Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
Odluka o utvrđivanju statističke klasifikacije institucionalnih sektora
Na osnovu člana 8. Zakona o statistici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 26/04 i 42/04), direktor Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine donosi
ODLUKU
O UTVRĐIVANJU STATISTIČKE KLASIFIKACIJE INSTITUCIONALNIH SEKTORA
Član 1.Predmet
Statistička klasifikacija institucionalnih sektora (u daljem tekstu: SKIS) je obavezan standard koji se upotrebljava pri evidentiranju, prikupljanju, obradi, analizi, davanju na korištenje i objavi statističkih podataka važnih za statističko praćenje privrednih kretanja u zemlji. Glavna namjena SKIS je sastavljanje nacionalnih računa Bosne i Hercegovine.
Član 2.Statistički standardi
SKIS se bazira na Evropskom sistemu nacionalnih računa (u daljem tekstu: ESA 2010) koji predstavlja obavezni statistički standard Evropske unije te je usklađen sa međunarodnim statističkim standardom Sistemom nacionalnih računa (u daljem tekstu: SNA 2008).
Član 3.Korištenje
SKIS se koristi kao nacionalni standard za standardizaciju definicija s područja sektorske strukture ekonomije i za razvrstavanje instutucionalnih jedinica u institucionalne sektore, podsektore i skupine jedinica koje predstavljaju ukupnu ekonomiju države za potrebe različitih službenih i administrativnih podataka te za potrebe statistike i analitike u cilju unutrašnje i međunarodne uporedivosti.
Član 4.Šifre
- 1)SKIS razlikuje rezidentne jedinice, koje čine ekonomiju jedne zemlje, od nerezidentnih jedinica koje predstavljaju inostranstvo.
- 2)SKIS raščlanjuje ekonomiju države na pojedine grupe institucionalnih jedinica:
- a)institucionalne sektore (nefinansijska preduzeća, finansijska preduzeća, država, neprofitne ustanove koje služe domaćinstvima i domaćinstva),
- b)institucionalne podsektore,
- c)grupe institucionalnih jedinica.
- a)
- 3)Šifre institucionalnih sektora, institucionalnih podsektora i grupa institucionalnih jedinica u SKIS usklađene su sa međunardnim standardima iz člana 2. ove Odluke.
- 4)Institucionalni sektori označeni su sa dvocifrenom šifrom.
- 5)Institucionalni podsektori označeni su trocifrenom šifrom s izuzetkom podsektora države označenih četverocifrenom šifrom.
- 6)Grupe institucionalnih jedinica označene su peterocifrenom šifrom s izuzetkom grupa institucionalnih jedinica unutar sektora domaćinstava koje su označene četverocifrenom šifrom.
- 7)SKIS je usklađena sa međunarodnim standardima iz člana 2. ove Odluke u smislu definicije institucionalne jedinice, koja je predmet grupisanja u institucionalne sektore, institucionalne podsektore i grupe institucionalnih jedinica, u smislu korištenja kriterija za definisanje sektora, podsektora i grupa jedinica te u smislu drugih koncepata i definicija.
Član 5.Institucionalna jedinica
Institucionalna jedinica je osnovni centar za donošenje ekonomskih odluka s obilježjem samostalnosti u odlučivanju u provođenju svojih glavnih funkcija.
Član 6.Institucionalni sektor
- 1)Institucionalne jedinice grupišu se u institucionalne sektore na osnovu vrste proizvodnje i zavisno o njihovoj glavnoj aktivnosti i funkciji, za koje se smatra da su značajne za njihovo ekonomsko ponašanje.
- 2)Institucionalni sektori se dalje dijele na podsektore i grupe institucionalnih jedinica prema kriterijima značajnim za taj sektor što omogućava precizniji opis ekonomskog ponašanja jedinica.
Član 7.SKIS sa šiframa i nazivima
SKIS sa šiframa i nazivima institucionalnih sektora, podsektora i grupa jedinica sastavni je dio ove Odluke (Dodatak I).
Član 8.Metodologija statističke klasifikacije institucionalnih sektora
Detaljna pojašnjenja SKIS-a pod naslovom "Metodologija statističke klasifikacije institucionalnih sektora" je sastavni dio ove Odluke (Dodatak II).
Član 9.Statistički poslovni registar
- 1)Podaci o sektorskoj pripadnosti rezidentnih poslovnih subjekata utvrđuju se i vode u Statističkom poslovnom registru (u daljem tekstu: SPR).
