USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o dopustivosti i meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u predmetu broj AP 2358/07, rješavajući apelaciju Zemine Okanović i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 60/05), u sastavu: Hatidža Hadžiosmanović, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Krstan Simić, sudija na sjednici održanoj 13. decembra 2007. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvajaju se apelacije Zemine Okanović, Raseme Malkoč, Jasmine Arapović, Osmana Ikanovića, Ismeta Dedića, Sabida Lipovića, Asime Abdić, Adile Nadarević, Remze Ćoralića, Hate Sejfović, Enese Semanić, Izeta Toromanovića, Emira Prošića, Elvira (sin Omera) Tatarevića, Ismeta Žunića, Ajše Tatarević, Amira (sin Omera) Tatarevića, Elvira (sin Omera) Tatarevića i Edina (sin Omera) Tatarevića, Reriza Račića, Suada Žunića, Izeta Junuzovića, Mevlida Čajića, Suzane Sabljaković, Saliha Abdića, Huseina Čoralića, Ajke Toromanovića, Emine Karabegović, Adema Komića, Aladina Sejfovića, Zlate Džaferović, Hazima Nadarevića, Kadira Prošića, Šahe Dizdarević, Fuada Đuzelića i Rahile Ljubijankić.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na pravično suđenje u razumnom roku u izvršnim postupcima pred Općinskim sudom u Cazinu.
Nalaže se Općinskom sudu u Cazinu da po hitnom postupku okonča izvršne postupke pokrenute povodom prijedloga apelanata za prinudno izvršenje Rješenja Općinskog suda u Cazinu o sudskoj nagodbi broj RS: 5/04 od 25. oktobra 2004. godine, Sudske nagodbe Općinskog suda u Cazinu broj Rt-25/04 od 27. oktobra 2004. godine, Sudske nagodbe Općinskog suda u Cazinu broj RS-14/04 od 18. juna 2004. godine, Presude Općinskog suda u Cazinu broj RS: 220/02 od 26. novembra 2004. godine i Presude Općinskog suda u Cazinu broj RS-217/02 od 29. oktobra 2004. godine, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Općinskom sudu u Cazinu da u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
- 1.Zemina Okanović, Rasema Malkoč, Jasmina Arapović, Osman Ikanović, Ismet Dedić, Sabid Lipović, Asima Abdić, Adila Nadarević, Remzo Ćoralić, Hata Sejfović, Enesa Semanić, Izet Toromanović, Emir Prošić, Elvir (sin Omera) Tatarević, Ismet Žunić, Ajša Tatarević, Amir (sin Omera) Tatarević, Elvir (sin Omera) Tatarević i Edin (sin Omera) Tatarević, Reriz Račić, Suad Žunić, Izet Junuzović, Mevlid Čajić, Suzana Sabljaković, Salih Abdić, Husein Čoralić, Ajko Toromanović, Emina Karabegović, Adem Komić, Aladin Sejfović, Zlata Džaferović, Hazim Nadarević, Kadir Prošić, Šaha Dizdarević, Fuad Đuzelić i Rahila Ljubijankić (u daljnjem tekstu: apelanti), svi iz Cazina, koje zastupa Jadranka Lojić, advokat iz Cazina, podnijeli su 20. augusta 2007. godine apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog neokončavanja izvršnih postupaka pred Općinskim sudom u Cazinu radi naplate dosuđenih potraživanja iz radnog odnosa.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
- 2.Ustavni sud je, u skladu sa članom 31. Pravila Ustavnog suda, odlučio da apelacije AP 2358/07, AP 2359/07, AP 2360/07, AP 2361/07, AP 2362/07, AP 2363/07, AP 2364/07, AP 2365/07, AP2366/07, AP 2367/07, AP 2368/07, AP 2369/07, AP 2370/07, AP 2371/07, AP 2372/07, AP 2373/07, AP 2374/07, AP 2375/07, AP 2376/07, AP 2377/07, AP 2378/07, AP 2379/07, AP 2380/07, AP 2381/07, AP 2382/07, AP 2383/07, AP 2384/07, AP 2385/07, AP 2386/07, AP2387/07, AP 2388/07, AP 2389/07, AP 2390/07 spoji u jedan predmet pod brojem AP 2358/07, jer se radi o nadležnosti Ustavnog suda o istom pitanju, povodom kojeg Ustavni sud može voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku.
