Aktio

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o dopustivosti i meritumu

na sjednici održanoj 17. septembra 2008. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u predmetu broj AP 1116/07, rješavajući apelaciju Zorana Buntića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 60/05), u sastavu:

Seada Palavrić, predsjednica

Miodrag Simović, potpredsjednik

Valerija Galić, potpredsjednica

Mato Tadić, sudija

Krstan Simić, sudija

Usvaja se apelacija Zorana Buntića.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Ukidaju se Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj Rev-1203/05 od 5. decembra 2006. godine i Rješenje Kantonalnog suda Mostar broj 007-0-Pž-07-000 053 od 22. marta 2007. godine.

Rješenje Kantonalnog suda Mostar broj Pž-68/05 od 1. juna 2005. godine održava se na pravnoj snazi.

Nalaže se Općinskom sudu Mostar da, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od 90 dana od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

  • 1.
    Zoran Buntić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Čitluka podnio je 17. aprila 2007. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj Rev-1203/05 od 5. decembra 2006. godine i Rješenja Kantonalnog suda Mostar (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 007-0-Pž-07-000 053 od 22. marta 2007. godine. Apelant je, također, podnio zahtjev da se donese privremena mjera kojom bi Ustavni sud naredio da se prekine predmetni parnični postupak pred prvostepenim sudom do okončanja postupka pred Ustavnim sudom zbog toga što predložena privremena mjera doprinosi pravilnom vođenju ovoga postupka, kao i postupaka apelanta "Kompas-Međugorje" d.d. povodom apelacija broj AP 1637/06 i AP 1057/07, koji su usko povezani i koji, prema zaključcima Vrhovnog i Kantonalnog suda, predstavljaju prethodna pitanja u odnosu na apelacije broj AP 1637/06 i AP 1057/07.
  • 2.
    Apelant je dopunio apelaciju 11. i 25. juna 2007. godine i 4. februara 2008. godine.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

  • 3.
    Povodom apelantovog zahtjeva za izdavanje privremene mjere, Ustavni sud je, na sjednici Malog vijeća, održanoj 26. juna 2007. godine, donio odluku o privremenoj mjeri kojom je zahtjev odbijen.
  • 4.
    Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Vrhovnog i Kantonalnog suda i učesnika u postupku Općine Čitluk zatraženo je 18. jula 2007. godine da dostave odgovore na apelaciju. Od Općinskog suda Mostar (u daljnjem tekstu: Općinski sud) 12. marta 2008. godine zatraženo je da dostavi odgovor na apelaciju.
  • 5.
    Vrhovni sud i Javno pravobranilaštvo Općine Čitluk, kao zakonski zastupnik Općine Čitluk, dostavili su odgovor na apelaciju 26. jula, odnosno 30. jula 2007. godine, Općinski sud je odgovorio 1. aprila 2008. godine, a Kantonalni sud nije dostavio odgovor na apelaciju.
  • 6.
    Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori na apelaciju dostavljeni su apelantu 12. marta i 15. aprila 2008. godine.