- 2)SPR predstavlja okvir iz kojeg se institucionalne jedinice razvrstavaju po institucionalnim sektorima, podsektorima i grupama jedinica. U svrhu određivanja sektorske pripadnosti poslovne jedinice, koriste se pored podataka SPR-a i podaci drugih registara i evidencija i podaci dobiveni iz statističkih istraživanja.
- 3)Poslovni subjekti su dužne za potrebe SKIS pružiti dodatne podatke relevantne za SKIS.
Član 10.Usklađivanje
Agencija za statistiku BiH će usklađivati SKIS s relevantnim međunarodnim standardima ESA i SNA.
Član 11.Priroda podataka
Podaci o klasifikaciji institucionalnih jedinica po SKIS-u su javni.
Član 12.Objavljivanje
Ova Odluka zajedno sa dodacima I. i II. se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".
Član 13.Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Broj 11-07-1-194-1-1/17
10. februara 2017. godine
Direktor
Mr. sc. Velimir Jukić, s. r.
DODATAK I
STATISTIČKA KLASIFIKACIJA INSTITUCIONALNIH SEKTORA
S.1 EKONOMIJA BOSNE I HERCEGOVINE
S.11 Nefinansijska preduzeća
S.11001 Javna nefinansijska preduzeća
S.11002 Nacionalna privatna nefinansijska preduzeća
S.11003 Inostrano kontrolisana nefinansijska preduzeća
S.12 Finansijske institucije
S.121 Centralna banka
S.122 Preduzeća koja primaju depozite osim Centralne banke
S.12201 Javna preduzeća koja primaju depozite osim Centralne banke
S.12202 Nacionalna privatna preduzeća koja primaju depozite osim Centralne banke
S.12203 Inostrano kontrolisana preduzeća koja primaju depozite osim Centralne banke
S.123 Novčani fondovi
S.12301 Javni novčani fondovi
S.12302 Nacionalni privatni novčani fondovi
S.12303 Inostrano kontrolisani novčani fondovi
S.124 Nenovčani investicioni fondovi
S.12401 Javni nenovčani investicioni fondovi
S.12402 Nacionalni privatni nenovčani investicioni fondovi
S.12403 Inostrano kontrolisani nenovčani investicioni fondovi
S.125 Ostali finansijski posrednici osim osiguravajućih društava i penzionih fondova
S.12501 Javni ostali finansijski posrednici osim osiguravajućih društava i penzionih fondova
S.12502 Nacionalni privatni ostali finansijski posrednici osim osiguravajućih društava i penzionih fondova
S.12503 Inostrano kontrolisani ostali finansijski posrednici osim osiguravajućih društava i penzionih fondova
S.126 Pomoćne finansijske institucije
S.12601 Javne pomoćne finansijske institucije
S.12602 Nacionalne privatne pomoćne finansijske institucije
S.12603 Inostrano kontrolisane pomoćne finansijske institucije
S.127 Institucije koje se bave prijenosom finansijskih sredstava i zajmodavci
S.12701 Javne institucije koje se bave prijenosom finansijskih sredstava i zajmodavci
S.12702 Nacionalne privatne institucije koje se bave prijenosom finansijskih sredstava i zajmodavci
S.12703 Inostrano kontrolisane institucije koje se bave prijenosom finansijskih sredstava i zajmodavci
S.128 Osiguravajuća društva
S.12801 Javna osiguravajuća društva
S.12802 Nacionalna privatna osiguravajuća društva
S.12803 Inostrano kontrolisana osiguravajuća društva
S.129 Penzioni fondovi
S.12901 Javni penzioni fondovi
S.12902 Nacionalni privatni penzioni fondovi
S.12903 Inostrano kontrolisani penzioni fondovi
S.13 Opća vlada
S.1311 Centralna vlada (isključujući fondove socijalne sigurnosti)
S.1312 Državna vlada (isključujući fondove socijalne sigurnosti)
S.1313 Lokalna vlada (isključujući fondove socijalne sigurnosti)
S.1314 Fondovi socijalne sigurnosti
S.14 Domaćinstva
S.141 Poslodavci
S.142 Samozaposlene osobe
S.143 Zaposlenici
S.144 Primaoci vlasničkog dohotka i transfernog dohotka
S.1441 Primaoci vlasničkog dohotka
S.1442 Primaoci penzija
S.1443 Primaoci ostalih transfera
S.15 Neprofitne ustanove koje služe domaćinstvima
S.2 INOSTRANSTVO
S.21 Države članice i institucije i tijela EU
S.211 Države članice EU
S.212 Institucije i tijela EU
S.22 Zemlje nečlanice i međunarodne organizacije nerezidentne u EU
DODATAK II
METODOLOGIJA STATISTIČKE KLASIFIKACIJE INSTITUCIONALNIH SEKTORA
Metodologija statističke klasifikacije institucionalnih sektora sadrži paragrafe evropske regulative "Evropski sistem nacionalnih računa - ESA 2010" koji se odnose na statističku klasifikaciju institucionalnih sektora.
