Aktio

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o dopustivosti i meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 1140/19, rješavajući apelaciju Davora Dragičevića i Suzane Radanović, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: Mato Tadić, predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 23. juna 2021. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Davora Dragičevića i Suzane Radanović.

Utvrđuje se povreda prava na život iz člana II/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u predmetu Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka broj T13 0 KTN 0040438 18.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

  • 1.
    Davor Dragičević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banje Luke, kojeg zastupa Ifet Feraget, advokat iz Sarajeva, podnio je 15. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nepostojanja djelotvorne istrage u predmetu Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo) broj T13 0 KTN 0040438 18 u predmetu u kojem je donesena naredba o provođenju istrage protiv N.N. počinilaca usljed postojanja osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo ubistvo na štetu Davida Dragičevića.
  • 2.
    Apelant je, također, osporio naredbu o neprovođenju istrage (protiv imenovanih i drugih pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS) Republičkog javnog tužilaštva - Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Banja Luka (u daljnjem tekstu: Republičko tužilaštvo) broj T12 1 KTAO 0000777 18 od 23. novembra 2018. godine zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 125. stav 2. Krivičnog zakonika Republike Srpske, kao i naredbu o obustavljanju istrage protiv Željka Karana broj T12 1 KTK 0000768 18 od 31. oktobra 2018. godine i odluke Republičkog tužilaštva br. T12 1 KTP 0000777 18 i T12 1 KTP 0000768 18 2 od 27. decembra 2018. godine kojim su odbijene apelantove pritužbe na odluke Republičkog tužilaštva.
  • 3.
    Apelacija je zavedena pod brojem AP 1140/19.
  • 4.
    Suzana Radanović (u daljnjem tekstu: apelantica) i apelant, koje zastupa Ifet Feraget, advokat iz Sarajeva, podnijeli su 26. marta 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka br. A-851/20 od 24. decembra 2020. godine, T13 0 KTP 0045454 20 2 od 27. januara 2021. godine i T13 0 KTP 0045454 20 od 24. decembra 2020. godine i naredbe o neprovođenju istrage broj T 13 0 KT 0045454 18 od 16. novembra 2020. godine.
  • 5.
    Apelacija je zavedena pod brojem AP 1012/21.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

  • 6.
    Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Tužilaštva i Republičkog tužilaštva zatraženo je da dostave odgovore na apelaciju (broj AP 1140/19) i spis. Pozvani su dostavili odgovore na apelaciju i spise 10. i 15. maja 2019. godine.
  • 7.
    Ustavni sud je 27. decembra 2019. godine zatražio dodatne informacije u vezi sa navedenim predmetom od Tužilaštva. Tužilaštvo je 10. januara 2020. godine dostavilo odgovor na zahtjev Ustavnog suda, kao i prateću dokumentaciju. Ustavni sud je 1. septembra 2020. godine pozvao Tužilaštvo da, ukoliko ima novih relevantnih informacija u vezi sa navedenim predmetom, o tome obavijesti Ustavni sud, te, opet, 29. decembra 2020. godine. Tužilaštvo je odgovorilo na traženje Ustavnog suda, te dostavilo dokumentaciju za koju je smatralo da je relevantna u predmetu (u januaru 2021. godine).
  • 8.
    Apelant je 15. novembra 2019. godine i 3. aprila i 24. novembra 2020. godine dostavio podneske Ustavnom sudu.
  • 9.
    Ustavni sud je 28. aprila 2021. godine zatražio informaciju od Tužilaštva Bosne i Hercegovine o "preuzimanju predmeta Dragičević". Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je dostavilo odgovor 11. maja 2021. godine.
  • 10.
    Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Tužilaštva je zatraženo da dostavi odgovor na apelaciju broj AP 1012/21 i spis. Tužilaštvo je dostavilo odgovor i spis.
  • 11.
    Na osnovu člana 32. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio da spoji apelacije br. AP 1140/19 i AP 1012/21 s obzirom na to da pokreću ista pitanja, da vodi jedan postupak i donese jednu odluku pod brojem AP 1140/19.

III. Činjenično stanje

Činjenice u predmetu broj AP 1140/19

  • 12.
    Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu, uključujući dostavljeni spis predmeta Tužilaštva sa obimnom dokumentacijom od 23 registratora, mogu se sumirati na sljedeći način:
  • 13.
    Apelant je otac Davida Dragičevića, čiji je nestanak apelant prijavio 18. marta 2018. godine. Beživotno tijelo Davida Dragičevića pronađeno je šest dana kasnije, 24. marta 2018. godine, na ušću rijeke Crkvene u rijeku Vrbas u Banjoj Luci.

Nestanak i pronalazak beživotnog tijela Davida Dragičevića i krađa u kući Đ.R.

