Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Pravilnik o potrebnoj dokumentaciji za ocjenu fitofarmaceutskih sredstava

Na osnovu člana 16. stav 4. Zakona o fitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, na 35. sjednici, održanoj 16. decembra 2015. godine, donijelo je

PRAVILNIK
O POTREBNOJ DOKUMENTACIJI ZA OCJENU FITOFARMACEUTSKIH SREDSTAVA

Član 1.Predmet

Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj dokumentacije za ocjenu fitofarmaceutskih sredstava (u daljem tekstu: FFS) u cilju registracije FFS.

Član 2.Potrebna dokumentacija za ocjenu FFS

Detaljan sadržaj zahtijevane dokumentacije, sa svim podacima za ocjenu FFS, propisan je u Prilogu, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Član 3.Stupanje na snagu

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 275/15
16. decembra 2015. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.

PRILOG
UVOD

1. Informacije koje se moraju dostaviti, njihovo dobijanje i predstavljanje

Dostavljene informacije moraju ispunjavati najmanje sljedeće zahtjeve:
1.1. Informacije moraju biti dovoljne za ocjenu efikasnosti i predvidljivih rizika, trenutnih ili odgođenih, koje FFS može predstavljati za ljude, uključujući osjetljive grupe, kao i za životinje i životnu sredinu, pri čemu sadrže sve informacije i rezultate ispitivanja iz ovog Priloga.
1.2. Moraju sadržavati informacije o mogućim štetnim uticajima FFS na zdravlje ljudi, životinja ili na podzemne vode, kao i informacije o poznatim i očekivanim kumulativnim i sinergijskim uticajima.
1.3. Uključivati sve informacije o potencijalno neprihvatljivim uticajima FFS na životnu sredinu, na biljke i biljne proizvode, kao i informacije o poznatim i očekivanim kumulativnim i sinergijskim uticajima.
1.4. Informacije moraju sadržavati sve relevantne podatke iz stručno pregledane javno raspoložive naučne literature o aktivnim materijama, metabolitima, produktima reakcija ili razgradnje i FFS koja sadrže aktivne materije, kao i podatke koji se odnose na nuspojave na zdravlje, životnu sredinu i neciljane vrste. Mora se obezbijediti sažetak ovih podataka.
1.5. Informacije moraju sadržavati potpun i nepristrasan izvještaj o provedenim ispitivanjima, kao i kompletan opis tih ispitivanja. Te informacije nisu potrebne ako je ispunjen jedan od sljedećih uslova:
(a) nisu potrebne zbog prirode sredstva ili zbog predloženog načina upotrebe ili nisu potrebne iz naučnih razloga;
(b) nije ih moguće obezbijediti iz tehničkih razloga.
U ovom slučaju potrebno je priložiti obrazloženje.
1.6. Kada je moguće, informacije moraju biti dobijene sa testnim metodama, navedenim u listi iz tačke 6. Ako odgovarajuće međunarodno ili nacionalno priznate smjernice za testiranja nisu raspoložive, koriste se smjernice za testiranje prihvaćene od strane evropskog nadležnog organa. Sva odstupanja moraju se navesti i obrazložiti.
1.7. Informacije moraju sadržavati puni opis korištenih metoda testiranja.
1.8. Kada je moguće, informacije moraju biti dobijene u skladu sa propisima o zaštiti životinja koje se koriste u naučne svrhe.
1.9. Informacije moraju sadržavati listu krajnjih tačaka za FFS.
1.10. Informacije moraju sadržavati prijedlog za klasifikaciju i obilježavanje FFS u skladu sa propisima koji uređuju klasifikaciju, pakiranje i obilježavanje opasnih proizvoda.
1.11. Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja (u daljem tekstu: nadležni organ) može zahtijevati informacije o koformulantima iz propisa o zahtijevanim podacima za aktivne materije. Prije zahtijevanja za dodatna ispitivanja nadležni organ će ocijeniti sve raspoložive informacije obezbijeđene u skladu sa drugim zakonodavstvom.
1.12. Dostavljene informacije u vezi sa FFS i dostavljene informacije u vezi sa aktivnom materijom moraju biti dovoljne za:
(a) odlučivanje o registraciji FFS,
(b) određivanje uslova ili ograničenja u vezi sa svakom registracijom,
(c) ocjenu kratkoročnih i dugoročnih rizika za neciljane vrste, populacije, zajednice i procese,
(d) određivanje relevantnih mjera prve pomoći, kao i relevantnih dijagnostičkih i tarapeutskih mjera u slučaju trovanja ljudi,
(e) ocjenu akutne i hronične izloženosti potrošača, uključujući, gdje je potrebno, kumulativnu ocjenu rizika koja se zasniva na izloženosti većem broju aktivnih materija,
(f) ocjenu akutne i hronične izloženosti vršilaca tretiranja, radnika, stanovnika i drugih prisutnih lica, uključujući, gdje je potrebno, kumulativnu izloženost većem broju aktivnih materija,
(g) ocjenu u pogledu vrste i obima rizika za ljude i životinje (vrste uobičajeno hranjene i čuvane od strane ljudi ili životinja za proizvodnju hrane) i rizici za druge neciljane vrste kičmenjaka,
(h) predviđanje distribucije, stanja i ponašanja u životnoj sredini, kao i protok vremena u tim procesima,
(i) određivanje neciljanih vrsta i populacija koje mogu biti ugrožene zbog potencijalne izloženosti,
(j) ocjenu uticaja FFS na neciljane vrste,
(k) određivanje mjera potrebnih za smanjenje zagađenja životne sredine i uticaja na neciljane vrste,
(l) razvrstavanje FFS u pogledu opasnosti u skladu sa propisima koji uređuju klasifikaciju, pakiranje i obilježavanje opasnih proizvoda.
1.13. Za planiranje testova i analiziranje podataka, gdje je potrebno, moraju se koristiti odgovarajuće statističke metode.
1.14. Proračuni izloženosti oslanjaju se na naučne metode usvojene od strane Evropske agencije za bezbjednost hrane (u daljem tekstu: Agencija), kada je moguće. Korištenje dodatnih metoda mora biti obrazloženo.
2. Zahtjevi iz ovog Pravilnika određuju minimalan obim podataka koji se moraju dostaviti. Dodatni zahtjevi mogu biti neophodni u posebnim okolnostima, odnosno posebnim slučajevima, obrascima upotrebe koji nisu uzeti u obzir prilikom odobravanja. Prilikom planiranja i odobravanja testova, nadležni organ mora poštovati uslove životne sredine, klimatske i poljoprivredne uslove.

3. Dobra laboratorijska praksa (DLP)

3.1. Testovi i analize moraju biti provedeni u skladu sa principima Dobre laboratorijske prakse, kada je namjena testiranja dobijanje podataka o karakteristikama ili bezbjednosti za zdravlje ljudi, životinja ili životnu sredinu.
3.2. Izuzetno od tačke 3.1., testovi i analize iz Poglavlja 6, dio A i B ovog Pravilnika mogu biti provedeni od strane službeno priznate ispitne laboratorije ili organizacija koje ispunjavaju sljedeće uslove:
(a) da imaju na raspolaganju dovoljno naučnog i tehničkog osoblja koje posjeduje neophodno obrazovanje, obuku, tehničko znanje i iskustvo za dodijeljene zadatke;
(b) da imaju na raspolaganju odgovarajuću i mjerodavnu opremu potrebnu za pravilno izvođenje testova i mjerenja za koja tvrde da ih mogu stručno obaviti. Ova oprema mora biti propisno održavana i kalibrirana, prema potrebi prije primjene, a kasnije, u skladu sa uspostavljenim programom;
(c) da imaju na raspolaganju odgovarajuća eksperimentalna polja i po potrebi staklenike, ormare za rast ili skladišne prostore, a sredina u kojoj se izvodi testiranje ne smije uzrokovati poništavanje rezultata ili štetan uticaj na potrebnu tačnost mjerenja;
(d) da svojim odgovornim licima daju na raspolaganje operativne procedure i pravila koja se koriste za testove;
(e) da na zahtjev nadležnog organa prije početka testa daju podatke o mjestu obavljanja testa i o testiranom FFS;
(f) da obezbijede da kvalitet obavljenog posla bude u skladu sa vrstom, obimom, količinom i predviđenom namjenom;
(g) da vode evidenciju o svim zapažanjima, proračunima i dobijenim podacima, evidenciju o kalibraciji i konačni izvještaj o testiranju u vremenskom periodu u kojem je proizvod odobren.
3.3. Službeno priznate ispitne laboratorije i organizacije, na zahtjev nadležnog organa moraju:
a) da izvještavaju nadležni organ o svim informacijama, potrebnim kao dokaz da ispunjavaju zahtjeve tačke 3.2.,
b) da omogućuju inspekciju, u bilo koje vrijeme, kako bi se provjerila usklađenost sa tačkom 3.2..
3.4. Izuzetno od tačke 3.1.:
3.4.1. Za aktivne materije koje se sastoje od mikroorganizama ili virusa provedeni testovi i analize s ciljem dobijanja podataka o njihovim karakteristikama i bezbjednosti, osim za aspekte koji se odnose na zdravlje ljudi, mogu biti provedeni u službenim i službeno priznatim ispitnim laboratorijima ili organizacijama koje zadovoljavaju najmanje zahtjeve iz t. 3.2. i 3.3..
3.4.2. Testovi koji su provedeni prije početka primjene ovog Pravilnika, iako nisu u potpunosti u skladu sa DLP ili sa trenutnim metodama testiranja, mogu biti uključeni u procjenu, ako su odobreni od strane nadležnog organa kao naučno važeći, a time otklanjaju potrebu za ponavljanjem testova na životinjama, naročito za ispitivanja kancerogenosti i reproduktivne toksičnosti. Ovaj izuzetak se odnosi na ispitivanja za sve vrste kičmenjaka.

