USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o dopustivosti i meritumu
na sjednici održanoj 26. februara 2009. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
OBRAZLOŽENJE
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u predmetu broj AP 3307/06, rješavajući apelaciju "SIMPO-SIK" d.o.o. Gradiška, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05 i 64/08), u sastavu:
Seada Palavrić, predsjednica
Miodrag Simović, potpredsjednik
Valerija Galić, potpredsjednica
Mato Tadić, sudija
Mirsad Ćeman, sudija
Usvaja se apelacija "SIMPO-SIK" d.o.o. Gradiška.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ukida se Rješenje Okružnog suda u Doboju broj 013-0-Pž-06-000 173 od 23. oktobra 2006. godine i Rješenje Osnovnog suda u Derventi br. Ip-58/01 i 1384 Ip 003488 01 Ip od 13. jula 2006. godine.
Predmet se vraća Osnovnom sudu u Derventi da, po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Osnovnom sudu u Derventi da, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".
I. Uvod
- 1."SIMPO-SIK" d.o.o. Gradiška (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Miroslava Drinić, advokatica iz Gradiške, podnio je 9. decembra 2006. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Doboju (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 013-0-Pž-06-000 173 od 23. oktobra 2006. godine i Rješenja Osnovnog suda u Derventi (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) br. Ip-58/01 i 13 84 Ip 003488 01 Ip od 13. jula 2006. godine.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
- 2.Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Okružnog suda i Osnovnog suda zatraženo je 18. decembra 2006. godine dostavljanje odgovora na apelaciju.
- 3.Okružni sud i Osnovni sud su 25. decembra 2006. godine i 15. januara 2007. godine dostavili odgovore na apelaciju.
- 4.Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori Osnovnog suda i Okružnog suda dostavljeni su apelantu 30. januara 2009. godine.
III. Činjenično stanje
- 5.Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
- 6.Apelant je, kao tražilac izvršenja protiv PP "TRGOCENTAR MAX" Bosanski Brod kao izvršenika (u daljnjem tekstu: izvršenik), podnio prijedlog za izvršenje na osnovu faktura br. 567, 574 i 585 radi naplate duga u ukupnom iznosu od 19.348,58 KM i to prijenosom izvršenikovih novčanih sredstava na račun tražioca izvršenja. Osnovni sud je Rješenjem broj Ip-58/01 od 11. oktobra 2001. godine dopustio predloženo izvršenje.
- 7.Osnovni sud je dopisom od 6. decembra 2004. godine obavijestio apelanta da je Rješenje o izvršenju broj Ip-58/01 dostavio na izvršenje Razvojnoj banci Jugoistočne Evrope a.d. Banja Luka, ali da je navedena banka 2. aprila 2004. godine Osnovnom sudu vratila navedeno rješenje. Nadalje, Osnovni sud je obavijestio apelanta da je rješenje o izvršenju proslijeđeno na izvršenje Novoj banjalučkoj banci, Filijala Bosanski Brod (u daljnjem tekstu: Nova banjalučka banka).
- 8.U predmetnom postupku, Nova banjalučka banka je obavještavala sud o djelimičnoj realizaciji apelantovih potraživanja. Međutim, iz navedenih dopisa evidentno je da rješenje o izvršenju nije u cijelosti izvršeno.
- 9.Rješenjem Osnovnog suda br. Ip-58/01 i 13 84 Ip 003488 01 Ip od 13. jula 2006. godine, koje je potvrđeno Rješenjem Okružnog suda broj 013-0-Pž-06-000 173 od 23. oktobra 2006. godine, utvrđeno je da se postupak izvršenja smatra završenim zbog toga što je provedena izvršna radnja kojom je izvršenje dovršeno.
- 10.U obrazloženju prvostepenog rješenja Osnovni sud je naveo da je pravosnažno rješenje o izvršenju dostavljeno na izvršenje Novoj banjalučkoj banci, te da je ona obavijestila sud da je primila rješenje i da u skladu s njim postupa prema prilivu izvršenikovih sredstava. Istaknuto je da je uvidom u posljednju Obavijest Nove banjalučke banke broj Ip-55/06 od 28. marta 2006. godine, koju je Osnovni sud primio 30. marta 2006. godine, utvrđeno da banka i dalje postupa prema rješenju ovog suda, o čemu je obaviješten i apelantov punomoćnik. Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja Osnovni sud je zaključio da je provođenjem izvršne radnje Nove banjalučke banke prema izvršeniku izvršna radnja dovršena u ovom izvršnom postupku u smislu odredbe člana 64. Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP).