III. Činjenično stanje

  • 7.
    Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
  • 8.
    Rješenjem Općinskog suda Mostar broj PS-131/03-I od 20. decembra 2004. godine odbačena je tužba tužioca Općine Čitluk (u daljnjem tekstu: tužilac) zbog nepostojanja pravnog interesa na tužiočevoj strani da se "utvrdi da je Ugovor o prodaji i prijenosu dionica 'Kompas- Međugorja' d.d. Međugorje zaključen između 'Kompas-Internationala' d.d. Ljubljana kao prodavca, s jedne strane, i apelanta kao kupca, sa druge strane, ovjeren 9. februara 1999. godine pred Osnovnim sudom u Čitluku pod brojem OV-69/99 ništav i da on ne proizvodi pravno djejstvo. Saglasno ovom utvrđenju, uspostavlja se stanje upisa u registarskom ulošku broj I-2417 kod Kantonalnog suda kako je to bilo 30. decembra 1998. godine, a sve u roku od 30 dana i pod prijetnjom izvršenja". Navedenim rješenjem tužilac je obavezan da naknadi troškove parničnog postupku apelantu kao prvotuženom i drugotuženom "Kompas-Internationalu" d.d. Ljubljana u preciziranim iznosima.
  • 9.
    Rješenjem Kantonalnog suda broj Pž-68/05 od 1. juna 2005. godine odbijena je tužiočeva žalba kao neosnovana i prvostepeno Rješenje Općinskog suda od 20. decembra 2004. godine potvrđeno.
  • 10.
    Protiv Rješenja Kantonalnog suda od 1. juna 2005. godine tužilac je izjavio reviziju Vrhovnom sudu. Rješavajući o tužiočevoj reviziji Vrhovni sud je Rješenjem broj Rev-1203/05 od 5. decembra 2006. godine uvažio reviziju, osporeno drugostepeno rješenje ukinuo i predmet vratio drugostepenom sudu na ponovno suđenje.
  • 11.
    Postupajući po Rješenju Vrhovnog suda od 5. decembra 2006. godine, Kantonalni sud je donio Rješenje broj 007-0-Pž-07-000 053 od 22. marta 2007. godine kojim se tužiočeva žalba usvaja, Rješenje Općinskog suda broj PS-131/03-I od 20. decembra 2004. godine ukida i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovni postupak. U obrazloženju se navodi da je Vrhovni sud tom sudu naložio da postupi prema odredbama čl. 217. do 220. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), da ponovo odluči o tužiočevoj žalbi na prvostepeno rješenje, imajući u vidu primjedbe Vrhovnog suda i propise koji su bili na snazi u vrijeme nastanka spornog odnosa. Postupajući po navedenim primjedbama, ovaj sud je ustanovio da je prvostepeni sud počinio bitnu povredu postupka iz člana 227. stav 1. tačka 2. u vezi sa članom 54. stav 2. ZPP i svojim nezakonitim ponašanjem onemogućio tužioca da raspravlja pred sudom. Ova povreda je utjecala na donošenje zakonite i pravilne odluke.
  • 12.
    U dokumentaciji spisa se nalazi podnesak Javnog pravobranilaštva Općine Čitluk broj Ps-131-03 od 14. septembra 2006. godine koji je javni pravobranilac Općine Čitluk Nikola Sivrić uputio Vrhovnom sudu putem Općinskog suda u predmetu Općine Čitluk kao tužioca protiv tuženih, apelanta i "Kompas-Internationala" d.d. Ljubljana. Predmet podneska je: "Povlačenje revizije u predmetu broj Ps-131/03." U tekstu podneska se navodi: "Dana 8. jula 2006. godine Općina Čitluk uložila je reviziju na pravomoćnu presudu Županijskog suda Mostar broj Pž-68/05 od 1. juna 2005. godine. Općina Čitluk sa tuženima je uredila da se ovaj predmet riješi mirnim putem, te povlači već uloženu reviziju." Podnesak je dostavljen Općinskom sudu 15. septembra 2006. godine, što potvrđuje prijemna knjiga pošte.