JEDINICE I GRUPISANJE JEDINICA
2.01. Ekonomija zemlje je sistem u kojem institucije i ljudi međusobno djeluju kroz razmjene i transfere dobara, usluga i načina plaćanja (npr. novca) za proizvodnju i potrošnju dobara i usluga.
U ekonomiji, jedinice koje međusobno djeluju ekonomski su subjekti koji mogu biti vlasnici aktive, preuzimati obaveze i obavljati ekonomske aktivnosti i transakcije s drugim subjektima. Poznate su kao institucionalne jedinice.
Definisanje jedinica korištenih u nacionalnim računima služi različitim potrebama. Prvo, jedinice su bitne u određivanju ekonomije u geografskom smislu, npr. države, regije i skup država poput monetarnih ili političkih unija. Drugo, one su bitne za grupisanje jedinica u institucionalne sektore. Treće, bitne su za određivanje koji tokovi i stanja se bilježe. Transakcije između različitih dijelova iste institucionalne jedinice se, u načelu, ne bilježe u nacionalnim računima.
2.02. Jedinice i njihovo grupisanje koje se koristi u nacionalnim računima definiše se s obzirom na vrstu ekonomske analize kojoj su namijenjene, a ne na osnovu vrste jedinica koje se obično koriste u statističkim upitnicima. Kasnije jedinice (npr. preduzeća, holding društva, poslovne jedinice, lokalne jedinice, državni odsjeci, neprofitne ustanove, domaćinstva itd.) možda neće zadovoljavati potrebe nacionalnih računa jer se baziraju na kriterijima pravne, administrativne ili računovodstvene prirode.
Statističari moraju uvažavati definicije jedinica analize kako su postavljene u ESA 2010, kako bi se u istraživanjima kojima se prikupljaju realni podaci postepeno uveli svi elementi informacija koji su potrebni za izradu podataka na osnovu jedinica analize iz ESA-e.
2.03. Značaj sistema ESA 2010 je upotreba vrsta jedinica koje odgovaraju za tri načina potpodjele ekonomije:
(1) za analizu tokova i stanja, ključno je odabrati jedinice koje omogućavaju proučavanje veza u ponašanju između ekonomskih subjekata;
(2) za analizu procesa proizvodnje ključno je odabrati jedinice koje pokazuju tehničko-ekonomske veze ili odražavaju lokalne aktivnosti;
(3) za omogućivanje regionalne analize, potrebne su jedinice koje odražavaju lokalne aktivnosti.
Institucionalne jedinice su tako definisane da se ispuni prvi od ovih ciljeva. Veze u ponašanju, kako su opisane u tački (1), zahtijevaju jedinice koje odražavaju svu svoju institucionalnu ekonomsku aktivnost.
Proizvodni procesi, tehničko-ekonomske veze i regionalne analize navedene u tačkama (2) i (3) zahtijevaju jedinice poput lokalnih poslovnih jedinica.
Prije davanja definicija jedinica korištenih u ESA 2010, potrebno je definisati granice nacionalne ekonomije.
GRANICE NACIONALNE EKONOMIJE
2.04. Jedinice koje čine ekonomiju neke zemlje i čiji se tokovi i stanja bilježe u ESA 2010 su one jedinice koje su rezidentne. Institucionalna jedinica je rezidentna u nekoj zemlji ako ima središte prevladavajućeg ekonomskog interesa na ekonomskom području te zemlje. Takve jedinice poznate su kao rezidentne jedinice, nezavisno o državljanstvu, pravnom obliku ili prisutnosti na ekonomskom području u trenutku kada obavljaju transakciju.
2.05. Ekonomsko područje sastoji se od sljedećeg:
(a) područja (geografskog područja) pod djelotvornom upravom i ekonomskom kontrolom jedne države;
(b) svih slobodnih zona, uključujući zatvorena skladišta i fabrike pod carinskim nadzorom;
(c) nacionalnog vazdušnog prostora, teritorijalnih voda i epikontinentalnog pojasa u međunarodnim vodama, nad kojima zemlja uživa isključiva prava;
(d) teritorijalnih enklava tj. geografskog područja koje se nalazi u inostranstvu, a koje po međunarodnim ugovorima ili sporazumima između zemalja, koriste državne agencije zemlje (npr. ambasade, konzulati, vojne baze, naučni centri itd.);
(e) nalazišta nafte, prirodnog plina itd. u međunarodnim vodama izvan epikontinentalnog pojasa, na kojima rade jedinice rezidentne na teritoriji koja je definisana u tačkama (a) do (d).
