Aktio

KONKURENCIJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1), a u vezi sa članom 4. stav (1) i člana 10. stav (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), člana 105. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16), u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, broj: UP-02-26-3-037-1/20 od 07.12.2020. godine, zastupan po punomoćniku, advokatu Neveni Tomić Lučić, Ivana Frane Jukića 9, 78000 Banja Luka protiv privrednog subjekta Telekom Srbija a.d. Takovska 2, 11000 Beograd, Republika Srbija i Javne medijske ustanove Radio Televizija Srbije, Takovska 10, 11000 Beograd, Republika Srbija zbog sprečavanja, ograničavanja i narušavanja tržišne konkurencije u smislu člana 4. stav (1) tač. b) i d) i zloupotrebe dominantnog položaja iz člana 10. stav (2) tač. a), b), c) i d) Zakona o konkurenciji, na 94. (devedesetčetvrtoj) sjednici održanoj dana 11.10.2021. godine, je donijelo

RJEŠENJE

  • 1.
    Odbija se Zahtjev privrednog subjekata Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina podnesen protiv privrednog subjekta Telekom Srbija a.d. Takovska 2, 11000 Beograd, Republika Srbija radi utvrđivanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) Zakona o konkurenciji, na tržištu distribucije medijskih sadržaja RTS kanala putem KDS, DTH i IPTV platforme na tržištu Bosne i Hercegovine, kao neosnovan.
  • 2.
    Odbija se Zahtjev privrednog subjekata Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina podnesen protiv privrednog subjekta Telekom Srbija a.d. Takovska 2, 11000 Beograd, Republika Srbija radi utvrđivanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) Zakona o konkurenciji, na tržištu distribucije medijskih sadržaja RTS kanala putem OTT platforme, kao neosnovan.
  • 3.
    Odbija se Zahtjev privrednog subjekata Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina podnesen protiv privrednog subjekta Javne medijske ustanove Radio Televizija Srbije, Takovska 10, 11000 Beograd, Republika Srbija radi utvrđivanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) Zakona o konkurenciji, na tržištu distribucije medijskih sadržaja RTS kanala putem OTT platforme, kao neosnovan.
  • 4.
    Odbija se Zahtjev privrednog subjekata Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina podnesen protiv privrednog subjekta Telekom Srbija a.d. Takovska 2, 11000 Beograd, Republika Srbija i Javne medijske ustanove Radio Televizija Srbije, Takovska 10, 11000 Beograd, Republika Srbija radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma, iz člana 4. stav (1) tač. b) i d) Zakona o konkurenciji, na tržištu distribucije medijskih sadržaja RTS kanala putem KDS, DTH i IPTV platforme i tržištu distribucije medijskih sadržaja RTS kanala putem OTT platforme kao neosnovan.
  • 5.
    Obavezuje se privredni subjekat Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina da privrednom subjektu Telekom Srbija a.d. Takovska 2, 11000 Beograd, Republika Srbija isplati iznos od 1.500,00 KM, uz PDV, na ime troškova postupka, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema ovog Rješenja.
  • 6.
    Obavezuje se privredni subjekat Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina da plati administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 3.000,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka f) i tačka g) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem.
  • 7.
    Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Obrazloženje

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Konkurencijsko vijeće) je, dana 07.12.2020. godine, zaprimilo Zahtjev za pokretanje postupka pod brojem: UP-02-26-3-037-1/20 privrednog subjekta Telemach d.o.o. Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili Telemach) zastupan po punomoćniku, advokatu Neveni Tomić Lučić, Ivana Frane Jukića 9, 78000 Banja Luka, protiv privrednog subjekata Telekom Srbija a.d. Takovska 2, 11000 Beograd, Republika Srbija (u daljem tekstu: Telekom Srbija) i Javne medijske ustanove Radio Televizija Srbije, Takovska 10, 11000 Beograd, Republika Srbija (u daljem tekstu: RTS) radi utvrđivanja i sankcionisanja povrede konkurencije koja ima efekte na tržištu proizvodnje i emitovanja televizijskih kanala, odnosno na maloprodajnom tržištu distribucije medijskih sadržaja na teritoriji entiteta Republika Srpska, zbog sprečavanja, ograničavanja i narušavanja tržišne konkurencije u smislu člana 4. stav 1. tač b) i d) i člana 10. stav 2. tačka a), b), c) i d) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) (u daljem tekstu: Zakon).

Uvidom u podneseni Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti nije kompletan i uredan, u smislu člana 28. Zakona, te je zatražilo dopunu istog aktom broj: UP-02-26-3-037-2/20 od 29.12.2020. godine i aktom broj: UP-02-26-3-037-4/20.

