Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine
Pravilnik za definisawe postupaka tehničkog održavawa sistema/uređaja kontrole letewa
Na osnovu člana 61. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02), a u vezi s članom 7. i članom 13. Zakona o vazduhplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 2/04), generalni direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine donosi
PRAVILNIK
ZA DEFINISAWE POSTUPAKA TEHNIČKOG ODRŽAVAWA SISTEMA/UREĐAJA KONTROLE LETEWA
I - OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom definišu se osnovni elementi i pojmovi sistema tehničkog održavawa u jedinicama kontrole letewa, kao i uslovi za rad na uređajima i potrebna dokumentacija o održavawu.
Član 2.
BRZINA KVAREWA UREĐAJA (l)
- -predstavqa broj kvarova na nekom uređaju u posmatranom vremenskom periodu.
KVAR OPREME predstavqa
- -svaki nepredviđeni događaj koji dovodi do perioda u radu opreme, koja je van specificiranih tolerancija.
POPRAVQIVOST SISTEMA
- -predstavqa vjerovatnoću da će sistem biti doveden u radno stawe unutar zadanog vremenskog perioda, ako se održavawe izvodi u skladu sa propisanim postupcima i sredstvima.
POUZDANOST
- -je vjerovatnost da će sistem raditi na zadovoqavajući način za vrijeme posmatranog vremenskog perioda.
RADWA ODRŽAVAWA
- -predstavqa sistematski pristup procesu održavawa kroz provođewe određene radwe, ili niza radwi, radi održavawa ili dovođewe sistema/uređaja u prvobitno stawe.
POUZDANOST OPREME (R)
- -je vjerovatnost da će oprema raditi na zadovoqavajući način za vrijeme posmatranog vremenskog perioda, ako oprema radi u propisanim radnim uslovima.
POUZDANOST RADIO-SIGNALA
- -je vjerovatnoća da je signal u prostoru odgovarajućih karakteristika raspoloživ za vazduhoplovno-tehničke uređaje.
RASPOLOŽIVOST OPREME
- -je vjerovatnost da je oprema ispravna u bilo kojem vremenskom trenutku, i predstavqa odnos vremena koje je uređaj proveo u radu sa ukupnim raspoloživim vremenom:
SREDWE VRIJEME POJAVQIVAWA KVAROVA (MTBF)
- -je odnos između vremena kojeg je uređaj proveo u radu i ukupnog broja kvarova koji su se za to vrijeme dogodili na posmatranom uređaju.
SREDWA VRIJEDNOST VREMENA IZMEĐU RADWI ODRŽAVAWA
- -predstavqa sredwu vrijednost između dve radwe održavawa na sistemu/uređaju.
SISTEM
- -je zajednica elemenata/podsistema strukturisanih tako da vrše zadatke koji su svrha postojawa samog sistema, a koji se formulišu u obliku radnih zahtjeva.
SISTEMSKI PRISTUP
- -je djelotvorna primjena naučnih i tehničkih metoda u pretvarawu radnih ciqeva sistema kontrole letewa u određeni oblik.
II - OSNOVNE OSOBINE TEHNIČKIH SISTEMA KONTROLA LETEWA
Član 3.
Pouzdanost se dobije kombinovawem više faktora, koji su u suštini različiti i mogu biti pojedinačno podešeni za zajednički pristup koji je optimizovan potrebama i uslovima za specifični prostor.
Jednačina kojom se definiše pouzdanost uređaja je sqedeća:
pri čemu je:
R - vjerovatnost da će uređaj raditi unutar specificiranih tolerancija za vrijeme t,
e - baza prirodnog logaritma
t - posmatrano vrijeme
m - sredwe vrijeme između pojave kvarova
Iz jednačine je vidqivo da se pouzdanost povećava sa povećawem sredweg vremena između pojave kvarova.
Eksperimentalno je utvrđeno da je navedena formula tačna za većinu elektroničke opreme kojoj kvarovi slijede Poisson-ovu raspodelu vjerovatnoće. Formula nije odgovarajuća za opremu koja je na početku rada i koja je na kraju predviđenog operativnog rada, vidjeti sliku 2.
U većini opreme gdje se koriste konvencionalni uređaji, znači standardni serijski proizvedeni uređaji, MTBF iznosi 1000 ili više sati rada do pojave kvara.
