Ministartstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine
Strategija razvoja nauke u Bosni i Hercegovini
STRATEGIJA
RAZVOJA NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI
2017-.-2022.
- Revidirani okvirni dokument -
septembar, 2016. godine
Puno ime dokumenta:
STRATEGIJA RAZVOJA NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI 2017.-2022. - revidirani okvirni dokument
Namjena dokumenta:
Strategija razvoja nauke u BiH je dokument koji daje strateške smjernice i plan djelovanja za razvoj naučnoistraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti i inovacija u Bosni i Hercegovini za period 2017.-2022. godina, s ciljem prosperitetnog razvoja nauke i istraživanja, privrede, obrazovanja i kulture u Bosni i Hercegovini u skladu sa preporukama razvoja nauke u Evropi i svijetu.
Oznaka dokumenta:
Strategija razvoja nauke u BiH 2017.-2022.
Verzija: 1.0
Datum verzije:
20.06.2016. godine
Vlasnik:
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Uredili:
prof. dr. Mirsada Hukić, prof. dr. Živojin Erić, prof. dr. Darko Petković, mr. Jasmin Branković, mr. Vinko Bogdan, Biljana Čamur
Eksperti i saradnici:
- a)dr. Duško Jakšić
- b)dr. Gordana Đurić
- c)Lidija Vignjević
- d)Zdravka Karaica
Revidirani okvirni dokument uradili:
dr. Siniša Marčić, prof. dr. Milan Mataruga, mr. Jasmin Branković, prof. dr. Zijo Pašić, Biljana Čamur Veselinović, Ammar Miraščija, Aiša Telalović, mr. Zoran Ergarac, prof.dr. Sabina Silajdžić, prof. dr. Ljerka Ostojić
1. Uvod
Prihvatajući ocjenu da je globalizacija svjetske ekonomije, koja počiva na slobodi kretanja roba, usluga, radne snage i kapitala, progresivna pojava i da je riječ o procesu koji se ne može zaustaviti, ostaje otvoreno pitanje puteva i mehanizama uključivanja pojedinih zemalja u ovaj proces, odnosno, ostaje otvoreno pitanje kako spriječiti da globalizacija ne preraste u dominaciju, posebno u oblasti transfera naučnih dostignuća i tehnološkog razvoja.
Za razliku od relativno uspješno uspostavljenih sistema međunarodnih organizacija i institucija u oblasti finansija i trgovine (STO, MMF, SB i drugi), koje imaju ulogu da otklone ili smanje prepreke i diskriminacione postupke u slobodnom kretanju robe, kapitala, radne snage i usluga, na međunarodnom planu još nisu uspostavljeni mehanizmi koji bi to isto omogućili i u globalizaciji znanja i naučnih dostignuća. Više nego u bilo kojoj drugoj sferi svjetskih ekonomskih odnosa, u nauci i naučnoistraživačkoj djelatnosti postoji dominacija i ekskluzivnost velikih razvijenih država i određena zatvorenost u nacionalnim ili užim regionalnim okvirima.
Od toga nije imuna ni Evropa, čiji je oblik ekonomskog ujedinjenja u obliku Evropske unije obilježio kraj drugog i početak trećeg milenijuma.
Događanja u posljednjoj deceniji prošlog milenijuma su zaustavila ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, i što je najgore, u velikoj mjeri uništila njen decenijama razvijani naučni potencijal, kadrove i infrastrukturu. Danas, sa znatno oslabljenom ekonomskom osnovom, teško se obnavlja naučnoistraživački potencijal i sa dosta poteškoća prihvataju standardi i uloga koju nauka i naučnoistraživačka djelatnost imaju u Evropi, pa i u našem užem okruženju.