  • 14.
    Ustavni sud primjećuje da, prema dokumentaciji u spisu koju je dostavilo Tužilaštvo Ustavnom sudu, kao i iz odgovora Tužilaštva proizlazi da se radi o događajima koji su povezani (smrt Davida Dragičevića i krađa u kući Đ.R.), dok apelant navedeno osporava (odnosno osporavao je i osporava određene zaključke službene istrage u vezi sa navedenim). Međutim, za potrebe ove odluke Ustavni sud ove činjenice navodi ovdje zajedno.
  • 15.
    Iz dostavljenog spisa proizlazi da je 18. marta 2018. godine Đ.R. prijavio MUP-u - Policijska uprava Banja Luka - Sektor policije - Policijska stanica Lauš da su N.N. lica počinila krivično djelo krađa u njegovoj porodičnoj kući u periodu od 2 do 4 sata ujutro, te da su tom prilikom otuđene stvari iz njegove kuće (laptop, novac, ključevi od kuće, sunčane naočale, Internet-platna kartica, džepni nož). Isti dan sačinjen je zapisnik o saslušanju Đ.R. na okolnosti krivičnog djela krađa.
  • 16.
    Prijavu o nestanku lica (David Dragičević) apelant je podnio 18. marta 2018. godine, a zaprimio ju je MUP PU Banja Luka - Sektor kriminalističke policije - Odjeljenje za opšti kriminalitet- Odsjek za potrage. Isti dan sačinjen je zapisnik o saslušanju apelanta od MUP-a PU Banja Luka. Iz spisa proizlazi da je MUP saslušavao određena lica u vezi sa njihovim saznanjima na okolnost nestanka Davida Dragičevića (zapisnici o saslušanju svjedoka od 18. marta do 23. marta 2018. godine).Također, iz spisa proizlazi da je sačinjena službena zabilješka (22. marta 2018. godine) u kojoj je policijski službenik obavijestio dežurnog tužioca o prijavi nestanka Davida Dragičevića, kojem je prethodila tuča u jednom baru (precizirano) u kojoj je lično učestvovao David, kao i o tuči, "prema izjavi jednog svjedoka", u kojoj je petnaestak momaka tuklo jednog momka, čiji identitet nije utvrđen, te o drugim saznanjima i aktivnostima koje su preduzela službena lica. Iz službene zabilješke proizlazi da je dežurni tužilac, nakon predočavanja činjenica, naveo da u predočenim činjenicama ne prepoznaje elemente krivičnog djela , te da ("nam", kako je navedeno u službenoj zabilješci) ne može da naloži preduzimanje bilo kakvih mjera i radnji, "ali da ga obavijestimo o eventualnim naknadnim saznanjima ako u njima prepoznamo obilježja krivičnog djela".
  • 17.
    Dvadeset četvrtog marta 2018. godine izvršen je uviđaj na licu mjesta na kojem je pronađeno beživotno tijelo (Davida Dragičevića), sačinjen je zapisnik o uviđaju tokom kojeg je MUP PU Banja Luka - Sektor kriminalističke policije - Odjeljenje za opšti kriminalitet - Odsjek za krvne i seksualne delikte pronašao tijelo u koritu rijeke Crkvene. Uviđaj, kako je navedeno u zapisniku, "vrše policijski službenici" (navedena imena tri lica), a uviđaju su prisustvovali dežurni tužilac i dr. Željko Karan. U zapisniku je, između ostalog, opisano lice mjesta a u dijelu zapisnika "zatečeno stanje" je navedeno: "Lice mjesta je u potpunosti izmijenjeno na način da su nakon dojave građana pripadnici Vatrogasne brigade Banja Luka izvukli tijelo na obalu, a potom je mrtvozornik, dr. Saša Miljković (prije dolaska uviđajne ekipe) izvršio pregled leša." U zapisniku je navedeno da se može zaključiti da se radi o licu Davidu Dragičeviću, a da će zvanična identifikacija biti izvršena narednog dana. Sačinjena je fotodokumentacija.
  • 18.
    Istog dana (24. marta 2018. godine) Tužilaštvo je izdalo naredbu za obdukciju nadležnom zavodu (JU Zavod za sudsku medicinu Banja Luka).
  • 19.
    MUP - PU Banja Luka - Sektor kriminalističke policije - Odjeljenje za opšti kriminalitet - Odsjek za krvne i seksualne delikte je sačinio službenu zabilješku o tome da je apelant izvršio prepoznavanje tijela Davida Dragičevića, te da su mu predočeni predmeti koje je obducent pronašao u džepovima Davida Dragičevića. Iz službene zabilješke, koja je sačinjena isti dan, proizlazi da je izvršen pregled odjeće Davida Dragičevića (skinut i popisan) i da su izuzeti predmeti koje je pronašao obducent kod Davida Dragičevića i da su oni pobrojani (između ostalog, novac, džepni nož, privjesak sa ključevima i drugo). Sačinjeni su i drugi dokumenti u vezi sa obdukcijom i fotodokumentacija.
  • 20.
    Sačinjen je i obdukcioni zapisnik, preciziranog obdukcionog broja protokola, sa datumom obdukcije 25. mart 2018. godine u kojem je navedeno da je obducent, dr. Željko Karan (prema pečatu na zapisniku, isti dan, 28. marta 2018. godine, dostavljen je Tužilaštvu). Također, iz dostavljenog spisa proizlazi da je dr. Ivica Milosavljević, sudski vještak za oblast medicina-sudska medicina, "na zahtev roditelja sada pokojnog Davida Dragičevića", kako je navedeno u samom nalazu, izvršio reobdukciju (28. marta 2018. godine), te sačinio reobdukcioni zapisnik. Također, kasnije su traženi i sačinjeni nalaz i mišljenje vještaka iz Zagreba (dr. Majer i drugi), koji su dostavljeni Tužilaštvu 22. juna 2018. godine.
  • 21.
    Tužilaštvo je 26. i 27. marta 2018. godine izdalo naredbe za vještačenje prisutnosti alkohola (i opojnih droga) u beživotnom tijelu Davida Dragičevića. Vještačenje je povjereno JU Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske i Kriminalističko-tehničkom centru MUP-a - Odjeljenje za kriminalističko-tehnička istraživanja. Dvadeset osmog marta 2018. godine (prijemni pečat Tužilaštva) Tužilaštvu su dostavljeni nalaz vještačenja nadležnog zavoda (navedenog broja sa datumom 27. mart 2018. godine), analiza prisustva alkohola i opojnih droga u urinu koji su uzeti tokom obdukcije leša Davida Dragičevića i nalaz alkohola u krvi (prijemni pečat Tužilaštva 29. mart 2018. godine) izvršen u Jedinici za forenziku MUP-a.
  • 22.
    Također, MUP - Uprava za organizovani i teški kriminalitet - Jedinica za organizovani kriminalitet i droge je sačinio zapisnik o uviđaju (27. marta 2018. godine) na licu mjesta izvršenja krivičnog djela krađa u kući Đ.R. (od 18. marta 2018. godine), zapisnik o uviđaju (od 27. marta 2018. godine) povodom izvršenog pretresa terena i pronalaska predmeta koji potječu iz krivičnog djela krađa izvršenog na štetu Đ.R. (pronađeni su laptop i mobilni telefon marke "samsung"). MUP je sačinio zapisnike o saslušanju svjedoka na okolnosti krađe izvršene u kući Đ.R., MUP - PU Banja Luka - Sektor policije sačinio je zapisnik o prepoznavanju predmeta povodom krivičnog djela krađe izvršenog na štetu Đ.R., kao i fotodokumentaciju.
  • 23.
    Uprava za organizovani i teški kriminalitet MUP - a dostavila je Tužilaštvu izvještaj o smrti lica Davida Dragičevića od 28. marta 2018. godine u kojem je navedeno kretanje Davida Dragičevića od 17. marta, zaključno sa posljednjim snimkom videokamere u 3 sata 43 minute i 52 sekunde 18. marta 2018. godine (što, kako je navedeno, proizlazi iz iskaza svjedoka i videosnimaka nadzornih kamera), kada je, kako je navedeno u izvještaju, otišao u pravcu mosta na rijeci Crkvena "gdje je na nepoznat način pao u korito rijeke Crkvena". U izvještaju se navodi prijava o krađi u kući Đ.R., predmeti iz krađe koji su pronađeni kod Davida Dragičevića (prilikom pregleda garderobe pokojnog Davida) i kretanje lica N.Ć. i F.Ć., kao i da je apelant iznio određena saznanja u vezi sa tučom više lica u krugu Mašinske škole, koja se može dovesti u vezu sa smrtnim slučajem njegovog sina, te je navedeno da je istoga dana izvršena provjera navoda u krugu Mašinske škole, da je pronađena I.V., kojoj nisu bile poznate bilo kakve okolnosti u vezi sa tučom, niti je o tome pričala.
  • 24.
    MUP (različiti odjeli) je saslušavao veliki broj svjedoka na okolnosti nestanka Davida Dragičevića i na okolnosti kretanja Davida Dragičevića, ali i nekih drugih lica. Traženi su snimci videonadzora (prema zahtjevima MUP-a uloženim u spis za predaju videonadzora, oni su zatraženi od banaka, vjerskih objekata, knjižara, ugostiteljskih objekata i drugih). Ispitani su svjedoci koji su imali određena saznanja u vezi sa nekim dešavanjima u noći 17/18. mart 2018. godine.
  • 25.
    Dana 30. marta i 2. aprila 2018. godine u Tužilaštvu je saslušan svjedok na okolnosti smrti Davida Dragičevića (u vezi sa dešavanjima na 18. mart 2018. godine ujutro ispred kuće u kojoj svjedok živi).
  • 26.
    Tužilaštvo je izdalo naredbe za provođenje određenih vještačenja, između ostalih vještačenje telefona pronađenog u odjeći smrtno stradalog Davida Dragičevića, naredbe za vještačenje bioloških tragova na određenim predmetima, naredbu (od 26. aprila 2018. godine) za vještačenje prisustva alkohola i opojnih droga u krvi i urinu Davida Dragičevića (vještačenje je povjereno Vojnomedicinskoj akademiji Beograd), naredbe o utvrđivanju utjecaja alkohola na ljudski organizam, naredbu za vještačenje uređaja za pohranjivanje videozapisa nadzornih kamera, vještačenje tragova krvi i druge.
  • 27.
    Izvršena je rekonstrukcija događaja u kući Đ.R. radi utvrđivanja činjenica i okolnosti u vezi sa smrti Davida Dragičevića. Vršene su analize kretanja Davida Dragičevića, te operativno- kriminalističke analize ostvarenih telefonskih kontakata Davida Dragičevića i drugih lica. Također, vršena su poligrafska ispitivanja određenih lica i sačinjen je izvještaj o tome. Izvršene su kriminalističko-tehničke obrade više lica.
  • 28.
    Također, iz dostavljene dokumentacije u spisu proizlazi da su određeni prijedlozi Tužilaštva da Osnovni sud u Banjoj Luci izda naredbe koje je Tužilaštvo tražilo odbijeni rješenjem Osnovnog suda zbog toga što prijedlog Tužilaštva nije sadržavao opis krivičnog djela za koje se sumnja da je izvršeno (29. maj 2018. godine).