Ribarske brodice, ostali brodovi, plutajuće platforme i letjelice tretiraju se u ESA-i kao pokretna oprema, bez obzira na to jesu li u vlasništvu rezidentnih jedinica koje se njima koriste ili su u vlasništvu nerezidenata, a koriste ih rezidentne jedinice. Transakcije vezane uz vlasništvo (bruto investicije u fiksni kapital) i korištenje (najam, osiguranje itd.) pokretne opreme pripisuju se privredi zemlje u kojoj su vlasnik i/ili korisnik rezidenti. U slučaju finansijskog leasinga, pretpostavlja se promjena vlasništva.
Ekonomsko područje može biti veće ili manje od onoga kako je definisano gore. Primjer većeg područja je valutna unija poput Evropske monetarne unije; primjer manjeg područja je dio zemlje poput regije.
2.06. Ekonomsko područje isključuje ekstrateritorijalne enklave.
Takođe su isključeni dijelovi vlastitog geografskog područja zemlje koje koriste sljedeće organizacije:
(a) agencije ukupne države iz drugih zemalja;
(b) institucije i tijela Evropske unije; i
(c) međunarodne organizacije na temelju međudržavnih međunarodnih ugovora.
Područja koja koriste institucije i tijela Europske unije i međunarodne organizacije su posebna ekonomska područja. Značaj takvih područja je da su jedini rezidenti institucije.
2.07. Središte prevladavajućeg ekonomskog interesa označava da postoji lokacija unutar ekonomskog područja zemlje gdje jedinica obavlja ekonomske aktivnosti i transakcije u značajnoj mjeri, bilo na neodređeno vrijeme ili u određenom, ali dužem vremenskom periodu (godina dana ili duže). Vlasništvo nad zemljištem i građevinama unutar ekonomskog područja smatra se dovoljnim da vlasnik ima središte prevladavajućeg ekonomskog interesa na tom mjestu.
Preduzeća su gotovo uvijek povezana samo s jednom ekonomijom. Oporezivanje i drugi pravni zahtjevi obično imaju za posljedicu korištenje posebnog pravnog subjekta za djelovanje u svakom pravnom sistemu. Uz to, posebna institucionalna jedinica se za statističke potrebe identifikuje ako jedan pravni subjekt ima značajne aktivnosti na dva ili više državnih područja (npr. za podružnice, vlasništvo nad zemljištem i multinacionalna preduzeća). Kao posljedica razdvajanja takvih pravnih subjekata, rezidentnost svakog od naknadno identifikovanih preduzeća je jasna. Središte prevladavajućeg ekonomskog interesa ne znači da se subjekti sa značajnim aktivnostima na dva ili više područja ne trebaju razdvojiti.
U nedostatku fizičke dimenzije preduzeća, njegova rezidentnost se utvrđuje prema ekonomskom području po čijem pravu je preduzeće osnovano ili registrovano.
2.08. Jedinice koje se smatraju rezidentnima u nekoj zemlji mogu se dodatno podijeliti na:
(a) jedinice koje se, s obzirom na sve transakcije izuzev onih vezanih uz vlasništvo nad zemljištem i građevinama, bave proizvodnjom, finansijama, osiguranjem ili preraspodjelom;
(b) jedinice koje, s obzirom na sve transakcije izuzev onih vezanih uz vlasništvo nad zemljištem i građevinama, prvenstveno učestvuju u potrošnji;
(c) sve jedinice u ulozi vlasnika zemljišta i građevina, s izuzetkom vlasnika izvanteritorijalnih enklava koje su dio ekonomskog područja drugih država ili su nezavisne države.
2.09. U slučaju jedinica koje nisu domaćinstva, s obzirom na sve transakcije izuzev onih vezanih uz vlasništvo nad zemljištem i građevinama, razlikuju se sljedeća dva slučaja:
(a) aktivnost se odvija isključivo na ekonomskom području države: jedinice koje izvode tu aktivnost, su rezidentne jedinice te zemlje;
(b) aktivnost se, u periodu od jedne godine ili duže, odvija na ekonomskim područjima nekoliko zemalja: rezidentnom jedinicom se smatra samo onaj dio jedinice koji na ekonomskom području te zemlje ima središte prevladavajućeg ekonomskog interesa.
