se mlijeko koristi za ljudsku upotrebu.

Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje i bikova za prirodni pripust pretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda.

Rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet moraju biti pregledana na enzootsku leukozu. Nalaz dijagnostičke laboratorije ne smije biti stariji od 30 dana.

5. Genitalna kampilobakterioza

Bris ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje pretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje.

Prva pretraga mora se obaviti prije korištenja za pripust, odnosno uzimanja sjemena za umjetno osjemenjavanje.

Veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu uz krv svih životinja i fetus kod svakog pobačaja goveda, ovaca i koza.

6. Infektivna anemija kopitara

Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti:

  • a)
    dva puta godišnje (januar, juni) kod pravnih lica koja koriste kopitare za proizvodnju bioloških preparata (vakcine, seruma) i sjemena za umjetno osjemenjavanje;
  • b)
    jednom godišnje, najkasnije do 31. oktobra, kod svih konja u ergelama, pastuharnama, sportskim društvima i na šumskim radilištima, te u uzgojima brojnijim od deset kopitara;
  • c)
    kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u podst. 1. i 2. ovog stava;
  • d)
    kod pastuha prije licenciranja;
  • e)
    kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, sportska takmičenja i opasivanja u ergele;
  • f)
    kada se kopitari stavljaju u promet.

Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz podstava 3., 4., 5. i 6. stava 1. ove podtačke ne smije biti stariji od 30 dana.

7. Leptospiroza

Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha koji se koriste za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje i prirodni pripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva puta godišnje.

Veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu uz krv svih životinja i fetus kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, svinja i kobila.

8. Paratuberkuloza

Krv i balega bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje ili prirodni pripust, mora se dva puta godišnje pretražiti na paratuberkulozu.

9. Q - groznica

Serološki će se pretražiti krv od minimalno 20% životinja u svakom stadu goveda, ovaca i koza. Na osnovu rezultata provedenih dijagnostičkih pretraga u 2004. godini stručna grupa za epidemiologiju će izraditi program mjera za kontrolu bolesti najkasnije do 1. marta 2005. godine.

Kod svake pojave bolesti ljudi od Q groznice obvezno je provođenje dijagnostičkih pretraga kod svih prijemčivih životinja na ugroženom imanju.

Veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu uz krv svih životinja i fetus kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca i koza.

10. Tifus peradi, puluroza i infekcija sa Salmonellom enteritidis i S. typhimurium te ostale salmonelozne infekcije

Dijagnostičkom postupku podliježu jednom u šest mjeseci sva jata nesilica (konzumna i rasplodna), koja se koriste u komercijalne svrhe, od pronošenja do kraja proizvodnje:

  • -
    u jatima do 1000 životinja pretražuje se 30 uzoraka krvi;
  • -
    u jatima s 1001-5000 životinja pretražuje se 60 uzoraka krvi;
  • -
    u jatima s 5001-10000 životinja pretražuje se 140 uzorka krvi;
  • -
    u jatima sa 10001 - 20000 životinja pretražuje se 180 uzoraka krvi.

Jaja (konzumna i rasplodna) mogu se stavljati u promet ili inkubirati samo ako potiču od jata koja su slobodna od navedenih salmonela, odnosno ako vlasnici jata peradi imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdatu od ovlaštene laboratorije.

Vlasnici svih vrsta i kategorija peradi čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji dužni su na bakteriološke pretrage u ovlaštene laboratorije dostavljati:

  • a)
    jednodnevne piliće, kod uvoza ili kupljene izvan Bosne i Hercegovine uginule tokom prevoza od valionice do farme, te one koje uginu u sljedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 leševa;
  • b)
    leševi podmlatka i nesilica (rasplodnih i konzumnih jaja) najmanje jednom mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuće ili najviše 20 leševa po jatu;
  • c)
    grupne uzorke fecesa podmlatka u dobi od 4 sedmice, te dvije sedmice prije sedmice početka nosivosti, a kod nesilica jednom u tri mjeseca. Svaki put se pretražuju 3 grupna uzorka od najmanje 30 životinja;
  • d)
    leševi tovnih pilića namijenjenih klanju, najranije dvije sedmice prije klanja. Uzorkom se smatra najmanje tri leša ili tri žrtvovana pileta po jatu. Klati je dopušteno samo jata slobodna od salmonela, a vlasnik jata mora imati potvrdu o zdravstvenom stanju izdanu od ovlaštene laboratorije;
  • e)
    najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli pilići, 30 pilića uginulih u valioniku (jednom sedmično).