Podnosilac Zahtjeva je dostavio tražene podatke i dokumentaciju podneskom zaprimljenim pod brojem: UP-02-26-3-037-3/20 dana 21.01.2021. godine i podneskom zaprimljenim pod brojem: UP-02-26-3-037-5/20 dana 03.02.2021. godine.

Kompletiranjem Zahtjeva, Konkurencijsko vijeće je Podnosiocu zahtjeva izdalo Potvrdu o prijemu kompletnog i urednog Zahtjeva, u smislu člana 28. stav (3) Zakona, broj: UP-02-26-3-037-7/20 od 12.03.2021. godine, te istu dostavilo Podnosiocu zahtjeva aktom broj: UP-02-26-3-037-8/20.

1. Stranke u postupku

Stranke u postupku su privredni subjekat Telemach BH d.o.o. Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, privredni subjekat Telekom Srbija a.d. Takovska 2, 11000 Beograd, Republika Srbija i Javna medijska ustanova Radio Televizija Srbije, Takovska 10, 11000 Beograd, Republika Srbija.

1.1. Privredni subjekat Telemach BH d.o.o. Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Privredni subjekt Telemach društvo za pružanje usluga u oblasti telekomunikacija d.o.o. Sarajevo, ul. Džemala Bijedića br. 216., Sarajevo, Bosna i Hercegovina, registrovan je kod Općinskog suda u Sarajevu pod matičnim brojem: 65-01-0620-08. Njegov osnivač je Bosnia Broadband S.a.r.l. iz Luksemburga, Rue de Rollingergund, L- 2440 Luksemburg.

Privredni subjekt Telemach je privredno društvo koje je aktivno u pružanju telekomunikacijskih usluga. Jedan je od telekomunikacijskih operatora u Bosni i Hercegovini koji distribuira medijski sadržaj preko kablovske tehničke platforme i pruža usluge pristupa internetu i povezane usluge kao i usluge fiksne telefonije pretplatnicima.

1.2. Privredni subjekat Telekom Srbija a.d. Takovska 2, 11000 Beograd, Republika Srbija

Privredni subjekat Telekom Srbija a.d., Takovska br. 2, 11000 Beograd, Republika Srbija, upisan je pod matičnim brojem: 17162543 kod Agencije za privredne registre Republike Srbije, je akcionarsko društvo čiji se upisani, autorizovani, izdati i uplaćeni akcijski kapital sastoji od 1.000.000.000 običnih akcija, od kog broja se 58,10% nalazi u vlasništvu Republike Srbije, 20,00% u sopstvenom vlasništvu, a preostali broj u vlasništvu manjinskih akcionara.

Osnovna djelatnost Telekom Srbija je pružanje telekomunikacionih usluga, od kojih su najznačajnije usluge domaćeg i međunarodnog telefonskog saobraćaja, fiksne telefonske usluge, tranzitiranje saobraćaja, prenos podataka, zakup linija, usluge na cijelom mrežnom području, dodatne usluge u oblasti mobilne telefonije, internet i multimedijalne usluge.

Povezana društva privrednog subjekta Telekom Srbija u Bosni i Hercegovini su privredni subjekti Mtel a.d. Banja Luka, Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka, Logosoft d.o.o. Sarajevo, Igmanska 9, 71000 Sarajevo, Blicnet d.o.o. Banja Luka, Majke Jugovića 25, 78000 Banja Luka, Telrad Net d.o.o. Bijeljina, Hase br.1, Hase, 76300 Bijeljina, Elta kabel d.o.o. Doboj, Dobojske brigade bb, 74000 Doboj i FINANC d.o.o. za trgovinu i usluge Banja Luka, Ulica Dunavska broj 1c, 78000 Banja Luka.

1.3. Javna medijska ustanova Radio Televizija Srbije, Takovska 10, 11000 Beograd, Republika Srbija –RTS

RTS, sa registrovanim sjedištem na adresi ul. Takovska br. 10, 11000 Beograd, Republika Srbija registrovan je u Privrednom sudu u Beogradu pod matičnim brojem: 17644661. RTS je javni medijski servis u smislu Zakona o javnim medijskim servisima ("Službeni glasnik RS", br. 83/2014, 103/2015 i 08/2016), nezavisan i samostalan pravni subjekt koji, u skladu sa članom 2. stav 1. Zakona o javnim medijskim servisima, obavljanjem svoje osnovne djelatnosti, omogućava ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja, i pruža opšte i sveobuhvatne medijske usluge koje podrazumevaju informativne, obrazovne, kulturne i zabavne sadržaje namjenjene svim dijelovima društva.

