USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o dopustivosti i meritumu
na sjednici održanoj 29. juna 2010. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
OBRAZLOŽENJE
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 2550/08, rješavajući apelaciju Ive Baraća, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2. i člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Miodrag Simović, predsjednik
Valerija Galić, potpredsjednica
Seada Palavrić, potpredsjednica
Mato Tadić, sudija
Mirsad Ćeman, sudija
Usvaja se apelacija Ive Baraća.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u predmetu Osnovnog suda u Banjoj Luci broj 71 0 P 035652 03 P.
Nalaže se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da po hitnom postupku donese odluku u predmetu broj 71 0 P 035652 03 P, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".
I. Uvod
- 1.Ivo Barać (u daljnjem tekstu: apelant) iz Pirovca, Republika Hrvatska, podnio je 20. augusta 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj P-250/03 (novi broj 71 0 P 035652 03 P).
II. Postupak pred Ustavnim sudom
- 2.Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je 19. decembra 2008. godine da dostavi odgovor na apelaciju, a 4. maja 2010. godine da dostavi spis broj P-250/03 na uvid.
- 3.Osnovni sud je 26. januara 2009. godine dostavio odgovor na apelaciju, a 24. maja 2010. godine traženi spis na uvid.
- 4.Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor Osnovnog suda dostavljen je apelantu 9. marta 2009. godine.
III. Činjenično stanje
- 5.Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
- 6.Apelant je 6. februara 2003. godine podnio tužbu Osnovnom sudu protiv Srboljuba Jevtića (u daljnjem tekstu: tuženi) radi utvrđenja ništavosti ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključenog 11. jula 1995. godine u Laktašima.
- 7.Apelant je podneskom od 9. augusta 2005. godine uredio tužbu tako što je, pored tuženog, tužio još devet lica koja su kupovala od tuženog nekretnine koje su bile predmet kupoprodajnog ugovora. Apelant je, također, predložio da Osnovni sud odredi privremenu mjeru osiguranja kojom bi se zabranilo raspolaganje tuženih nekretninama koje su predmet spora.
- 8.Apelant je dopisom od 2. novembra 2005. godine, koji je naslovio na predsjednika Osnovnog suda, tražio zakazivanje ročišta i postupanje po njegovom zahtjevu za određivanje privremene mjere osiguranja.
- 9.Apelant je dopisima od 10. aprila, 11. i 24. augusta 2006. godine urgirao uzimanje predmeta u rad i dostavljanje tužbe tuženim na odgovor.
- 10.Apelant je podneskom od 13. februara 2007. godine tražio izuzeće uredujućeg sudije, jer od podnošenja tužbe predmet nije uzet u rad, niti je zakazano pripremno ročište.
- 11.Osnovni sud je Rješenjem broj 071-0-Su-07-000244 od 28. februara 2007. godine odbio zahtjev za izuzeće uredujućeg sudije kao neosnovan.
- 12.Apelant je dopisom od 21. maja 2007. godine urgirao uzimanje predmeta u rad.
- 13.Apelant se dopisima od 16. augusta 2008. godine žalio Uredu Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine-Ured disciplinskog tužioca zbog dužine trajanja postupka po njegovoj tužbi.
- 14.Apelant je dopisima od 11. i 16. augusta, te 3. septembra i 7. oktobra 2008. godine upućenim Osnovnom sudu ponovo urgirao uzimanje predmeta u rad.
- 15.Osnovni sud je 13. januara 2009. godine dostavio tužbu tuženim na odgovor.
- 16.Tuženi su u periodu od 12. do 16. februara 2009. godine dostavili odgovore na tužbu.
- 17.Pripremno ročište zakazano za 17. juni 2009. godine odgođeno je za 29. juli 2009. godine, jer je opunomoćenik tuženih obavijestio sud da će se u vrijeme zakazanog ročišta nalaziti na godišnjem odmoru.
- 18.Apelantov opunomoćenik je podneskom od 16. jula 2009. godine tražio da se pripremno ročište zakazano za 29. juli 2009. godine odgodi s obzirom na to da je na godišnjem odmoru, koji je uskladio sa terminom kada je i Osnovni sud na kolektivnom godišnjem odmoru.
- 19.Pripremno ročište zakazano za 29. juli 2009. godine odgođeno je za 7. septembar 2009. godine zbog odsutnosti opunomoćenika parničnih stranaka.
- 20.Pripremno ročište zakazano za 7. septembar 2009. godine održano je i nastavak pripremnog ročišta zakazan je za 10. novembar 2009. godine. Na pripremnom ročištu koje je održano 10. novembra 2009. godine u prisutnosti opunomoćenika stranaka Osnovni sud je donio rješenje kojim je opozvao rješenje o određivanju pripremnog ročišta, apelantu vratio tužbu radi ispravke i dopune i naložio da u roku od osam dana dostavi ispravljenu i dopunjenu tužbu.
- 21.Apelant je 17. i 18. novembra 2009. godine dostavio podneske kojima je uredio i dopunio tužbu, a koje je Osnovni sud 25. decembra 2009. godine dostavio tuženim.