4. Testni materijal

4.1. Zbog uticaja koje mogu imati nečistoće i druge komponente na toksikološko i ekotoksikološko ponašanje, potrebno je dostaviti detaljan opis (specifikaciju) korištenog materijala za svako dostavljeno ispitivanje. Pri izvođenju ispitivanja koristi se FFS koje je u proceduri registracije ili se koristi princip premošćavanja, na primjer korištenje ispitivanja na proizvodu sa uporedivim/ekvivalentnim sastavom. Detaljan opis korištenog sastava mora biti dostavljen.
4.2. Kada se koristi aktivna materija označena radioaktivnim markerima, radioaktivni markeri se stavljaju na jedno ili (ako je potrebno) više mjesta, kako bi se olakšalo razjašnjavanje metaboličkih procesa i transformacija i kako bi se olakšalo ispitivanje o distribuciji aktivne materije i njenih metabolita, kao i produkata reakcija ili razgradnje.

5. Testovi na kičmenjacima

5.1. Testovi na kičmenjacima izvode se samo kada nema drugih dostupnih validiranih metoda.
Alternativne metode koje se mogu razmatrati sadrže metode in vitro i in silico. Potiče se primjena metoda smanjenja broja i usavršavanja postupaka pri istraživanju in vivo kako bi se što je moguće više smanjio broj životinja na kojima se obavljaju eksperimenti.
5.2. Principi zamjene, smanjenja i poboljšanja korištenja kičmenjaka moraju biti u potpunosti uzeti u obzir pri planiranju metoda testiranja, posebno ako su dostupne odgovarajuće validirane metode koje mogu zamijeniti, smanjiti ili poboljšati testiranja na životinjama.
5.3. Testiranja koja uključuju namjerno upotrebu aktivne materije ili FFS na ljude ili primate ne sprovode se za potrebe ovog Pravilnika.
5.4. Planovi ispitivanja razmatraju se iz etičkih razloga pažljivo, uzimajući u obzir mogućnost smanjenja, poboljšanja i zamjene testiranja na životinjama. Na primjer, uključivanjem jedne ili više dodatnih doza, grupa ili intervala uzimanja uzoraka krvi u jednom ispitivanju druga ispitivanja možda nije potrebno provesti.
6. Za potrebe informiranja i harmonizacije spisak metoda testiranja i smjernice koje su relevantne za implementaciju ovog Pravilnika objavit će se u "Službenom glasniku BiH". Ova lista će se redovno ažurirati.

DIO A

HEMIJSKA FITOFARMACEUTSKA SREDSTVA

SADRŽAJ

POGLAVLJE 1 Identitet FFS

1.1. Podnosilac
1.2. Proizvođač FFS i aktivnih materija
1.3. Trgovački naziv ili predloženi trgovački naziv i po potrebi proizvođačev razvojni kodni broj sredstva
1.4. Detaljne kvalitativne i kvantitativne informacije o sastavu FFS
1.4.1. Sastav FFS
1.4.2. Informacije o aktivnim materijama
1.4.3. Informacije o protektantima, sinergistima i koformulantima
1.5. Vrsta i šifra FFS
1.6. Djelovanje

POGLAVLJE 2 Fizičke, hemijske i tehničke karakteristike FFS

2.1. Izgled
2.2. Eksplozivnost i oksidativne karakteristike
2.3. Zapaljivost i samozapaljivost
2.4. Kiselost/baznost i pH vrijednost
2.5. Viskoznost i površinski napon
2.6. Relativna gustina i zapreminska gustina
2.7. Stabilnost pri skladištenju i rok upotrebe: uticaj temperature na tehničke karakteristike FFS
2.8. Tehničke karakteristike FFS
2.8.1. Kvašljivost
2.8.2. Trajnost pjene
2.8.3. Suspenzibilnost, spontanost disperzije i stabilnost disperzije
2.8.4. Stepen rastvorivosti i stabilnost rastvora
2.8.5. Raspodjela veličine čestica, sadržaj prašine, drobljivost i mehanička stabilnost
2.8.5.1. Raspodjela veličine čestica
2.8.5.2. Sadržaj praha
2.8.5.3. Drobljivost
2.8.5.4. Tvrdoća i integritet
2.8.6. Sposobnost emulgovanja, ponovnog emulgovanja, stabilnost emulzije
2.8.7. Sipkost, tečenje i prašljivost
2.9. Fizička i hemijska kompatibilnost sa drugim sredstvima, uključujući FFS sa kojima je predložena primjena u smješama
2.10. Prianjanje i raspodjela na sjemenu
2.11. Druga ispitivanja

POGLAVLJE 3 Podaci o primjeni

3.1. Predviđeno područje primjene
3.2. Uticaj na štetne organizme
3.3. Pojedinosti o predviđenoj upotrebi
3.4. Doza i koncentracija aktivne materije
3.5. Metoda primjene
3.6. Broj i vremenski raspored primjena i trajanje zaštite
3.7. Potrebne karence ili druge mjere opreza kako bi se izbjegli fitotoksični uticaji na kulture u plodoredu
3.8. Predložena uputstva za upotrebu

POGLAVLJE 4 Dodatne informacije o FFS

4.1. Karence i druge mjere opreza za zaštitu ljudi, životinja i životne sredine
4.2. Preporučene metode i mjere opreza
4.3. Hitne mjere u slučaju nesreće
4.4. Ambalaža i kompatibilnost FFS sa predloženim ambalažnim materijalima
4.5. Procedure uništenja ili dekontaminacije FFS i njegove ambalaže
4.5.1. Procedure neutralizacije
4.5.2. Kontrolisano spaljivanje

POGLAVLJE 5 Analitičke metode

Uvod
5.1. Metode za dobijanje podataka za potrebe registracije
5.1.1. Metode za analizu FFS
5.1.2. Metode za određivanje ostataka
5.2. Metode za potrebe postregistracione kontrole i monitoringa

POGLAVLJE 6 Podaci o efikasnosti

Uvod
6.1. Predispitivanja
6.2. Ispitivanje efikasnosti
6.3. Podaci o pojavi ili mogućoj pojavi razvoja rezistentnosti
6.4. Štetni uticaji na tretirane kulture
6.4.1. Fitotoksičnost za biljke (uključujući različite sorte) ili biljne proizvode za koje se predlaže upotreba
6.4.2. Uticaji na prinos tretiranog bilja ili biljnih proizvoda
6.4.3. Uticaji na kvalitet bilja ili biljnih proizvoda
6.4.4. Uticaji na procese transformacije
6.4.5. Uticaj na tretirano bilje ili biljne proizvode namijenjene za razmnožavanje
6.5. Zapažanja o drugim neželjenim ili nepredviđenim nuspojavama
6.5.1. Uticaj na kulture u plodoredu
6.5.2. Uticaj na drugo bilje, uključujući susjedne poljoprivredne kulture
6.5.3. Uticaji na korisne i druge neciljne organizme