IV. Apelacija

a) Navodi iz apelacije

  • 13.
    Apelant je podnio apelaciju Ustavnom sudu u kojoj navodi da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te pravo na slobodu kretanja robe, usluga, kapitala i lica iz člana 1. stav 4. Ustava Bosne i Hercegovine.
  • 14.
    U dopuni apelacije apelant je naveo da mu je 7. juna 2007. godine Općinski sud dopustio da izvrši uvid u predmetni spis i kopiranje spisa. Prilikom uvida u spis u prisustvu uređujeće sutkinje Angele Pušić utvrđeno je da se u spisu nalazi podnesak kojim je Općina Čitluk odustala od revizije izjavljene protiv pravomoćnog Rješenja Kantonalnog suda broj Pž-68/05 od 1. juna 2005. godine, kao i činjenica da je označeni podnesak primljen u Općinskom sudu 15. septembra 2006. godine, to jeste duže od tri mjeseca prije donošenja osporenog rješenja o reviziji Vrhovnog suda.
  • 15.
    S obzirom na to da je iz podneska Općine Čitluk od 14. septembra 2006. godine očigledno da je Općina Čitluk znatno prije donošenja osporenog Rješenja Vrhovnog suda od 5. decembra 2006. godine odustala od izjavljene revizije, te da Vrhovni sud prilikom donošenja navedenog rješenja nije imao u vidu podnesak stranke kojim je stranka odustala od izjavljene revizije, očito je, prema apelantovom mišljenju, da je Vrhovni sud osporeno rješenje donio mimo zahtjeva stranke i izvan granica zahtjeva koji su podneseni u postupku, čime su očigledno prekršena osnovna načela parničnog postupka iz člana 2. stav 1, člana 3. stav 1. ZPP i povrijeđene odredbe parničnog postupka iz člana 209. u vezi sa članom 204. st. 2. i 3, te čl. 253. i 247. ZPP. Apelant smatra da su krajnje proizvoljno primijenjene odredbe ZPP, što je imalo odlučni utjecaj na donošenje zakonite i pravične odluke u predmetnom sporu iz čega je očigledno da je povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje.
  • 16.
    Apelant, također, ističe da je Tužilaštvo BiH, pred kojim se vodi postupak zbog neizvršenja Odluke Doma za ljudska prava za BiH broj CH/01/6930 pod brojem KTA-221/06, apelantu dostavilo podnesak broj P-131/ 06 od 30. aprila 2007. godine kojim Općina Čitluk izrijekom potvrđuje navode apelacije da je 14. septembra 2006. godine odustala od revizije izjavljene protiv Rješenja Kantonalnog suda broj Pž-68/05. Uz označeni podnesak apelantu su dostavljeni i dokazi u ovjerenim fotokopijama iz kojih je vidljivo da je Općina Čitluk znatno prije donošenja osporenih odluka Vrhovnog i Kantonalnog suda odustala od revizije. Apelant navodi da uopće nisu postojale zakonske pretpostavke da se donesu osporene odluke, koje su donesene izvan granica podnesenog zahtjeva i protivno načelu slobodnog raspolaganja zahtjevima koji su izneseni u postupku.
  • 17.
    Osim toga, apelant ističe da je u donošenju rješenja Vrhovnog suda učestvovala kao sutkinja izvjestiteljica Tifa Potogija, koja je za vrijeme trajanja ovog postupka u izvjesnom smislu bila zakonski zastupnik tužioca. Te okolnosti dovode u sumnju njenu nepristranost, što apelant dokazuje uvidom u biografiju imenovane sutkinje koja je obavljala dužnost zamjenika federalnog pravobranioca za vrijeme trajanja ovog spora. Osim toga, apelant se žali da je u konkretnom slučaju predmet vraćen po treći put prvostepenom sudu i da postupak traje duže od osam godina, što je povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku. Dalje, Kantonalni sud je osporenim rješenjem dao protivzakonitu uputu da je rješenje ovog spora prema svojoj suštini prethodno pitanje za pravilno odlučivanje u drugom sporu tužioca "Kompas-Međugorja" d.d. protiv Općine Čitluk, čija je izvjesna posljedica da Općinski sud ne može rješavati postupak povodom tužbe "Kompas- Međugorja" d.d. protiv Općine Čitluk dok se ovaj postupak pravomoćno ne okonča. Iako je Odlukom o preispitivanju Doma za ljudska prava broj CH/01/6930 utvrđeno da je povrijeđeno pravo "Kompas-Međugorja" d.d. na mirno uživanje imovine, kao i pravo na pravično suđenje u razumnom roku, povodom čega je naređeno domaćim sudovima da postupke radi pravične naknade za povredu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju brzo okončaju, a najkasnije do 5. maja 2004. godine, tako upriličeni učinci osporenih odluka Vrhovnog i Kantonalnog suda nedvosmisleno ukazuju na okolnost da, imajući u vidu dosadašnju praksu u konkretnom predmetu, sudovi u narednih osam godina ne mogu nastaviti postupke povodom tužbi "Kompas-Međugorja" d.d. radi pravične naknade za već utvrđene povrede Ustava BiH i Evropske konvencije. Apelant predlaže da Ustavni sud sam odluči o meritumu ovog predmeta i odluku dostavi nadležnim organima radi osiguranja apelantovih ustavnih prava koja su povrijeđena osporenim odlukama.