Rezidentna institucionalna jedinica može biti uslovno rezidentna jedinica, u slučaju da u periodu od godine dana ili duže aktivnost obavlja jedinica koja je rezidentna u drugoj državi. Ako se aktivnost obavlja kraće od godine dana, aktivnost ostaje dio aktivnosti proizvodne institucionalne jedinice i ne priznaje se posebna institucionalna jedinica. Ako je aktivnost beznačajna, iako traje duže od godine dana, i to za montažu opreme u inostranstvu, ne priznaje se posebna jedinica i aktivnosti se bilježe kao one od proizvodne institucionalne jedinice.
2.10. Domaćinstva, osim u svojstvu vlasnika nad zemljištem i građevinama, rezidentne su jedinice ekonomskog područja na kojem imaju središte prevladavajućeg ekonomskog interesa. Rezidentna su bez obzira na period proveden u inostranstvu kraće od godine dana. Ona uključuju posebno:
(a) pogranične radnike, definisane kao osobe koje svakodnevno prelaze granicu radi posla u susjednoj zemlji;
(b) sezonske radnike, definisane kao osobe koje napuštaju zemlju na nekoliko mjeseci kada je sezona, ali kraće od godine dana, radi posla u drugoj zemlji;
(c) turiste, pacijente, studente, zvaničnike u službenoj posjeti, poslovne ljude, trgovačke putnike, umjetnike i članove posade, koji putuju u inostranstvo;
(d) lokalno osoblje koje radi u izvanteritorijalnim enklavama stranih država;
(e) osoblje institucija Evropske unije te civilnih ili vojnih međunarodnih organizacija sa sjedištima u izvanteritorijalnim enklavama;
(f) službene, civilne ili vojne, predstavnike državne vlasti (zajedno s njihovim porodicama) sa sjedištem u teritorijalnim enklavama.
Studenti se uvijek tretiraju kao rezidenti, bez obzira na dužinu trajanja njihovog studija u inostranstvu.
2.11. Sve jedinice, u svojstvu vlasnika zemljišta i/ili građevina koji su dio ekonomskog područja, rezidentne su jedinice ili uslovno rezidentne jedinice zemlje u kojoj se to zemljište ili građevine nalaze.
INSTITUCIONALNE JEDINICE
2.12. Definicija: institucionalna jedinica je ekonomska jedinca s obilježjem samostalnosti pri donošenju odluka u obavljanju svoje glavne funkcije. Smatra se da rezidentna jedinica predstavlja institucionalnu jedinicu na ekonomskom području gdje ima središte prevladavajućeg ekonomskog interesa ako ima samostalnost pri odlučivanju i vodi potpuni skup računa ili može sastaviti potpuni skup računa.
Kako bi imao samostalnost pri odlučivanju u odnosu na svoju glavu funkciju, subjekt mora:
(a) imati pravo na svoja vlastita dobra i aktivu; može mijenjati vlasništvo nad dobrom ili aktivom preko transakcija s drugim institucionalnim jedinicama;
(b) moći donositi ekonomske odluke i obavljati ekonomske aktivnosti za koje je pravno odgovoran;
(c) moći preuzimati obaveze u vlastito ime, preuzimati druge obaveze i sklapati ugovore; i
(d) moći sastaviti potpuni skup računa sastavljen od računovodstvene dokumentacije koja obuhvata sve transakcije izvršene tokom računovodstvenog perioda, kao i bilans imovine i obaveza.
2.13. Sljedeća načela primijenjuju se u slučaju da subjekt ne posjeduje obilježja institucionalne jedinice:
(a) za domaćinstva se smatra da imaju samostalnost pri odlučivanju u pogledu svoje glavne funkcije te su stoga svejedno institucionalne jedinice čak i kada ne vode potpuni skup računa;
(b) subjekti koji ne vode potpuni skup računa, a ne mogu sastaviti potpuni skup računa ako se to od njih zatraži, nisu institucionalne jedinice;
(c) subjekti koji vode potpuni skup računa, ali nemaju samostalnost pri odlučivanju, dio su jedinica koje ih kontrolišu;
(d) subjekti ne moraju objaviti račune da bi bili institucionalne jedinice;
(e) subjekti koji su dio grupe jedinica koje učestvuju u proizvodnji i vode potpuni skup računa smatraju se institucionalnim jedinicama čak i ako su središnjem tijelu (sjedištu), nadležnom za opću upravu grupacije prepustili dio svoje samostalnosti u donošenju odluka; sjedište samo za sebe smatra se institucionalnom jedinicom različitom od jedinica koje kontroliše;
(f) kvazi-društva su subjekti koji vode potpuni skup računa, ali nemaju pravni status. Njihovo ekonomsko i finansijsko ponašanje se razlikuje od ponašanja njihovih vlasnika, a nalikuje ponašanju društava. Smatra se da imaju samostalnost pri odlučivanju i da su posebne institucionalne jedinice.