- 11.U obrazloženju drugostepenog rješenja Okružni sud je naveo da je predmetno rješenje o izvršenju dostavljeno bankama iz apelantovog podneska od 30. decembra 2004. godine tokom augusta 2005. godine. Utvrđeno je da je prvostepeni sud postupak izvršenja provodio na osnovu predmetnog rješenja o izvršenju kojem su kao osnov za izvršenje poslužile apelantove fakture koje su u vrijeme donošenja rješenja o izvršenju (11. oktobar 2001. godine) imale svojstvo izvršne isprave i bile osnov za određivanje izvršenja. Međutim, stupanjem na snagu sada važećeg ZIP-a ("Službeni glasnik RS" br. 59/03 i 85/03), koji se u Republici Srpskoj primjenjuje od 1. augusta 2003. godine, navedene fakture se ne smatraju vjerodostojnom ispravom, kako to ima u vidu odredba člana 29. stav 2. navedenog zakona. Okružni sud je dalje naveo da su apelantovi istaknuti žalbeni prigovori bez osnova, da nemaju uporište u sadržini predmeta, niti imaju uporište u odredbi člana 29. stav 2., člana 64. i člana 229. ZIP-a.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
- 12.Apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U suštini, apelant se žali na proizvoljnu primjenu materijalnog prava. Ističe da izvršenje nije dovršeno jer nije namiren u obimu u kojem mu je dopušteno provođenje izvršenja, kako to propisuje odredba člana 65. ZIP-a, te da su sudovi pogrešno primijenili odredbe ZIP-a i postupak izvršenja završili, iako je on, kao tražilac izvršenja, ostao nenamiren. Apelant je, dalje, naveo da ne može podnijeti drugi prijedlog za izvršenje, s obzirom na to da je predmetni prijedlog podnesen u vrijeme važenja ranijeg ZIP-a, prema kojem su fakture bile vjerodostojne isprave, te da bi trebao podnijeti tužbu radi naplate duga kada bi se postavilo pitanje zastare potraživanja.
b) Odgovor na apelaciju
- 13.Okružni sud je naveo da u predmetnom postupku nije došlo do povrede apelantovih ustavnih prava, te, stoga, predlaže da se apelacija odbije kao neosnovana.
- 14.Osnovni sud je naveo da je "predmetni postupak obustavljen prema članu 64. ZIP-a jer je provođenjem izvršne radnje, odnosno dostavljanjem rješenja o izvršenju banci na izvršenje, predmetno izvršenje dovršeno". Istaknuto je da je rješenje o izvršenju dostavljeno na provođenje banci koju je predložio tražilac izvršenja. Banka je obavijestila sud da je postupila prema rješenju o izvršenju i da uredno obavještava sud o svakom skidanju novčanih sredstava sa izvršenikovog žiroračuna i njihovoj uplati na apelantov račun. Stoga, prema mišljenju Osnovnog suda, neosnovana je apelantova tvrdnja da ne može podnijeti drugi prijedlog za izvršenje, s obzirom na to da je on podnesen u vrijeme važenja ranijeg ZIP-a, jer izvršenje teče kako je navedeno. Prema tome, Osnovni sud smatra da osporenim rješenjima nije došlo do kršenja apelantovih ustavnih prava, te predlaže da se apelacija odbije kao neosnovana.
V. Relevantni propisi
- 15.U Zakonu o izvršnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 59/03, 85/03, 64/05 i 118/07), koji je stupio na snagu 1. augusta 2003. godine, relevantne odredbe glase:
Član 8.
(3) Ako se izvršno rješenje o izvršenju na određenom predmetu ili sredstvu ne može provesti, tražilac izvršenja može, radi namirenja istog potraživanja, predložiti novo sredstvo ili predmet izvršenja, o čemu će sud odlučiti rješenjem.
Član 21.
(1) U izvršnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.
Š...Ć
Član 29.
(1) Izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave.
(2) Vjerodostojna isprava je, prema ovom zakonu, mjenica i ček s protestom i povratnim računom, ako su potrebni za zasnivanje potraživanja, i računi ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije i odvoz smeća.
Član 64.
Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
Član 166.
(1) Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja prema izvršeniku može se provesti na svim sredstvima na njegovim računima u banci, osim ako zakonom nije drugačije određeno.
(5) Sud će rješenjem o izvršenju obavezati banku da dostavi izvještaj o svim promjenama na izvršenikovom računu ako sredstava na računu nema ili su ona nedovoljna za namirenje potraživanja određenog rješenjem o izvršenju. Izvještaj obuhvata promjene na računu za period od 30 dana do donošenja rješenja o izvršenju i mora sadržavati svaku transakciju na računu, uključujući podizanje gotovine, uplate na račun i isplate sa računa, unutarbankarske i međubankarske prijenose. Podaci koji se dostavljaju, a koji se odnose na međubankarske prijenose, moraju sadržavati, između ostalog, ime primaoca i broj računa u odredišnoj banci.
