Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini
Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 63. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 4. novembra 2009. godine, i na 39. sjednici Doma naroda, održanoj 15. decembra 2009. godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
Član 1.
U Zakonu o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 16/03) član 1. mijenja se i glasi:
"Član 1.
Ovim zakonom uređuje se, promovira i štiti ravnopravnost spolova, garantiraju jednake mogućnosti i ravnopravan tretman svih lica bez obzira na spol, u javnoj i u privatnoj sferi društva, te uređuje zaštita od diskriminacije na osnovu spola."
Član 2.
U članu 2. st. 1. i 2. mijenjaju se i glase:
"Lica muškog i ženskog spola su ravnopravna.
Puna ravnopravnost spolova garantira se u svim oblastima društva, uključujući ali ne ograničavajući se na oblasti obrazovanja, ekonomije, zapošljavanja i rada, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, sportu, kulturi, javnom životu i medijima, bez obzira na bračno i porodično stanje."
Iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase:
"Diskriminacijom se ne smatra uvođenje, donošenje i provođenje privremenih posebnih mjera s ciljem otklanjanja postojeće neravnopravnosti, promoviranja jednakosti i zaštite ravnopravnosti spolova.
Diskriminacijom po osnovu spola ne smatra se norma, kriterij ili praksa koju je moguće objektivno opravdati postizanjem zakonitog cilja, proporcionalnog preduzetim nužnim i opravdanim mjerama."
Član 3.
Član 3. mijenja se i glasi:
"Član 3.
Diskriminacija po osnovu spola je svako stavljanje u nepovoljniji položaj bilo kojeg lica ili grupe lica zasnovano na spolu zbog kojeg se licima ili grupi lica otežava ili negira priznavanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava ili sloboda.
U svojim oblicima diskriminacija može biti direktna, indirektna, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje, podsticanje na diskriminaciju i nasilje po osnovu spola."
Član 4.
Iza člana 3. dodaju se novi čl. 3a., 3b., 3c., 3d. i 3e. koji glase:
"Član 3a.
Direktna diskriminacija po osnovu spola postoji kada je lice ili grupa lica bila tretirana, tretira se ili može biti tretirana nepovoljnije u odnosu na drugo lice ili grupu lica u istoj ili sličnoj situaciji.
Indirektna diskriminacija po osnovu spola postoji kada je prividno neutralna pravna norma, kriterij ili praksa jednaka za sve dovodila, dovede ili bi mogla dovesti u nepovoljniji položaj lice ili grupu lica jednog spola u poređenju s licem ili grupom lica drugog spola.
Član 3b.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje po osnovu spola kojim se želi povrijediti dostojanstvo lica ili grupe lica i stvoriti zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje ili kojim se postiže takav učinak.
Seksualno uznemiravanje je svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne prirode kojim se želi povrijediti dostojanstvo lica ili grupe lica, ili kojim se postiže takav učinak, naročito kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Podsticanje na diskriminaciju zasnovano na spolu, ako je počinjeno s namjerom, izjednačava se s diskriminacijom u smislu člana 3. ovog zakona.
Član 3c.
Nasilje po osnovu spola je zabranjeno.
Nasilje po osnovu spola je svako djelovanje kojim se nanosi ili može biti nanesena fizička, psihička, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelovanjem koje sputava lice ili grupu lica da uživa u svojim ljudskim pravima i slobodama u javnoj i privatnoj sferi života.
Nasilje po osnovu spola uključuje, ali se ne ograničava na:
- -nasilje koje se dešava u porodici ili domaćinstvu;
- -nasilje koje se dešava u široj zajednici;
- -nasilje koje počine ili toleriraju organi vlasti i drugi ovlašteni organi i pojedinci;
- -nasilje po osnovu spola u slučaju oružanih sukoba.
Nadležne vlasti obavezne su preduzeti odgovarajuće mjere radi eliminacije i sprečavanja nasilja po osnovu spola u javnoj i privatnoj sferi života, te osigurati instrumente pružanja zaštite, pomoći i naknade žrtvama.
Nadležne vlasti obavezne su preduzeti odgovarajuće mjere, uključujući a ne ograničavajući se na oblast obrazovanja radi eliminacije predrasuda, običaja i svih drugih praksi baziranih na ideji inferiornosti ili superiornosti bilo kojeg spola, kao i na stereotipnim ulogama lica muškog i ženskog spola. Ovo uključuje, ali nije ograničeno na edukaciju i podizanje svijesti među državnim službenicima, u javnosti i na druge načine.
Član 3d.
Viktimizacija je oblik diskriminacije koji postoji kada se lice ili grupa lica dovede u nepovoljniji položaj zbog odbijanja naloga za diskriminatorskim postupanjem, prijave diskriminacije, svjedočenja u postupku zaštite od diskriminacije na osnovu spola ili ako je na bilo koji drugi način učestvovala u postupku vođenom zbog diskriminacije na osnovu spola.
Član 3e.
Posebne mjere uvode se privremeno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti spolova i ne smatraju se diskriminacijom, uključujući norme, kriterije ili prakse koje je moguće objektivno opravdati legitimnim ciljem, a moraju biti proporcionalne, primjerene i nužne.