Sjedišta društva i holding društva
2.14. Sjedišta društva i holding društva su institucionalne jedinice. Postoje dvije vrste:
(a) Sjedište društva je jedinica koja izvršava upravnu kontrolu nad svojim društvima kćerima. Sjedišta društava dodjeljuju se dominantnom sektoru nefinansijskih društava svojih društava kćeri, osim ako su sve ili većina njihovih društava kćeri finansijska društva pa se u tom slučaju tretiraju kao pomoćne finansijske institucije (S.126) u sektoru finansijskih društava.
Ako postoji mješavina nefinansijskih i finansijskih društava kćeri, tada svrstavanje u sektore određuje prevladavajući udio dodane vrijednosti.
Sjedišta društava opisuju se pod međunarodnom standardnom klasifikacijom djelatnosti svih ekonomskih aktivnosti (ISIC Rev. 4), područje M, razred 7010 (NACE Rev. 2, M 70.10) kako slijedi: Ovaj razred uključuje nadzor i upravljanje drugim jedinicama istog društva ili preduzeća; donošenje strategijskih ili organizacijskih planova i odluka u vezi s društvom ili preduzećem; provođenje operativne kontrole i vođenje svakodnevnih poslova povezanih jedinica.
(b) Holding društvo koje je vlasnik aktive društava kćeri, ali ne obavlja aktivnosti upravljanja je društvo koje se bavi prijenosom finansijskih sredstava (S.127) i svrstava se kao finansijsko društvo.
Holding društva opisana su pod ISIC Rev.4, Područje K, razred 6420 (NACE Rev. 2, K 64.20) kako slijedi:
Ovaj razred uključuje aktivnosti holding društava, tj. jedinica koje su vlasnici aktive (vlasnici kontrolnog udjela u vlasničkom kapitalu) grupacije društava kćeri i čija je glavna aktivnost imati vlasništvo nad grupacijom. Holding društva u ovom razredu ne pružaju nikakve druge usluge društvu u kojem se nalazi vlasnički kapital, tj. ona ne upravljaju drugim jedinicama.
Grupacije društava
2.15. Velike grupacije društava nastaju kada društvo majka kontroliše nekoliko društava kćeri, koje mogu pored toga kontrolisati i svoja vlastita društva kćeri itd. Svaki član grupacije tretira se kao posebna institucionalna jedinica ako zadovoljava definiciju institucionalne jedinice.
2.16. Prednost netretiranja grupacija društava kao jedne institucionalne jedinice je da grupacije nisu uvijek stabilne tokom vremena, niti lahko prepoznatljive u praksi. Može biti teško skupiti podatke o grupacijama čije aktivnosti nisu blisko povezane. Mnoge grupacije su prevelike i heterogene da bi se tretirale kao jedna jedinica, a njihova veličina i sastav mogu se mijenjati tokom vremena kao posljedica spajanja i preuzimanja.
Subjekti posebne namjene
2.17. Subjekt posebne namjene (SPN) ili društvo posebne namjene je obično društvo s ograničenom odgovornošću ili komanditno društvo, osnovano za ispunjavanje parcijalnih, specifičnih ili privremenih ciljeva i za izolovanje finansijskog rizika, posebnih poreza ili regulatornog rizika.
2.18. Nema uobičajene definicije SPN-a, ali uobičajene su sljedeće karakteristike:
(a) nemaju zaposlenike i nefinansijsku aktivu;
(b) malo su fizički prisutni osim natpisa ili znaka koji potvrđuje njihovo mjesto registracije;
(c) uvijek su povezani s drugim društvom, često kao zavisno društvo;
(d) rezidentni su na različitom području od onoga na kojem su povezana društva rezidentna. U nedostatku fizičke prisutnosti, rezidentnost preduzeća se utvrđuje prema ekonomskom području po čijem pravu je preduzeće osnovano ili registrovano;
(e) njima upravljaju zaposlenici drugog društva koje može, ali ne mora biti povezano društvo.
SPN plaća naknade za usluge koje su mu pružene i zauzvrat svojem društvu majci ili drugom povezanom društvu naplaćuje naknadu radi pokrivanja tih troškova. To je jedina proizvodnja u koju je SPN uključen, iako će često preuzeti obaveze u ime svog vlasnika i obično primiti prihod od investicija i vlasničke dobitke od aktive nad kojom je vlasnik.