Naredba o provođenju istrage

  • 29.
    Na osnovu člana 43. stav 2. tačka b) i člana 224. stav 1. ZKP, 28. juna 2018. godine Tužilaštvo je donijelo naredbu broj T13 0 KTN 0040438 18 o provođenju istrage protiv više N.N. izvršilaca zbog postojanja osnova sumnje da su 18. marta 2018. godine na navedenom mjestu, verbalno, bijesnim i histeričnim glasom napali Davida Dragičevića, upućujući mu pri tome prijetnje, te da su i fizički napali oštećenog, pa je oštećeni, uslijed takvog napada i verbalnih prijetnji, plašeći se za svoj život, bježao od izvršilaca i pao niz strmu obalu u nabujalu rijeku Crkvenu, ili da su ga izvršioci gurnuli u rijeku da bi, kratko nakon dospijeća u vodu, kod oštećenog nastupila smrt uslijed utapanja, a leš je pronađen 24. marta 2018. godine u rijeci Crkvena, u neposrednoj blizini ušća u rijeku Vrbas, dakle, da su drugog lišili života čime su učinili krivično djelo ubistvo iz člana 124. stav 1. u vezi sa članom 37. Krivičnog zakonika Republike Srpske (u daljnjem tekstu: KZ).
  • 30.
    Tužilaštvo (i MUP) nakon donošenja naredbe o provođenju istrage je saslušavalo svjedoke, tražilo vještačenja (ili dopunu/dodatna vještačenja), tražilo da nadležni sud izda određene naredbe operateru telekomunikacija za dostavu određenih podataka, naredbe za pretresanje laptopa, USB stika, donosilo naredbe za vještačenje hard-diska (precizirano), ispitivalo informacije do kojih je dolazilo, uključujući i provjere navoda apelanta, kao i majke Davida Dragičevića, te advokata koji ih zastupaju, tražilo pravnu pomoć i van Bosne i Hercegovine, odnosno dostavljanje podataka i dokumentacije, te vršilo (i tražilo) kriminalističku obradu određenih lica i preduzimalo brojne druge radnje. Između ostalih preduzetih radnji, a nakon donošenja naredbe o provođenju istrage Tužilaštvo je uputilo Upravi kriminalističke policije MUP-a pismeni zahtjev za hitno preduzimanje određenih radnji i provjera 1. oktobra 2018. godine (sa tačno navedenim zadacima pored provođenja operativnog plana ovlaštenih službenih lica koji je sačinjen, odnosno da se određena lica "ponovo detaljno" saslušaju, da se provjeri alibi određenih lica, da se utvrde imena određenih lica, provjere određeni podaci i provede vještačenje i drugo).
  • 31.
    Prema stanju spisa, odnosno kako proizlazi iz odgovora dostavljenog 10. januara 2020. godine, te kasnijih odgovora (dostavljenih na upit Ustavnog suda), Tužilaštvo je i dalje preduzimalo određene radnje a istraga je u toku.

Ostale radnje i postupci koji su pratili istragu

  • 32.
    Dana 2. aprila 2018. godine apelant se posredstvom opunomoćenika obratio Tužilaštvu zahtjevom da mu se dostavi izvještaj MUP-a povodom smrti Davida Dragičevića, te je podneskom na kojem je prijemni pečat Tužilaštva (2. april 2018. godine) predložio pribavljanje određenih dokaza koji su navedeni (otprilike) na dva lista.
  • 33.
    Uslijed nezadovoljstva javnosti (građana) zbog (ne)postupanja u ovom predmetu, samoinicijativno je formirana grupa "Pravda za Davida", koja je djelovala putem društvenih mreža, te se okupljala na određenim mjestima u Banjoj Luci, a Tužilaštvo je pratilo dešavanja i informacije koje su se iznosile u navedenoj grupi, objavljivanje tekstova članova grupe, novinara i drugih. Također, Tužilaštvo je dobijalo određene pritužbe od pripadnika MUP-a i drugih lica upravo zbog pisanja i izjava članova navedene grupe i primalo anonimne prijave.
  • 34.
    Iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je Narodna skupština Republike Srpske - Anketni odbor (u daljnjem tekstu: Anketni odbor) sa ciljem sagledavanja svih relevantnih činjenica vezanih za stradanje Davida Dragičevića tražila od Tužilaštva informacije i spoznaje u vezi sa navedenim slučajem. Također, iz spisa proizlazi da je glavni okružni javni tužilac dostavio Anketnom odboru informaciju u vezi sa slučajem u kojem je stradao David Dragičević u kojoj je, između ostalog, navedeno: "Zbog osjetljivosti predmeta i pritiska javnosti, na proširenom kolegiju Republičkog tužilaštva, a na moj zahtjev određena su dva tužioca Republičkog tužilaštva koji će vršiti nadzor nad radom postupajućeg tužioca, pored nadzora koji provodim ja, kao glavni tužilac."
  • 35.
    Također, iz dostavljenog spisa proizlazi da je apelant tražio izuzeće postupajućeg tužioca očigledno (kako se kaže u izjašnjenju postupajućeg tužioca dostavljenom u spis) zbog nezadovoljstva njegovim radom, nesaradnjom sa porodicom Davida Dragičevića, kao i zbog privatnih i poslovnih odnosa sa jednim od policijskih službenika, zbog čega se, kako je navedeno, nameće zaključak o postojanju osnovane sumnje u njegovu pristrasnost. Postupajući tužilac je Kolegiju tužilaca dostavio svoje izjašnjenje u pogledu zahtjeva i naveo radnje koje je preduzeo u konkretnom predmetu. Kolegij Tužilaštva je 18. aprila 2018. godine donio rješenje kojim je odbacio apelantov zahtjev za izuzeće postupajućeg tužioca kao nedozvoljen, odnosno suprotan odredbi člana 38. Zakona o krivičnom postupku (u daljnjem tekstu: ZKP) iz kojeg proizlazi da zahtjev mogu postaviti strane ili branilac.
  • 36.
    Ustavni sud napominje da se u dostavljenim registratorima nalaze "prijave krivičnog djela 'ubistvo' nad Davidom Dragičevićem" protiv "nepoznatog i još uvijek slobodnog počinioca" koje su građani poslali Tužilaštvu.
  • 37.
    Ustavni sud ukazuje (s obzirom na to da to ima veze sa konkretnim predmetom) da je Tužilaštvo podiglo optužnicu pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci (koja je, kako Tužilaštvo u odgovoru navodi, potvrđena) protiv M.M. i Z.B., jer su, postupajući kao policijski službenici prilikom popisivanja, označavanja, sušenja i pakiranja odjevnih predmeta skinutih sa tijela Davida Dragičevića prilikom izvršene obdukcije, s namjerom da spriječe dokazivanje eventualnih bioloških tragova na odjevnom predmetu - muškim boksericama, koje su mogle poslužiti kao dokaz u krivičnom predmetu zbog krivičnog djela ubistvo iz člana 124. stav 1. KZ u vezi sa članom 37. na štetu lica Davida Dragičevića, taj odjevni predmet bacili u otpad, dakle, s namjerom da spriječe ili otežaju dokazivanje uništili predmet koji služi kao dokaz, čime su učinili krivično djelo sprečavanje dokazivanja iz člana 336. stav 1. KZ.
  • 38.
    Također, iz apelantovog podneska od 23. novembra 2020. godine proizlazi da je Tužilaštvo 16. novembra 2020. godine donijelo naredbu o neporovođenju istrage protiv prijavljenog S.K. zbog krivičnog djela sprečavanje dokazivanja iz člana 336. stav 1. KZ i krivičnog djela davanje lažnog iskaza iz člana 335. stav 4. u vezi sa stavom 3. KZ, a po krivičnoj prijavi Z.B., jer ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeno lice učinilo krivično djelo. U dopisu se navodi da će apelant protiv navedene naredbe uložiti pritužbu. Uz podnesak od 23. novembra 2020. godine apelant je dostavio i članak objavljen na portalu Nova.rs (koji su prenijeli i drugi portali) pod nazivom "Pravda za Davida: Obducent otkriva kako je Dragičević ubijen" u kojem je dr. Radovan Furtula, član obducentskog tima VMA, na čijem je čelu bio dr. Ivica Milosavljević, koji je radio reobdukciju tijela Davida Dragičevića, iznio detalje "koji potvrđuju sve navode iz predmetne apelacije o neprovođenju adekvatne istrage ubistva Davida Dragičevića".