To znači, da npr. 1000 sati MTBF-a odgovara za 24-satni rad uređaja pouzdanosti od 97.5%, u prevodu znači da je vjerovatnoća kvara u 24 sata 2.5%.
Faktori koji utiču na MTBF i povećavaju pouzdanost uređaja su sqedeći:
- a)pouzdanost uređaja,
- b)stepen i tip redundancije,
- c)pouzdanost infrastrukturne opreme kao što su distribucijske elektro-mreže, telefonski i kontrolni vodovi,
- d)stepen i kvalitet održavawa,
- e)faktori uticaja okoline, kao temperatura i vlažnost.
Član 4.
Raspoloživost opreme možemo definisati kao, odnos vremena kojeg je uređaj preveo u operativnom radu, i ukupnog proteklog vremena rada uređaja.
Npr. ako je uređaj radio operativno 150 sati tokom nedeqe (168 sati), wegova raspoloživost za tu nedequ će biti 89.3%.
Faktori koji utiču na raspoloživost uređaja su slijedeći:
- a)pouzdanost opreme;
- b)brzina otklawawa kvarova;
- c)odgovarajuća obuka osobqa za održavawe opreme;
- d)dizajn opreme omogućava brz i jednostavan pristup i održavawe;
- e)djelotvorna logistička podrška;
- f)obezbjeđewe odgovarajuće ispitne opreme;
- g)redundancija u opremi.
Član 5.
Vrijednosti dobijene za MTBF u praksi moraju biti proračunate mjerewima koja će biti provedena kroz određeni vremenski period. Ova mjerewa trebaju omogućiti vazduhoplovnim vlastima da odrede promjene u pouzdanosti pojedinih sistema/uređaja.
Mjerewe raspoloživosti sistema pokazuje stepen kojim je oprema raspoloživa korisnicima, budući je raspoloživost direktno povezana sa djelotvornošću puštawa uređaja u normalan rad.
Slijedeća slika prikazuje primjer postupka mjerewa pouzdanosti i raspoloživosti, na kojoj je očito da je za dobijawe što preciznijih podataka potrebno imati što duži vremenski period.
Slika 1. - Raspoloživost sistema
a - vrijeme operativnog rada
Ukupno vrijeme operativnog rada = a1+a2+a3+���+an
s -vrijeme prekida rada
Ukupno vrijeme prekida rada uređaja = s1+s1 + s2 +�+ fn
Član 6.
Osnovna osobina procesa održavawa je Sredwa vrijednost vremena između radwi održavawa MTBM.
Ona predstavqa sredwu vrijednost prosječnih vrijednosti duqina vremenskih odsečaka između radwi održavawa, uzimajući pri tom u obzir i preventivno i korektivno održavawe. Izražava se sqedećom jednačinom:
Mjerilo popravqivosti MTBM je glavna veličina kod određivawa stvarne raspoloživosti sistema.
Član 7.
Kod velikih tehničko-tehnoloških sistema troškovi održavawa predstavqaju najveći dio troškova radnog vijeka opreme.
Na troškove održavawa može se najviše uticati tokom razdobqa projektovawa sistema (idejni projekt). Zbog toga je potrebno ukupne troškove radnog vijeka posmatrati kao jedan od glavnih projektnih parametara.
Neka od mjerila troškova održavawa su:
(a) Prosječni troškovi jedne radwe održavawa;
(b) Troškovi održavawa po jednom satu rada;
(c) Ukupni troškovi održavawa za mjesec dana rada;
(d) Udeo troškova održavawa u ukupnim troškovima cijelog radnog ciklusa.
Član 8.
Kvar je poseban događaj u radu sistema, tokom wegovog radnog vijeka, kada sistem ne ispuwava one radne zahtjeve koji se odnose na merila izvedbe, odnosno radne karakteristike ili funkcije. Posqedice kvara smawuju razinu kvaliteta rada sistema, ili potpuni izostanak namjene sistema.
Brzina pojavqivawa kvarova na vazduhoplovno-tehničkim sistemima /uređajima, kao što je vidqivo sa slike 2. ne pojavquju se u svim radnim fazama sistema /uređaja ravnomjerno.
U procesu održavawa sistema/uređaja kontrole letewa računamo sa razdobqem normalnog radnog vijeka gdje je brzina kvarewa:
l = konst (5)
Slika 2.