Sadašnja globalna ekonomska kriza je tolika da je obim negativnih efekata kao i njeno trajanje teško predvidjeti, jer će oni biti različiti od zemlje do zemlje.U odgovoru na uticaj finansijske krize, razvijene zemlje su reagirale programima za povećanje likvidnosti tržišta, te su ogromna sredstva izdvojena i predviđena da budu "ubrizgana" u njihove privrede. Ipak, čini se da je postignut zajednički stav oko generalnog pristupa koji se sastoji u tome da se nelikvidnost tržišta, a što se smatra osnovnim uzrokom smanjenja tražnje, a samim tim i proizvodnje, može izliječiti jedino dodatnim sredstvima koja će se kroz različite kanale i forme staviti na raspolaganje privredi. U tom smislu je i preporuka da se nauka i tehnologija stave u prve "borbene" redove u borbi protiv krize, odnosno da se pruži podrška realnom sektoru s ciljem povećanja inovativnih kapaciteta i konkurentne sposobnosti preduzeća, naročito mikro, malih i srednjih, i to:
- -osiguranjem dodatnih finansijskih sredstava za nauku i razvoj tehnologije;
- -usmjeravanjem naučnoistraživačkih i istraživačkorazvojnih projekata za potrebe privrede, jačanje javnih naučnoistraživačkih instituta i instituta na univerzitetima i njihovo povezivanje sa privredom;
- -unapređenjem naučnoistraživačke i tehnološke infrastrukture (oprema, uređaji, sistemi, laboratorije);
- -povećanjem finansijske "start-up" pomoći za visoko-tehnološka preduzeća;
- -kontrolom kvaliteta uvozne robe uz pomoć laboratorija na univerzitetima i institutima;
- -povećanjem uključenost iskusnih stručnih kadrova u privredu uz dodatno sufinansiranje njihovog rada.
Odgovor, kada je u pitanju BiH trebao bi se između ostalog tražiti i u ubrzanom razvoju i primjeni nauke i tehnologije u realnom sektoru s ciljem povećanja inovativnih kapaciteta i konkurentne sposobnosti BiH privrede, odnosno, više koristiti tri univerzalna faktora: svrsishodno ulaganje raspoloživih finansijskih sredstava, efikasno iskorištenje postojećeg znanja i usmjerenje političke volje da se putem znanja rješavaju problemi.
BiH može postati internacionalno konkurentna i ostvarivati snažan ekonomski razvoj ako ima, prije svega, internacionalno konkurentnu proizvodnju i distribuciju znanja. Naučnoistraživačke insitucije kao ključni proizvođači znanja i visokoobrazovne institucije kao ključni distributeri znanja trebaju postati ključni faktori razvoja Bosne i Hercegovine i kao takve povesti ostale institucije u društvo znanja, kakvo EU društvo želi postati.
Mala zemlja s ograničenim resursima svoj prosperitet može uspješno graditi jedino na razvoju ekonomije, koja se temelji na tehnologiji i inovacijama. Poslovne okvire ne smije svesti na uske, regionalne poglede, već treba razmišljati globalno. U BiH visoko obrazovanje, naučnoistraživački rad i tehnološki razvoj (eng. RTD: Research and Technological Development) kao zajednički skup djelatnosti moraju postati državni prioritet, sa krajnjim ciljem dostizanja normi koje u tim oblastima važe u EU.
Okvirnim zakonom o osnovama naučno-istraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučnoistraživačke saradnje BiH ("Službeni glasnik BiH, broj 43/09) definirano je da se u svrhu planiranja i ostvarivanja strateških ciljeva, pravaca i prioriteta naučnog i tehnološkog razvoja Bosne i Hercegovine, odnosno ostvarivanja posebnog interesa u naučnoistraživačkoj djelatnosti, donosi i implementira Strategija razvoja nauke u Bosni i Hercegovini.
Strategiju razvoja nauke u Bosni i Hercegovini za period 2010.-2015. usvojilo je Vijeće ministara BiH u decembru 2009. godine. Revidirani okvirni dokument Strategije urađen je za period 2017.- 2022.