Osporene odluke Republičkog tužilaštva

Naredba o obustavljanju istrage protiv Željka Karana

  • 39.
    Republičko tužilaštvo (Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala) donijelo je naredbu o obustavljanju istrage broj T12 1 KTK 0000768 18 od 31. oktobra 2018. godine na osnovu člana 43. stav 2. tačka b) i člana 232. stav 1. tačka a) ZKP. Navedenom naredbom obustavljena je istraga protiv osumnjičenog Željka Karana, provedena zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlašćenja iz člana 315. KZ i krivično djelo nesavjestan rad u službi iz člana 322. KZ, jer djelo koje je učinio osumnjičeni nije krivično djelo.
  • 40.
    U naredbi kojom je istraga obustavljena je navedeno sljedeće:
  • 41.
    "Uprava Kriminalističke policije MUP-a je Tužilaštvu podnijela izvještaj o počinjenim krivičnim djelima (navedenog broja) protiv Željka Karana, direktora Zavoda za sudsku medicinu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Zavod), zbog, kako se navodi, postojanja osnova sumnje da je učinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja iz člana 315. KZ i krivično djelo nesavjestan rad u službi iz člana 322. KZ."
  • 42.
    Tužilaštvo je svojim aktom navedenog broja od 25. septembra 2018. godine kompletan krivični predmet koji se odnosi na navedeni izvještaj o počinjenim krivičnim djelima dostavilo Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republičkog tužilaštva na dalje nadležno postupanje s obzirom na to da je, kako se navodi, prijavljeno lice imenovano od Vlade Republike Srpske.
  • 43.
    Nakon dostavljanja predmeta na uvid i dalje nadležno postupanje, Republičko tužilaštvo je zaključilo da je nadležno za krivično gonjenje u tom krivičnom predmetu. Republičko tužilaštvo se pozvalo na odredbu člana 3. stav 1. tač. 36. i 40. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, te dalje navelo sadržaj, odnosno navode iz izvještaja o učinjenim krivičnim djelima - da je osumnjičeni u vremenskom periodu od 26. marta 2018. godine do 27. marta 2018. godine u službenim prostorijama Zavoda, kao direktor Zavoda, postupio po naredbi za vještačenje Tužilaštva navedenog broja i datuma, te izvršio toksikološko vještačenje, odnosno vještačenje prisutnosti alkohola i opojnih droga u postmortalnom uzorku urina koji je uzet tokom obdukcije leša Davida Dragičevića iako je bio svjestan da, kako se navodi, nije smio postupiti po naredbi, jer za vršenje toksikoloških vještačenja u Zavodu za sudsku medicinu nije formirana namjenska laboratorija za forenzičku toksikologiju. U izvještaju o učinjenom krivičnom djelu se navodi da je osumnjičeni, nakon zaprimanja naredbe za vještačenje, kao i krvi i urina koji su uzeti prilikom obdukcije, izvršio vještačenje analizom prisustva opojnih droga u postmortalnom uzorku urina, dok je tokom provođenja vještačenja konstatirano da uzorak krvi koji je dostavljen na vještačenje nije podoban za analizu prisustva alkohola koja se obavlja enzimatskom metodom, imajući u vidu da se radi o postmortalnom uzorku koji je djelimično koaguliran, a djelimično emuliziran. Također se navodi da je analiza izvršena na odgovarajućoj aparaturi i uz upotrebu reagenasa koji su, kako se ističe, dizajnirani za utvrđivanje prisustva i koncentracije alkohola i opojnih droga u urinu. U izvještaju se konstatira da je osumnjičeni sačinio nalaz vještačenja iako je znao da za vršenje toksikoloških vještačenja u Zavodu ne postoji formirana namjenska laboratorija za forenzičku toksikologiju, te je na taj način osumnjičeni, kako se navodi, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja teže povrijedio prava stradalog Davida Dragičevića, te doveo u zabludu postupajućeg tužioca Tužilaštva, istražne organe, stručna lica, odnosno Ivicu Milosavljevića, kojeg je, kako se navodi, saslušalo Tužilaštvo u svojstvu stručnog svjedoka i koji je vršio reobdukciju tijela pokojnog Davida Dragičevića, a koji je prilikom sačinjavanja nalaza reobdukcije koristio podatke iz nalaza i mišljenja izvršenog vještačenja prisutnosti alkohola i opojnih droga koji je sačinio osumnjičeni. U izvještaju se, također, konstatira da je osumnjičeni nalaz i mišljenje izvršenog vještačenja dostavio Tužilaštvu bez odgovarajućeg broja protokola, a da u njemu nigdje nije konstatirao da se radi o skrining-analizi, odnosno da nalaz koji je sačinio nema dokaznu snagu. U izvještaju o učinjenom krivičnom djelu se navodi da je u spornom nalazu i mišljenju konstatirano da je u ispitivanim uzorcima ustanovljeno prisustvo etil-alkohola u koncentraciji od 1,32 promila, kao i prisustvo THC (tetrahidroksikanabinola) koji ima granične pozitivne vrijednosti, na donjoj granici analitičkog praga osjetljivosti, kao i prisustvo LSD. Uprava Kriminalističke policije MUP-a je potkrijepila navedene tvrdnje pribavljenim aktom Zavoda u kojem se, između ostalog, navodi da u toj ustanovi ne postoji formirana namjenska laboratorija za forenzičku toksikologiju, odnosno da se Zavod ne bavi toksikološkim analizama koje imaju definitivnu dokaznu vrijednost u sudskom postupku. Svoj zaključak o postojanju osnova sumnje da je osumnjičeni učinio krivično djelo na način kako mu je izvještajem o učinjenom krivičnom djelu stavljeno na teret Uprava Kriminalističke policije MUP-a je potkrijepila i aktom glavnog republičkog zdravstvenog inspektora u kojem je navedeno da Zavod posjeduje rješenje Ministarstva pravde Republike Srpske kojim se utvrđuje da Zavod ispunjava sve uvjete za vršenje poslova vještačenja iz oblasti zdravstva (dalje precizirano), te ostalim dijelovima ovog akta koji su navedeni. Na osnovu izvještaja o učinjenom krivičnom djelu osumnjičenom se, također, stavlja na teret izvršenje produženog krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 322. KZ na taj način što je osumnjičeni u navedenom vremenskom periodu u Banjoj Luci, u svojstvu direktora Zavoda, u službenim prostorijama Zavoda, postupajući po naredbi Tužilaštva navedenog broja i datuma izvršio obdukciju tijela stradalog Davida Dragičevića, kojom prilikom je, kako se navodi, nesavjesno postupao iako je bio svjestan, ili je bio dužan i mogao biti svjestan da će, uslijed njegovog činjenja, nastupiti teža povreda prava stradalog Davida Dragičevića. Naime, osumnjičeni je izvršio obdukciju tijela i tom prilikom sačinio obdukcioni zapisnik, navedenog broja protokola, kojom prilikom, kako se ističe, nije postupio u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske, odnosno u skladu sa Pravilnikom o postupku obavljanja obdukcije tako što prilikom obdukcije nije izuzeo uzorke dlaka dobijenih čupanjem, a što je potkrijepljeno aktom Republičkog inspektorata Republike Srpske. Pored navedenog, u izvještaju o učinjenom krivičnom djelu, također, konstatira se da je osumnjičeni prilikom sačinjavanja obdukcionog zapisnika na njegovoj trećoj strani naveo: "Nosne kosti su cijele", te na četvrtoj strani naveo: "Pregledane su kosti glave, vrata, trupa i ekstremiteta i na njima nisu ustanovljeni znaci preloma." U odnosu na ove navode obdukcionog zapisnika, u izvještaju o učinjenom krivičnom djelu se podvlači da je doktor Ivica Milosavljević u sačinjenom zapisniku u reobdukciji na strani 2. naveo: "Preparisani su koža i potkožno meko tkivo lica i tom prilikom je ustanovljeno sledeće: na levoj nosnoj kosti, sredinom kosti i poprečno locirano kratka linijska fisura, okolno tkivo krvlju podliveno", a na strani 4. istog zapisnika konstatirano je da su "pregledane kosti glave, vrata/trupa i ekstremiteta i na njima, osim opisane fisure lijeve nosne kosti, nisu ustanovljeni znaci preloma drugih kostiju". U izvještaju se, također, konstatira da je dr. Ivica Milosavljević u svojoj izjavi datoj u Tužilaštvu, između ostalog, naveo da je preparacijom tkiva lica utvrdio i jednu fisuru, odnosno nepotpuni crtasti prelom. Pored navedenih tvrdnji, svoje navode da je osumnjičeni nesavjesno postupao u vršenju službe podnosilac izvještaja o učinjenom krivičnom djelu potkrepljuje da on za sebe, kao direktora zdravstvene ustanove, a tako ni za zaposlene u njoj od Komore doktora medicine nije pribavio licence za rad koje su propisane Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske i Zakonom o zdravstvenim komorama. Navedeni dokazi su dostavljeni uz izvještaj o učinjenom krivičnom djelu.
  • 44.
    Kako je navedeno u aktu Republičkog tužilaštva u toku istrage, pored dokaza, uz izvještaj o učinjenom krivičnom djelu od Tužilaštva je pribavljen i izvršen uvid u spis tog tužilaštva broj T13 0 KTN 0040438 18 koji se odnosi na istragu o okolnostima smrti Davida Dragičevića, a pored toga, Republičko tužilaštvo je u toku istrage, radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja u ovoj krivičnoj stvari, u svojstvu svjedoka saslušalo Želimira Lepira, Dalibora Vreću, Sinišu Kostreševića, Sinišu Bereta i Darka Radića.