Član 167.
(1) Banka naplatu obavlja redom, prema vremenu dostavljanja rješenja o izvršenju, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Banka vodi posebnu evidenciju redoslijeda rješenja o izvršenju po danu i vremenu dostavljanja i izdaje tražiocu izvršenja, na njegov zahtjev, potvrdu o mjestu njegovog potraživanja tim redoslijedom.
Član 169.
(1) Ako na računu označenom u rješenju o izvršenju nema sredstava, banka će u korist tog računa izvršiti prijenos izvršenikovih sredstava u odgovarajućem iznosu sa drugih računa u toj banci, a prema redoslijedu koji označi tražilac izvršenja.
(2) Ukoliko banka ne uspije u cjelini naplatiti izvršeno potraživanje zbog nedostatka sredstava na računu, držat će rješenje o izvršenju u posebnoj evidenciji i prema njemu obaviti prijenos kad sredstva pristignu na račun ukoliko rješenjem o izvršenju nije drugačije određeno.
(3) O tome da nema sredstava na računu, banka će obavijestiti sud bez odlaganja. Uz tu obavijest banka će dostaviti sudu i izvještaj o promjenama na računu iz stava 5. člana 166. ovog zakona.
Član 175.
Banka koja ne postupi u skladu sa rješenjem o izvršenju i drugim sudskim nalozima, odgovara za štetu prouzrokovanu tražiocu izvršenja prema općim pravilima o naknadi štete.
Član 229.
Postupak izvršenja započet do dana početka primjene ovog zakona okončat će se prema odredbama ovog zakona.
Član 232.
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti odredbe Zakona o izvršnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 20/78, 6/82, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91, te "Službeni glasnik Republike Srpske" br. 17/93 i 14/94).
VI. Dopustivost
- 16.U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
- 17.U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
- 18.U konkretnom slučaju, predmet osporavanja apelacijom je Rješenje Okružnog suda u Doboju (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 013-0-Pž-06-000 173 od 23. oktobra 2006. godine, kojim je okončan predmetni postupak, a protiv kojeg nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogućih prema zakonu. Osporeno rješenje apelant je primio 30. oktobra 2006. godine, a apelacija je podnesena 9. decembra 2006. godine, tj. u roku od 60 dana kako je propisano članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
- 19.Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1., 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
- 20.Apelant osporava rješenja Okružnog suda i Osnovnog suda, navodeći da mu je navedenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Pravo na pravično suđenje
Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana što uključuje:
Š...Ć
- e)Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
- 1.Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. Š...Ć
- 21.Ustavni sud, prije svega, treba utvrditi je li ishod predmetnog postupka, koji je rezultirao osporenim odlukama, bio odlučujući za ostvarivanje apelantovih građanskih prava i obaveza u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Apelant je predmetni postupak vodio radi naplate novčanih potraživanja od izvršenika u iznosu od 19.348,58 KM. Stoga je ishod ovog postupka bio odlučujući za ostvarivanje apelantovih građanskih prava, te je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv.
- 22.Navodi apelacije u pogledu prava na pravično suđenje se odnose na proizvoljnu primjenu materijalnog prava. S tim u vezi, Ustavni sud ističe da, prema vlastitoj i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi Evropski sud, Pronina protiv Rusije, Odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), osim u slučajevima u kojima su odluke redovnih sudova povrijedile ustavna prava (pravo na pravično suđenje, pravo na pristup sudu, pravo na djelotvoran pravni lijek i dr.).
- 23.U odnosu na apelantove navode u pogledu proizvoljne primjene materijalnog prava, Ustavni sud nalazi da je u konkretnom slučaju nesporno da apelant nije u potpunosti namiren u onom obimu kako je to dopušteno rješenjem o izvršenju. Ovu činjenicu nisu u svom odgovoru na apelaciju osporili ni redovni sudovi. Stoga se, u konkretnom slučaju, za Ustavni sud postavlja pitanje jesu li sudovi u osporenim odlukama mogli zaključiti da je izvršni postupak završen zbog toga što je provedena izvršna radnja kojom je izvršenje dovršeno u smislu odredbe člana 64. ZIP-a tako što je rješenje o izvršenju dostavljeno bankama iz apelantovog podneska od 30. decembra 2004. godine.