b) Odgovor na apelaciju

  • 18.
    Vrhovni sud je odgovorio da u cijelosti ostaje pri svojoj odluci i da ne smatra da su tom odlukom povrijeđena apelantova prava na koja se žali u apelaciji.
  • 19.
    U odgovoru Općinskog suda nova sutkinja zadužena predmetnim spisom Rabija Tanović navela je da, nakon odlaska ranije zaduženog sudije Alkana Mujića na notarsku dužnost, povodom predmetnog spisa nije postupano.
  • 20.
    Javna pravobraniteljica Općine Čitluk u odgovoru je istakla da osporenim odlukama nisu povrijeđena apelantova prava na koja se žali, pogotovo što se u konkretnom slučaju ne radi o konačnim aktima, te da će apelant u toku postupka imati mogućnost da iznese svoje argumente. U vezi sa odustankom Općine Čitluk od revizije, pravobraniteljica je navela da u predmetu broj Pž-68/05 postoji dopis od 14. septembra 2006. godine iz kojeg je vidljivo da je Općina Čitluk odustala od revizije, a u knjizi pošte postoji podatak da je isti dopis dostavljen 15. septembra 2006. godine Općinskom sudu. Navela je, također, da je na dužnosti općinskog javnog pravobranioca Općine Čitluk od 1. aprila 2007. godine, tako da je navedene podatke dostavila na osnovu uvida u spis predmeta broj Pž-68/05.

V. Relevantni propisi

  • 21.
    U Zakonu o parničnom postupku ("Službene novine FBiH", broj 53/03) relevantne odredbe glase:

Član 2. stav 1.

(1) U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

Član 3. stav 1.

(1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom postupka.

Član 204. st. 2. i 3.

(2) Do donošenja odluke drugostepenog suda stranka može odustati od već podnesene žalbe.

(3) Odricanje ili odustanak od žalbe ne može se opozvati.

Član 209.

Povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od ut??caja na donošenje zakonite i pravilne presude.

Član 241.

Revizijski sud ispituje osporenu presudu samo u onom dijelu u kome se ona ?sporava revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parničnog postupka koje se odnose na stranačku sposobnost i zastupanje.

Član 247.

(1) Nedopuštenu reviziju odbacit će revizijski sud rješenjem, kao i nepravovremenu ili nepotpunu reviziju, ako to, u granicama svojih ovlaštenja, nije učinio prvostepeni sud.

(2) Revizija je nedopuštena ako ju je izjavilo lice koje nije ovlašteno na podnošenje revizije, ili lice koje je odustalo od revizije, ili ako lice koje je izjavilo reviziju nema pravni interes za podnošenje revizije, ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne može podnijeti.

VI. Dopustivost

  • 22.
    U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
  • 23.
    U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
  • 24.
    Također, u skladu sa članom 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
  • 25.
    Prema ustaljenoj praksi Ustavnog suda, pravilo iscrpljivanja pravnih lijekova zahtijeva da apelant dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na posljednji pravni lijek, koji je efikasan i adekvatan da ispita nižestepene odluke kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Osporeno Rješenje Vrhovnog suda broj Rev-1203/05 u konkretnom slučaju predstavlja odgovor na posljednji pravni lijek moguć prema zakonu, u odnosu na povrede prava na pravično suđenje na koje se apelant žali. U konkretnom predmetu tužilac je odustao od izjavljene revizije protiv pravomoćnog Rješenja Kantonalnog suda broj Pž-68/05 zbog čega Vrhovni sud nije ni mogao odlučivati o takvoj reviziji i donijeti osporeno Rješenje broj Rev-1203/05. Protiv navedenog rješenja Vrhovnog suda u odnosu na povrede na koje se apelant žali ne postoji drugi djelotvoran pravni lijek, adekvatan da ispita osporenu odluku. Ustavni sud smatra da apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava na pravično suđenje, zagarantiranog Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da je predmetna apelacija dopustiva iako još uvijek nije donesena konačna odluka u predmetu spora.
  • 26.
    Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII. Meritum

  • 27.
    Apelant osporava navedene odluke, smatrajući da je njima povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Pravo na pravično suđenje

  • 28.
    Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

(...)