  • 45.
    Ocjenjujući pribavljene dokaze pojedinačno i u međusobnoj vezi, te dovodeći ih u vezu sa odbranom osumnjičenog Željka Karana, datom prilikom ispitivanja u svojstvu osumnjičenog pred ovlašćenim službenim licima Uprave Kriminalističke policije MUP-a i u vezu sa navodima iz izvještaja o učinjenim krivičnim djelima, Republičko tužilaštvo je zaključilo da djelo koje je učinio osumnjičeni nije krivično djelo o čemu je dalo sljedeće razloge:
  • 46.
    "Republičko tužilaštvo je navelo da su ovlašćena službena lica Uprave Kriminalističke policije MUP-a u toku preduzimanja radnji koje su prethodile podnošenju izvještaja o učinjenim krivičnim djelima u svojstvu osumnjičenog ispitala Karan Željka na sve okolnosti izvršenja krivičnih djela koja su mu stavljena na teret, u prisustvu branioca kojeg je on angažovao i da mu je saopšteno šta mu se stavlja na teret. Na osnovu izvršenog uvida u cjelokupan dostavljeni spis Republičko tužilaštvo je zaključilo da je ova istražna radnja preduzeta bez prethodnog obavještavanja nadležnog tužioca i bez nadzora nadležnog tužioca - Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, shodno odredbama člana 3. stav 1. tačka 36. i 40. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala. Na osnovu prikupljenih dokaza evidentno je da ovlašćena službena lica prilikom preduzimanja radnji u ovom predmetu, pa na kraju i ispitivanja osumnjičenog i podnošenja izvještaja o učinjenom krivičnom djelu nisu postupala pod nadzorom nadležnog tužioca, te su dalje navedene poduzete radnje (strana 7), te su na navedene okolnosti saslušani svjedoci i Siniša Kostrešević, Siniša Bereta, Darko Radić, Dalibor Vrećo i Želimir Lepir, čije su izjave navedene u aktu Republičkog tužilaštva."
  • 47.
    Imajući u vidu iznesene činjenice, kako je navedeno u aktu Republičkog tužilaštva (strana 10), može se zaključiti da predmetne radnje ovlašćenih službenih lica, koje su preduzete prije podnošenja izvještaja o krivičnom djelu, nisu izvršene nakon obavještavanja nadležnog tužioca Republičkog tužilaštva, niti je osiguran nadzor nad radom ovlašćenih službenih lica u ovom predmetu od nadležnog tužioca, kako je to propisano odredbom člana 226. ZKP.
  • 48.
    Izvještaj o učinjenim krivičnim djelima Uprave Kriminalističke policije MUP-a dostavljen je Tužilaštvu, koje nije nadležno za postupanje u ovom krivičnom predmetu. S druge strane, Republičko tužilaštvo je na osnovu pažljive i svestrane analize izjava svjedoka, objektivnih dokaza, kao i navoda odbrane osumnjičenog Željka Karana zaključilo da u konkretnom slučaju djelo za koje se osumnjičeni tereti nije krivično djelo zbog sljedećih razloga:
  • 49.
    Naime, u odnosu na navode izvještaja o učinjenom krivičnom djelu na osnovu kojih se osumnjičeni tereti da je prekoračio granice svojih ovlašćenja tako što je, postupajući po naredbi Tužilaštva, izvršio toksikološko vještačenje, odnosno vještačenje prisutnosti alkohola i opojnih droga u postmortalnom uzorku urina koji je uzet tokom obdukcije leša Davida Dragičevića, a da za vršenje toksikoloških vještačenja u Zavodu nije formirana namjenska laboratorija za forenzičku toksikologiju, niti ova ustanova posjeduje potrebna odobrenja za vršenje toksikoloških vještačenja, te sačinio nalaz u kojem je konstatirano da je u ispitivanim uzorcima ustanovljeno prisustvo etil- alkohola od 1,32 promila, kao i prisustvo THC (tetrahidroksikanabinol) koje ima granično pozitivne vrijednosti, na donjoj granici analitičkog praga osjetljivosti, kao i prisustvo LSD, a nakon sačinjavanja nalaza, bez broja protokola dostavio ga Tužilaštvu i na taj način teže povrijedio prava stradalog Davida Dragičevića, Republičko tužilaštvo je zaključilo da u odnosu na ove navode djelo koje je učinio osumnjičeni nije krivično djelo.
  • 50.
    U tom pravcu Republičko tužilaštvo je navelo odbranu Željka Karana koju je iznio pred ovlaštenim službenim licima i naveo da je tačno da je postupio po naredbi postupajućeg tužioca Tužilaštva i obavio navedenu analizu. Osumnjičeni je naveo da su ga prije obavljanja analize pozvali načelnik Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a i postupajući tužilac koji su ga pitali o mogućnostima takve analize u Zavodu. Naveo je da im je detaljno obrazložio da Zavod ima uređaj koji služi za preliminarna testiranja, te da se na njemu može kvalitativno i kvantitativno utvrditi koncentracija alkohola, a da se najčešće droge i najčešće psihoaktivne supstance koje taj uređaj radi mogu utvrditi samo u smislu da li nešto postoji ili ne, odnosno da se radi samo o kvalitativnom, a ne i kvantitativnom utvrđivanju. Osumnjičeni je naveo da je, nakon tih objašnjenja i u skladu sa objašnjenjem, Tužilaštvo dostavilo Zavodu naredbu za predmetno toksikološko vještačenje, te je osumnjičeni naveo da je analizu obavio istog dana kako bi nadležnim organima potpuno izašao u susret. Nakon izvršene analize, kako dalje navodi, uzorak krvi je vratio Kriminalističko-tehničkom centru, jer je bio u nepodobnom stanju za analizu koja se provodi enzimatskom metodom, a uzorak urina bio je podoban, pa je i analiziran na osnovu naredbe tužioca, a nalazi su konstatirani u iskazanom mišljenju vještaka. Osumnjičeni je opisao samu analizu, kako je vršena i čime. U svojoj odbrani osumnjičeni je naveo da se Zavod, kao javna ustanova, nalazi na listi ustanova Ministarstva pravde Republike Srpske i da je licenciran kao ustanova koja se bavi sudskom medicinom, forenzičkom genetikom i forenzičkom toksikologijom, te da toksikološka laboratorija treba da se dalje razvija u smislu uvođenja novih uređaja i novih metoda i da će se tome pristupiti kad se za to steknu uvjeti. Dalje, osumnjičeni je naveo i da nije tačno da je nalaz vještačenja izdat bez broja protokola, ističući pri tome da nalaz koji je izdat posjeduje broj OP-166/18, a uz nalaz Zavod dostavlja propratni akt sa brojem zavodskog protokola, te da se tako postupa u svim slučajevima. Osumnjičeni je istakao da ništa nije uradio samostalno, već da je postupao po naredbi tužioca, nastojeći da to uradi maksimalno efikasno i ekspeditivno, te da je, postupajući po naredbi tužioca, uradio samo ono što je mogao uraditi i ništa više od toga, kao i da mu nije jasno u čemu je i na koji način zloupotrijebio službeni položaj.
  • 51.
    U aktu Republičkog tužilaštva je navedeno da je odbrana osumnjičenog, u suštini, potkrijepljena aktom Zavoda od 11. maja 2018. godine.
  • 52.
    Dalje, kako je navedeno u aktu Republičkog tužilaštva, na te okolnosti osumnjičeni u svojoj odbrani je naveo da je sa tim činjenicama upoznao načelnika Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a i postupajućeg tužioca koji provodi istragu u vezi sa utvrđivanjem okolnosti nastanka smrti Davida Dragičevića, te da je tek nakon njihovog upoznavanja sa tim činjenicama, postupajući tužilac izdao naredbu Zavodu za vještačenje prisustva alkohola i opojnih droga.
  • 53.
    Republičko tužilaštvo je navelo da tvrdnja u izvještaju o krivičnom djelu, kako je osumnjičeni svojim postupanjem doveo u zabludu postupajućeg tužioca, istražne organe i druga stručna lica, nije potkrijepljena niti jednim dokazom koji je dostavljen uz izvještaj, već, upravo suprotno, dokazi koji se prilažu uz izvještaj upućuju na zaključak da je osumnjičeni obavijestio Tužilaštvo i policiju o navedenim činjenicama. U prilog takvom zaključku ide i činjenica da je Tužilaštvo naknadno izdalo naredbu za vještačenje, odnosno vršenje toksikološko-hemijske analize na prisustvo alkohola i opojnih droga Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu. Prema izvještaju o rezultatima toksikološko-hemijske analize Odjeljenja za toksikološku hemiju Instituta za toksikologiju i farmakologiju - Centra za kontrolu trovanja Vojno-medicinske akademije u Beogradu, u analiziranim uzorcima krvi i urina pokojnog Davida Dragičevića utvrđeno je prisustvo određenih koncentracija metanola i etanola koje su u osnovi u granicama vrijednosti koje su prethodno utvrđene toksikološko-hemijskom analizom Zavoda u odnosu na stepen alkohola u urinu, te analizom alkohola u krvi koju je izvršila Jedinica za forenziku Kriminalističko-tehničkog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
  • 54.