- 24.Ustavni sud nalazi da odredbom člana 64. ZIP-a nije propisana definicija izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava. Prema tumačenju ove odredbe, kako je to navedeno i u komentaru ZIP-a, provođenje izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava smatra se svaka ona (izvršna) radnja kojom se omogućava potpuno namirenje potraživanja tražioca izvršenja. U apelantovom slučaju je nesporno da apelant nije u potpunosti namirio svoje potraživanje, te je neizvjesno kada će to potraživanje i biti namireno. Stoga je sporan zaključak redovnih sudova prema kojem je isplatom određenog novčanog iznosa apelantu sa izvršenikovog računa, koju je provela banka, provedena izvršna radnja s obzirom na to da se radi samo o djelimičnoj isplati a ne o apelantovom namirenju u cijelosti.
- 25.U ovom kontekstu Ustavni sud ukazuje da su odredbama čl. 166. do 176. ZIP-a propisani posebni mehanizmi za izvršenje na potraživanju prema računu u banci. Međutim, kako su sudovi zaključili da je predmetni izvršni postupak završen, navedeni mehanizmi se, prema mišljenju Ustavnog suda, u konkretnom slučaju više ne mogu primijeniti. Tumačenjem ovih odredaba u vezi sa članom 64. ZIP-a dolazi se do zaključka da prestaju obaveze banke propisane u čl. 166. do 176. ZIP-a, s obzirom na zaključak suda da je predmetni izvršni postupak završen. Navedene obaveze banke su posebno značajne u situaciji kada je evidentno da izvršenik izbjegava izmirenje svoje obaveze tako što zatvara račune u bankama i otvara druge, kao što je to slučaj u konkretnom izvršnom postupku. Također, u ovom kontekstu treba ukazati i na član 8. stav 3. ZIP-a prema kojem tražilac izvršenja može, radi namirenja potraživanja, predložiti novo sredstvo ili predmet izvršenja ukoliko se ne može provesti izvršenje na određenom predmetu ili sredstvu, o čemu sud odlučuje rješenjem. Donošenjem osporenih rješenja, kojim je izvršni postupak okončan, apelant je praktično onemogućen u korištenju ovog ovlaštenja iz člana 8. ZIP-a u situaciji ako izvršenik ponovo nema sredstava na kojima se izvršenje može provesti.
- 26.Prema tumačenju sudova koji su donijeli osporena rješenja apelant u tom slučaju može podnijeti novi prijedlog za izvršenje. S tim u vezi, Ustavni sud naglašava da su osnov predmetnog izvršenja fakture koje prema novom ZIP-u nemaju svojstvo izvršne isprave. Prema mišljenju Ustavnog suda, podnošenjem takvog novog prijedloga apelant bi bio u situaciji da mu prijedlog bude eventualno odbačen i dovođenje apelanta u ovu situaciju predstavljalo bi pretjeran teret u ostvarivanju njegovih imovinskih prava. U vezi sa navedenim, Ustavni sud je u svojoj Odluci broj AP 1293/05 od 12. septembra 2006. godine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 7/07), naveo da "imajući u vidu prijelazne i završne odredbe novog Zakona o izvršnom postupku, predmete u kojima se prijedlog za izvršenje zasniva na vjerodostojnim ispravama, koje, prema ovom zakonu, nemaju više to svojstvo, otvoren je niz pitanja u pogledu postupanja i odlučivanja u tim predmetima".
- 27.Stoga, na osnovu navedenog, Ustavni sud smatra da su redovni sudovi u konkretnom slučaju proizvoljno primijenili odredbu člana 64. ZIP-a smatrajući da je u konkretnom slučaju provedena izvršna radnja kojom je izvršenje dovršeno. Nadalje, traženjem od apelanta da ponovo podnosi prijedlog za izvršenje, prema mišljenju Ustavnog suda, značilo bi stavljanje pretjeranog tereta na apelanta, pogotovo u situaciji kada je u smislu postojećih odredaba ZIP-a neizvjesno kako bi sud odlučio o njegovom novom prijedlogu za izvršenje s obzirom na to da su osnov za naplatu apelantovog potraživanja fakture koje nemaju svojstvo vjerodostojne isprave u smislu odredaba novog ZIP-a.
- 28.Imajući u vidu izloženo, Ustavni sud smatra da je došlo do povrede apelantovog prava na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Ostali navodi
- 29.U svjetlu zaključka u pogledu kršenja prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije neophodno posebno razmatrati ostale navode iz apelacije o kršenju prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
VIII. Zaključak
- 30.Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u situaciji kada su redovni sudovi proizvoljno primijenili odredbu člana 64. ZIP-a smatrajući da je predmetni izvršni postupak završen, iako apelant, kao tražilac izvršenja, nije u cijelosti namiren.
- 31.Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
- 32.Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Seada Palavrić, v. r.