- 22.Osnovni sud je dnevnom naredbom od 19. marta 2010. godine zakazao pripremno ročište za 10. maj 2010. godine.
- 23.Apelantova opunomoćenica Danica Božić, advokat iz Banje Luke, dostavila je 14. aprila 2010. godine podnesak kojim obavještava Osnovni sud da otkazuje punomoć za zastupanje apelanta u predmetnoj pravnoj stvari.
- 24.Osnovni sud je dopisom od 27. aprila 2010. godine obavijestio parnične stranke da se ročište zakazano za 10. maj 2010. godine odgađa, te obavijestio apelanta da mu je opunomoćenik otkazao punomoć za zastupanje uz napomenu da je potrebno (s obzirom na to da se nalazi u inozemstvu) da u roku od 15 dana postavi opunomoćenika koji će u njegovo ime primati pismena.
- 25.Osnovni sud je dnevnom naredbom od 31. maja 2010. godine zakazao pripremno ročište za 29. juni 2010. godine. Postupak je u toku pred Osnovnim sudom.
IV. Apelacija
- a)Navodi iz apelacije
- 26.Apelant je naveo da mu je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao jedan od osnovnih principa pravičnog suđenja iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant je istakao da u vrijeme podnošenja apelacije Osnovni sud nije preduzeo niti jednu procesnu radnju po tužbi koju je podnio u februaru 2003. godine. Apelant je, također, naveo da je u više navrata urgirao uzimanje predmeta u rad, i to urgencijama upućenim predsjedniku suda. Međutim, njegovim urgencijama nije udovoljeno.
- 26.
- b)Odgovor na apelaciju
- 27.U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je istakao da je apelant uredio tužbu podneskom od 9. augusta 2005. godine i preinačio je tako što je naznačio još devet tuženih, te je predložio da se utvrdi da su pravno ništavi ugovori bliže navedeni u preinačenoj tužbi. Osnovni sud je naveo da su se, s obzirom na usvojeni program rada u vrijeme kada je tužba podnesena, prioritetno rješavali predmeti u kojim su tužbe podnesene 1998. godine, te je predložio da se apelacija odbije.
- 27.
V. Relevantni propisi
- 28.Zakon o parničnom postupku ("Službeni list Socijalističke federativne republike Jugoslavije" br. 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91, i "Službeni glasnik Republike Srpske" br. 17/93, 14/94 i 32/94) u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
Sud je dužan da nastoji da se postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 277.
Po prijemu tužbe vrše se pripreme za glavnu raspravu.
Ove pripreme obuhvaćaju prethodno ispitivanje tužbe, dostavljanje tužbe tuženom na odgovor, održavanje pripremnog ročišta i zakazivanje glavne rasprave.
- 29.U Zakonu o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07) relevantne odredbe glase:
Član 10.
Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 62. stav 1.
Sud odmah po prijemu tužbe počinje pripreme za glavnu raspravu.
Član 69.
Tužba sa prilozima se tuženom dostavlja na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tužbe u sudu.
Član 70. stav 1.
Po prijemu tužbe sa prilozima tuženi je dužan da najkasnije u roku od 30 dana dostavi sudu pismeni odgovor na tužbu.
Član 75. stav 4.
Pripremno ročište održat će se u pravilu najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili ako je tuženi podnio protivtužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtužbu.
Član 94. stav 2.
Glavna rasprava će se u pravilu održati najkasnije u roku od 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta.
VI. Dopustivost
- 30.U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
- 31.U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
- 32.Apelant se Ustavnom sudu obratio zbog činjenice da parnični postupak po njegovoj tužbi nerazumno dugo traje, odnosno da u njegovom slučaju nije u "razumnom roku" donesena odluka u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa je u konkretnom slučaju, u smislu člana 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, predmetna apelacija dopustiva. Naime, prema članu 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Konačno, apelacija, u ovom dijelu, ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
- 33.Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
- 34.Apelant je naveo da je, zbog nerazumno dugog trajanja postupka pred Osnovnim sudom, došlo do povrede njegovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
- 35.Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
- e)Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
- 36.Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
- 36.
Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom.
Relevantni principi
- 37.Prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora se ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
- 38.Osim toga, prema praksi Evropskog i Ustavnog suda, veliki broj predmeta uzetih u rad nije valjano opravdanje za prekomjerno odugovlačenje postupka, (vidi, Evropski sud, Probmeier protiv Njemačke, presuda od 1. jula 1997. godine, stav 64, Izvještaji 1997-IV).
Period koji se uzima u obzir
- 39.Ustavni sud zapaža da je postupak počeo 6. februara 2003. godine, kada je apelant podnio tužbu protiv tuženog radi utvrđenja ništavosti ugovora o kupoprodaji nekretnina i još uvijek nije okončan. Dakle, cjelokupan postupak povodom apelantovog tužbenog zahtjeva (do donošenja ove odluke) traje već sedam godina i četiri mjeseca.