    S druge strane, činjenica je da je u nalazu Vojno-medicinske akademije konstatirano da toksikološko-hemijskom analizom uzorka urina nije dokazano prisustvo opijata morfijske strukture, kanabipoida, MDMA, amfetamina i kokaina, odnosno u analiziranim uzorcima krvi i urina nije dokazano prisustvo opijata morfijske strukture (morfij, kodein, 6-monoacetilmorfin) kokaina, metabolit kokaina, amfetamina, metanfetamina, MDMA, metadona, tramadola i atropina, te analizom uzorka urina nije utvrđeno prisustvo tetrahidrokanabinola i LSD. Činjenica je da je osumnjičeni u svojoj odbrani iznio da se radi samo o kvalitativnoj skrining-analizi na prisustvo opijata, a ne o definitivnom nalazu i mišljenju o utvrđenom prisustvu opijata u organizmu, što je nadležno tužilaštvo kasnije i opredijelilo da vještačenje putem toksikološko-hemijske analize povjeri drugoj ustanovi specijaliziranoj i potpuno opremljenoj za tu vrstu vještačenja. U prilog ovakvom zaključku idu i navodi svjedoka Želimira Lepira, koji je naveo da je dr. Željko Karan njemu i postupajućem tužiocu Daliboru Vreći objasnio da ti instrumenti na kojima on obavlja ovu vrstu vještačenja nisu toliko pouzdani da bi mogao tačno i precizno odrediti, u smislu validnog dokazivanja u krivičnom postupku, koncentraciju opojnih droga u urinu ispitanika, već da se praktično radi o preliminarnom nalazu i da su zbog toga oni i izdali novu naredbu za vještačenje Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu.
  • 55.
    Republičko tužilaštvo je istaklo da je osumnjičeni postupao po naredbi za vještačenje nadležnog tužilaštva, te da je, prema raspoloživim dokazima, Zavod licenciran za vršenje vještačenja iz oblasti sudske medicine, forenzičke genetike i forenzičke toksikologije.
  • 56.
    Prema izvještaju o krivičnom djelu u odnosu na iznesene navode, osumnjičenom se stavlja na teret izvršenje krivičnog djela zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja iz člana 315. KZ. Na osnovu sveobuhvatne analize pribavljenih dokaza koji se odnose na ove navode izvještaja o krivičnom djelu, ocjenjujući iznesene činjenice, Republičko tužilaštvo je zaključilo da osumnjičeni nije iskoristio svoj službeni položaj, odnosno ovlašćenje, da nije prekoračio granice svojih službenih ovlašćenja, niti je propustio da izvrši neke službene radnje koje bi se mogle kvalificirati kao neizvršenje službene dužnosti, niti je opisanim postupanjem u vezi sa izvršenim toksikološkim vještačenjem sebi ili drugom pribavio neku korist, drugom nanio neku štetu ili teže povrijedio prava drugog. U izvještaju o učinjenom krivičnom djelu se, također, konstatira, kao osnova koja potkrepljuje sumnje da je osumnjičeni učinio predmetno krivično djelo, da je on nalaz analize prisustva opojnih droga u postmortalnom uzorku urina dostavio bez broja protokola, odnosno da nije izvršio protokolisanje nalaza. Međutim, osumnjičeni u svojoj odbrani navodi da je nalaz dostavio Tužilaštvu pod brojem OP-166/18, a ista ta činjenica utvrđena je na osnovu izvršenog uvida u predmetni nalaz analize u kojem je konstatirano da je datum izrade nalaza 27. mart 2018. godine, da je ono izvršeno na zahtjev, odnosno po naredbi Tužilaštva, te da se odnosi na broj predmeta OP-166/18 uz navođenje imena postupajućeg tužioca u navedenom krivičnom predmetu.
  • 57.
    Na osnovu izloženog u odnosu na navode izvještaja o učinjenim krivičnim djelima, Republičko tužilaštvo je zaključilo da djelo koje je učinio osumnjičeni nije krivično.
  • 58.
    Dalje, Republičko tužilaštvo je navelo da se osumnjičenom na osnovu izvještaja o učinjenim krivičnim djelima, također, stavlja na teret da je učinio krivično djelo nesavjestan rad u službi iz člana 322. KZ na taj način da, kako je navedeno, svjesnim kršenjem Pravilnika o postupku obavljanja obdukcije koji se odnosi na sudskomedicinski postmortalni protokol prilikom obdukcije leša Davida Dragičevića nije izuzeo uzorke dlaka dobijenih čupanjem, te da u obdukcionom zapisniku nije evidentirao povredu kod oštećenog u vidu kratke linijske fisure lijeve nosne kosti, a koja je kasnije evidentirana prilikom reobdukcije, te da nije pribavio licencu za rad od Komore doktora medicine Republike Srpske, kako je to propisano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske i Zakonom o zdravstvenim komorama, čime je, kako se u izvještaju navodi, nastupila teža povreda prava stradalog Davida Dragičevića.
  • 59.
    Opet iznoseći odbranu osumnjičenog Željka Karana, Republičko tužilaštvo je navelo da je on istakao da je u Pravilniku o izvođenju obdukcija navedeno da je tokom obavljanja obdukcije potrebno uzeti nesporne uzorke za potrebe obavljanja DNK analize koji su podobni za trajno arhiviranje, pa je navedeno da se radi o uzorcima dlaka koji se dobijaju čupanjem, odnosno uzorcima krvi u formi tzv. suve krvne mrlje. U općem slučaju to ne znači da se uvijek moraju uzeti oba uzorka, posebno ako neki od uzoraka nije podoban za trajno arhiviranje, dovoljno je uzeti jedan ili drugi a po mogućnosti mogu i oba. Osumnjičeni je istakao da je cilj da se uzme podoban uzorak za trajno arhiviranje, a u konkretnom slučaju, kako ističe, mrtvo tijelo stradalog bilo je nekoliko dana u vodi, pa je dlaka samim tim degradirana, voda u kojoj se nalazilo tijelo je takva da se u nju sliva i kišna i kućna, odnosno fekalna kanalizacija, pa je stoga njegova kosa strašno kontaminirana doslovno svim i svačim, a osim toga, bilo je evidentno da je, kako navodi, kosa oštećenog, dok je bio živ, bila intenzivno frizerski tretirana, jer je bila spletena u tzv. dredove. Prema zaključku osumnjičenog, sve navedeno očigledno svjedoči u prilog tome da je takav uzorak potpuno nepodoban za arhiviranje, da uzorak u takvom stanju veoma brzo postmortalno propada, da se ubuđa i slično, te bi uzimanje takvog uzorka za koji se unaprijed zna da je degradiran i kontaminiran "bilo stručni idiotizam". Osumnjičeni navodi da je tokom obdukcije uzet uzorak suhe krvne mrlje na filter-papiru koji je osušen i spakiran prema pravilima struke, a da je kasnije isti uzorak poslužio svojoj namjeni, odnosno iz tog uzorka dobijen je nesporni DNK stradalog koji je bio polazna osnova za dalje komparacije tokom obavljanja DNK analize. Osumnjičeni je naveo da je izvršio obdukciju leša Davida Dragičevića, te da je tokom obdukcije konstatirao povrede za koje je naveo u obdukcionom zapisniku da su "zaživotne", nastale djelovanjem tupe mehaničke sile, da su u pitanju lake tjelesne povrede i da su one mogle nastati i u fizičkom sukobljavanju sa jednim ili više lica. Dalje, navodi da je informiran da je tokom reobdukcije nađena povreda - fisura nosne kosti, ali da njemu nikada niko nije dostavio ni reobdukcioni zapisnik, ni fotodokumentaciju. Osumnjičeni navodi da je moguće da je postojala fisura, odnosno napuknuće nosne kosti, te da je takva povreda sama po sebi, također, laka tjelesna povreda, nastala djelovanjem tupe mehaničke sile, da je ona mogla nastati u nekom fizičkom sukobu, ali da je mogla nastati i postmortalno. U svojoj odbrani osumnjičeni, dalje, ističe da tokom obdukcije ta povreda nije viđena zbog toga što se prilikom rutinskih obdukcija ne obavlja skidanje kože sa lica da bi se izbjeglo teško izobličenje fizionomije mrtvog tijela, kao i da je prilikom reobdukcije uobičajeno da se radi sve, pa i skidanje lica. U odnosu na ove navode, osumnjičeni je dodao da fisura nosne kosti koja je uočena na reobdukciji ne mijenja ništa ni povodom pitanja vrste povreda, ocjene njihove težine, kao ni povodom pitanja uzroka smrti, te da ta povreda ne predstavlja odlučnu činjenicu zbog čega se ne može govoriti o njegovom nesavjesnom radu. Također, osumnjičeni je naveo da je Zavod osnovan odlukom Vlade Republike Srpske, te da je nadležna komisija Ministarstva zdravlja Republike Srpske izvršila uvid i uvjerila se u ispunjenje uvjeta kada su u pitanju prostor, oprema i kadar i, u skladu sa tim, izdala odgovarajuće rješenje. Osumnjičeni je istakao da se Zavod ne bavi ni primarnom, ni sekundarnom, ni tercijarnom zdravstvenom zaštitom, ni bolesnicima, da ne radi ni prevenciju, ni liječenje, ni rehabilitaciju, pa mu, shodno tome, licenca Komore doktora medicine nije potrebna, te da se to odnosi na sve specijaliste sudske medicine. Osumnjičeni navodi da Zavod kao ustanova ima rješenje Ministarstva pravde, kao i svi zaposleni u Zavodu koji se bave vještačenjima. Osumnjičeni je, također, naveo da je već treći mandat na funkciji direktora Zavoda, da ga na tu funkciju imenuje Vlada Republike Srpske a da u uvjetima za imenovanje nije navedeno da je potrebno posjedovanje licence Komore doktora medicine. Osumnjičeni je naveo da dugo radi kao stalni sudski vještak i da za obavljanje te djelatnosti posjeduje odgovarajuću licencu, odnosno rješenje koje izdaje Ministarstvo pravde u skladu sa odredbama Zakona o vještacima, da je, pored toga, profesor na univerzitetu i drugo.
  • 60.