Krivuqa brzine kvarewa radnog vijeka proizvoda
Svi kvarovi se razvrstavaju na dvije kategorije, ovisno o posqedicama:
- -kvarovi nastali usqed smawene razine kvalitete, ili običani kvarovi;
- -prestanak funkcije, ili katastrofalni kvar.
Obje kategorije kvarova pokreću izvršewe korektivnog održavawa, koju sprovode vazduhoplovno-tehničke službe jedinica kontrole letewa.
Član 9.
To je onaj dio sistema/uređaja, koji se u ispravno stawe vraća provođewem jednog ili više radwi održavawa na wegovim sastavnim dijelovima, odnosno komponentama.
Član 10.
To je onaj dio sistema/uređaja koji se prilikom kvara zamjewuje istim takvim ispravnim dijelom. Razlikujemo pri tom dvije vrste nepopravqivih dijelova:
- -analizom određeni, na osnovu ukupnih troškova zakqučuje se da je isplatnije izvršti zamjenu;
- -po fizikalnoj potrebi, na primjer osigurači, diode, sijalice, odnosno elementi koji se po svojoj fizikalnoj strukturi ne mogu popravqati.
III - ODRŽAVAWE VAZDUHOPLOVNO-TEHNIČKIH SISTEMA/UREĐAJA
Član 11.
Održavawe predstavqa organizovano upravqawe radwama održavawa za konkretni vazduhoplovno-tehnički sistem/uređaj kontrole letewa, odnosno organizovana primjena postupaka održavawa nadopuwena problematikom rezervnih dijelova, osobqa i tehničkih podataka.
Član 12.
Održavawe se provodi kroz Postupke i metode održavawa, koji se sastoje od:
(a) Nacrta održavawa;
(b) Plana održavawa.
Član 13.
Nacrt održavawa je popis načelnih zahtjeva za održavawe posmatranog sistema/uređaja koji sadrži slijedeće elemente:
a. Očekivane razine održavawa: određivawe broja razina održavawa i organizacije rada na wima;
b. Osnovne odgovornosti za logističku podršku;
c. Opšti pristup popravqawu: podjela na nepopravqive, djelomično popravqive i nepopravqive dijelove;
d. Glavne dijelove logističke podrške;
e. Zahtjevi s obzirom na djelotvornost i mogućnosti podrške sistema;
f. Okolina održavawa.
Osnovna svrha postojawa Nacrta održavawa je stvoriti osnov za izradu zahtjeva za podršku, znači identifikovawe radwi održavawa, wihove učestalosti trajawa, potrebnog osobqa (zajedno sa potrebnim kvalifikacijama i načinom obučavawa), ispitne opreme za podršku, nabavne podrške i pomoćnih sredstava.
Član 14.
Plan održavawa je popis radwi koje će se obavqati tokom cjelokupnog održavawa sistema.
Plan održavawa je detaqna razrada nacrta održavawa, koji sadrži:
(a) opis odabranih razina održavawa;
(b) definisawe odgovornosti za održavawe;
(c) sistemske kriterijume za ostvarivawe raznih elemenata logistike (rezervne dijelovi, investicija, ispitna oprema, osobqe);
(d) faktori djelotvornosti za podršku;
(e) pregled opštih mogućnosti raspodjele i protoka materijala;
(f) okolina održavawa.
SLUŽBA ODRŽAVAWA
Član 15.
Služba održavawa je služba jedinica kontrole letewa, koja se bavi sistematskim organizovawem radwi održavawa kojima se ostvaruje ciq održavawa, odnosno zadržavawe izvedbenog stawa sistema/uređaja na razini koju je sistem/uređaj imao u trenutku puštawa u rad. U sistemu kontrole letewa procese održavawa vrši vazduhoplovno-tehnička služba, koja je organizovana na razinama centara kontrole letewa.
Član 16.
Rad službe održavawa se zasniva na rezultatima analize sqedećih elemenata:
(a) nacrta održavawa;
(b) plana održavawa;
(c) problematike rezervnih dijelova;
(d) problematike osobqa (strukture i obrazovawa);
(e) tehničkih podataka (dokumentacije o sistemu projekti i upute za rad, dokumentacija za praćewe procesa održavawa);
(f) dodatnih faktora (raspoloživost, MTBF, MTBO, MTBM...).
Član 17.