  • e)
    Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

  • 1.
    Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. Š...Ć
  • 29.
    U konkretnom slučaju predmet spora je utvrđivanje ništavosti ugovora o kupovini i prijenosu dionica. Dakle, radi se o predmetu građanskopravne prirode, pa je član 6. Evropske konvencije primjenjiv. Prema tome, Ustavni sud mora preispitati da li je spor pred sudom bio pravičan onako kako to zahtijeva član 6. stav 1. Evropske konvencije.
  • 30.
    Ustavni sud, općenito, nije nadležan da vrši provjeru utvrđenih činjenica i načina na koji su nižestepeni sudovi protumačili pozitivnopravne propise osim ukoliko odluke nižih sudova krše ustavna prava. To će biti slučaj kada odluka redovnog suda ne uključuje ili pogrešno primjenjuje ustavno pravo, kada je primjena pozitivnopravnih propisa bila očigledno proizvoljna, kada je relevantni zakon sam po sebi neustavan, ili kada je došlo do povrede osnovnih procesnih prava, kao što su pravo na pravičan postupak, pravo na pristup sudu, pravo na efektivan pravni lijek i u drugim slučajevima (vidi, Ustavni sud, Odluka broj U 29/02 od 27. juna 2003. godine, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 31/03). Pravičnost postupka se ocjenjuje na osnovu postupka kao cjeline (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Barbera, Messeque i Jabardo protiv Španije, presuda od 6. decembra 1988. godine, serija A broj 146, stav 68, i Ustavni sud, Odluka broj U 63/01 od 27. juna 2003. godine, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 38/03).
  • 31.
    U konkretnom slučaju apelant se žali da mu je osporenim rješenjem Vrhovnog suda uskraćeno pravo na pravično suđenje zbog toga što je Vrhovni sud proizvoljno primijenio propise o parničnom postupku.
  • 32.
    Ustavni sud zapaža da je Vrhovni sud odlučivao o tužiočevoj reviziji svojim Rješenjem broj Rev-1203/05 od 5. decembra 2006. godine. Predmetnu reviziju tužilac je putem Općinskog suda uložio 8. jula 2006. godine na pravomoćnu Presudu Kantonalnog suda broj Pž-68/05 od 1. juna 2005. godine. Nakon toga 14. septembra 2006. godine tužilac je povukao izjavljenu reviziju i pismeni dopis o povlačenju revizije dostavio Vrhovnom sudu putem Općinskog suda 15. septembra 2006. godine. Iz navedenog proizlazi da je više od dva i po mjeseca prošlo od dana povlačenja revizije do dana odlučenja Vrhovnog suda o predmetnoj reviziji i o ovoj činjenici Općinski sud je bio dužan da obavijesti Vrhovni sud.
  • 33.
    Imajući u vidu citirane odredbe ZPP, Ustavni sud konstatira da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su postavljeni u postupku, zatim, da stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su podnijele tokom postupka, kao i da je revizija nedopuštena ako ju je izjavilo lice koje je odustalo od revizije, koju će kao nedopuštenu odbaciti revizijski sud svojim rješenjem. U konkretnom slučaju nije postojala zakonska mogućnost da Vrhovni sud odlučuje o predmetnoj reviziji, odnosno postoji povreda odredaba parničnog postupka, jer je Sud u toku postupka nepravilno primijenio odredbe ZPP, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne odluke.
  • 34.
    Ustavni sud smatra da je Vrhovni sud, u konkretnom slučaju, na arbitraran način primijenio odredbu člana 247. stav 2. ZPP, jer je odlučivao o reviziji od koje je prethodno tužilac odustao i koju je, stoga, Vrhovni sud trebalo da odbaci kao nedopuštenu (vidi, Ustavni sud, Odluka broj AP 405/04 od 12. aprila 2005. godine, "Službeni glasnik BiH", broj 40/05, tač. 23. i 24).
  • 35.
    Na osnovu navedenog, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Ostali navodi

  • 36.
    S obzirom na zaključak u vezi sa kršenjem prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije neophodno ispitati i ostale navode apelacije.

VIII. Zaključak

  • 37.
    Ustavni sud smatra da postoji kršenje prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada Vrhovni sud u revizijskom postupku arbitrarnom primjenom prava propusti da o dopuštenosti revizije odluči na osnovu relevantnih odredaba zakona.
  • 38.
    Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
  • 39.
    Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine

Seada Palavrić