- 3.Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda u Cazinu i izvršenika, preduzeća DD "Dubrava" Cazin zatraženo je 18. septembra 2007. godine da dostave odgovore na apelaciju.
- 4.Ustavni sud je 2. oktobra 2007. godine zaprimio 33 pojedinačna dopisa od Ferida Mujagića, pravnog zastupnika (advokata) DD "Dubrava" Cazin u pogledu sve 33 apelacije.
- 5.Ustavni sud je 30. oktobra 2007. godine zaprimio izjašnjenje Općinskog suda u Cazinu u pogledu svake pojedinačne apelacije, izuzevši za AP 2377/07, AP 2383/07 i AP 2389/07.
- 6.Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori preduzeća DD "Dubrava" Cazin i Općinskog suda u Cazinu dostavljeni su apelantima 16. novembra 2007. godine.
III. Činjenično stanje
- 7.Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
- 8.Rješenjem Općinskog suda u Cazinu o sudskoj nagodbi broj RS: 5/04 od 25. oktobra 2004. godine obuhvaćeni su sljedeći apelanti: Zemina Okanović, Rasema Malkoč, Enesa Semanić, Ajša Tatarević, Amir Tatarević, Elvir Tatarević i Edin Tatarević, Salih Abdić, Hata Sejfović i Aladin Sejfović. Ovim rješenjem o sudskoj nagodbi DD "Dubrava" Cazin (u daljnjem tekstu: preduzeće) se obavezalo da navedenim apelantima izmiri dugovanja po osnovu neisplaćenih plaća, naknada za korištenje godišnjih odmora i putnih troškova. Dalje, ovim rješenjem apelanti su se saglasili da povlače tužbe koje su podnijeli Općinskom sudu u Cazinu protiv ovog preduzeća. U pogledu apelanata Ajše Tatarević, Amira, Elvira i Edina Tatarevića (sinova Omera Tatarevića), Ustavni sud zapaža da su oni naslijedili potraživanja prema navedenom preduzeću po osnovu Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Cazinu broj O:16/01 od 26. septembra 2001. godine poslije umrlog Omera Tatarevića.
- 9.Sudskom nagodbom Općinskog suda u Cazinu broj Rt-25/04 od 27. oktobra 2004. godine obuhvaćeni su sljedeći apelanti: Jasmina Arapović, Osman Ikanović, Ismet Dedić, Adila Nadarević, Remzo Ćoralić, Izet Toromanović, Emir Prošić, Elvir Tatarević, Zlata Džaferović, Hazim Nadarević, Kadir Prošić i Fuad Đuzelić. Ovom sudskom nagodbom navedeno preduzeće se obavezalo da će isplatiti navedenim apelantima neisplaćene plaće, regrese i putne troškove za period od 1. januara 2001. do 1. oktobra 2004. godine. Također, sudskom nagodbom se predmetno preduzeće obavezalo da će isplatiti i zateznu kamatu na pojedinačne novčane iznose apelantima počevši od zaključenja sudske nagodbe, tj. od 25. oktobra 2004. godine, pa do isplate.
- 10.Sudskom nagodbom Općinskog suda u Cazinu broj RS-14/04 od 18. juna 2004. godine obuhvaćeni su sljedeći apelanti: Sabid Lipović, Emina Karabegović i Adem Komić. Ovom sudskom nagodbom navedeno preduzeće se obavezalo da će isplatiti navedenim apelantima novčana potraživanja kao što je navedeno u nagodbi, te zatezne kamate počevši od 1. juna 2004. godine pa do isplate, te da ne zahtijevaju isplatu troškova postupka.
- 11.Presudom Općinskog suda u Cazinu broj RS: 220/02 od 26. novembra 2004. godine obuhvaćeni su sljedeći apelanti: Asima Abdić, Ismet Žunić, Suad Žunić, Izet Junuzović, Mevlid Čajić, Suzana Sabljaković, Husein Čoralić, Ajko Toromanović, Šaha Dizdarević i Rahila Ljubijankić. U dispozitivu Presude se navodi da je navedeno preduzeće dužno apelantima obuhvaćenim ovom presudom isplatiti novčane iznose po osnovu neisplaćenih plaća i regresa, te troškove postupka sa pripadajućom zateznom zakonskom kamatom.