2.19. Bez obzira na to ima li jedinica sve ili ni jednu od ovih karakteristika, te bez obzira na to naziva li se SPN-om ili sličnim nazivom ili ne, tretira se na isti način kao bilo koja druga institucionalna jedinica dodjelom sektoru ili djelatnosti prema svojoj glavnoj aktivnosti, osim ako taj SPN nema nezavisna prava postepena.
2.20. Stoga, društva koja se bave prijenosom finansijskih sredstava, umjetna društva kćeri i jedinice posebne namjene ukupne države bez samostalnosti djelovanja dodjeljuju se sektoru svojih kontrolišujućih tijela. Izuzetak se javlja kada su nerezidentna pa se u tom slučaju priznaju odvojeno od svojih kontrolišujućih tijela. Ali u slučaju države, aktivnosti društva kćeri odražavaju se u računima države.
Zatvorena finansijska društva
2.21. Holding društvo koje ima samo vlasništvo nad društvima kćerima primjer je zatvorenog finansijskog društva. Primjeri drugih jedinica koje se takođe tretiraju kao zatvorena finansijska društva su jedinice sa karakteristikama subjekata posebne namjene kako su opisane gore, uključujući investicione i penzione fondove i jedinice korištene za održavanje i upravljanje bogatstvom za pojedince ili porodice, izdavanje dužničkih instrumenata u ime povezanih društava (takvo društvo može se zvati posrednik) i izvršavanje drugih finansijskih funkcija.
2.22. Stepen nezavisnosti od svog društva majke može se pokazati vršenjem značajne kontrole nad svojom aktivom i pasivom u mjeri snošenja rizika i koristi povezanih s aktivom i pasivom. Takve se jedinice klasifikuju u sektoru finansijskih društava.
2.23. Subjekt takve vrste koji ne može djelovati nezavisno o svom društvu majci i samo je pasivni vlasnik aktive i pasive ne tretira se kao posebna institucionalna jedinica, osim ako je rezidentna u ekonomiji različitoj od društva majke. Ako je rezidentan u istoj ekonomiji kao i društvo majka, tretira se kao "umjetno zavisno društvo" kako je opisano u nastavku.
Umjetna zavisna društva
2.24. Zavisno društvo, u potpunosti u vlasništvu društva majke, može biti osnovano radi pružanja usluga društvu majci ili drugom društvu u istoj grupaciji, radi izbjegavanja poreza, minimiziranja obaveza u slučaju stečaja ili radi osiguranja drugih tehničkih prednosti prema poreskim propisima ili propisima o društvima na snazi u određenoj zemlji.
2.25. Uopćeno, takve vrste subjekata ne zadovoljavaju definiciju institucionalne jedinice jer im nedostaje mogućnost djelovanja nezavisno o društvu majci i mogu biti podložne ograničenjima vlasništva ili transakciji aktive koja se nalazi na njihovom bilansu stanja. Njihov nivo proizvodnje i cijena koju za to dobivaju određuje društvo majka koja je (možda s drugim društvima u istoj grupaciji) njihov jedini kupac. One se stoga ne tretiraju kao posebne institucionalne jedinice, nego kao sastavni dio društva majke, a njihovi računi se konsoliduju s onima društva majke, osim ako su rezidentne na ekonomskom području različitom od onoga gdje je rezidentno društvo majka.
2.26. Mora se napraviti razlika između umjetnih društava kćeri kako su prethodno opisana i jedinice koja obavlja samo pomoćne aktivnosti. Pomoćne aktivnosti ograničene su u opsegu na vrstu uslužnih funkcija koje gotovo sva preduzeća trebaju u nekoj mjeri, npr. čišćenje prostorija, vođenje platne liste ili pružanje infrastrukture informacijskih tehnologija za preduzeće.
Jedinice posebne namjene ukupne države
2.27. Ukupna država takođe može uspostaviti jedinice posebne namjene, sa karakteristikama i funkcijama sličnim društvima koja se bave prijenosom finansijskih sredstava i umjetnim društvima kćerima. Takve jedinice nemaju ovlaštenje da djeluju nezavisno i ograničene su u opsegu transakcija koje mogu obavljati. Ne snose rizike i koristi povezane s aktivom i pasivom koje imaju. Takve jedinice, ako su rezidentne, tretiraju se kao sastavni dio ukupne države, a ne kao posebne jedinice. Ako su nerezidentne, tretiraju se kao posebne jedinice. Sve transakcije koje obave u inostranstvu odražavaju se u odgovarajućim transakcijama s državom. Stoga, za jedinicu koja pozajmljuje u inostranstvu smatra se da pozajmljuje isti iznos ukupnoj državi, i to pod istim uslovima kao i prvobitno pozajmljivanje.