1.1 Razlozi za izradu revidiranog okvirnog dokumenta Strategije razvoja nauke u BiH
Polazeći od činjenice da je vrijeme implementacije dokumenta "Strategija razvoja nauke u BiH" bio 2010.-2015. godine, nameće se obaveza izrade novog dokumenta koji će definirati strateška opredijeljenja i pravce dijelovanja za naredni period (2017-2022). Postojanje istog ima višestruk značaj u smislu definiranja strateških pravaca i aktivnosti za naredni period, a u funkciji razvoja naučnoistraživačkog, istraživačko-razvojnog i inovativnog rada. Poseban značaj u postojanju istog proističe iz potrebe integracije Bosne i Hercegovine u evropski prostor nauke, pristupanju različitim evropskim mrežama i fondovima, apliciranju za su/finansiranje nauke u evropskim fondovima i sl.
U isto vrijeme treba istaći da je Strategija razvoja nauke u BiH za period 2010.-2015. godine sveobuhvatan dokument sa mnoštvom dobro definiranih strateških ciljeva i pravaca koji iz više ili manje objektivnih razloga nisu u potpunosti realizirani u prethodnom periodu. Otud opredjeljenje da se ovaj dokument uzme kao osnova za izradu Revidiranog okvirnog dokumenta Strategije razvoja nauke u BiH. U tom smislu urađen je detaljan pregled trenutnog stanja, analiza realizirani strateških principa i na osnovu toga odabrana strateška načela i prioriteti. Uglavnom su ciljevi, prioriteti i načela preuzeti iz prethodnog dokumenta sa malim korekcijama prilagođavajući iste trenutnom stanju, aktuelnosti teme i realnim mogućnostima u periodu ispred nas.
2. CILJEVI STRATEGIJE RAZVOJA NAUKE U BiH
Strategija razvoja nauke u BiH treba da obuhvati niz akcija podržanih od strane institucija BiH, entiteta, kantona i Brčko distrikta, u skladu s potrebama i raspoloživim finansijskim resursima. Nauka je temelj obrazovnog sistema, s kojim je u stalnoj interakciji, i kao takve predstavljaju nerazdvojiv tandem u uspješnom razvoju društva. Razvoj nauke znači i obnovu ekonomije Bosne i Hercegovine, te je za to veoma bitno intenziviranje naučnoistraživačke aktivnosti u javnom i privatnom sektoru kroz konkretne aktivnosti. Također, ne treba izostaviti značaj nauke u kulturnoj domeni jednog društva i predstavljanja Bosne i Hercegovine u svijetu.
Značaj razvoja nauke i tehnologije (N&T) u Bosni i Hercegovini ističe se na svim međunarodnim forumima, a posebno od usvajanja dokumenta "EU-zemlje Balkana, Akcioni plan u N&T" 2003. godine, te na svim sastancima ili konferencijama koje uključuju kreatore politike za N&T u zemljama Zapadnog Balkana i zemljama EU. U skladu s tim Bosna i Hercegovina je priznala razvoj nauke i tehnologije kao jedan od svojih prioriteta.
Ponovna uspostava efikasnog sistema istraživanja i tehnološkog razvoja u BiH podrazumijeva da donošenje Strategije ima punu podršku od strane svih aktera uključenih u njenu izradu, a posebno donosioca odluka na svim nivoima vlasti, u fazi njene implementacije, jer samo tako je moguće uspješno razvijati "trokut" uspješne budućnosti jedne zemlje: obrazovanje - nauka – privreda, sa pozitivnim učešćem vlasti (politike) kao katalizatorom.