- 12.Presudom Općinskog suda u Cazinu broj RS-217/02 od 29. oktobra 2004. godine obavezuje se navedeno preduzeće da apelantu Rerizu Račiću, na ime plaće za period od 1. aprila 2000. do 31. oktobra 2001. godine, isplati iznos od 2.454 KM sa zateznom kamatom, na ime naknade za korištenje godišnjeg odmora (regres) za 1999, 2000. i 2001. godinu isplati iznos od 955,73 KM sa zateznom kamatom, te da apelantu nadoknadi troškove postupka u iznosu od 1.793,25 KM.
- 13.U periodu od 14. septembra 2004. godine do 14. januara 2005. godine apelanti su podnijeli prijedlog za izvršenje navedenih pravosnažnih sudskih odluka/nagodbi. Općinski sud u Cazinu, u periodu od 21. decembra 2004. godine do 25. februara 2005. godine, donio je rješenja o izvršenju. Preduzeće je podnijelo prigovor na rješenja o izvršenju o kojima, prema stanju spisa, nije odlučeno. Prema dopisu Općinskog suda u Cazinu od 30. oktobra 2007. godine, apelanti, posredstvom svoje opunomoćenice Jadranke Lojić, nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja izvršenjem na transakcijskom računu izvršenika, te su 9. marta 2006. godine podnijeli prijedlog za promjenu predmeta izvršenja pljenidbom, popisom i prodajom pokretnih stvari izvršenika. Općinski sud u Cazinu je 17. i 18. aprila 2006. godine u svim predmetima donio zaključak o predujmu sudskih troškova izvršenja. Svi apelanti su postupili u skladu sa navedenim zaključcima i izvršili uplatu. Dalje, Općinski sud u Cazinu navodi da su, nakon što je opunomoćenik tražilaca izvršenja-apelanata izvršio uplatu, sudski izvršitelji 15. i 16. maja 2006. godine izašli na mjesto događaja, Hotel "Sedra", Ostrožac, radi pljenidbe, popisa i prodaje stvari izvršenika (preduzeća). U službenoj zabilješci, sačinjenoj na mjestu događaja, sudski izvršitelji su konstatirali da se izvršenje nije moglo provesti, zato što je izvršenje spriječio direktor Halil Bajramović, jedan od većinskih vlasnika izvršenika DD "Dubrava" Cazin.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
- 14.Apelanti navode da su u izvršnim prijedlozima tražili da naplate potraživanja na novčanim sredstvima izvršenika (navedenog preduzeća) koja se nalaze na računima KIB banke, ABS banke i UNI kredit Zagrebačke banke, te da je, i pored toga što je sud odredio da se izvršenje provede po izvršnim prijedlozima putem računa navedenog preduzeća, na osnovu čega je račun kod KIB banke trebalo da bude blokiran, novac prošao upravo putem ove banke, a da apelantima povodom predmetnih potraživanja ništa nije isplaćeno. Zastupnica apelanata, dalje, navodi da, kada su apelanti počeli postavljati upite kako su prohodni računi izvršenika, sud se oglušio, a izvršenik je većim dijelom počeo raditi putem blagajne izvršenika.
- 15.Apelanti se žale da nisu izvršene pravosnažne odluke Općinskog suda u Cazinu, smatrajući da je na taj način povrijeđeno njihovo pravo na suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
b) Odgovor na apelaciju
- 16.Pravni zastupnik izvršenika je u svakom pojedinačnom izjašnjenju obavijestio Ustavni sud da je navedeno preduzeće pravovremeno podnijelo prigovor na sva rješenja o izvršenju koja su donesena u predmetnim apelacijama. On, dalje, ističe da Općinski sud u Cazinu nije još odlučio o podnesenim prigovorima. Prema mišljenju pravnog zastupnika navedenog preduzeća, kao učesnika u izvršnom postupku, podnošenje prigovora, kao jedinog pravnog lijeka propisanog odredbom člana 46. Zakona o izvršnom postupku, ne može predstavljati povredu prava apelanata na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, niti povredu prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.