    Republičko tužilaštvo je u odnosu na ove navode iz izvještaja o počinjenim krivičnim djelima izvršilo uvid u Pravilnik o postupku obavljanja obdukcije. Također, opet ukazujući na dijelove izvještaja o učinjenom krivičnom djelu, kao i odbranu osumnjičenog, Republičko tužilaštvo je zaključilo da djelo koje je učinio osumnjičeni nije krivično, odnosno da se na osnovu raspoloživih dokaza ne može izvesti zaključak da je osumnjičeni na opisani način svjesno kršio zakone ili druge propise, odnosno da je na opisani način nesavjesno postupao iako je bio svjestan, ili je bio dužan i mogao biti svjestan da će, uslijed njegovog činjenja, nastupiti teža povreda prava stradalog Davida Dragičevića. Iz prikupljenih dokaza u toku postupka ne može se zaključiti da je osumnjičeni preduzeo inkriminirane radnje svjesno kršeći zakone ili propise, niti da je tom prilikom bio svjestan da, uslijed toga, može nastupiti teža povreda prava drugog, ili veća imovinska šteta. Za postojanje obilježja bića krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 322. KZ, pored navedenog, neophodno je da prikupljeni dokazi upućuju na zaključak i da je, uslijed takvog činjenja službenog lica, nastupila teža povreda prava drugog ili veća imovinska šteta. Dokazi prikupljeni u toku postupka ne upućuju da je takva posljedica nastupila, niti u čemu se i na koji način manifestira teža povreda prava drugog, u konkretnom slučaju stradalog Davida Dragičevića, niti podnosilac prijave obrazlaže u čemu se ta teža povreda prava drugog ogleda, odnosno ne ukazuje na osnovu kojih činjenica ili dokaza zasniva takav zaključak.
  • 61.
    Dalje, u odnosu na dio koji se odnosi na činjenicu da prilikom sačinjavanja obdukcionog zapisnika osumnjičeni nije evidentirao povredu kod stradalog Davida Dragičevića u vidu kratke linijske fisure na lijevoj nosnoj kosti, a koja je kasnije konstatirana u zapisniku o reobdukciji vještaka Ivice Milosavljevića, Republičko tužilaštvo je ukazalo na relevantne odredbe nalaza i mišljenja vještaka Ivice Milosavljevića i onoga što je ovaj vještak naveo prilikom saslušanja u Tužilaštvu (strana 18). Dalje, na str. 19. i 20. je navedeno šta proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, prof. dr. sc. Davora Majera, doc. dr. sc. Marije Baković i dr. Pere Bubala, specijalista sudske medicine, vještaka Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
  • 62.
    Pažljivo analizirajući nalaze i mišljenja sudskomedicinskog vještačenja vještaka Ivice Milosavljevića iz Beograda, te vještaka Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, u kojem je, također, konstatirano da je vještačenje učinjeno uz konsultacije sa toksikologom i patologom, i dovodeći ih u vezu sa nalazom i mišljenjem povodom izvršene obdukcije Zavoda, koje je sačinio osumnjičeni Željko Karan, Republičko tužilaštvo je zaključilo da su predmetni nalazi saglasni i podudarni u odnosu na sve bitne i odlučne činjenice. Vještaci su u potpunosti saglasni u vezi sa uzrokom smrti Davida Dragičevića, lokacijom, prirodom i težinom povreda na tijelu Davida Dragičevića, mehanizmom njihovog nastanka i zaključkom da su sve opisane povrede, pojedinačno i ukupno, lake tjelesne povrede, kao i da se opisane tjelesne povrede ne mogu dovesti u vezu sa smrtnom posljedicom. Vještaci su, također, saglasni u pogledu toga da je leš mogao biti u vodi prije njegovog pronalaska, a nakon nastupanja smrti uslijed utapanja, najmanje šest dana, što na osnovu nalaza izvršenih vještačenja upućuje na zaključak u pogledu kojeg su vještaci saglasni, da je do smrti Davida Dragičevića i njegovog dospijevanja u vodu moglo da dođe u noći nestanka tog lica. Tačno je da se u nalazu i mišljenju vještaka Ivice Milosavljevića i mišljenju i nalazu Zavoda za medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu konstatira da je na tijelu nastradalog ustanovljena i tjelesna povreda u vidu linijske fisure lijeve nosne kosti, a koja nije konstatirana u obdukcionom zapisniku koji je sačinio osumnjičeni. Međutim, vještaci su se izjasnili da i ova utvrđena povreda, kao i ostale povrede koje su konstatirane na tijelu oštećenog, predstavlja laku tjelesnu povredu koja se ni na koji način ne može dovesti u vezu sa smrtnom posljedicom i postojanjem ove povrede sa sudskomedicinskog stajališta, a isto tako u krivičnopravnom smislu ne predstavlja odlučnu činjenicu koja je sama po sebi, ili u vezi sa drugim povredama relevantna za donošenje zaključaka u vezi sa utvrđivanjem uzroka smrti stradalog ili drugih činjenica relevantnih za ishod krivičnog postupka koji se vodi pred Tužilaštvom zbog krivičnog djela ubistvo na štetu Davida Dragičevića.
  • 63.
    Dakle, dovodeći u vezu navode osumnjičenog zašto nije uočio navedenu povredu (nije skinuo kožu lica) sa iznesenim činjenicama i analiziranim dokazima, Republičko tužilaštvo je zaključilo da djelo koje je osumnjičeni učinio nije krivično djelo uzimajući u obzir bitna obilježja bića krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 322. KZ. Na osnovu prikupljenih dokaza ne može se izvesti zaključak da je osumnjičeni, kao službeno lice, opisanim ponašanjem svjesno kršio zakon ili drugi propis, propuštao dužnost da nadzire, ili na neki drugi način nesavjesno postupao u vršenju službe, ili da je bio svjestan, ili da je bio dužan i da je mogao biti svjestan da može nastupiti teža povreda prava drugog ili veća imovinska šteta, niti dokazi upućuju da je takva povreda ili šteta nastupila. Također, u izvještaju o učinjenom krivičnom djelu se ne obrazlaže, niti se ukazuje koji dokazi na to upućuju, na koji način je osumnjičeni, ne evidentirajući predmetnu tjelesnu povredu u obdukcionom zapisniku, teže povrijedio prava Davida Dragičevića, ili kakvu dokaznu vrijednost uopće ima činjenica da predmetna tjelesna povreda u vidu linijske fisure nosne kosti nije evidentirana u obdukcionom zapisniku.
  • 64.
    Osumnjičenom se, kako je dalje navedeno, na osnovu izvještaja o učinjenom krivičnom djelu stavlja na teret izvršenje krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 322. KZ na taj način što on, kao direktor Zavoda, nije pribavio za sebe kao direktora Zavoda, kao ni za ostale zaposlene u Zavodu licence za rad propisane Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenim komorama od Komore doktora medicine Republike Srpske i da je ovakvim postupanjem, kako se navodi u izvještaju, teže povrijedio prava stradalog Davida Dragičevića.
  • 65.
    U odnosu na ove navode, Republičko tužilaštvo je na osnovu prikupljenih dokaza zaključilo da je Zavod osnovan odlukom Vlade Republike Srpske, te da je Ministarstvo zdravlja Republike Srpske utvrdilo ispunjenost uvjeta za obavljanje djelatnosti Zavoda povodom pitanja prostora, opreme i kadra, da se Zavod ne bavi ni primarnom, ni sekundarnom zdravstvenom zaštitom, niti obavlja liječenje, odnosno rehabilitaciju, niti kao ustanova radi na prevenciji bolesti a, istovremeno, Zavod, kao i svi vještaci zaposleni u toj ustanovi, što se odnosi i na osumnjičenog, na osnovu rješenja Ministarstva pravde Republike Srpske određeni su za sudske vještake i nalaze se na listi stalnih sudskih vještaka, te su članovi Udruženja stalnih sudskih vještaka Republike Srpske. Na osnovu utvrđenih činjenica Republičko tužilaštvo je zaključilo da je u konkretnom slučaju irelevantno u krivičnopravnom smislu da li je Zavod kao ustanova i osumnjičeni kao službeno i odgovorno lice u Zavodu osigurao licencu za rad koju izdaje Komora doktora medicine Republike Srpske. U tom smislu Republičko tužilaštvo je izvelo zaključak da u odnosu na ove navode djelo koje je učinio osumnjičeni nije krivično djelo, opet se pozivajući na bitna obilježja krivičnog djela nesavjestan rad u službi.
  • 66.
    Republičko tužilaštvo je, na kraju, istaklo da, iako u ovom krivičnom predmetu, u formalnom smislu, nije donesena naredba o provođenju istrage, imajući u vidu da je lice protiv kojeg je podnesen izvještaj o učinjenom krivičnom djelu ispitano u svojstvu osumnjičenog od ovlašćenih službenih lica, koje po svojoj procesnopravnoj prirodi predstavlja istražnu radnju, Republičko tužilaštvo je zaključilo da je u konkretnom predmetu potrebno donijeti naredbu o obustavi istrage, jer je na osnovu izvršene istražne radnje istraga faktički započela, odnosno bila u toku. Tako je primjenom odredaba člana 232. ZKP, na osnovu pažljive i svestrane analize svih pribavljenih dokaza, pojedinačno i u međusobnoj vezi, Republičko tužilaštvo zaključilo da u konkretnom slučaju djelo koje je učinio osumnjičeni nije krivično djelo, to je odlučeno kao u izreci ove naredbe a na osnovu člana 232. stav 1. tačka a) ZKP.
  • 67.
    Republičko tužilaštvo (Kolegij Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala), rješavajući povodom apelantove pritužbe koja je "podnesena na naredbu o obustavi istrage broj T12 1 KTK 0000768 18 od 31. oktobra 2018. godine" je zaključilo da je tužilac postupio u skladu sa zakonom i potvrdio njegovu odluku, te je odbio apelantovu pritužbu, a shodno tome, zamjenik glavnog republičkog tužioca je donio odluku kojom se odbija kao neosnovana apelantova pritužba podnesena na naredbu o obustavi istrage broj T12 1 KTK 0000768 18 od 31. oktobra 2018. godine.