2.28. Sažeto, računi subjekata posebne namjene bez nezavisnih prava postupanja konsoliduju se s društvom majkom, osim ako su rezidentni u različitoj ekonomiji od onoga u kojoj je društvo majka. Postoji jedan izuzetak od ovog općeg pravila, a to je kada nerezidentni SPN uspostavi država.
2.29. Uslovno rezidentne jedinice se definišu kao:
(a) oni dijelovi nerezidentnih jedinica koji imaju središte prevladavajućeg ekonomskog interesa (u većini slučajeva jedinice koje obavljaju ekonomsku proizvodnju godinu dana ili duže) na ekonomskom području zemlje;
(b) nerezidentne jedinice u ulozi vlasnika zemljišta i/ili građevina na ekonomskom području zemlje, ali jedino u pogledu transakcija koje se odnose na spomenuto zemljište ili građevine.
Uslovno rezidentne jedinice, nezavisno o tome vode li samo djelimične račune i nezavisno o samostalnosti odlučivanja, tretiraju se kao institucionalne jedinice.
2.30. Sljedeće se smatra institucionalnim jedinicama:
(a) jedinice koje imaju samostalnost odlučivanja i potpuni skup računa poput:
(1) privatnih i javnih društava;
(2) zadruga ili partnerstava priznatih kao nezavisni pravni subjekti;
(3) javnih proizvođača koji se prema posebnim zakonima priznaju kao nezavisni pravni subjekti;
(4) neprofitnih ustanova priznatih kao nezavisni pravni subjekti; i
(5) agencija ukupne države;
(b) jedinice koje vode potpuni skup računa i za koje se smatra da samostalno odlučuju usprkos tome što nisu osnovane odvojeno od svog društva majke: kvazi-društva;
(c) jedinice koje ne vode nužno potpuni skup računa, ali za koje se smatra da samostalno odlučuju:
(1) domaćinstva;
(2) uslovno rezidentne jedinice.
INSTITUCIONALNI SEKTORI
2.31. Makroekonomska analiza ne razmatra aktivnosti svake institucionalne jedinice posebno – razmatra ukupne aktivnosti sličnih institucionalnih jedinica. Jedinice se stoga spajaju u grupe koje se nazivaju institucionalni sektori, od kojih se neki dijele na podsektore.
Tabela 2.1. - Sektori i podsektori
|
Sektori i podsektori |
|
Javni |
Domaći privatni |
Pod inostranom kontrolom |
|
|
Nefinansijska preduzeća |
S.11 |
S.11001 |
S.11002 |
S.11003 |
|
|
Finansijske institucije |
S.12 |
|
|
|
|
|
Monetarne finansijske institucije (MFI) |
Centralna banka |
S.121 |
|
|
|
|
Ostale monetarne finansijske institucije (OMFI) |
Preduzeća koja primaju depozite osim Centralne banke |
S.122 |
S.12201 |
S.12202 |
S.12203 |
|
Novčani fondovi (NF) |
S.123 |
S.12301 |
S.12302 |
S.12303 |
|
|
Finansijska institucije osim monetarnih finansijskih institucija (MFI) i osiguravajućih društava i penzionih fondova (ICPF) |
Nenovčani investicioni fondovi (NNIF) |
S.124 |
S.12401 |
S.12402 |
S.12403 |
|
Ostali finansijski posrednici, osim osiguravajućih društava i penzionih fondova |
S.125 |
S.12501 |
S.12502 |
S.12503 |
|
|
Pomoćne finansijske institucije |
S.126 |
S.12601 |
S.12602 |
S.12603 |
|
|
Institucije koja se bave prijenosom finansijskih sredstava i zajmodavci |
S.127 |
S.12701 |
S.12702 |
S.12703 |
|
|
Osiguravajuća društva i penzioni fondovi (ICPF) |
Osiguravajuća društva (IC) |
S.128 |
S.12801 |
S.12802 |
S.12803 |
|
Penzioni fondovi (PF) |
S.129 |
S.12901 |
S.12902 |
S.12903 |
|
|
Opća vlada |
|
S.13 |
|
|
|
|
Centralna vlada (isključujući fondove socijalne sigurnosti) |
S.1311 |
|
|
|
|
|
Državna vlada (isključujući fondove socijalne sigurnosti) |
S.1312 |
|
|
|
|
|
Lokalna vlada (isključujući fondove socijalne sigurnosti) |
S.1313 |
|
|
|
|
|
Fondovi socijalne sigurnosti |
S.1314 |
|