- 17.Općinski sud u Cazinu u svim izjašnjenjima navodi da je donio rješenja o izvršenju, te, s obzirom na to da apelanti posredstvom svoje opunomoćenice Jadranke Lojić nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja izvršenjem na transakcijskom računu izvršenika, oni su 9. marta 2006. godine podnijeli prijedlog za promjenu predmeta izvršenja pljenidbom, popisom i prodajom pokretnih stvari izvršenika. Dalje, Općinski sud u Cazinu ističe da je 17. aprila 2006. godine tražiocima izvršenja-apelantima naložio da predujme troškove postupka za izlazak na mjesto događaja sudskog izvršitelja radi popisa, pljenidbe i prodaje pokretnih stvari izvršenika. Navodi se, dalje, da su, nakon što je opunomoćenica tražilaca izvršenja-apelanata izvršila uplatu, sudski izvršitelji 15. i 16. maja 2006. godine izašli na mjesto događaja, Hotel "Sedra", Ostrožac, radi pljenidbe, popisa i prodaje stvari izvršenika. U službenoj zabilješci, sačinjenoj na mjestu događaja, sudski izvršitelji su konstatirali da se izvršenje nije moglo provesti, zato što ga je spriječio direktor Halil Bajramović, jedan od većinskih vlasnika izvršenika DD "Dubrava" Cazin. Općinski sud u Cazinu navodi da, imajući u vidu navedeno, nije pasivno postupao u navedenim predmetima, te da je odlučivao o svim prijedlozima apelanata, kako u pogledu prijedloga za izvršenje na novčanim sredstvima izvršenika, tako i pri izvršenju pljenidbom, popisom i prodajom pokretnih stvari izvršenika. Također, Općinski sud ističe činjenicu da se na izvršnom referatu Općinskog suda u Cazinu trenutno radi na oko 15.000 predmeta koji iziskuju kontinuirano postupanje i preduzimanje procesnih radnji, te da će sud, u skladu sa odlukom o postupanju i rješavanju predmeta na izvršnom referatu, preduzimati daljnje procesne radnje i na ovim izvršnim predmetima, koji su relativno novijeg datuma u odnosu na veliki broj predmeta iz prijašnjih godina. S obzirom na ovakvu situaciju na izvršnom referatu i činjenicu da je sud preduzimao procesne radnje, smatraju da u predmetima apelanata nisu prekršena navedena prava iz apelacija.
V. Relevantni propisi
- 18.Zakon o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" br. 32/03 i 33/06) u relevantnim odredbama glasi:
"Član 3.
Pokretanje postupka
(1) Izvršni postupak pokreće se prijedlogom tražioca izvršenja.
(2) Izvršni postupak pokreće se i po službenoj dužnosti, kao i po prijedlogu lica i organa kad je to zakonom izričito određeno.
(3) Lica i organi iz stava 2. ovog člana imaju u izvršnom postupku položaj tražioca izvršenja.
Član 5.
Hitnost i redoslijed postupanja
(1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.
Član 12.
Pravni lijekovi
(1) Redovni pravni lijekovi u izvršnom postupku su prigovor i žalba, osim ako ovim Zakonom nisu isključeni.
(2) Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu može se izjaviti prigovor, a žalba kad je to ovim Zakonom određeno.
(3) Prigovor se izjavljuje sudu koji je donio rješenje u roku od osam dana od dana dostavljanja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. O prigovoru odlučuje sud koji je donio rješenje.
(4) Protiv rješenja donesenog po prigovoru može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostave rješenja. O žalbi odlučuje sud drugog stepena.
(5) Prigovor i žalba ne zaustavljaju tok izvršnog postupka, ali se namirenje tražioca izvršenja odgađa do donošenja odluke prvostepenog suda po prigovoru. Izuzetno, kada je izvršnom ispravom određena obaveza izdržavanja ili kada se izvršenje provodi naplatom s transakcijskog računa pravnog lica u korist imaoca istog takvog računa kao tražioca izvršenja, kao i u drugim slučajevima određenim ovim Zakonom, može doći do namirenja prije donošenja odluke po prigovoru.
(6) Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek."
VI. Dopustivost
- 19.U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
- 20.Prva dva pitanja u vezi sa dopustivošću predmetnih apelacija jesu da li su ove apelacije ratione materiae kompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine, te da li su očigledno neosnovane.