Nadležni državni, entitetski, kantonalni organi i organi jedinica lokalne samouprave propisuju posebne mjere zakonima i drugim propisima, drugim aktima, politikama, strategijama i planovima kojima se uređuju pojedine oblasti društvenog života."
Član 5.
Član 4. mijenja se i glasi:
"Član 4.
Izrazi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
- a)spol znači biološke i psihološke karakteristike po kojima se razlikuju lica muškog i ženskog spola, a označava i gender/rod kao sociološki i kulturološki uslovljenu razliku između lica muškog i ženskog spola i odnosi se na sve uloge i osobine koje nisu uslovljene ili određene isključivo prirodnim ili biološkim faktorima, nego su prije proizvod normi, prakse, običaja i tradicije i kroz vrijeme su promjenjivi;
- b)ravnopravnost spolova znači da su lica muškog i ženskog spola jednako prisutna u svim oblastima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata;
- c)ravnopravan tretman svih lica muškog i ženskog spola podrazumijeva osiguranje odsustva diskriminacije po osnovu spola;
- d)jednake mogućnosti svih lica bez obzira na spol podrazumijevaju odsustvo prepreka za ekonomsko, političko i društveno učešće po osnovu spola;
- e)diskriminacija u jeziku postoji kada se koristi isključivo jedan gramatički rod kao generički pojam;
- f)institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova predstavljaju tijela i lica koja uspostavljaju nadležni zakonodavni, izvršni i organi uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini radi provođenja Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, koordiniranja i realizacije programskih ciljeva iz Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine i osiguranja provođenja međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova;
- g)Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine je strategija kojom se definiraju programski ciljevi za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u svim oblastima društvenog života i rada, u javnoj i privatnoj sferi".
Član 6.
Član 15. mijenja se i glasi:
"Član 15.
Državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti i tijela lokalne samouprave, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica s javnim ovlaštenjima, pravna lica koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili općine ili nad čijim radom javni organ vrši kontrolu, osigurat će i promovirati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju. Ova obaveza postoji i za sve ovlaštene predlagače prilikom izbora predstavnika i delegacija u međunarodnim organizacijama i tijelima.
Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen najmanje 40% u tijelima iz stava 1. ovog člana.
Diskriminacijom po osnovu spola smatra se situacija kada ne postoji ravnopravna zastupljenost iz stava 2. ovog člana.
S ciljem ostvarivanja ravnopravne zastupljenosti spolova i otklanjanja diskriminacije, tijela iz stava 1. ovog člana dužna su donositi posebne mjere propisane članom 6. ovog zakona."
Član 7.
Član 17. briše se.
Član 8.
Član 19. mijenja se i glasi:
"Član 19.
Svako ko smatra da je žrtva diskriminacije ili da mu je diskriminacijom povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu tog prava u postupku u kojem se odlučuje o tom pravu kao glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku za zaštitu od diskriminacije u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09).
Žrtva diskriminacije, prema odredbama ovog zakona, ima pravo na naknadu štete prema propisima kojima se uređuju obligacioni odnosi.
Sve odluke nadležnih sudskih organa donesene zbog povrede neke od odredbi ovog zakona sudovi na nivou Bosne i Hercegovine dostavit će Agenciji za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine a sudovi u entitetima Bosne i Hercegovine Gender centru Federacije Bosne i Hercegovine i Gender centru Republike Srpske."
Član 9.
Član 20. briše se.
Član 10.
Naziv poglavlja XV. mijenja se i glasi: "OBAVEZE NADLEŽNIH ORGANA VLASTI".
Član 21. mijenja se i glasi:
"Član 21.
Organi vlasti na državnom i entitetskom nivou, kantonalni organi i organi jedinica lokalne samouprave, pravna lica s javnim ovlaštenjima, pravna lica u većinskom vlasništvu države, u okviru svojih nadležnosti, dužni su preduzeti sve odgovarajuće i potrebne mjere radi provođenja odredbi propisanih ovim zakonom i Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na:
- -donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti;
- -donošenje novih ili izmjenu i dopunu postojećih zakona i drugih propisa radi usklađivanja s odredbama ovog zakona i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova;
- -provođenje aktivnosti i mjera Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine kroz redovne programe rada uz osiguranje budžetskih sredstava;
- -osiguranje prikupljanja, vođenja, analize i prikazivanja statističkih podataka razvrstanih po spolu.
Sastavni dio programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima uključuje, ali se ne ograničava na:
- -analizu stanja spolova u određenoj oblasti;
- -provođenje donesenih državnih politika kroz akcione planove za ravnopravnost spolova;
- -mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u određenoj oblasti.
Nadležni zakonodavni, izvršni i organi uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini obavezni su uspostaviti odgovarajuće institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova koji će provoditi Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, koordinirati realizaciju programskih ciljeva iz Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine i osigurati provođenje međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova.
Nadležni državni, entitetski i kantonalni organi vlasti, kao i organi jedinica lokalne samouprave dužni su sve propise i druge akte iz svoje nadležnosti prije upućivanja u zakonsku proceduru dostaviti na mišljenje institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova iz stava 3. ovog člana radi usaglašavanja s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini."