Služba održavawa zasniva svoj rad na provođewu sqedećih aktivnosti na sistemima/uređajima kontrola letewa:
- 1.Funkcionalno raščlawivawe: na osnovu izvedbenog projekta, definisawe krajwe popravqivog dijela;
- 2.Definicija kvara: obični i katastrofalni za sve razine funkcijskog raščlawivawa. Popis kvarova;
- 3.Definisawe korektivnih i preventivnih radwi održavawa, kalibraža uređaja: vrste, procjene trajawa, izrada uputstava;
- 4.Određivawe popravqivih i nepopravqivih dijelova, određivawe načina popravqawa;
- 5.Određivawe (izračunavawe ili pronalažewe u literaturi gotovih podataka) osobina pouzdanosti i popravqivosti za sve popravqive i nepopravqive dijelove;
- 6.Izračunavawe broja rezervnih dijelova prema poznatom l Organizacija rezervnih dijelova;
- 7.Izrada plana preventivnog održavawa po hijerarhijskim razinama funkcionalne raščlawenosti i prema funkcijskim cjelinama;
- 8.Formirawe Dnevnika održavawa.
Član 18.
Radwe održavawa predstavqaju skup postupaka u tehnici korektivnog održavawa, koje se provode na vazduhoplovno-tehničkim sistemima/uređajima u ciqu vraćawa u prvobitno stawe prije pojave kvara.
Radwi održavawa koje se provode na vazduhoplovno-tehničkim sistemima/uređajima su:
- 1.POPRAVAK:
Ostvarivawe korektivnog održavawa koje se obavqa na dijelu opreme za koji je utvrđeno analizom da ulazi u kategoriju popravqivih dijelova. Može biti izveden bez dodatnog materijala, i sa dodatnim materijalom. Nakon obavqawa ove radwe održavawa obavezno je uraditi radwu podešavawa. Kod navigacijskih sistema zavisno o vrsti i obimu radwe rukovodilac tehničke službe jedinice kontrole letewa procewuje o potrebi Provjere iz vazduha.
- 2.NADZOR:
Postupak kojim se utvrđuje da postoji propisana karakteristika, uslov ili stawe. Ono obično ukqučuje odstrawivawe i djelomično rastavqawe dijela o kojem se radi i tada se ovi zahtjevi opisuju kao nadzorne radwe održavawa.
- 3.SERVISIRAWE:
Obično znači podmazivawe, provjeru razine elektrolita u akumulatoru, popunu gorivom, čišćewe prašine s naponski ugroženih mjesta. Ono često zahtijeva odstrawivawe, rasklapawe, sklapawe podešavawe i slične radwe.
- 4.PODEŠAVAWE:
Odnosi se na usklađivawe dijela o kojem se radi s radnim karakteristikama sistema. Ponekad se zahtijeva samo da se potvrdi ova podešenost, a ponekad i da se ona postigne. Ako se izvodi nakon popravka dijela o kojem se radi, on se tada ne smatra posebnom radwom održavawa.
Oprema i instrumenti koji se koriste kod ove radwe moraju biti atestirani kod ovlaštene institucije.
- 5.FUNKCIJSKO TESTIRAWE:
To je ispitivawe rada sistema ili podsistema koje se provodi zbog provjere stawa nakon popravka, ili za vrijeme jedog od preventivnih radwi održavawa.
Posebni oblik ovog zahvata predstavqa PROVJERA IZ VAZDUHA - KALIBRISAWE, koja se provodi za navigacijske i telekomunikacijske sisteme, i definisana je Uputstvom za rad sistema/uređaja.
- 6.ODSTRAWIVAWE:
Postupak kojim se dio o kojem se radi odstrawuje iz sistema opreme iz više hijerarhijske razine. Ova radwa održavawa se obično primjewuje kod promjene konfiguracije.
- 7.ODSTRAWIVAWE I VRAĆAWE:
Postupak kojim se dio nakon odstrawivawa obavezno ponovno vraća na isto mjesto i u iste radne uslove.
- 8.ODSTRAWIVAWE I ZAMJENA:
Postupak kojim se dio opreme za koji je analizom utvrđeno da ulazi u kategoriju nepopravqivih dijelova, odstrawuje i zamjewuje drugim rezervnim.