Ciljevi Strategije su:
- 1.Osiguranje vodeće uloge nauke i tehnologije kao faktora dugoročnog razvoja zemlje kroz konsenzus svih donosioca odluka u smislu da razvoj nauke predstavlja opći interes;
- 2.Povećanje finansijskih izdvajanja javnog i privatnog sektora u BiH za oblast nauke i tehnologije na bazi kratkoročno i dugoročno definiranih prioriteta i planova, kao i osiguranje kontinuirane podrške inovativnosti, transferu tehnologija, te komercijalizaciji i primjeni naučnih dostignuća;
- 3.Praćenje razvoja nauke i tehnologije i njenog uticaja na ostale segmente društva na bazi međunarodno priznatih statističkih standarda;
- 4.Veće učešće BiH istraživača i institucija u evropskoj naučnoistraživačkoj mreži i Evropskom istraživačkom prostoru (ERA);
- 5.Uključivanje naučne dijaspore u istraživački prostor BiH;
- 6.Unapređenje sistema visokog obrazovanja i njegovo osposobljavanje za kompetentan naučnoistraživački rad s ciljem osiguranja nove generacije naučnika i usavršavanja postojećih naučnoistraživačkih kadrova;
- 7.Strukturne promjene u naučnoistraživačkim sistemima, s naglaskom na kooperativna i zajednička istraživanja univerziteta, naučnoistraživačkih instituta i industrije, odnosno osiguranje jače povezanosti nauke i privrede s ciljem postizanja razvojnih ciljeva;
- 8.Osiguranje pristupa elektronskim naučnim bazama podataka, uvezivanje bibliotečkog sistema, podrška jačanju domaćih naučnih časopisa, uspostavljanje baze podataka naučnih radnika i naučnih institucija;
- 9.Razvoj istraživačke infrastrukture po međunarodnim standardima;
- 10.Reinvestiranje u industrijsko istraživanje u određenom broju sektora.
Odnosno, ciljevi Strategije razvoja nauke u BiH su izgradnja i razvoj Bosne i Hercegovine kao novog, savremenog društva, poznatog pod imenom "društvo znanja", u kojem je znanje glavna kreativna sila u ličnom, ekonomskom, društvenom, socijalnom, kulturnom i materijalnom napretku.
3. STANJE U OBLASTI NAUKE U BiH
U bivšoj federalnoj Jugoslaviji i svim njenim republikama pridavan je veliki značaj naučnim istraživanjima, kako u samostalnim naučnim institutima, institutima pri obrazovnim institucijama tako i u specijaliziranim naučnoistraživačkim jedinicama u privrednim preduzećima. Za ovu namjenu je izdvajano više od jedan posto društvenog proizvoda i na primjeru Slovenije se vidi koliko je ovoj novoj državi naslijeđeni naučnoistraživački potencijal pomogao da se ona sa današnjih 1,63% BDP izdvajanja za nauku svrsta u gornju polovinu zemalja EU po intenzitetu NID djelatnosti. I u BiH je u 1990. godine za nauku izdvajano više od jedan posto društvenog proizvoda, koji je iznosio oko 8,7 mld. eura, iz čega proizilazi da je tada za NID izdvajano oko 87 mil. eura (ili 170 miliona KM), po tadašnjim cijenama. Zahvaljujući takvim materijalnim uvjetima u BiH je izgrađena solidna kadrovska i druga naučnoistraživačka infrastruktura.
U toku rata, a i zbog dešavanja poslije rata, na ovim prostorima su desetkovane ili ugašene brojne naučnoistraživačke jedinice, a one u privrednim preduzećima (većim poslovnim sistemima) su praktično nestale. Neki od industrijskih instituta, afirmirani i izvan granica BiH (Energoinvest, RMK, UNIS, R. Čajavec, Jelšingrad, AIPK, FAMOS, Soko, INCEL i dr.), bili su već na nivou da prodaju licence i tehnologije. Nestankom takvih institucija ugašeni su i programi i odgovarajući proizvodni kapaciteti i tehnologije. S obzirom da takvo stanje traje dvadeset i više godina, jasno je da nema realnih izgleda za oživljavanje ranijih izvozno orijentiranih programa i tehnologija, a pogotovo nema realnih izgleda za oživljavanja naučnih institucija u tim oblastima.