- 21.Naime, predmet ovih apelacija jeste dužina trajanja izvršnog postupka. Odluke sudova koje se tiču izvršenja, u principu, ne potpadaju pod član 6. stav 1. Evropske konvencije. Ipak, Ustavni sud je u svom predmetu broj U 21/02 (od 26. marta 2004. godine, tačka 40) ukazao "na već izražen stav Evropskog suda za ljudska prava da izvršenje presude koju donese bilo koji sud mora da bude posmatrano kao integralni dio 'suđenja u smislu člana 6. Evropske konvencije. Evropski sud je već prihvatio taj princip u predmetima koji se tiču dužine postupka (vidi presudu Evropskog suda za ljudska prava, Di Pede protiv Italije i Zappia protiv Italije, od 26. septembra 1996. godine, Izvještaji o presudama i odlukama 1996-IV, st. 16-24)". S obzirom na ovu praksu, a uzimajući u obzir činjenicu da se predmetni slučaj, upravo, tiče dužine trajanja izvršnog postupka, Ustavni sud zaključuje da su ove apelacije ratione materiae kompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine, tj. članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije.
- 22.Dalje, Ustavni sud primjećuje da su od dana donošenja pravosnažnih presuda do dana donošenja ove odluke prošle otprilike tri godine, a izvršenje nije provedeno. Član 5. Zakona o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine predviđa "hitnost" u postupanju u izvršnom postupku. Dovodeći u vezu ove dvije činjenice, Ustavni sud zaključuje da predmetne apelacije nisu očigledno neosnovane.
- 23.Također, s obzirom na to da se radi o problemu "dužine trajanja postupka", Ustavni sud nije obavezan da ispituje kriterij poštivanja 60-dnevnog roka za podnošenje apelacije iz člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Naime, u kontekstu apelacione nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, izraz "presuda" se mora široko tumačiti. Taj izraz ne treba samo uključivati sve vrste odluka i rješenja već i nedostatak donošenja odluke, kada se za takav nedostatak utvrdi da je neustavan (vidi Odluku Ustavnog suda broj U 23/00 od 2. februara 2001. godine, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 10/01). Konačno, Ustavni sud navodi da u Bosni i Hercegovini ne postoji efektivno pravno sredstvo koje bi omogućilo apelantima da se žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dopušteno da se izvrši sudska presuda/nagodba (vidi Odluku Ustavnog suda broj AP 288/04 od 17. decembra 2004. godine, tačka 22).
- 24.Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
- 25.Apelanti tvrde da su povrijeđena njihova prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 6. stav 1. Evropske konvencije zbog pasivnosti izvršnih organa i nerazumne dužine trajanja ovih postupaka.
- 26.Član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
"Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
(...)
- e)Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom."
Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
"1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. Š...Ć"
- 27.Povreda dužine razumnog roka zavisi od slučaja do slučaja (vidi Odluku Ustavnog suda broj U 17/00 od 4. maja 2001. godine, tačka 28, "Službeni glasnik BiH" broj 17/01). Polazeći od kriterija utvrđenih praksom Evropskog suda za ljudska prava, Ustavni sud ističe da se razumnost trajanja postupka ocjenjuje u svjetlu svih okolnosti predmeta, uzimajući naročito u obzir složenost predmeta, ponašanje strana u postupku, s jedne strane, i suda i javnih vlasti, s druge strane (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Vernillo, presuda od 20. februara 1981. godine, serija A, broj 198, stav 30). Ustavni sud naglašava da se složenost postupka mora razmatrati u svjetlu činjeničnog i pravnog aspekta konkretnog predmeta (vidi Odluku Ustavnog suda broj AP 769/04 od 30. novembra 2004. godine, tačka 32).
Dužina trajanja izvršnog postupka
- 28.Apelanti su pokrenuli izvršne postupke u periodu od 14. septembra 2004. godine do 14. januara 2005. godine. Do dana donošenja ove odluke izvršni sud nije okončao postupke. Prema tome, predmetni izvršni postupci traju oko tri godine.
Složenost izvršnog postupka
- 29.Predmetni postupci se tiču isplate novčanih iznosa po osnovu potraživanja iz radnog odnosa (plaće, regresi, troškovi putovanja, zatezne kamate i troškovi postupka) za svakog apelanta kako je utvrđeno relevantnom presudom, tj. sudskom nagodbom. U izvršnom postupku učestvuju samo tražilac izvršenja i izvršenik, tj. ne postoji miješanje trećih strana. Dalje, predmet izvršenja su mala novčana potraživanja, što ukazuje na relativnu jednostavnost prilikom izvršenja. Konačno, Ustavni sud nije mogao pronaći druge elemente koji bi ukazivali na kompliciranost izvršnog postupka. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da se radi o relativno jednostavnom izvršnom postupku.