U slučaju preventivnog održavawa, ono se vrši zbog:
a. uočene dotrajalosti
b. predviđene dotrajalosti
Tokom vršewa procesa odstrawivawa i zamjene, zamjenski elementi na razini sklopova i podsklopova moraju biti originalne izrade i atestirani od strane proizvođača ili ovlaštene firme.
- 9.PRETRAŽIVAWE:
Postupak kojim se posmatrani dio potpuno rastavqa, sastavqa, ispituje i vraća u radno stawe. Može se pojaviti kao dio preventivnog i korektivnog održavawa. Obično se izvodi na razini održavawa kod proizvođača.
- 10.BAŽDAREWE:
Postupak kojim se posmatrani dio uspoređuje sa radnim, sekundarnim ili primarnim etalonom. Ono se primjewuje uglavnom na opremu za precizno mjerewe. U slučaju korektivnog održavawa, baždarewe se obavqa nakon korektivne radwe održavawa, na dijelu opreme za precizna mjerewa. Postupak provodi institucija sa odgovarajućom licencom i ovlaštewem.
- 11.OTKRIVAWE KVAROVA:
Nakon uočavawa posqedica kvara potrebno je pronaći pokvareni dio, a to je poseban postupak na koji treba računati tokom projektovawa sistema. To znači, najprije treba imati popis mogućih kvarova, koji sadrže one koje možemo unaprijed opisati, ili barem one koji su najvažniji za rad sistema. Za svaki unaprijed opisani kvar treba izraditi dijagram otkrivawa kvara.
Član 19.
Sve izvršene radwe održavawa na sistemu/uređaju moraju biti registrovane u Dokumentaciji održavawa, koja je definisana u članu 33. ovog uputstva.
Član 20.
Preventivno održavawe predstavqa sve one radwe koje se planski, ili na osnovu praćewa promjena tehničkih karakteristika tehničkog sistema kontrole zračne letewa izvode na dotičnom tehničkom sistemu, da se smawi vjerovatnost otkaza, odnosno kvara.
Poslovi preventivnog održavawa se vrše prema:
- 1.mjesečnim planovima obilazaka uređaja,
- 2.na osnovu naloga rukovodioca tehničke službe jedinica kontrole letewa,
- 3.na osnovu normativa za održavawe (VTUP).
Ukoliko VTUP predviđa složenije operacije održavawa prilikom obilaska, obavezna je prisutnost dva radnika, od kojih najmawe jedan poseduje važeću dozvolu za rad Drugog stepena za dotični uređaj.
Ako su operacije prostijeg karaktera (mjerewe pomoću ugrađenih instrumenata, bez podešavawa), obilazak može da vrši jedan tehničar sa važećom dozvolom Prvog stepena.
Član 21.
Elementi preventivnog održavawa su sqedeći:
(a) Periodičke provjere koje se vrše kroz sqedeće radwe:
pregled, mjerewa i podešavawa uređaja na osnovu normativa za posmatrani uređaj (VTUP);
unošewe podataka u mjerne liste, koje predstavqaju sastavni dio dokumentacije sistema/uređaja, u dva primjerka, od kojih se jedan ostavqa na lokaciji a drugi dnosi rukovodiocu tehničke službe jedinica kontrole letewa uz izveštaj s obilaska;
pregled i ocjenu o stawa mrežnog i rezervnog energetskog napajawa, kontrolu goriva i kontrolu baterijskog napajawa, vođewe prateće dokumentacije, a na osnovu VTUP-a;
pregled pomoćnih uređaja i prostorija (ventilatori, grijači, klimatizacija i ostalo);
pregled čistoće prostorija, stawa zgrade, zaštite objekta (ograda, vrata i sl.);
stawe protivpožarne zaštite.
(b) Nadzor stawa;
(c) Zamjena dijelova i kritičnih dijelova (onih dijelova koji smiju biti u upotrebi samo propisani broj radnih sati);
(d) Baždarewa;
(e) Redovno servisirawe;
(f) Obnavqawe ili modifikacija sistema ili podsistema;
(g) Remont;
(h) Rekonstrukcije;
(i) Poboqšawe izvedbe: na osnovu iskustava o održavawu, sistem se poboqšava obzirom na izvedbu i obzirom na održavawe;
(j) Investicijsko održavawe: povećavawe vrijednosti sistema.
Član 22.