POGLAVLJE 7 Toksikološka ispitivanja

Uvod
7.1. Akutna toksičnost
7.1.1. Oralna toksičnost
7.1.2. Dermalna toksičnost
7.1.3. Inhalaciona toksičnost
7.1.4. Test nadražljivosti kože
7.1.5. Test nadražljivosti oka
7.1.6. Preosjetljivost kože
7.1.7. Dodatna ispitivanja o FFS
7.1.8. Dodatna ispitivanja za smješe FFS
7.2. Podaci o izloženosti
7.2.1. Izloženost korisnika
7.2.1.1. Procjena izloženosti korisnika
7.2.1.2. Mjerenje izloženosti korisnika
7.2.2. Izloženost drugih prisutnih lica i stanovnika
7.2.2.1. Procjena izloženosti drugih prisutnih lica i stanovnika
7.2.2.2. Mjerenje izloženosti drugih prisutnih lica i stanovnika
7.2.3. Izloženost radnika
7.2.3.1. Procjena izloženosti radnika
7.2.3.2. Mjerenje izloženosti radnika
7.3. Dermalna apsorpcija
7.4. Raspoloživi toksikološki podaci koji se odnose na koformulante

POGLAVLJE 8 Ostaci sredstava u ili na tretiranim proizvodima, hrani i hrani za životinje

POGLAVLJE 9 Stanje i ponašanje u životnoj sredini

Uvod
9.1. Stanje i ponašanje u zemljištu
9.1.1. Stepen razgradnje u zemljištu
9.1.1.1. Laboratorijska ispitivanja
9.1.1.2. Terenska ispitivanja
9.1.1.2.1. Ispitivanja o razgradnji u zemljištu
9.1.1.2.2 Ispitivanja o nakupljanju u zemljištu
9.1.2. Mobilnost u zemljištu
9.1.2.1. Laboratorijska ispitivanja
9.1.2.2. Lizimetrijska ispitivanja
9.1.2.3. Terenska ispitivanja o ispirljivosti
9.1.3. Procjena koncentracije u zemljištu
9.2. Stanje i ponašanje u vodi i sedimentu
9.2.1. Aerobna mineralizacija u površinskim vodama
9.2.2. Ispitivanja o vodi/sedimentu
9.2.3. Ispitivanja o ozračenoj vodi/sedimentu
9.2.4. Procjena koncentracija u podzemnim vodama
9.2.4.1. Proračun koncentracija u podzemnim vodama
9.2.4.2. Dodatni terenski eksperimenti
9.2.5. Procjena koncentracija u površinskim vodama i sedimentu
9.3. Stanje i ponašanje u atmosferi
9.3.1. Put i stepena razgradnje u vazduhu, kao i prenos u vazduhu
9.4. Procjena koncentracija za druge načine izloženosti

POGLAVLJE 10 Ekotoksikološka ispitivanja

Uvod
10.1. Uticaj na ptice i druge kopnene kičmenjake
10.1.1. Uticaj na ptice
10.1.1.1. Akutna oralna toksičnost za ptice
10.1.1.2. Podaci višeg stepena o pticama
10.1.2. Uticaji na druge kopnene kičmenjake osim ptica
10.1.2.1. Akutna oralna toksičnost za sisare
10.1.2.2. Podaci višeg stepena o sisarima
10.1.3. Uticaji na druge divlje kopnene kičmenjake (gmizavci i vodozemci)
10.2. Uticaji na vodene organizme
10.2.1. Akutna toksičnost za ribe, vodene beskičmenjake ili uticaji na vodene alge i makrofite
10.2.2. Dodatna ispitivanja o dugotrajnoj i hroničnoj toksičnosti za ribe, vodene beskičmenjake i organizme koji žive u sedimentu
10.2.3. Dodatni eksperimenti na vodenim organizmima
10.3. Uticaji na zglavkare
10.3.1. Uticaji na pčele medarice
10.3.1.1. Akutna toksičnost za pčele medarice
10.3.1.1.1. Akutna oralna toksičnost
10.3.1.1.2. Akutna kontaktna toksičnost
10.3.1.2. Hronična toksičnost za e medarice
10.3.1.3. Uticaji na razvoj pčela medarica i njene ostale životne faze
10.3.1.4. Subletalni uticaji
10.3.1.5. Eksperimenti u kavezu i tunelu
10.3.1.6. Terenski eksperimenti sa pčela medaricama
10.3.2. Uticaji na neciljane zglavkare osim pčela medarica
10.3.2.1. Standardni laboratorijski eksperimenti za neciljane zglavkare
10.3.2.2. Prošireni laboratorijski eksperimenti, ispitivanja o starim ostacima na neciljanim zglavkarima
10.3.2.3. Ispitivanja na neciljanim zglavkarima pod kontrolisanim uslovima na otvorenom
10.3.2.4. Terenska ispitivanja na neciljnim zglavkarima
10.3.2.5. Drugi načini izloženosti za neciljane zglavkare
10.4. Uticaji na neciljanu mezofaunu i makrofaunu u zemljištu
10.4.1. Gliste
10.4.1.1. Gliste - subletalni uticaji
10.4.1.2. Gliste - terenska ispitivanja
10.4.2. Uticaji na neciljanu mezofaunu i makrofaunu u zemljištu (osim glista)
10.4.2.1. Eksperimenti na nivou vrste
10.4.2.2. Eksperimenti na višem stepenu
10.5. Uticaji na transformaciju azota u zemljištu
10.6. Uticaji na kopnene neciljane više biljke
10.6.1. Sažeti prikaz podataka skrininga
10.6.2. Eksperimenti na neciljanim biljkama
10.6.3. Proširena laboratorijska ispitivanja na neciljanim biljkama
10.6.4. Terenski eksperimenti i eksperimenti pod kontrolisanim uslovima na otvorenom, na neciljanim biljkama
10.7. Uticaji na druge kopnene organizme (biljne i životinjske vrste)
10.8. Podaci o monitoringu

POGLAVLJE 11 Podaci iz literature

POGLAVLJE 12 Klasifikacija i obilježavanje

POGLAVLJE 1

Identitet FFS

Dostavljeni podaci moraju biti dovoljni za tačnu identifikaciju FFS i određivanje njegove specifikacije i prirode.

1.1. Podnosilac

Navodi se naziv i adresa podnosioca zahtjeva, njegovog zakonskog zastupnika u Bosni i Hercegovini, kao i ime, pozicija, broj telefona, adresa, kao i adresa elektronske pošte odgovarajućeg lica za kontakt.

1.2. Proizvođač FFS i aktivnih materija

Navodi se naziv i adresa proizvođača FFS i svake aktivne materije u FFS te naziv i adresa svakog proizvodnog pogona u kome se proizvodi FFS i aktivna materija. Za svakog od njih mora se navesti kontakt lice, ime, broj telefona i telefaksa, kao i adresa elektronske pošte lica za kontakt.
Ako aktivnu materiju proizvodi proizvođač za koga podaci određeni propisom o dokumentaciji za ocjenu aktivnih materija FFS nisu prethodno dostavljeni, takvi podaci se moraju dostaviti kako bi se utvrdila identičnost aktivne materije.

1.3. Trgovački naziv i predloženi trgovački naziv i razvojni kodni broj proizvođača FFS

Navode se svi dosadašnji trgovački nazivi i predloženi trgovački nazivi, kao i razvojni kodni brojevi sredstava i postojeći nazivi i brojevi. Ako se spomenuti trgovački nazivi i kodni brojevi odnose na slična iako različita sredstva, mora se dostaviti detaljan opis tih razlika. Predloženi trgovački naziv ne smije izazivati zabune u odnosu na druge trgovačke nazive već registrovanih FFS. Svako FFS ima poseban kodni broj.