2. Pravni okvir predmetnog postupka

Konkurencijsko vijeće je u toku postupka primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br.18/06 i 34/10) i odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16) (u daljem tekstu: ZUP), u smislu člana 26. Zakona.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njegovih država članica, s jedne strane i Bosne i Hercegovine s druge strane ("Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori", br. 10/08 - u daljem tekstu: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju) odredba čl. 71. o primjeni kriterija i pravne stečevine Evropske unije, te člana 43. stav (1) Zakona, omogućuju Konkurencijskom vijeću u svrhu ocjene datog slučaja, da se može koristiti sudskom praksom Evropskog suda pravde i odlukama Evropske komisije.

3. Postupak po Zahtjevu za pokretanje postupka

U svom Zahtjevu, Podnosilac zahtjeva, opisuje činjenično stanje i okolnosti, te prilaže dokaze za koje smatra da potkrepljuju navedeno, a koje su razlog za podnošenje Zahtjeva, te u bitnom, navodi sljedeće:

  • -
    Telemach d.o.o., kao telekomunikaciona kompanija djeluje kao operator digitalne i analogne kablovske televizije, pružalac je usluge širokopojasnog interneta, te djeluje kao operator fiksne telefonije, a na teritoriji Bosne i Hercegovine usluge pruža putem raznih tehnologija - putem kablovske infrastrukture, MMDS (Multichannel Multipoint Distribution Service), satelitski prenos DTH (Direct-to-Home) ili OTT (over the top) platforme. Od svih ovih tehnologija, Podnosilac usluge na području entiteta Republika Srpska pruža isključivo putem DTH (Direct-to-Note), te OTT tehnologije, a u nedostatku vlastite kablovske infrastrukture;
  • -
    da je Telekom Srbija registrovan kao društvo čije su pretežne djelatnosti kablovske telekomunikacije u Republici Srbiji, te se kao takav bavi pružanjem telekomunikacionih usluga, od kojih su najznačajnije usluge domaćeg i međunarodnog telefonskog saobraćaja, usluge fiksnog telefonskog saobraćaja, tranzitiranje saobraćaja, prenos podataka, zakup linija, usluge na cijelom mrežnom području, dodatne usluge u oblasti mobilne telefonije, internet i multimedijalne usluge;
  • -
    da Telekom Srbija pruža i usluge u oblasti zakupa, izgradnje, upravljanja i zaštite telekomunikacione infrastrukture, izdaje telefonske imenike, pruža usluge poziva preko operatora i usluge korištenja elektronskog imenika u oblasti fiksnih telefonskih usluga, posjeduje licence za mobilnu i fiksnu telefoniju, za fiksni bežični pristup, a u evidenciju koju vodi Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) upisano je kao operator i za usluge pristupa širokopojasnoj mreži, internet usluge, usluge distribucije medijskih sadržaja i drugo;
  • -
    da je većinski vlasnik društva Telekom Srbija - Republika Srbija, sa učešćem od 58,1%, te da ima i 20% sopstvenih dionica, dok su manjinski dioničari vlasnici preostalih dionica;
  • -
    da je u Bosni i Hercegovini Telekom Srbija prisutan preko svojih zavisnih društava, privrednih subjekata: Telekomunikacije Republike Srpske, a.d. Banja Luka (skraćena oznaka firme: Telekom Srpske a.d. Banja Luka i Mtel a.d. Banja Luka), Ulica Vuka Karadžića broj 2, 78000 Banja Luka, Logosoft d.o.o. Sarajevo, Igmanska 9, 71000 Sarajevo, "Blicnet" društvo sa ograničenom odgovornošću za telekomunikacije Banja Luka, Majke Jugovića 25, 78000 Banja Luka, Društvo sa ograničenom odgovornošću "TELRAD NET" Bijeljina, Hase br. l, Hase, 76300 Bijeljina, Društvo sa ograničenom odgovornošću za prenos zvuka, slike ili ostalih informacija "ELTA-KABEL" Doboj, Dobojske brigade bb, 74000 Doboj, te "FINANC" Društvo sa ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge, Banja Luka, Ulica Dunavska broj 1c, 78000 Banja Luka;
  • -
    da sva zavisna društva privrednog subjekta Telekom Srbija u Bosni i Hercegovini, izuzev privrednog subjekta "FINANC" Društvo sa ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge, pružaju telekomunikacione usluge, uključujući fiksnu i mobilnu telefoniju, distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i usluga interneta, te da je privredni subjekt Telekom Srbija, putem svojih zavisnih društava u Bosni i Hercegovini, dominantan na cijelom nizu telekomunikacionih tržišta, a ako se posmatra relevantno geografsko tržište entiteta Republika Srpska, ovaj privredni subjekt ima monopolski položaj ili izrazito dominantan položaj na praktično svim telekomunikacionim tržištima, nakon akvizicija privrednih subjekata Telrad Net, Blicnet i Elta-Kabel;