Član 11.
Član 23. mijenja se i glasi:
"Član 23.
Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine u okviru svojih nadležnosti obavlja sljedeće poslove:
- 1.prati i analizira stanje ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini na osnovu izvještaja koje sačinjava Agencija i izvještaja entitetskih gender centara i o tome godišnje izvještava Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Na osnovu rezultata analiza i praćenja, sačinjava posebne izvještaje, mišljenja, sugestije i preporuke radi upućivanja nadležnim tijelima na državnom nivou;
- 2.utvrđuje metodologiju izrade izvještaja o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini;
- 3.inicira i koordinira izradu gender akcionog plana Bosne i Hercegovine, u saradnji s entitetskim gender centrima, a koji usvaja Vijeće ministara Bosne i Hercegovine;
- 4.prati primjenu i vrši koordinaciju aktivnosti sa svim relevantnim subjektima u procesu primjene Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine iz člana 21. stav 3. ovog zakona;
- 5.sarađuje s institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova u institucijama na državnom nivou;
- 6.u postupku pripreme nacrta i prijedloga zakona, podzakonskih i drugih normativnih akata, strategija, planova i programa, a prije dostavljanja Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, daje mišljenje o usaglašenosti navedenih akata s ovim zakonom i međunarodnim standardima o ravnopravnosti spolova;
- 7.daje inicijativu i učestvuje u pripremi zakona, podzakonskih i drugih akata, strategija, planova i programa, koji se donose na nivou Bosne i Hercegovine, s ciljem utvrđivanja mjera za postizanje ravnopravnosti spolova u svim oblastima društvenog života;
- 8.daje inicijativu za pokretanje postupka za izmjene i dopune propisa u slučaju neusaglašenosti s odredbama ovog zakona, domaćim i međunarodnim standardima o ravnopravnosti spolova;
- 9.prima i obrađuje molbe, žalbe i predstavke lica i grupa lica u kojima se ukazuje na povrede nekog prava iz ovog zakona;
- 10.Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine donosi Jedinstvena pravila za primanje i obrađivanje molbi, žalbi i predstavki lica i grupa lica iz tačke 9. ovog člana;
- 11.predstavlja i koordinira aktivnosti, u okviru svoje nadležnosti, na međunarodnom i regionalnom nivou;
- 12.nadzire provođenje ovog zakona i u saradnji s Gender centrom Federacije Bosne i Hercegovine i Gender centrom Republike Srpske priprema izvještaje o ispunjavanju međunarodnih obveza u oblasti ravnopravnosti spolova;
- 13.sarađuje u okviru svoje nadležnosti s nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda;
- 14.vrši aktivnosti na promociji ravnopravnosti spolova;
- 15.obavlja ostale poslove s ciljem provođenja ovog zakona."
Član 12.
Član 24. briše se.
Član 13.
Član 25. mijenja se i glasi:
"Član 25.
Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine i Gender centar Republike Srpske prate primjenu Zakona na nivou entiteta i u tu svrhu naročito obavljaju sljedeće poslove:
- 1.prate usaglašenost zakona i drugih akata, politika, strategija, planova i programa koji se donose na nivou entiteta s domaćim i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova;
- 2.daju mišljenje o usaglašenosti zakona i drugih akata, politika, strategija, planova i programa koje se donose na nivou entiteta s odredbama ovog zakona i drugim domaćim i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova i pokreću inicijative za usaglašavanje;
- 3.prate i analiziraju stanje ravnopravnosti spolova u entitetima;
- 4.pripremaju i sačinjavaju redovne i posebne izvještaje o stanju ravnopravnosti spolova u određenim oblastima, pripremaju i sačinjavaju informacije, mišljenja i preporuke koje dostavljaju vladama entiteta i drugim nadležnim organima i tijelima;
- 5.primaju i obrađuju molbe, žalbe i predstavke lica i grupa lica u kojima se ukazuje na povrede nekog prava iz ovog zakona u skladu s Jedinstvenim pravilima iz člana 23. stav 1. tačka 10. ovog zakona;
- 6.sarađuju s institucionalnim mehanizmima iz člana 21. stav 3. ovog zakona;
- 7.predstavljaju i koordiniraju aktivnosti, u okviru svoje nadležnosti, na regionalnom nivou;
- 8.sarađuju s nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda;
- 9.pružaju stručnu i savjetodavnu podršku i pomoć svim institucijama sistema i drugim partnerima.
Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine i Gender centar Republike Srpske obavljaju i druge poslove u vezi s unapređenjem i promocijom ravnopravnosti spolova u entitetima."
Član 14.
Član 27. mijenja se i glasi:
"Član 27.
"Ko na osnovu spola vrši nasilje, uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje kojim se ugrožava mir, duševno zdravlje i fizički integritet kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina."
Član 15.
Zadužuju se Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da utvrde prečišćeni tekst Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.
Član 16.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
PSBiH, broj 461/09
15. decembra 2009. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Milorad Živković, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skuštine BiH
Sulejman Tihić, s. r.
Sudska praksa po ovom aktu
2 odluka iz 1 člana
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.