1.4. Informacije o kvalitativnom i kvantitativnom sastavu FFS

1.4.1. Sastav FFS
Za FFS navode se sljedeće informacije:
- sadržaj tehničkih aktivnih materija (u skladu sa minimalnom čistoćom) i deklarisani sadržaj čistih aktivnih materija i kada je moguće sadržaj varijanti (kao što su soli i esteri) aktivne materije,
- sadržaj protektanata, sinergista i koformulanata,
- maksimalni sadržaj relevantnih nečistoća, kada je moguće.
Pored ukupnog sadržaja aktivne materije, za FFS koja sporo ili kontrolisano otpuštaju aktivnu materiju (na primjer kapsulisana suspenzija SC), navodi se sadržaj slobodne (nekapsulisane) i kapsulisane aktivne materije, kao i stepen otpuštanja. Kada je to moguće, koriste se prikladne metode Međunarodnog kolaborativnog savjeta za analizu pesticida (CIPAC). Ukoliko se koristi druga metoda, podnosilac je mora obrazložiti i obezbijediti detaljan opis korištene metodologije.
Koncentracija svake aktivne materije izražava se na sljedeći način:
- za čvrste materije, aerosole, isparljive tečnosti (tačka ključanja najviše 50°C) ili viskozne tečnosti (donja granica 1 Pa na 20°C) kao % m/m i g/kg,
- za druge tečnosti/formulacije u obliku gela kao % m/m i g/I,
- za gasove kao % v/v i % m/m.
1.4.2. Informacije o aktivnim materijama
Za aktivne materije se moraju navesti njihovi ISO trivijalni nazivi ili predloženi ISO trivijalni nazivi i njihovi CIPAC brojevi kao i, ako su raspoloživi, brojevi Evropske komisije (EC). Mora se navesti ako je aktivna materija prisutna u obliku soli, estera, aniona ili kationa.
1.4.3. Informacije o protektantima, sinergistima i koformulantima
Protektanti, sinergisti i koformulanati će se, ukoliko je moguće, označavati hemijskim nazivima iz Priloga IV., Dio 3 propisa koji uređuju označavanje opasnih materija ili, ako nisu navedeni u tim propisima, u skladu sa nomenklaturom IUPAC i CA, mora se navesti njihova strukturna formula. Za svaku komponentu protektanta, sinergista i koformulanta mora se navesti odgovarajući EC broj i CAS broj, ukoliko postoje. Ako dostavljeni podaci ne definiraju protektant, sinergist ili koformulant u potpunosti, mora se dostaviti odgovarajuća specifikacija. Mora se navesti i trgovački naziv pojedinih koformulanata, ukoliko postoje. U skladu sa propisima o hemikalijama mora se dostaviti bezbjednosno-tehnički list. Bezbjednosno-tehnički listovi će biti ažurirani u skladu sa drugom legislativom Evropske unije.
Za koformulante mora se navesti njihova namjena:
(a) adheziv (ljepilo),
(b) sredstvo protiv pjenjenja,
(c) sredstvo protiv zamrzavanja,
(d) vezivo,
(e) pufer,
(f) nosač,
(g) dezodorans,
(h) dispergent,
(i) sredstvo za bojenje,
(j) emetik,
(k) emulgator,
(l) đubrivo,
(m) konzervans,
(n) odorant,
(o) miris,
(p) potisni gas,
(q) repelent,
(r) sredstvo za otapanje,
(s) stabilizator,
(t) zgušnjivač,
(u) kvašivo i
(v) razno (navesti).
Mora se dostaviti opis procesa formulacije.

1.5. Vrsta i šifra FFS

Vrsta i šifra FFS mora se označiti u skladu sa posljednjim izdanjem "Priručnika o razvoju i upotrebi specifikacija FAO i WHO za pesticide", koji je pripremljen na FAO/WHO zajedničkom zasjedanju o specifikacijama pesticida.
Ako u toj publikaciji nema tačne oznake za određeno FFS, mora se dostaviti detaljan opis fizičkog stanja i formulacije, kao i predložiti odgovarajući opis formulacije FFS i njegovu definiciju.

1.6. Namjena

Navodi se namjena FFS birajući između sljedećeg:
(a) akaricid,
(b) baktericid,
(c) fungicid,
(d) herbicid,
(e) insekticid,
(f) moluskicid,
(g) nematocid,
(h) regulator rasta,
(i) repelent,
(j) rodenticid,
(k) semiohemikalija,
(l) talpicid,
(m) viricid,
(n) drugo (mora se pobliže navesti).

POGLAVLJE 2

Fizičke, hemijske i tehničke karakteristike FFS

Navodi se u kojoj mjeri FFS za koje se podnosi zahtjev za registraciju zadovoljava odgovarajuće FAO/WHO specifikacije. Odstupanja od ovih specifikacija moraju se detaljno opisati i obrazložiti.

2.1. Izgled

Moraju se opisati boja i fizičko stanje FFS.

2.2. Eksplozivnost i oksidacione karakteristike

Eksplozivne i oksidacione karakteristike sredstva moraju se utvrditi i navesti. Prihvatljiva je teoretska procjena osnovana na strukturi ako zadovoljava kriterije propisane u Prilogu 6. Preporuka UN o prevozu opasnih materija, Priručnik za ispitivanje sa kriterijima 1.

2.3. Zapaljivost i samozapaljivost

Mora se odrediti i navesti tačka paljenja tečnosti, uključujući zapaljive rastvore. Mora se odrediti i navesti zapaljivost čvrstih sredstava i gasova. Prihvatljiva je teoretska procjena osnovana na strukturi ako zadovoljava kriterije propisane u Prilogu 6. Preporuka UN o prevozu opasnih materija, Priručnik za ispitivanje s kriterijima.
Određuje se i navodi samozapaljenje.

2.4. Kiselost/baznost i pH vrijednost

Kod tečnih FFS mora se odrediti i navesti i pH vrijednost čistog FFS.
Kod čvrstih i gasnih FFS koja će se koristiti kao vodeni rastvori mora se odrediti i navesti pH vrijednost 1% rastvora FFS.
Kod FFS koja su kisela (pH < 4) ili bazna (pH > 10) mora se odrediti i navesti kiselost ili baznost.

2.5. Viskozitet i površinski napon

Kod tečnih formulacija mora se odrediti viskozitet na dva smicanja i pri temperaturama od 20°C i 40°C i navesti zajedno sa eksperimentalnim uslovima. Površinski napon se određuje pri najvišoj koncentraciji.
Kod tečnih FFS koja sadrže ≥10% ugljenvodonika i za koje je kinematički viskozitet manji od 7 x 10-6 m2/s pri temperaturi od 40°C mora se odrediti i navesti površinski napon čiste formulacije pri temperaturi od 25°C.

2.6. Relativna gustina i nasipna gustina

Relativna gustina tečnih FFS mora se odrediti i navesti.
Nasipna gustina (prije i nakon taloženja) FFS sredstva koja su u obliku praha ili granula mora se odrediti i navesti.

2.7. Stabilnost pri skladištenju i rok upotrebe: uticaj temperature na tehničke karakteristike FFS

Stabilnost FFS nakon 14-dnevnog skladištenja pri temperaturi od 54 °C mora se odrediti i navesti.
Podaci dobijeni iz drugih kombinacija parametara vremenski period/temperatura (npr. osam sedmica pri temperaturi od 40°C, 12 sedmica pri temperaturi od 35°C ili 18 sedmica pri temperaturi od 30°C) mogu biti dostavljeni kao alternativni podaci o skladištenju u posebnim uslovima. Treba uzeti u obzir činjenicu da se test izvodi u pakiranju od istog materijala kao i komercijalno pakiranje.
Ako se nakon testa toplotne stabilnosti koncentracija aktivne materije smanji za više od 5% od prvobitno utvrđene, moraju se dostaviti podaci o proizvodima razgradnje.
Kod tečnih FFS mora se odrediti i navesti uticaj niskih temperatura na stabilnost.
Mora se odrediti i navesti rok upotrebe sredstva na sobnoj temperaturi. Ako je rok upotrebe kraći od dvije godine, mora se navesti u mjesecima, uz odgovarajuće specifikacije temperatura. Test stabilnosti pri sobnoj temperaturi se izvodi u pakiranju od istog materijala kao i komercijalno pakiranje. Ukoliko su dostupne, navesti informacije o sadržaju relevantnih nečistoća prije i nakon skladištenja.