Analiza razumnosti trajanja postupka
- 40.Složenost postupka se mora razmatrati u okviru činjeničnog i pravnog aspekta, tj. dokaza koje nadležni sud treba izvesti i procijeniti u okviru pravne prirode spora. U konkretnom slučaju radi se o postupku u kojem je sud bio obavezan da utvrdi ništavost kupoprodajnih ugovora zaključenih između parničnih stranaka. Ustavni sud ne smatra da je predmetni slučaj posebno složen niti u vezi sa činjeničnim stanjem, niti u vezi sa primjenom propisa. Stoga složenost ovog predmeta u konkretnom slučaju nije odlučan razlog za njegovu dužinu.
- 41.Međutim, u konkretnom slučaju Ustavni sud zapaža da je Osnovnom sudu, u okviru priprema za glavnu raspravu, trebalo šest godina i četiri mjeseca da prethodno ispita tužbu, da dostavi tužbu na odgovor i zakaže pripremno ročište. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća da je članom 10. Zakona o parničnom postupku izričito propisano da je sud dužan da postupak provede bez odugovlačenja a prema odredbama "novog ZPP", koji je stupio na pravnu snagu 5. novembra 2003. godine, propisani su konkretni rokovi za preduzimanje procesnih radnji suda i stranaka. Ustavni sud zapaža da Osnovni sud nije uzeo u rad predmet i nakon više apelantovih urgencija koje je uputio i predsjedniku suda, te imajući u vidu činjenicu da se, bez obzira na protek vremena, apelantov predmet još uvijek nalazi u fazi zakazivanja pripremnog ročišta proizlazi da je krajnje neizvjesno kada će Osnovni sud donijeti odluku o tužbi. Također, Ustavni sud primjećuje da Osnovni sud nije odlučio o apelantovom prijedlogu za određivanje privremene mjere osiguranja koji je podnio uz dopunu tužbe od 2. novembra 2005. godine, kojom bi se zabranilo raspolaganje tuženih nekretninama koje su predmet spora, a koji se s obzirom na vrlo kratke sudske rokove smatra hitnim. Dakle, u konkretnom slučaju je očigledno da se Osnovni sud nije kretao u okviru zakonom propisanih rokova, već je upravo u znatnoj mjeri odstupio od njih. Za takvo postupanje Osnovni sud u odgovoru na apelaciju nije dao niti jedan razlog koji bi se mogao smatrati razumnim i objektivnim opravdanjem za ovako dugo trajanje konkretnog postupka. Osnovni sud je ukazao na veliki priliv predmeta, te istakao da su se, s obzirom na usvojeni program rada, u vrijeme kada je tužba podnesena prioritetno rješavali predmeti u kojim su tužbe podnesene 1998. godine. Međutim, Ustavni sud je u prethodnom dijelu ove odluke ukazao na to da veliki broj predmeta uzetih u rad nije valjano opravdanje za prekomjerno odugovlačenje postupaka. Ustavni sud, također, smatra nužnim ukazati na stav Evropskog suda prema kojem su "države dužne da organiziraju svoje pravne sisteme tako da sudovima omoguće da poštuju zahtjeve člana 6. stav 1. Evropske konvencije, uključujući i zahtjev koji se odnosi na donošenje odluke u 'razumnom roku'" (vidi, Evropski sud, Zimmerman i Steiner protiv Švajcarske, presuda od 13. jula 1983. godine). U konkretnom slučaju Ustavni sud smatra da ne postoje razlozi koji bi se mogli smatrati relevantnim da bi se opravdalo nedonošenje odluke prvostepenog suda u periodu od sedam godina i četiri mjeseca.
- 42.Ustavni sud smatra da apelant ni na koji način nije doprinio dužini postupka u konkretnom slučaju. Također, Ustavni sud primjećuje da su apelant i njegov opunomoćenik aktivno učestvovali u postupku i u okviru zakonom propisanih rokova dostavljali na traženje suda precizirane podneske, te su pismenim intervencijama i urgencijama dostavljenim Osnovnom sudu, Uredu Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, te Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine pokušavali da ostvare što hitnije rješavanje predmeta.
- 43.Ocjenjujući sve navedeno, Ustavni sud smatra da ukupna dužina konkretnog postupka ne zadovoljava zahtjev "razumnosti" iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje prava na "suđenje u razumnom roku" kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Ostali navodi
- 44.S obzirom na zaključak Ustavnog suda u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, te činjenicu da se navodi o kršenju prava na imovinu zasnivaju na navodima o nerazumno dugom trajanju postupka, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno razmatrati apelantove navode u odnosu na član II/3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
VIII. Zaključak
- 45.Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravičan postupak u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada se ukupno trajanje postupka, u predmetu utvrđenja ništavosti kupoprodajnih ugovora, u periodu od sedam godina i četiri mjeseca i koji još uvijek nije pravosnažno okončan, može u cijelosti staviti na teret Osnovnom sudu koji nije dao bilo kakve razloge koji bi se mogli smatrati razumnim i objektivnim opravdanjem za ovako dugo trajanje postupka.
- 46.Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
- 47.Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović, s. r.