Ponašanje strana u postupku
- 30.Općinski sud u Cazinu, u periodu od 21. decembra 2004. godine do 25. februara 2005. godine, donio je rješenja o izvršenju. Iako Ustavni sud nema tačne vremenske pokazatelje, iz utvrđenog činjeničnog stanja je evidentno da je izvršni sud, u periodu od marta 2005. godine do marta 2006. godine, pokušao da provede izvršenje. Apelanti, međutim, nisu uspjeli da naplate svoja potraživanja izvršenjem na transakcijskom računu izvršenika, te su 9. marta 2006. godine podnijeli prijedlog za promjenu predmeta izvršenja pljenidbom, popisom i prodajom pokretnih stvari izvršenika. Općinski sud u Cazinu je 17. i 18. aprila 2006. godine u svim predmetima donio zaključak o predujmu sudskih troškova izvršenja. Svi apelanti su postupili u skladu sa navedenim zaključcima i izvršili uplatu. Dalje, Općinski sud u Cazinu navodi da, nakon što je opunomoćenik tražilaca izvršenja-apelanata izvršio uplatu, sudski izvršitelji su 15. i 16. maja 2006. godine izašli na mjesto događaja, Hotel "Sedra", Ostrožac, radi pljenidbe, popisa i prodaje stvari izvršenika (preduzeća). U službenoj zabilješci, sačinjenoj na mjestu događaja, sudski izvršitelji su konstatirali da se izvršenje nije moglo provesti, zato što ga je spriječio direktor Halil Bajramović, jedan od većinskih vlasnika izvršenika DD "Dubrava" Cazin.
- 31.Na osnovu ovih činjenica, Ustavni sud, prije svega, konstatira da je izvršni sud donio rješenja o izvršenju u veoma kratkom roku. Naime, nakon podnošenja prijedloga za izvršenje, Općinski sud u Cazinu je nakon nekoliko mjeseci donio sva rješenja o izvršenju.
- 32.Dalje, od tog momenta izvršnom sudu je trebalo godinu dana da pokuša izvršiti naplatu putem transakcijskog računa izvršenika (mart 2005-mart 2006). Ta radnja, per se, nije komplicirana. Međutim, rok od godinu dana, u kojem je sud pokušao da provede izvršenja naplatom s transakcijskog računa izvršenika, za Ustavni sud je nerazumno dug. Ustavni sud ponavlja da je izvršni postupak, u skladu sa članom 5. Zakona o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, hitne prirode. Osim toga, prema stanju spisa, ne može se utvrditi da su transakcijski računi izvršenika blokirani, što je bila obaveza suda da učini.
- 33.Ustavni sud primjećuje da su apelanti u martu 2006. godine podnijeli prijedlog za promjenu predmeta izvršenja pljenidbom, popisom i prodajom pokretnih stvari izvršenika. Izvršni sud je pokušao da provede izvršenje 15. i 16. maja 2006. godine, ali bez uspjeha. Naime, privatno lice, direktor Halil Bajramović, jedan od većinskih vlasnika izvršenika DD "Dubrava" Cazin, spriječio je sud u obavljanju njegovih poslova. Komisija za ljudska prava u svojem predmetu (CH/01/8393, Edib Hifziefendić protiv Republike Srpske, Odluka o prihvatljivosti i meritumu od 5. oktobra 2005. godine, tačka 75. i dalje) naglasila je da je nadležna institucija (sud) obavezna da upotrijebi silu, uz pomoć centra javne sigurnosti, ukoliko je to potrebno i proporcionalno, da bi se sudsko rješenje izvršilo. U protivnom, nadležni organ krši svoje pozitivne obaveze koje proizlaze iz pravnog sistema, uključujući sistem zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda. Za Ustavni sud je neprihvatljivo da se sudska vlast pri obavljanju svojih dužnosti mora pokoriti samovolji privatnih lica. To je suprotno principu vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