2.8. Tehničke karakteristike FFS

Moraju se odrediti i navesti tehničke karakteristike FFS pri odgovarajućim koncentracijama.
2.8.1. Kvašljivost
Mora se odrediti i navesti kvašljivost FFS u čvrstom stanju koja se prije upotrebe razrjeđuju.
2.8.2. Trajnost pjene
Mora se odrediti i navesti trajnost pjene za FFS koja se razrjeđuju sa vodom.
2.8.3. Suspenzibilnost, spontanost disperzije i stabilnost disperzije
Mora se odrediti i navesti suspenzibilnost i spontanost disperzije sredstava koja disperguju u vodi.
Mora se odrediti i navesti stabilnost disperzije FFS, kao što su vodene suspoemulzije (SE), koncentrati za suspenziju na osnovu ulja (OD) ili emulzivne granule (EG)
2.8.4. Stepen rastvorljivosti i stabilnost rastvora
Mora se odrediti i navesti stepen rastvorljivosti i stabilnost rastvora vodotopivih sredstava.
2.8.5. Raspodjela veličine čestica, sadržaj prašine, drobljivost i mehanička stabilnost
2.8.5.1. Raspodjela veličine čestica
Kod sredstava koja disperguju u vodi mora se provesti i navesti test mokrog prosijavanja.
Kod prašiva i koncentrata za suspenziju mora se odrediti i navesti raspodjela veličine čestica.
Mora se odrediti i navesti nominalni obim veličina granula.
2.8.5.2. Sadržaj praha
Mora se odrediti i navesti sadržaj praha granulisanih FFS.
Ako se utvrdi da je učešće prašine > 1% m/m, potrebno je odrediti i navesti veličinu čestica u učešću prašine.
2.8.5.3. Drobljivost
Mora se odrediti i navesti drobljivost granula i tableta u rasutom stanju.
2.8.5.4. Tvrdoća i integritet
Mora se odrediti i navesti tvrdoća i integritet tableta.
2.8.6. Sposobnost emulgovanja, ponovnog emulgovanja i stabilnost emulzije
Mora se odrediti i navesti sposobnost emulgovanja, ponovnog emulgovanja i stabilnost emulzije FFS koja su prisutna kao emulzije u rezervoaru prskalice.
2.8.7. Sipkost, tečenje i prašljivost
Moraju se utvrditi i navesti sljedeće karakteristike:
- sipkost granulisanih FFS,
- tečenje suspenzija i
- prašljivost prašiva nakon skladištenja u posebnim uslovima u skladu sa tačkom 2.7.

2.9. Fizička i hemijska kompatibilnost sa drugim sredstvima koja sadrže FFS sa kojima je predložena primjena u smješama

Mora se odrediti i navesti fizička i hemijska kompatibilnost preporučenih smješa u rezervoaru prskalice. Mora se navesti utvrđena nekompatibilnost.

2.10. Prianjanje i raspodjela na sjemenu

Ako se radi o FFS za tretiranje sjemena, mora se odrediti i navesti raspodjela i prianjanje.

2.11. Druga ispitivanja

Dodatna ispitivanja koja su potrebna za klasifikaciju FFS se izvode u skladu sa propisima koji uređuju klasifikaciju, pakiranje i obilježavanje opasnih proizvoda.

POGLAVLJE 3

Podaci o primjeni

Dostavljaju se podaci o primjeni koji moraju biti u skladu s dobrom praksom zaštite bilja.

3.1. Predviđeno područje primjene

Postojeća ili predložena područja primjene moraju se navesti prema sljedećoj listi:
(a) na otvorenom prostoru, npr. u poljoprivredi, hortikulturi, šumarstvu i vinogradarstvu, zaštićenim prostorima, na ukrasnim i rekreacionim površinama, kao i za suzbijanje korova na nepoljoprivrednim površinama,
(b) na okućnicama,
(c) na sobnom bilju,
(d) na uskladištenim biljnim proizvodima,
(e) drugo (detaljnije navesti).

3.2. Uticaj na štetne organizme

Navodi se način djelovanja na štetne organizme:
(a) kontaktno djelovanje,
(b) želudačno djelovanje,
(c) inhalaciono djelovanje,
(d) fungitoksično djelovanje,
(e) fungistatično djelovanje,
(f) desikant,
(g) inhibitor razmnožavanja,
(h) drugo (detaljnije navesti).
Mora se navesti da li FFS ima sistemično djelovanje u biljci ili ne.

3.3. Detalji o predviđenoj upotrebi

Moraju se navesti detalji o predviđenoj upotrebi uključujući, ukoliko je potrebno, sljedeće informacije:
- uticaji koji se postižu, npr. sprečavanje klijanja, usporavanje zrenja, smanjenje dužine stabljike, poboljšanje oplodnje,
- vrste štetnih organizama koji se suzbijaju,
- bilje i biljni proizvodi koji se zaštićuju.

3.4. Doza i koncentracija aktivne materije

Za svaki način primjene i vrstu upotrebe mora se navesti doza po tretiranoj jedinici (ha, m2, m3) izražena u g, kg, ml ili l za FFS i u g ili kg za aktivnu materiju.
Količine se obično izražavaju u jednoj od sljedećih jedinica:
- g, kg, ml ili l na ha,
- kg ili l na m3,
- g, kg, ml ili l na tonu;
kod upotrebe u zaštićenim prostorima i na okućnicama količine se izražavaju u:
- g, kg, ml ili l na 100 m2 ili
- g, kg, ml ili l na m3.
Sadržaj aktivne materije se obično izražava u:
- g ili ml na l ili
- g ili ml na kg.

3.5. Način primjene

Mora se u potpunosti opisati predloženi način primjene, pri čemu se mora navesti vrsta opreme, ako je potrebna, kao i vrsta i količina sredstva za razrjeđivanje potrebnog po jedinici površine ili zapremine.

3.6. Broj i vremenski raspored primjene i trajanje zaštite

Mora se navesti najveći broj primjena i njihov vremenski raspored. Gdje je to bitno, moraju se navesti faze rasta usjeva ili bilja koje se zaštićuje i faze razvoja štetnih organizama. Ukoliko je moguće, navodi se vremenski razmak između primjena izražen u danima.
Mora se navesti trajanje zaštite koja se obezbjeđuje svakom pojedinom primjenom, kao i najvećim brojem primjena.

3.7. Potrebne karence ili druge mjere opreza kako bi se izbjegli fitotoksični uticaji na kulture u plodoredu

Kako bi se spriječili fitotoksični uticaji, navodi se najkraći vremenski razmak između posljednjeg tretiranja (primjene) i sjetve ili sadnje sljedeće kulture u plodoredu, pri čemu se potrebni podaci moraju zasnivati na podacima navedenim u okviru tačke 6.5.1.
Moraju se navesti ograničenja, ako postoje, u vezi sa izborom kulture u plodoredu.

3.8. Predložena uputstva za upotrebu

Dostavlja se prijedlog uputstva za upotrebu FFS koje će biti štampanao na etiketi ili uputstvu za upotrebu.

POGLAVLJE 4

Dodatne informacije o FFS

4.1. Karence i druge mjere opreza za zaštitu ljudi, životinja i životne sredine

Predložene informacije moraju proizilaziti iz podataka koji su navedeni za aktivnu materiju i onih koji su navedeni u poglavljima 7. i 8. i moraju biti njima potkrepljene.
Ukoliko je potrebno, treba navesti karence, radne zabrane i druge bezbjednosne mjere kako bi se što je moguće više smanjila prisutnost ostataka u ili na poljoprivrednim kulturama, bilju i biljnim proizvodima ili na tretiranim površinama ili prostorima u cilju zaštite ljudi i životinja i okoliša, npr.:
(a) karenca (u danima) za odgovarajuće poljoprivredne kulture,
(b) karenca za ulazak domaćih životinja na površinu za ispašu (u danima),
(c) radna karenca za pristup ljudi tretiranim kulturama, u tretirane objekte ili prostore (u satima ili danima),
(d) karenca upotrebe hrane za ishranu životinja i zabrana upotrebe poslije žetve (u danima),
(e) vremenski razmak između posljednjeg tretiranja (primjene) i rukovanja tretiranim proizvodima (u danima),
(f) vremenski razmak između posljednjeg tretiranja (primjene) i sjetve ili sadnje sljedeće poljoprivredne kulture u plodoredu (u danima).
Ukoliko je potrebno, u pogledu rezultata ispitivanja, treba navesti informacije o svim posebnim poljoprivrednim, fitosanitarnim ili ekološkim uslovima u kojima se sredstvo smije ili ne smije koristiti.