Neposredno prije, u toku i nakon rata devedesetih u BiH, zemlju je napustio veliki broj osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH 1, utvrđeno je, na osnovu službenih informacija diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH i agencija za popis i statistiku zemalja prijema, da u najmanje 51 zemlji na svim kontinentima živi oko 2 miliona bh. iseljenika, ne uključujući takozvanu "staru emigraciju" u Turskoj, balkanskim i drugim zemljama. BiH je prva zemlja u razvoju u Evropi prema procentu iseljenika (preko 50%) u odnosu na broj stanovnika u zemlji utvrđen 2013. godine 2. Odliv pameti je kontinuiran i dramatičan. Naprimjer, prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, objavljenim u Globalnom izvještaju o konkurentnosti za 2015.-2016. godinu, od ukupno 140 analiziranih zemalja, Bosna i Hercegovina je na 136. mjestu prema indikatoru "Kapacitet zemlje da zadrži talente", a na 137. mjestu prema indikatoru "Kapacitet zemlje da privuče talente". 3 Prema globalnom pregledu migracije i doznaka za 2016. godinu, koji je Svjetska banka objavila 18.12.2015. godine, Bosna i Hercegovina ima 1.699.900 iseljenika u svijetu (bez podataka o drugoj generaciji dijaspore iz BiH u Australiji, Evropi i SAD), što iznosi 44,50% u odnosu na broj stanovnika u zemlji. Naša zemlja je 2013. godine bila 16. po redu zemlja u svijetu prema procentu emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji 4. 14% emigracije iz BiH u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) 5 su 2011. godine bile osobe sa tercijarnim obrazovanjem. 6
S druge strane, na sceni je ekspanzija visokoškolskih institucija, posebno u oblasti ekonomije i menadžmenta, praćena usitnjavanjem, nerijetko bez odgovarajuće kadrovske osnove. To dovodi do izvlačenja i ono malo preostalog kadra iz naučnoistraživačkih institucija i do smanjenog interesiranja mladih ljudi za bavljenje naučnoistraživačkim radom i specijaliziranjem u toj oblasti. Ironično djeluje činjenica da se na lokacijama i objektima gdje su nekada djelovali veoma snažni instituti i kadrovski i tehnički moćno opremljeni razvojni centri, danas otvaraju fakulteti, pa i cijeli univerziteti, sa programskim sadržajima koji nemaju skoro nikakve veze sa materijalnom proizvodnjom, jer proizvode kadrove koji će teško naći zaposlenje.
Sektor istraživanja i razvoja je poslije 1995. godine izuzet od obnove. Dejtonski mirovni sporazum je definirao nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH. Istodobno, u BiH je prestalo izdašnije finansiranje naučnoistraživačkih projekata. OECD norma 7 da je svaki univerzitetski nastavnik pola radnog vremena (tzv. FTE - Full Time Equivalent) edukator (nastavnik, profesor, asistent), a drugu polovinu radnog vremena istraživač, u BiH je po nezvaničnim procjenama ispunjena sa samo 3%. Nedovoljan broj studenata u BiH, posebno na prirodno-matematičkim te tehničko-tehnološkim fakultetima (podaci i procjene ukazuju samo oko 16% ukupnog broja studenata u BiH), čini malu i krhku bazu za regrutiranje istraživačko-razvojnih kadrova. Nažalost, ne postoje ili egzistiraju u zanemarljivo malom broju, istraživačko-razvojni centri u preduzećima a na koje u zemljama članicama EU otpada oko 60% ukupnog broja istraživača. Shodno tome, u BiH se ne radi dovoljno na razvoju novih proizvoda, proizvoda više dodatne vrijednosti ili usluga. Posljedično, konkurentnost preduzeća, koja su nosilac konkurentnosti zemlje, je na niskom nivou.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH za 2014. godinu u kojoj su ukupni rashodi za istraživanje i razvoj (GERD) iznosili 70.4 miliona KM ili 0.26% bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine koji je u 2014. godini iznosio 27.26 milijardi KM 8. To je znatno ispod evropskog prosjeka od 2.01% BDP-a, s ciljem dostizanja prosjeka od 3% BDP-a do 2020. godine.