Naredba o neprovođenju istrage

Protiv Darka Ilića, Dubravka Kremenovića i drugih pripadnika MUP-a

  • 68.
    Na osnovu člana 43. i člana 224. stav 3. ZKP, Republičko tužilaštvo je donijelo naredbu o neprovođenju istrage broj T 12 1 KTAO 0000777 18 od 23. novembra 2018. godine protiv Darka Ilića, Dubravka Kremenovića i drugih pripadnika MUP-a zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 125. stav 2. KZ, jer nema osnova sumnje da su prijavljena lica učinila krivično djelo.
  • 69.
    U naredbi je navedeno da je Republičko tužilaštvo postupalo u predmetu koji je formiran po službenoj dužnosti a zbog pisanja Slobodana Vaskovića na blogu u kojim je istaknuta tvrdnja da su pojedini funkcioneri MUP-a naredili ubistvo Davida Dragičevića, odnosno da su učestvovali u naručivanju, naređivanju i organizaciji ubistva, da su pojedini od njih neposredno lišili života Davida Dragičevića, te da su učestvovali u zataškavanju izvršenog krivičnog djela. Kako bi u potpunosti utvrdilo činjenično stanje, Republičko tužilaštvo je pribavilo spis Tužilaštva broj T13 0 KTN 0040438 18 koji se odnosi na istragu okolnosti smrti Davida Dragičevića u kojem je donesena naredba o provođenju istrage protiv nepoznatog učinioca, te su u svojstvu svjedoka (kako je navedeno u naredbi) saslušani Želimir Lepir, Dalibor Vrećo, Siniša Kostrešević, Darko Ilić i Dubravko Kremenović, te su prikupljena i druga saznanja i informacije (koje su u narednim stranicama naredbe, od 3. do 25, analizirane).
  • 70.
    Ocjenjujući pribavljene dokaze, Republičko tužilaštvo je navelo da nema osnova sumnje da su prijavljena lica počinila krivično djelo. Dakle, analizirajući napisano na blogu "Sa druge strane" – da je David Dragičević lišen života tako što je namamljen iza Tehničke škole, gdje ga je napalo petnaestak nasilnika koje je predvodio Dubravko Kremenović, koji su djelovali po uputama Darka Ilića, da su pretučenog Davida odveli u prostorije MUP-a, gdje su počeli da ga muče, te da je isti dan lišen života tako što je zadavljen, odnosno ugušen, da je to uradio lično Kremenović ili, kako je navedeno, neko od njegovih ili Ilićevih ubica - Republičko tužilaštvo je sa posebnom pažnjom ocijenilo nalaze i mišljenja izvršenih obdukcija, odnosno specijalista sudske medicine, koji se odnose na utvrđivanje vremena smrti, uzroka smrti, postojanje povreda na tijelu nastradalog, lokaciju i težinu, mehanizam njihovog nastanka, te pitanje uzročno-posljedične veze povreda sa smrću Davida Dragičevića. Dalje, od strane 3. Republičko tužilaštvo navodi šta je navedeno u nalazu i mišljenju obducenta Željka Karana, Ivice Milosavljevića (u nalazu i mišljenju, kao i prilikom saslušanja u Tužilaštvu) i dr. sc. Davora Majera. Republičko tužilaštvo na strani 6. navodi da je pažljivo analizirajući nalaze i mišljenja sudskomedicinskog vještačenja vještaka iz Beograda i Zagreba i dovodeći ih u vezu sa nalazom i mišljenjem povodom izvršene obdukcije Zavoda, zaključilo da su oni saglasni i podudarni u odnosu na sve bitne i odlučne činjenice. Vještaci su saglasni u vezi sa uzrokom smrti Davida Dragičevića, lokacijom, prirodom i težinom tjelesnih povreda, mehanizmom nastajanja i zaključkom da su sve opisane povrede pojedinačno i ukupno lake tjelesne povrede i da se ne mogu dovesti u vezu sa smrtnom posljedicom. Vještaci su, kako je Republičko tužilaštvo navelo u naredbi, saglasni u pogledu toga da je leš u vodi, prije njegovog pronalaska, nakon nastupanja smrti uslijed utapanja, mogao provesti najmanje šest dana, što na osnovu izvršenih vještačenja upućuje na zaključak u pogledu kojeg su vještaci saglasni, da je do smrti Davida Dragičevića i dospijevanja u vodu moglo da dođe u noći kada je nestao. Republičko tužilaštvo je, također, navelo da zaključci iz izvršenih obdukcija, odnosno nalaza i mišljenja navedenih vještaka sudskomedicinske struke svoju potvrdu u odnosu na zaključak o vremenu smrti nalaze i u izvodu iz knjige mrtvozorstva u kojoj su uneseni podaci o vanjskom pregledu leša ljekara mrtvozornika, dr. Saše Miljkovića, u kojem je konstatirano da je leš star oko pet-šest dana. Ovakvi zaključci, kako je navedeno, nisu u suprotnosti sa izjavom Saše Miljkovića koja je data u svojstvu svjedoka u predmetu istrage koju vodi Tužilaštvo. Također, Republičko tužilaštvo konstatira da nisu osnovani ni navodi sa bloga da je izjava Saše Miljkovića ukradena iz spisa, jer je uvidom u spis utvrđeno postojanje dvaju zapisnika o saslušanju svjedoka Miljkovića. Republičko tužilaštvo navodi da analizirani dokazi upućuju na zaključak da je smrt Davida Dragičevića nastala utapanjem, odnosno uslijed zaživotnog udahnuća tečnosti, a ne uslijed ugušenja, odnosno zadavljenja, kako se navodi u blogu, za koje autor teksta nije predočio nikakve dokaze.