4.2. Preporučene metode i mjere opreza

Moraju se navesti preporučene metode i mjere opreza za pranje/čišćenje uređaja i zaštitne opreme, kao i detaljne procedure skladištenja FFS, kako u prometu tako i kod korisnika, pri njihovom prevozu i u slučaju požara. Mora se detaljno opisati efikasnost procedure čišćenja. Moraju se dostaviti dostupne informacije o produktima sagorijevanja. Moraju se navesti rizici do kojih može doći, kao i metode i procedure za njihovo smanjenje. Moraju se navesti procedure za sprječavanje ili smanjivanje nastajanja otpada ili neupotrijebljenih ostataka sredstava.
Po potrebi, treba navesti vrstu i karakteristike predložene zaštitne odjeće i opreme. Dostavljeni podaci moraju biti dovoljni da se na osnovu njih može procijeniti prikladnost i efikasnost u stvarnim uslovima upotrebe (npr. na polju ili u stakleniku).

4.3. Hitne mjere u slučaju nesreće

Moraju se detaljno opisati procedure koje treba poduzeti u slučaju nesreće, bilo da do nje dođe tokom prevoza, skladištenja ili upotrebe, uključujući:
(a) ograničavanje prosipanja ili razlijevanja,
(b) dekontaminaciju površina, vozila i zgrada,
(c) odlaganje oštećene ambalaže, adsorbenata i drugih materijala,
(d) zaštitu interventnih lica i stanovnika uključujući i druga prisutna lica,
(e) mjere prve pomoći.

4.4. Ambalaža i kompatibilnost FFS sa predloženim ambalažnim materijalima

Ambalaža koja će se upotrebljavati mora biti u potpunosti i detaljno opisana s obzirom na korišteni materijal, način izrade (npr. ekstrudisana, zavarena itd.), veličinu i zapreminu, debljinu zida, veličinu otvora, način zatvaranja i dihtovanja. Ambalaža mora biti izrađena kako bi se smanjila mogućnost izloženosti korisnika i životne sredine. Sva upotrijebljena ambalaža mora biti u skladu sa relevantnim propisima iz oblasti prevoza i bezbjednog rukovanja.

4.5. Procedure uništavanja ili dekontaminacije FFS i njegove ambalaže

Moraju se razraditi procedure uništavanja i dekontaminacije sredstva, kako manjih količina kod korisnika tako i velikih količina u skladištima. Procedure moraju biti u skladu sa važećim propisima o zbrinjavanju otpada i opasnog otpada. Predloženi načini zbrinjavanja ne smiju imati neprihvatljiv uticaj na životnu sredinu, moraju biti finansijski isplativi i u praksi sprovodivi.
4.5.1. Procedure neutralizacije
Moraju se opisati procedure neutralizacije u slučaju nenamjernog prosipanja ili razlijevanja (npr. reakcijom s bazama kako bi se stvorila manje toksična jedinjenja), gdje se kao takve mogu primijeniti. Mora se dostaviti praktična ili teoretska ocjena materija koje nastaju nakon neutralizacije.
4.5.2. Kontrolisano spaljivanje
Hemijske aktivne materije i FFS koja sadrže te aktivne materije, kontaminirani materijali ili kontaminirana ambalaže odlažu se putem kontrolisanog spaljivanja u ovlašćenoj spalionici.
Ako kontrolisano spaljivanje nije najprimjereniji način odlaganja, moraju se navesti kompletne informacije o drugim metodama odlaganja koje se koriste. Za takve metode moraju se dostaviti podaci kako bi se odredila njihova efikasnost i bezbjednost.
Ako se predlažu druge metode zbrinjavanja sredstava, ambalaže i kontaminiranih materijala, moraju se detaljno opisati i dostaviti podaci o njihovoj efikasnosti i bezbjednosti.

POGLAVLJE 5

Analitičke metode

Uvod

Odredbe ovog poglavlja odnose se na analitičke metode koje se upotrebljavaju za dobijanje podataka za registraciju i potrebne su u svrhu postregistracione kontrole i monitoringa.
Mora se dostaviti opis metoda, uključujući pojedinosti o korištenoj opremi, materijalima i uslovima.
Na zahtjev potrebno je dostaviti sljedeće:
(a) analitičke standarde čiste aktivne materije i FFS,
(b) uzorke tehničke aktivne materije,
(c) analitičke standarde relevantnih metabolita i svih drugih supstanci koje su obuhvaćene definicijom ostatka,
(d) uzorke referentnih materija za relevantne nečistoće.
Osim toga, gdje je to moguće, standardi iz t. (a) i (c) će biti komercijalno raspoloživi te naznačena firma za distribuciju.

5.1. Metode za dobijanje podataka za potrebe registracije

5.1.1. Metode za analizu FFS
Moraju se u potpunosti opisati metode za određivanje:
(a) aktivne materije i/ili varijante u FFS,
(b) relevantnih nečistoća koje su ustanovljene u tehničkom materijalu ili mogu nastati u proizvodnom procesu ili zbog razgradnje tokom skladištenja,
(c) relevantnih koformulanata ili pojedinih supstanci koformulanata ukoliko to zahtijeva nadležni organ.
Ukoliko sredstvo uključuje više aktivnih materija i/ili varijante, mora se navesti metoda kojom je moguće odrediti svaku od njih u prisustvu drugih. Ako se ne navede zajednička metoda, moraju se navesti tehnički razlozi.
Procjenjuje se i navodi mogućnost primjene CIPAC metoda. Ukoliko se koristi CIPAC metoda, dodatni podaci o validaciji nisu potrebni, ali je potrebno dostaviti primjere hromatograma, gdje je moguće.
Moraju se utvrditi i navesti specifičnosti predloženih metoda. Pored toga, mora se odrediti u kojoj mjeri druge materije prisutne u FFS uzajamno djeluju (npr. nečistoće ili koformulanti).
Mora se utvrditi i navesti linearnost predloženih metoda. Kalibracioni raspon mora prelaziti (za najmanje 20%) najvišu i najnižu nominalnu koncentraciju analita u odgovarajućem analitičkom rastvoru. Kod utvrđivanja kalibracije moraju se napraviti mjerenja u tri ili više koncentracija analita u dva ponavljanja ili u pet pojedinačno izmjerenih koncentracija. Dostavljeni podaci moraju da sadrže jednačinu kalibracione krive i koeficijent korelacije, kao i uobičajeni kalibracioni grafikon. U slučaju pojave nelinearnosti mora se objasniti razlog nastanka.
Mora se odrediti i navesti preciznost (ponovljivost) metoda. Sprovodi se obično najmanje pet ponovljenih mjerenja pri čemu se navodi prosjek, relativna standardna devijacija i broj mjerenja. Tačnost metode se određuje na najmanje dva reprezentativna uzorka s vrijednostima koje odgovaraju specifikaciji materije. Navodi se srednja vrijednost i relativna standardna devijacija iskorištenja.
Za relevantne nečistoće i, prema potrebi, za relevantne koformulante mora se odrediti i navesti granica kvantifikacije (LOQ) za koncentraciju analita od toksikološkog ili ekološkog značaja ili, prema potrebi, za koncentraciju koja se javlja tokom skladištenja sredstva.
5.1.2. Metode za određivanje ostataka
Potrebno je dostaviti metode sa potpunim opisom za određivanje izotopno neoznačenih ostataka u svim oblastima iz dokumentacije koje su detaljno navedene u sljedećim tačkama:
(a) u zemljištu, sedimentu, vazduhu i svim dodatnim matriksima korištenim u prilog ispitivanja o stanju i ponašanju u životnoj sredini,
(b) u zemljištu, vodi i svim dodatnim matriksima korištenim u prilog ispitivanja o efikasnosti,
(c) u hrani za životinje, tjelesnim tečnostima i tkivima, vazduhu i svim dodatnim matriksima korištenim u prilog toksikoloških ispitivanja,
(d) u tjelesnim tečnostima, vazduhu i svim dodatnim matriksima korištenim u prilog ispitivanja o izloženosti korisnika, radnika, stanovnika i drugih prisutnih lica,
(e) u ili na bilju, biljnim proizvodima, prerađenim prehrambenim proizvodima, hrani biljnog ili životinjskog porijekla, hrani za životinje i svim dodatnim matriksima korištenim u prilog ispitivanja o ostacima,
(f) u zemljištu, vodi, sedimentu, hrani za životinje i svim dodatnim matriksima korištenim u prilog ekotoksikoloških ispitivanja,
(g) u vodi, puferskim rastvorima, organskim rastvorima i svim dodatnim matriksima iz testova o fizičkim i hemijskim karakteristikama.
Mora se utvrditi i navesti specifičnost predloženih metoda. Navode se validirane metode za potvrđivanje, ako je potrebno.
Mora se utvrditi i navesti linearnost, iskoristivost i preciznost (ponovljivost) metode.
Podaci moraju biti dobijeni na LOQ ili na vjerovatnom nivou ostataka ili na nivou od deset puta LOQ. Mora se utvrditi i navesti LOQ za svaku komponentu obuhvaćenu definicijom ostatka.