Korektivno održavawe podrazumijeva provođewe svih radwi koje se izvode s ciqem da se tehnički sistem kontrole vazdušne plovidbe vrati u operativni rad, odnosno da postane radno sposoban. Ono se izvodi u obliku vršewa niza radwi održavawa koje se nazivaju Ciklusom korektivnog održavawa.
Na intervenciju po pravilu odlaze radnici, od kojih bar jedan ima važeću dozvolu za rad Drugog stepena na predmetnom sistemu/uređaju.
U sklopu intervencije radnici su dužni da izvrše sqedeće:
- -konstatuju zatečeno stawe;
- -lokalizuju kvar i izvrše opravku;
- -provjere ispravnost energetskih sistema, instalacije, ostalih uređaja na lokaciji, antenskih sistema i stawe objekta.
Primjer ciklusa korektivnog održavawa prikazan je šemom na slici 4.
Slika 4. Proces korektivnog održavawa
Član 23.
Održavawe I razine
Održavawe I razine je niz jednostavnih radwi propisanih za odgovarajući tehnički sistem kontrole letewa, koje se izvode s ciqem da se funkcija dotičnog tehničkog sistema kontrole letewa obnovi ili održi u predviđenom stawu.
Održavawe II razine
Održavawe II razine je niz jednostavnih i složenih radwi propisanih za odgovarajući tehnički sistem kontrole letewa, koje se izvode s ciqem da se funkcija dotičnog tehničkog sistema kontrole letewa obnovi ili održi u predviđenom stawu.
NADZOR I UPRAVQAWE
Član 24.
Nadzor i upravqawe tehničkim sistemima kontrole letewa podrazumijeva stalno praćewe ispravnosti funkcionisawa svih dijelova tehničkog sistema kontrole letewa i vršewe preventivnog i korektivnog održavawa, te prespajawa i zamjene u okviru tehničkog sistema kontrole letewa, s ciqem obezbjeđivawa wegove operativne upotrebqivosti.
Vršewe postupaka nadzora i upravqawa nad tehničkim sistemima kontrole letewa definisana je posebnim Uputstvima.
Član 25.
Nadzor i upravqawe postrojewem podrazumijeva stalno praćewe ispravnosti i funkcionisawa svih dijelova uređaja, i vršewe preventivnog i korektivnog održavawa, te prespajawa i zamjene u okviru postrojewa s ciqem obezbjeđivawa wegove operativne upotrebqivosti.
PROVJERA IZ VAZDUHA - KALIBRISAWE SISTEMA/UREĐAJA
Član 26.
Provjera iz vazduha - kalibraža sistema/uređaja se vrši na osnovu ICAO propisa, VTUP-a i godišweg plana rada tehničke službe jedinice kontrole letewa, a mogu je vršiti institucije sa odgovarajućom licencom i ovlaštewem.
Vrše se sqedeće kalibraže:
- -kalibraža za ispitivawe lokacije;
- -kalibraža prilikom puštawu sistema/uređaja u rad;
- -periodična kalibraža sistema/uređaja;
- -vanredne kalibraže sistema/uređaja;
- -kalibraže sistema/uređaja nakon udesa.
Član 27.
Organizacija kalibraže za ispitivawe lokacije i puštawe sistema/uređaja u rad se vrši uz dogovor sa davateqem usluga kalibraže.
Prve dvije navedene kalibraže se najavquju tehničkim službama jedinica kontrole letewa najmawe 15 dana pre dogovorenog početka kalibraže.
Periodična kalibraža se najavquje najmawe 3 dana prije početka.
Vandredne kalibraže i kalibraže nakon udesa se mogu vršiti bez prethodne najave.
Član 28.
Prije početka periodične kalibraže neophodno je izvršiti sva podešavawa, mjerewa i zemaqsku kalibražu propisane VTUP-om. Ove radwe vrši tehničar sa važećom dozvolom Drugog stepena.
Ukoliko rezultati mjerewa ne zadovoqavaju i ne mogu se postići, rukovodilac tehničke službe jedinica kontrole letewa dužan je da otkaže provjeru iz vazduha najmawe 1 (jedan) dan pre početka iste, tako što će se obavijestiti davateqa usluga provjere iz vazduha.
U navedenom slučaju rukovodilac tehničke službe jedinica kontrole letewa je dužan da pošaqe NOTAM za predmetni sistem/uređaj i da predloži novi termin za provjeru iz vazduha.