Tabela IV-1: Struktura izdvajanja za istraživanje i razvoj u BiH 2015.
|
|
Ukupno |
Vlastita sredstva |
Privatna i javna preduzeća |
Državna uprava i ostali nivoi uprave |
Neprofitne institucije |
Finansijska sredstva iz inozemstva |
|
Sektori - ukupno |
70 381 152 |
25 113 707 |
5 052 472 |
31 700 991 |
30 000 |
8 483 982 |
|
Udio (%) |
100,0 |
35,7 |
7,2 |
45,0 |
0,0 |
12,1 |
|
Poslovni sektor |
13 651 434 |
12 008 691 |
351 094 |
1 143 000 |
7 000 |
141 649 |
|
Udio (%) |
100,0 |
88,0 |
2,6 |
8,4 |
0,0 |
1,0 |
|
Državni sektor |
13 375 459 |
4 460 437 |
2 000 |
3 096 853 |
- |
5 816 169 |
|
Udio (%) |
100,0 |
33,3 |
0,0 |
23,2 |
- |
43,5 |
|
Visoko obrazovanje |
42 572 259 |
8 597 579 |
4 697 378 |
27 369 138 |
23 000 |
1 885 164 |
|
Udio (%) |
100,0 |
20,2 |
11,0 |
64,3 |
0,1 |
4,4 |
|
Neprofitni sektor |
782 000 |
47 000 |
2 000 |
92 000 |
- |
641 000 |
|
Udio (%) |
100,0 |
6,0 |
0,2 |
11,8 |
- |
82,0 |
Izvor: Istraživanje i razvoj 2014, Agencija za statistiku BiH; decembar 2015;
http://www.bhas.ba/saopstenja/2015/NTI_RD_2014_BA.pdf
Konkurentnost BiH u oblasti informaciono-telekomunikacijskih tehnologija, koje treba da čine temeljnu infrastrukturu u tranziciji ka zemlji s visokim dohotkom, je niska. Prema NRI (indeks spremnosti za networking), BiH je u 2014. godini 9 rangirana na 68. mjestu (od ukupno 148 zemalja 10, dok je u 2013. bila na 78. mjestu od 144 zemlje) 11.
Kakav je položaj nauke i naučnoistraživačkih organizacija u BiH ilustruje činjenica da do sada nije izvršena potpuna inventura raspoloživih kapaciteta, njihovog pravnog statusa, kadrovske popunjenosti, načina finansiranja i tehničke opremljenosti. Još uvijek su samostalne naučnoistraživačke organizacije prepuštene same sebi, neke su podvrgnute postupku privatizacije bez prethodnog sagledavanja potreba zadržavanja određenog javnog statusa. Plima visokoškolskih institucija proizvela je i određena lobistička ponašanja na štetu specijaliziranih naučnoistraživačkih institucija.
Zapostavljenost naučnoistraživačke djelatnosti ogleda se i u činjenici da parametri iz BiH relevantni za nauku nisu dostupni u EUROSTAT-ovim grafičkim niti u tabelarnim prikazima, a Bosna i Hercegovina, za razliku od Srbije, Crne Gore i Makedonije, koje su djelimično predstavljene, nije ni navedena među zemljama pokrivenim EUROSTAT-ovim podacima u ovoj oblasti. Jedan od razloga za to je što je u BiH relativno kasno došlo do objavljivanja podataka iz oblasti istraživanja, razvoja i inovacija po EUROSTAT-ovoj preporučenoj metodologiji, tako da je prvo saopćenje iz te oblasti dao Zavod za statistiku Republike Srpske 2011. godine, sa podacima za 2010, a Federalni zavod za statistiku i Agencija za statistiku su, zbog kompleksnije obrade podataka za Federaciju BiH, prva saopštenja na ovu temu objavile početkom 2014. godine.