5.2. Metode za potrebe postregistracione kontrole i monitoringa

Ove metode podrazumijevaju upotrebu najjednostavnijeg pristupa, uključujući najniže moguće troškove i korištenje opće raspoložive opreme, koliko je to moguće.
Moraju se dostaviti analitičke metode za određivanje aktivne materije i relevantnih nečistoća u FFS, osim ako podnosilac zahtjeva može dokazati da se mogu koristiti metode dostavljene u skladu sa zahtjevima iz tačke 5.1.1.
Primjenjuju se odredbe iz tačke 5.1.1.
Potrebno je dostaviti metode, sa punim opisom, za određivanje ostataka:
- u ili na bilju, biljnim proizvodima, prerađenim prehrambenim proizvodima, hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla,
- tjelesnim tečnostima i tkivima,
- u zemljištu,
- u vodi,
- u vazduhu, osim ako podnosilac dokaže da je izloženost korisnika, radnika, stanovnika i drugih prisutnih lica zanemariva.
Podnosilac nije obavezan ispuniti ove zahtjeve ukoliko dokaže da se mogu primijeniti dostavljene metode iz Priloga Dio A tačka 4.2. propisa o zahtijevanoj dokumentaciji za ocjenu aktivnih materija.
Specifičnost predloženih metoda mora omogućiti određivanje svih supstanci obuhvaćenih definicijom ostatka. Navode se validirane metode za potvrđivanje.
Moraju se utvrditi i navesti linearnost, iskoristivost i preciznost (ponovljivost) metode.
Podaci moraju biti dobijeni na LOQ ili na vjerovatnom nivou ostataka ili na nivou od deset puta LOQ. Mora se utvrditi i navesti LOQ za svaku supstancu obuhvaćenu definicijom ostatka.
S obzirom na ostatke u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla i ostatke u vodi za piće mora se odrediti i navesti reproduktibilnost metoda potvrdom od strane neovisne laboratorije.

POGLAVLJE 6

Podaci o efikasnosti

Uvod

  • 1.
    Dostavljeni podaci moraju biti dovoljni da omoguće ocjenu FFS. Podaci moraju omogućiti: ocjenu vrste i obima prednosti upotrebe FFS, u poređenju sa netretiranom kontrolom i poređenju sa odgovarajućim referentnim FFS, ukoliko postoji, ocjenu pragova štetnosti i definiranje uslova upotrebe.
  • 2.
    Broj eksperimenata koje treba provesti i o kojima se treba obavijestiti ovisi o stepenu poznavanja karakteristike aktivnih materija u FFS i o uslovima koji mogu nastati, kao što su: varijabilnost u biljnim zdravstvenim uslovima, klimatske razlike, razlike u poljoprivrednoj praksi, ujednačenost poljoprivrednih kultura, način primjene, vrsta štetnog organizma i vrsta FFS.
  • 3.
    Mora se pribaviti i dostaviti dovoljno podataka kako bi se potvrdilo da svi predloženi uslovi upotrebe FFS vrijede za područja u kojima se preporučuje primjena sredstva, kao i za različite uslove koji mogu postojati u tim područjima. Ukoliko podnosilac zahtjeva tvrdi da u jednom ili više predloženih područja nije potrebno ispitivanje jer su uslovi uporedivi s uslovima u drugim područjima u kojima su izvršena ispitivanja, podnosilac zahtjeva mora svoju izjavu o poređenju potvrditi odgovarajućom dokumentacijom.
  • 4.
    Kako bi se ocijenile sezonske razlike, ako postoje, mora se pribaviti i dostaviti dovoljno podataka kojima će se potvrditi djelovanje sredstva u različitim uslovima poljoprivredne proizvodnje ili u klimatski različitoj regiji i za svaku kombinaciju određene kulture (ili proizvoda) i štetnog organizma. Ukoliko je potrebno, navode se eksperimenti o efikasnosti i fitotoksičnosti, obično u najmanje dva vegetaciona perioda.
  • 5.
    Ako eksperimenti iz prve sezone odgovarajuće potvrđuju važnost potvrda do kojih se došlo na osnovu ekstrapolacije rezultata dobijenih s drugim kulturama, proizvodima ili u drugim situacijama ili ispitivanjem vrlo sličnih sredstava, podnosilac mora dostaviti obrazloženje za neprovođenje eksperimenata u drugoj sezoni. Kada zbog klimatskih uslova, zdravstvenog stanja bilja ili drugih razloga podaci dobijeni u određenoj sezoni nisu adekvatni za ocjenu uticaja, moraju se provesti eksperimenti u još jednoj ili više dodatnih sezona i o njima se mora podnijeti izvještaj.

6.1. Predispitivanja

Na zahtjev nadležnog organa, moraju se dostaviti sažeti izvještaji o predispitivanjima, koji uključuju ispitivanja u stakleniku i u polju, s ciljem ocjene biološkog djelovanja ili određivanja potrebne količine FFS i aktivne materije koju ono sadrži. Ti će izvještaji pružati dodatne informacije nadležnom organu kako bi se opravdale predložene doze FFS kao i odnos aktivnih materija, kada FFS sadrži više aktivnih materija.