Potvrda o zdravstvenom stanju jata iz stava 2. ove tačke izdaje se na osnovu dostavljenog službenog uzorka.

Fabrike, mješaonice kao i veletrgovine stočne hrane dužne su dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlaštenu laboratoriju uzorke svih proizvoda životinjskog porijekla prije pripremanja krmnih smjesa ili stavljanja u promet, i uzorke svake vrste gotovih krmnih smjesa najmanje jednom mjesečno.

Veterinari su dužni dostaviti krv životinja, a po mogućnosti i pobačeni fetus, na laboratorijske pretrage na salmonelozu kod svakog pobačaja kobila, ovaca i koza kad se sumnja na salmonelozu.

11. Trihomonijaza

Bikovi za prirodni pripust ili umjetno osjemenjavanje moraju se prije korištenja, a u toku korištenja dva puta godišnje, laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.

12. Tuberkuloza

Obvezna opća tuberkulinizacija goveda starijih od dvanaest mjeseci mora se do 30. septembra provesti na području cijele Bosne i Hercegovine.

Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 15 krmača, nazimica i nerastova, moraju se tuberkulinizirati do 31. maja.

Za obnovu uzgoja nije dopušteno koristiti goveda i svinje koje prethodno nisu tuberkulinizirane.

Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja, te o nalazu obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu porijekla tuberkulozne životinje.

Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenoj laboratoriji.

13. Artritis i encefalitis koza

Ured za veterinarstvo će izraditi program radi utvrđivanja prevalence ove bolesti u Bosni i Hercegovini.

14. Infekcioni rinotraheitis goveda - infektivni pustularni vulvovaginitis (IBR/IPV)

Za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta u toku godine podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na IBR/IPV.

Ne smiju se oplođivati krave i junice s kliničkim znacima zaraznog pustularnog vulvovaginitisa.

15. Zarazne i parazitarne bolesti pčela

U promet se mogu stavljati samo zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene sljedeće dijagnostičke i preventivne mjere:

a) Američka ili evropska gnjiloća pčelinjeg legla

U mjestima u kojima je 2004. godine utvrđena američka gnjiloća pčelinjeg legla moraju se tokom marta i aprila pregledati sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom. Na pretragu se dostavlja službeni uzorak, i to komad saća s poklopljenim leglom veličine 10x10 cm, umotan u ambalažu koja propušta zrak.

b) Nozemoza

Vlasnici pčelinjih zajednica dužni su tokom januara i februara, a u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine do kraja marta, uzeti uzorke zimskih gubitaka pčela i iste dostaviti na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.

c) Varooza

Vlasnici pčelinjih zajednica dužni su obaviti tretiranje pčelinjih zajednica protiv varooze najmanje dva puta godišnje, van perioda prikupljanja meda.

16. Zarazne i parazitarne bolesti riba

Na svim uzgajalištima i na otvorenim vodama za koje su zadužena sportska ribolovna društva moraju se obaviti klinički pregledi, uzeti uzorci za laboratorijske pretrage, te obaviti pretrage kako slijedi:

a) Na svim pastrmskim ribnjacima:

  • -
    u vrijeme mrijesta mora se obaviti pregled matičnog jata pastrmskih vrsta riba na prisustvo uzročnika zarazne nekroze gušterače, virusne hemoragične septikemije i zarazne hematopoetske nekroze. Za virusološke pretrage treba uzeti ovarijalnu tečnost 2-5% populacije ženki (grupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu);
  • -
    pri pojavi kliničkih znakova zarazne nekroze gušterače potrebno je uzeti uzorke parenhimatoznih organa (jetre, slezene, bubrega), pri sumnji na virusnu hemoragičnu septikemiju uzeti encefalon, a pri zaraznoj hematopoetskoj nekrozi bubreg, slezenu i encefalon matica;
  • -
    u martu i aprilu moraju se obaviti pretrage mladih pastrmskih vrsta riba na prisustvo uzročnika zarazne nekroze gušterače, virusne hemoragične septikemije i zarazne hematopoetske nekroze. Za virusološke pretrage uzeće se uzorci jetre, slezene, bubrega i encefalona.

b) Na svim šaranskim ribnjacima

  • -
    U vrijeme mrijesta mora se obaviti pregled matičnog jata šaranskih vrsta riba na prisustvo uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološke pretrage potrebno je uzeti ovarijalnu tečnost 2-5 % populacije ženki (grupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu);
  • -
    U septembru se mora obaviti pregled ostalih kategorija šaranskih vrsta na prisustvo uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološke pretrage potrebno je uzeti encefalon.

17. Hlamidioza

Sve ukrasne i egzotične ptice prije stavljanja u promet moraju biti ispitane na hlamidiozu.

18. Zdravstveni status životinja čije mlijeko se koristi u javnoj potrošnji

Sve životinje čije mlijeko se koristi za javnu potrošnju, prije stavljanja mlijeka u promet moraju biti obuhvaćene mjerama propisanim ovom odlukom i slobodne od bruceloze, tuberkuloze, enzootske leukoze i Q groznice, o čemu se na nivou ovlaštene veterinarske organizacije vodi posebna evidencija - mliječni karton.

Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji, dužni su dva puta u toku godine u razmaku od 6 mjeseci svaku muznu kravu, kozu i ovcu podvrgnuti pretrazi na poremećenu sekreciju vimena, a mlijeko iz vimena sa poremećenom sekrecijom mora se bakteriološki pretražiti.

IV - MJERE ZA SPRJEČAVANJE PARAZITARNIH BOLESTI

1. Trihineloza

U svim slučajevima klanja svinja radi upotrebe za ljudsku ishranu ili kod pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trinineloze, moraju se provoditi mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja ove bolesti.

2. Ehinokokoza

Prilikom vakcinisanja pasa protiv bjesnila provodi se dehelmintizacija pasa protiv Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.

Radi sprječavanja širenja jajašaca u okolini obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru, a njihov izmet neškodljivo ukloniti.

Pravna i fizička lica, koja kolju stoku za javnu potrošnju, kao i vlasnici stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprječavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke prokuhati, odnosno uništiti ih spaljivanjem.

V - ZOOSANITARNE MJERE

Radi efikasnije zdravstvene zaštite životinja, zdravlja ljudi, veterinarske zaštite okoline, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene veterinarske organizacije moraju provoditi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.

Dezinfekcija se provodi u objektima gdje borave životinje i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica, proizvoda i sirovina životinjskog porijekla, sredstvima za transport životinja, proizvoda i sirovina životinjskog porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.

Dezinfekcija se provodi u skladu sa pojedinim propisima i po pozivu pravnih i fizičkih lica.

Dezinsekcija se provodi u objektima gdje borave životinje i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica, proizvoda i sirovina životinjskog porijekla, sredstvima za transport životinja, proizvoda i sirovina životinjskog porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.

Dezinsekcija se provodi u skladu sa pojedinim propisima i po pozivu pravnih i fizičkih lica.

Deratizacija se provodi u objektima gdje borave životinje i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica, proizvoda i sirovina životinjskog porijekla, sredstvima za transport životinja, proizvoda i sirovina životinjskog porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.

Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih lica i češće.

VI - PROVOĐENJE MJERA PROPISANIH OVOM ODLUKOM

Mjere propisane ovom odlukom provodiće za tu djelatnost registrovane i na pojedinom području mjerodavne veterinarske organizacije.

Veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta su dužne izraditi operativne planove provođenja mjera propisanih ovom odlukom, uvažavajući specifičnosti organizacije i stanja postojeće veterinarske infrastrukture na prostoru koji pokrivaju, i dostaviti ih Uredu za veterinarstvo, najkasnije do 31. januara 2005. godine.

U operativnom planu treba biti navedeno, pojedinačno za svaku epizootiološku jedinicu, sljedeće :

  • -
    mjere koje će se provoditi u 2005. godini
  • -
    veterinarska organizacija koja će provoditi mjere
  • -
    rok za provođenje mjera
  • -
    mjesto i način neškodljivog uklanjanja lešina životinja
  • -
    klaonicu u kojoj će se provoditi klanje životinja poznatog zdravstvenog statusa, a meso kojih je uvjetno upotrebljivo za ishranu ljudi.

Veterinarske organizacije koje će provoditi mjere propisane tačkama II , III, IV i V ove odluke dužne su donijeti provedbeni plan, te isti dostaviti mjerodavnim službenim veterinarima, najkasnije do 28. februara 2005. godine.

Do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec, veterinarske organizacije koje provode mjere propisane ovom odlukom obavezne su dostaviti mjerodavnom službenom veterinaru izvještaj o svim provedenim mjerama propisanim ovom odlukom.

Do 15. u mjesecu veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta su dužne dostaviti prikupljene izvještaje o provedenim mjerama u prethodnom mjesecu Uredu.

Laboratorijske dijagnostičke postupke predviđene ovom odlukom mogu provoditi Veterinarski fakultet u Sarajevu, Veterinarski institut "Dr.Vaso Butozan", Veterinarski zavodi u Bijeljini, Mostaru, Tuzli i Zenici.

Referentne laboratorije za sprovođenje i razvijanje specifičnih laboratorijskih dijagnostičkih postupaka i saradnju sa referentim laboratorijama Međunarodnog ureda za epizootije za pojedine bolesti određuje Ured za veterinarstvo BiH posebnom odlukom.

Ured za veterinarstvo BiH će osigurati koordinaciju aktivnosti kroz Stručnu grupu za epidemiologiju i izradu programa kontrole bolesti koja ima za cilj osigurati naučni temelj u provođenju programa.

Stručna grupa za epidemiologiju će na kraju godine pripremiti godišnji izvještaj o obimu i efikasnosti provedenih mjera u 2005. godini te predložiti neophodne promjene u programima kontrole bolesti u narednom periodu.

VII - INFORMISANJE I STRUČNO OBRAZOVANJE

Ured i nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta su dužni redovno organizovati informisanje i stručna usavršavanja veterinara, farmera, vlasnika životinja i drugih lica uključenih u proizvodnju i promet životinja i namirnica životinjskog porijekla.

Ove aktivnosti će se provoditi putem predavanja, seminara, stručnih skupova, štampanjem biltena, knjižica i na drugi način, a u cilju poboljšanja zdravlja životinja i sigurnosti hrane.

VIII - FINANSIRANJE MJERA

Troškove provođenja mjera propisanih ovom odlukom, osiguravaju Ured za veterinarstvo, mjerodavne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta i vlasnici životinja.

Mjerodavne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta će putem operativnih planova odrediti mjere koje će se finansirati iz proračuna i one koje će finansirati vlasnik, a u slučaju posljednjeg, dužne su odrediti visinu nadoknade za provođenje svake pojedine mjere.

Ured za veterinarstvo će finansirati rad referentnih laboratorija, poslove iz tačke VII ove odluke, rad stručne grupe za epidemiologiju, aktivnosti pojačane kontrole i monitoringa pojedinih zaraznih bolesti u slučaju epizootija i kada je ugroženo ljudsko zdravlje, kao i druge aktivnosti od državnog značaja.

IX - ZAVRŠNE ODREDBE

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Broj 01-1-02-55/05
19. januara 2005. godine
Sarajevo

Direktor
mr. Jozo Bagarić, s. r.