Sažeto rečeno, naučnoistraživačku djelatnost u Bosni Hercegovini danas karakterizira:
- -Manjak osposobljenih i akreditiranih institucija za NIR i mali broj istraživača
- -Nizak nivo finansiranja nauke
- -Mala pokretljivost istraživača i njihova velika koncentracija u entitetskim centrima;
- -Niska konkurentnost naučnih radova po broju i kvalitetu
- -Nizak stepen transformacije naučnih istraživanja u inovacije i proizvode visoke dodatne vrijednosti
- -Veoma oskudni statistički podaci o naučnoistraživačkim rezultatima po relevantnim međunarodnim standardima
- -Kontinuiran "odliv pameti" (brain drain), tj. nedostatan kapacitet BiH da zadrži postojeće i privuče nove talente iz inostranstva.
3.1. Profil zemlje
Bosna i Hercegovina je država koja se sastoji od 12 dva entiteta: Republika Srpska (RS) i Federacija Bosna i Hercegovina (FBiH). FBiH je dalje administrativno uređena sa 10 kantona. Distrikt Brčko (DB) Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine 13 je posebna administrativna jedinica. Površina Bosne i Hercegovine ukupno zauzima 51.209,2 km² (kopno 51.197 km² i more 12,2 km²). Broj stanovnika je oko 3,8 miliona (3.842.942 prema procjeni od 30.06.2007. godine). Prema preliminarnim rezultatima Popisa u Bosni i Hercegovini iz oktobra 2013. godine, popisano je ukupno 3.791.622 osobe, od toga: u Federaciji BiH popisano je 2.371.603 osobe; u Republici Srpskoj popisano je 1.326.991 osoba, i u Brčko distriktu BiH popisano je 93.028 osoba 14. Skoro deceniju i po nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (takozvanog Dejtonskog mirovnog sporazuma) socijalna i ekonomska situacija u BiH još nije na zadovoljavajućem nivou. Iako je osnovna infrastruktura uglavnom rekonstruirana, mnogi od infrastrukturnih objekata su još u veoma lošem stanju.
Ključni nalazi Izvještaja Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine u 2015. godini ukazuju da se Bosna i Hercegovina još uvijek nalazi u ranoj fazi razvoja funkcionalne tržišne ekonomije, iako je učinjen izvjestan napredak 15. Prema Izvještaju, teški uvjeti na tržištu rada ostaju nepromijenjeni, a nezaposlenost je visoka, posebno među mladima. Vanjska neravnoteža i deficiti javnih finansija su u porastu, bez pristupa međunarodnog tržišta kapitala i uz nisku kvalitetu javnih finansija 16. Prema informacijama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, zaposlenost u novembru 2015. godine porasla je za 1,9 posto, a ukupan broj zaposlenih iznosi 719,2 hiljade 17. Istovremeno, ukupan broj nezaposlenih u decembru 2015 u odnosu na 2014. godinu smanjen je za 1,7 posto i iznosio je 537,6 hiljada 18.
U daljem tekstu se nalaze neki od osnovnih statističkih podataka o Bosni i Hercegovini, koji su relevantni za sagledavanje stanja u naučnoistraživačkoj djelatnosti i uticaja nauke i istraživanja na ukupno stanje u zemlji.
Tabela IV-2. Osnovni podaci o BiH
|
Bruto domaći proizvod za BiH, tekuće cijene |
2010 |
2011 |
2012 |
2013 |
2014 |
|
Bruto domaći proizvod, mil.KM |
24.773 |
25.666 |
25.734 |
26.743 |
27.259 |
|
Bruto domaći proizvod po stanovniku u KM |
6.446 |
6.684 |
6.709 |
6.979 |
7.123 |
|
Bruto domaći proizvod, mil.USD |
16.774 |
18.253 |
16.900 |
18.148 |
18.493 |
|
Bruto domaći proizvod po stanovniku u USD |
4.365 |
4.753 |
4.406 |
4.736 |
4.832 |
|
Stanovništvo, procjena, u hiljadama |
3.843 |
3.840 |
3.836 |
3.832 |
3.827 |
|
Prosječan godišnji kurs USD/ KM |
1,4769 |
1,4061 |
1,5227 |
1,4736 |
1,4740 |