- 34.Osim toga, Ustavni sud nije dobio obrazloženje zašto je izvršni sud bio neaktivan u periodu od maja 2006. godine do dana donošenja ove odluke, a to je period od 18 mjeseci. Jedino obrazloženje koje je prezentirano Ustavnom sudu jeste da u izvršnom sudu postoji 15.000 predmeta na kojim se radi. Preopterećenost sudstva, općenito, ne može se prihvatiti kao opravdanje, budući da su države ugovornice Evropske konvencije dužne organizirati administriranje pravde na takav način da sudovi ispunjavanju zahtjeve iz člana 6. Evropske konvencije. Međutim, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, države ugovornice nisu odgovorne u slučaju privremenog zaostatka svojih sudova pod uvjetom da preduzmu odgovarajuće mjere da se takva vanredna situacija popravi (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Zimmermann i Steiner protiv Švajcarske, presuda od 13. jula 1983. godine, serija A, broj 66, st. 25-32; vidi odluke Ustavnog suda broj AP 600/04 od 17. februara 2005. godine, tačka 25; broj AP 505/04 od 15. juna 2005. godine, tačka 31). Ipak, u konkretnom predmetu izvršni sud nije obrazložio od kada je nastao toliki zaostatak u rješavanju predmeta, te kakve mjere je preduzeo izvršni sud s ciljem poboljšanja administriranja pravde. Ustavni sud ne može prihvatiti paušalan navod o zaostalim predmetima a da ne uoči dobru namjeru i konkretan rad nadležnog organa u borbi protiv takvih problema.
- 35.Konačno, izvršenik je naveo da je odmah nakon donošenja rješenja o izvršenju, u zakonskom roku, uložio prigovor na njih. U skladu sa članom 12. stav 5. Zakona o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, "prigovor i žalba ne zaustavljaju tok izvršnog postupka, ali se namirenje tražioca izvršenja odgađa do donošenja odluke prvostepenog suda po prigovoru. Izuzetno, kada je izvršnom ispravom određena obaveza izdržavanja ili kada se izvršenje provodi naplatom s transakcijskog računa pravnog lica u korist imaoca istog takvog računa kao tražioca izvršenja, kao i u drugim slučajevima određenim ovim Zakonom može doći do namirenja prije donošenja odluke po prigovoru". Uzimajući u obzir ovu odredbu, obje strane u postupku bi bile zainteresirane da se postupak povodom prigovora na rješenje o izvršenju što prije riješi. Međutim, Ustavni sud nema informaciju da je nadležni izvršni sud preduzeo bilo kakvu radnju radi rješavanja prigovora, mada je od dana ulaganja prigovora prošao veoma dug vremenski period.
- 36.In conclusio, Ustavni sud smatra da nadležni sud, uprkos činjenici da je preduzeo određene radnje, nije vladao izvršnim postupkom, nije reagirao u razumnom roku i preduzimao procesne radnje, a opravdanja koja su data nisu dovoljna da bi opravdala izvršni sud zbog neizvršenja pravosnažnih sudskih presuda i nagodbi u periodu od otprilike tri godine. Ustavni sud smatra da je povrijeđeno pravo apelanata na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
- 37.Ovakav zaključak Ustavnog suda zasniva se na dosadašnjoj praksi. Tako je, naprimjer, Dom za ljudska prava zaključio da neizvršenje pravosnažne sudske presude u periodu od sedam mjeseci predstavlja kršenje prava podnosioca prijave na sud zaštićenog članom 6. stav 1. Evropske konvencije (CH/01/8110, D.R. protiv Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, Odluka o prihvatljivosti i meritumu od 7. marta 2003. godine, tačka 69; slično CH/01/6921, Ibrahim Smajić protiv Federacije Bosne i Hercegovine, Odluka o prihvatljivosti i meritumu Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine od 8. februara 2006. godine, tačka 44).
VIII. Zaključak
- 38.Ustavni sud smatra da je povrijeđeno pravo apelanata na izvršenje pravosnažnih i izvršnih sudskih presuda i nagodbi u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 6. stav 1. Evropske konvencije, jer su sudovi, u roku od tri godine, uprkos činjenici da su izvršili određene radnje, propustili da vladaju postupkom, koriste raspoloživa zakonska sredstava, te bili neaktivni u određenim periodima. Osim toga, sudovi, pravdajući se velikim zaostatkom u rješavanju predmeta, nisu obrazložili mjere koje su preduzeli kako bi taj problem riješili.
- 39.Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
- 40.Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
AP 2358/07
Predsjednica
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović, s. r.