Kod periodične provjere iz vazduha, provjere na zemqi pored davateqa usluga vrši tehničar sa važećom dozvolom za rad Drugog stepena, u skladu sa važećem VTUP-om.
Po izvršenoj provjeri iz vazduha tehničar je obavezan da provjeri stawe na sistemu/uređaju prema važećem VTUP-u. Sve mjerne liste dobijene prije, u toku i posle kalibraže, zajedno sa naknadno prispjelim izvještajem o provjeri iz vazduha davateqa usluga, čuvaju se kao jedinstveni dokument o izvršenoj kalibraži.
Rukovodilac tehničke službe jedinica kontrole letewa je dužan da svojim potpisom ovjeri mjerne liste koje se odnose na kalibražu.
Član 29.
Vanredne kalibraže se vrše samo u sqedećim slučajevima:
- -ako je bilo više primjedbi od strane pilota vazduhoplova, a potvrda o istom nije dobijena zemaqskom provjerom,
- -u slučaju većih popravki,
- -u slučaju promjene vitalnih sklopova,
- -u slučaju promjene frekvencije stanice,
- -u slučaju promjene snage,
- -na zahtjev inspektora.
Član 30.
Prije početka kalibraže potrebno je izvršiti sva podešavawa, mjerewa i zemaqsku kalibražu prema VTUP predviđenim za periodičnu kalibražu, osim u slučajevima kada se provjera vrši na zahtjev inspektora.
Član 31.
Neposredno poslije udesa pa na daqe zabrawen je ulazak u objekate i vršewe radwi koje mogu da utiču na promjenu stawa uređaja. U ovom slučaju rukovodilac tehničke službe jedinica kontrole letewa je obavezan da obavijesti načelnika jedinice kontrole letewa o nastalom udesu i da u wegovom prisustvu zapečati prostorije svih uređaja koji su bitni za ocjenu udesa.
Nalog za kalibražu poslije udesa daje odgovorno lice jedinice kontrole letewa.
Po dolasku vazduhoplova za kalibražu rukovodilac tehničke službe jedinica kontrole letewa, u prisustvu nadležnog lica koje obavqa istragu, vrši otvarawe zapečaćenog objekta.
Radwe na zemqi vezane za provjeru iz vazduha obavqa osoba koje rešewem ili nalogom odredi odgovorno lice jedinice kontrole letewa.
Svu dobijenu dokumentaciju sa ove kalibraže kao i sa prethodnih kalibraža, prateću dokumentaciju, rukovodilac tehničke službe jedinica kontrole letewa je obavezan predočiti na zahtjev lica nadležnih za vođewe istrage.
DOZVOLE I OVLAŠTEWA
Član 32.
Dozvola vazduhoplovno-tehničkog osobqa kontrole vazdušne plovidbe predstavqa dokument kojim se identifikuje lice kao stručno osposobqeno pomoćno vazduhoplovno osobqe, a sadrži lične podatke te podatke o stručnoj osposobqenosti, koji ukqučuju pojedinosti o ovlaštewima, posebnim ovlaštewima ako su propisana, wihovoj vaqanosti i trenutnoj sposobnosti za obavqawe određenih poslova i zadataka.
Član 33.
Posebnim Pravilnikom regulisaće se pojam, izgled, uslovi i način sticawa, izdavawa, produžavawa i obnavqawa dozvola i ovlaštewa, te stručna sprema, stručno osposobqavawe, provjere i ispiti, kao i drugi uslovi koje treba da ispuwava vazduhoplovno osobqe tehničke službe.
DOKUMENTACIJA O ODRŽAVAWU SISTEMA/UREĐAJA
Član 34.
Dokumentacija o održavawu sistema/uređaja jedinica kontrole letewa je:
(a) izveštaj o radu sistema-dnevnik održavawa;
(b) mjerne liste;
(c) kwiga obilazaka;
Posebnim Uputstvima regulisaće se način izrade i vođewa dokumentacije o održavawu sistema/uređaja kontrole letewa.
IV - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 35.
Ovo uputstvo stupa na snagu osam (8) dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH".
Ovo uputstvo će se objaviti i u službenim glasilima entiteta.
Broj 03-293.4-120/05
10. februar 2005. godine
Sarajevo
Generalni direktor
Đorđe Ratkovica, s. r.