6.2. Ispitivanje efikasnosti

Ispitivanja moraju dati dovoljno podataka na osnovu kojih se može ocijeniti stepen efikasnosti, dužina djelovanja i uticaji na suzbijanje ili zaštitu ili drugih predviđenih uticaja FFS u poređenju sa odgovarajućim referentnim sredstvima, ako postoje.
Uslovi ispitivanja
Eksperimenti se trebaju sastojati, ako je moguće, od tri komponente: ispitivano sredstvo, referentno sredstvo i netretirana kontrola.
Mora se ispitati djelovanje FFS u odnosu na odgovarajuća referentna sredstva, ako postoje. FFS se može smatrati prikladnim referentnim sredstvom ako ispunjava sljedeće uslove: da je registrovano i ima dokazano zadovoljavajući uticaj u praksi u uslovima predviđenog područja upotrebe (zdravstveno stanje bilja, poljoprivredne, hortikulturne, šumske, klimatske i uslove životne sredine, po potrebi). Područje djelovanja, vrijeme i način primjene, kao i način djelovanja moraju biti slični testiranom FFS. Ako to nije moguće, referentno sredstvo i testirano sredstvo će se primijeniti u skladu sa njihovom naznačenom upotrebom.
FFS se moraju ispitati u okolnostima u kojima se pokazalo da su ciljani štetni organizmi prisutni u količini koja izaziva ili je poznato da izaziva štetan uticaj (prinos, kvalitet, dobit) na nezaštićenoj poljoprivrednoj kulturi ili području, kao i na netretiranom bilju ili biljnim proizvodima ili kad je štetni organizam prisutan u tolikoj mjeri da se FFS može ocijeniti.
Eksperimenti koji se izvode u cilju dobijanja podataka o FFS namijenjenim za suzbijanje štetnih organizama moraju pokazati stepen njihove efikasnosti na vrstama tih štetnih organizama ili na reprezentativnim vrstama grupa koje su navedene kao ciljane.
Eksperimenti se moraju sprovoditi i na različitim razvojnim fazama ciljanih organizama, gdje je to potrebno, kao i na različitim sojevima ili rasama ako se sumnja da će pokazivati različiti stepen osjetljivosti. Gdje je to moguće, ta pitanja mogu se riješiti u laboratorijskim ispitivanjima.
Eksperimenti koji se izvode u cilju dobijanja podataka o FFS koji su biljni regulatori rasta moraju pokazati stepen njihove efikasnosti na vrstama koje će se tretirati i u sklopu njih moraju se ispitati i razlike na reprezentativnom uzorku niza sorata na kojima se predlaže primjena.
Potrebno je izvesti i eksperimente sa dozama FFS koje su manje od preporučenih kako bi se ocijenilo da li je preporučena doza najmanja doza potrebna za postizanje željenog uticaja.
Mora se ispitati trajanje uticaja tretiranja u odnosu na suzbijanje ciljanog organizma ili u odnosu na uticaj na tretirano bilje ili biljne proizvode. Ako se preporučuje više od jedne primjene, mora se podnijeti izvještaj o eksperimentima koji utvrđuju trajanje uticaja primjene, broj potrebnih primjena i poželjni vremenski razmak između njih.
Moraju se dostaviti dokazi o tome da preporučena doza, vrijeme i način primjene omogućuju odgovarajuće suzbijanje, zaštitu ili imaju predviđeni uticaj u svim okolnostima koje mogu nastati tokom stvarne upotrebe.
Ako postoje jasni dokazi da će faktori životne sredine, kao što su temperatura ili padavine, uticati na djelovanje FFS, mora se ispitati i obavijestiti o uticaju tih faktora na hemijski slične proizvode, a naročito tamo gdje je takav uticaj poznat.
Ako se u predloženom uputstvu za upotrebu preporučuje miješanje FFS s drugim FFS ili ađuvantima, moraju se dostaviti informacije o djelovanju smješe.
Eksperimenti moraju biti osmišljeni tako da uticaj slučajnih razlika između različitih dijelova pojedine lokacije bude što je moguće manji i da omoguće statističku analizu rezultata koji podliježu takvoj analizi. Plan, analiza, provođenje i izvještaj o eksperimentima moraju biti u skladu sa posebnim standardima Evropske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO), ukoliko su dostupni. Odstupanja od raspoloživih EPPO smjernica mogu biti prihvatljiva ako su eksperimenti osmišljeni tako da ispunjavaju minimalne zahtjeve odgovarajućeg EPPO standarda i da je to u potpunosti opisano i obrazloženo. Izvještaj mora sadržavati detaljnu i kritičku procjenu podataka.
Mora se izvršiti statistička analiza rezultata koji podliježu takvoj analizi, a smjernice korištene za ispitivanja će se prilagoditi izvođenju takve analize, ukoliko je potrebno.
Prema potrebi, mogu se zahtijevati podaci o prinosu i kvaliteti kako bi se dokazala učinkovitost.

6.3. Podaci o pojavi ili mogućoj pojavi razvoja rezistentnosti

Moraju se dostaviti laboratorijski podaci i, ukoliko postoje, podaci sa terena u vezi sa pojavom i razvojem rezistentnosti ili unakrsne rezistentnosti populacija štetnih organizama na aktivnu materiju ili na slične aktivne materije. Ako ti podaci nisu direktno povezani sa upotrebama za koje se podnosi zahtjev za registraciju ili produžuje registracija (različite vrste štetnih organizama ili različite poljoprivredne kulture), ipak se moraju dostaviti u obliku sažetka, ukoliko su raspoloživi, jer mogu ukazivati na mogućnost razvoja rezistentnosti ciljane populacije.
Ukoliko postoje dokazi ili informacije koji ukazuju na to da bi pri komercijalnoj upotrebi moglo doći do razvoja rezistentnosti, moraju se pribaviti i dostaviti dokazi o osjetljivosti populacije određenog štetnog organizma na FFS. U tim slučajevima mora se navesti predviđena strategija kojom će se mogućnost razvoja rezistentnosti ili unakrsne rezistentnosti ciljanih vrsta svesti na najmanju moguću mjeru. Prilikom upravljanja ovom strategijom, mora se voditi računa o svim relevantnim postojećim strategijama i ograničenjima koja su na snazi i povezati se sa istim.

6.4. Štetni uticaji na tretirane kulture

6.4.1. Fitotoksičnost za bilje (uključujući različite sorte) ili biljne proizvode za koje se predlaže upotreba
Ispitivanje mora dati dovoljno podataka na osnovu kojih se može procijeniti djelovanje FFS i moguća pojava fitotoksičnosti nakon tretiranja FFS.
Testni uslovi
Pri ispitivanju herbicida potrebno je koristiti dozu koja je dvostruko veća od preporučene. Za druga FFS kod kojih su se tokom eksperimenata provedenih u skladu sa podtačkom 6.2. Priloga ovoga Pravilnika primijetili štetni uticaji, koliko god bili prolazni, moraju se utvrditi granice selektivnosti na tretiranim kulturama, korištenjem većih doza od preporučenih. Primijete li se ozbiljni fitotoksični uticaji, moraju se provesti ispitivanja i sa srednjom dozom.
Ukoliko se pojave štetni uticaji, za koje se tvrdi da su nevažni u poređenju sa koristima od upotrebe ili da su prolazni, tu je potvrdu potrebno potkrijepiti dokazima. Po potrebi se moraju dostaviti mjerenja prinosa.
Mora se dokazati bezbjednost sredstva za najvažnije sorte glavnih kultura za koje se preporučuje, uključujući uticaj na pojedine faze rasta bilja, vitalnosti i druge faktore koji mogu uticati na osjetljivost bilja na oštećenja i pojavu štete.
Obim potrebnih ispitivanja na drugim poljoprivrednim kulturama ovisit će o sličnosti sa glavnim, već ispitivanim kulturama o količini i kvalitetu raspoloživih podataka o tim glavnim kulturama i po potrebi o sličnosti između načina upotrebe FFS. Obično je dovoljno provesti ispitivanje s glavnom formulacijom FFS koje se registruje.
Ako se u predloženom uputstvu za upotrebu preporučuje miješanje FFS sa drugim FFS, za smješu se primjenjuju prethodne odredbe.
Zapažanja u vezi sa fitotoksičnosti moraju se provesti tokom ispitivanja predviđenih podtačkom 6.2. Dijela A Priloga ovoga Pravilnika.
Primijećeni fitotoksični uticaji moraju se tačno ocijeniti i zabilježiti.
Mora se izvršiti statistička analiza rezultata koji podliježu takvoj analizi, a smjernice korištene za ispitivanja će se prilagoditi izvođenju takve analize, ukoliko je potrebno.
6.4.2. Uticaji na prinos tretiranog bilja ili biljnih proizvoda
Ispitivanja moraju dati dovoljno podataka na osnovu kojih se može procijeniti uticaj FFS i moguća pojava smanjenja prinosa ili pojava gubitka pri skladištenju tretiranog bilja ili biljnih proizvoda.
Okolnosti u kojima se zahtijeva ispitivanje
Mora se odrediti uticaj sredstava na prinos ili komponente prinosa tretiranih biljnih proizvoda, gdje je to bitno. Ukoliko postoji vjerovatnoća da bilje ili biljni proizvodi budu skladišteni, mora se odrediti uticaj na prinos nakon skladištenja, uključujući, prema potrebi, podatke o dužini skladištenja.
6.4.3. Uticaj na kvalitet bilja ili biljnih proizvoda
Odgovarajuća ispitivanja parametara kvaliteta mogu biti potrebna za pojedine usjeve (npr. kvalitet zrna žitarica, sadržaj šećera). Takve informacije mogu biti prikupljene iz odgovarajućih procjena u okviru ispitivanja opisanih u t. 6.2. i 6.4.1.
Po potrebi se sprovodi ispitivanje ukusa.
6.4.4. Uticaji na procese transformacije
Kada je moguće, potrebno je provesti ispitivanja o uticajima na procese transformacije.
6.4.5. Uticaj na tretirano bilje ili biljne proizvode namijenjene razmnožavanju
Kada je moguće, potrebno je navesti dovoljno podataka koji će omogućiti ocjenu mogućeg štetnog uticaja primjene sredstva na bilje ili biljne proizvode koji su namijenjeni razmnožavanju.
Okolnosti u kojima se zahtijeva ispitivanje
Ovi podaci i zapažanja moraju se dostaviti, osim ako predložena upotreba isključuje upotrebu na poljoprivrednim kulturama koje su predviđene za proizvodnju sjemena, reznica, izdanaka ili gomolja za sadnju.