  • -
    da je privredni subjekt Telekom Srbija preko povezanog lica, privrednog subjekta HD-WIN d.o.o. Beograd, prisutan u proizvodnji i emitovanju televizijskih kanala ("Arena Sport") na tržištu Bosne i Hercegovine, a nakon zaključivanja sporazuma sa RTS-om, i u distribuciji televizijskih kanala javnog medijskog servisa Republike Srbije na teritoriji Bosne i Hercegovine;
  • -
    da je privredni subjekt HD-WIN, povezano lice Telekoma Srbija, već kažnjavano od strane Konkurencijskog vijeća za zloupotrebu dominantnog položaja u vezi sa emitovanjem kanala "Arena Sport", te da su se pred Konkurencijskim vijećem vodila već dva postupka zbog povreda konkurencije u vezi sa distribucijom programa RTS;
  • -
    da je RTS nacionalna medijska kuća u Republici Srbiji, odnosno medijski javni servis Republike Srbije, te kao takva RTS proizvodi i emituje različite programske sadržaje i kanale, posjeduje razgranatu mrežu dopisništava, teletekst i Internet izdanje, muzičku produkciju, produkciju nosača zvuka (PGP), izdavačku djelatnost, istraživačku službu i dokumentacioni centar;
  • -
    da su, prema članu 7. Zakona o javnim medijskim servisima Republike Srbije ("Službeni glasnik Republike Srbije", br. 83/2014, 103/2015 i 108/2016), definisani javni interesi i ciljevi koje treba ostvarivati RTS, a koji između ostalog uključuju i informisanje pripadnika srpskog naroda koji živi van teritorije Republike Srbije;
  • -
    da je RTS osnovana članom 2. Zakona o javnim medijskim servisima Republike Srbije ("Službeni glasnik Republike Srbije", br. 83/2014, 103/2015 i 108/2016), te nije upisana u privredne registre;
  • -
    da je, kako je Konkurencijskom vijeću već poznato iz predmeta koji su se vodili pod brojevima: UP-02-26-2-46-1/18 i UP-02-26-3-024-1/19, RTS u maju 2018. godine objavio javni poziv za podnošenje ponuda za uspostavljanje poslovne saradnje na distribuciji programa RTS, odnosno re-emitovanje programa RTS na teritoriji Srbije i u inostranstvu, sopstvenim distributivnim platformama i ustupanje prava na zaključivanje komercijalnih ugovora sa drugim operatorima medijskih sadržaja;
  • -
    da nacrt Ugovora o prenosu prava na distribuciju programa koji je objavljen na Internet stranici RTS-a sadrži odredbe o ekskluzivnoj distribuciji u Srbiji i inostranstvu (član 2. Nacrta Ugovora) i isti predviđa da se Ugovor zaključuje u periodu od tri godine od dana obostranog potpisivanja, po sprovedenoj proceduri pred Komisijom za zaštitu konkurencije Republike Srbije (član 9. Nacrta Ugovora);
  • -
    da prema informacijama dostupnim na internet stranici Konkurencijskog vijeća, privredni subjekti RTS i Telekom Srbija nisu podnijeli zahtjev za pojedinačno izuzeće sporazuma od zabrane u Bosni i Hercegovini, te da Konkurencijsko vijeće do sada nije reagovalo po službenoj dužnosti na propust da se predmetni sporazum izuzme od zabrane prije sprovođenja na tržištu Bosne i Hercegovine, iako je uredno upoznat sa njegovim zaključenjem;
  • -
    da je dana 23.10.2018. godine, Podnosilac zahtjeva primio Ponudu poslovne saradnje za uslugu distribucije RTS kanala od privrednog subjekta Telekom Srbija, u kojoj se navodi da je privredni subjekt Telekom Srbija od 01.10.2018. godine postao generalni zastupnik RTS televizijskih kanala;
  • -
    da je Telekom Srbija, u novembru 2018. godine, Podnosiocu zahtjeva dostavio model ugovora uz ponudu za distribuciju RTS kanala;
  • -
    da je inicijalna ponuda sadržavala diskriminatorne uslove za distribuciju RTS kanala putem DTH tehnologije, te se Podnosilac zahtjeva Konkurencijskom vijeću već obraćao sa zahtjevom za pokretanje postupka povodom naprijed navedenih radnji Telekom Srbija i/ili RTS;
  • -
    da je Telekom Srbija dana 07.01.2019. godine, nakon što je Konkurencijsko vijeće pod brojem predmeta: UP-02-26-2-46/18 preliminarno počelo da ispituje podneseni zahtjev za pokretanje postupka, dostavio novu ponudu od 28.12.2018. godine, kojom je (..)* 1;
  • -
    da je Podnosilac zahtjeva dana 19.03.2019. godine povukao svoj ranije podneseni zahtjev, vjerujući kako se radi o namjeri poslovnih subjekata Telekom Srbija i/ili RTS da svoju ponudu usklade sa Zakonom, nakon čega je Konkurencijsko vijeće dana 07.05.2019. godine donijelo Zaključak o obustavljanju postupka;
  • -
    da su nakon naprijed navedenog, zaključili ugovor o distribuciji RTS kanala putem DTH platforme, i s obzirom kako je:

(a) Podnosilac zahtjeva u predmetu broj: UP-02-26-2-46-9/18 povukao Zahtjev nadajući se da Protivne strane odustaju od povrede konkurencije,

(b) isto se ispostavilo netačnim (kasnije višestruko ponavljanje povreda ukazuje da se radilo samo o privremenoj taktici u pokušaju da se izbjegnu kazne), te zbog postupanja Telekom Srbija u lošoj vjeri nije postignuta svrha koju je Podnosilac imao u vidu kada je povlačio tadašnji zahtjev (uspostavljanje korektnih odnosa između učesnika na tržištu),

(c) Konkurencijsko vijeće je na prijedlog Podnosioca zahtjeva obustavilo postupak i nije meritorno odlučilo o povredi konkurencije koja se odnosila na disktriminatornu ponudu iz 2018. godine za DTH tehnologiju, te u tom smislu ne postoji litis pendencija,

(d) povredu je priznao i sam Telekom Srbija izmjenom ponude od 28.12.2018. godine,

(e) nije nastupila zastara za očiglednu povredu konkurencije koja se odnosila na diskriminatorne cijene za distribuciju kanala RTS putem DTH tehnologije u prvobitnoj ponudi koju je poslovni subjekt Telekom Srbija dostavio dana 23.10.2018. godine, ovim Zahtjevom Podnosilac zahtjeva insistira da se utvrdi predmetna povreda konkurencije sadržana u ponudi za distribuciju kanala RTS putem DTH tehnologije, koju je Telekom Srbija dostavio dana 23.10.2018. godine, te da se poslovnom subjektu Telekom Srbija izreknu novčane kazne za predmetnu povredu;

  • -
    da se dodatno, ovim Zahtjevom obuhvataju i povrede konkurencije koje se odnose na distribuciju kanala RTS putem OTT tehnologije u periodu nakon 28.05.2020. godine (nakon perioda na koji se odnose povrede koje su bile predmet postupka koji se kod Konkurencijskog vijeća vodio pod brojem UP-02-26-3-024-1/19), na način da nastavno na prethodnu praksu ponude nepravične cijene i diskriminacije za distribuciju kanala RTS putem OTT platforme, Telekom Srbija nakon 28.05.2020. godine nastavlja sprečavati, ograničavati ili narušavati konkurenciju na tržištu tako što (sam ili u dogovoru sa RTS) odbija da zaključi Ugovor za distribuciju kanala RTS putem OTT platforme ("Ugovor"), nakon što se Podnosilac zahtjeva obratio poslovnom subjektu Telekomu Srbija sa zahtjevom za zaključenje Ugovora i po pristajanju na nezakonite uslove za distribuciju kanala, postavljene od strane poslovnog subjekta Telekom Srbija;
  • -
    da je Podnosilac zahtjeva dana 24.05.2019. godine, zatražio ponudu za distribuciju istih kanala putem OTT, nakon čega Telekom Srbija (..)*;
  • -
    da se sve veći broj korisnika opredjeljuje da medijske sadržaje prati preko OTT platformi, te je jasno da ta tehnologija predstavlja budućnost distribucije medijskih sadržaja i da je evidentno da OTT platforme već imaju značajnu ulogu na relevantnom tržištu, kao i da će naročito predstavljati značajan segment relevantnog tržišta u budućnosti, pri čemu njihovo poslovanje i dostupnost već vrši značajan konkurentski pritisak na poslovanje konvencionalnih operatora. Međutim, poslovni subjekt Telekom Srbija je dostavio ponudu koja sadrži diskriminatorne uslove (znatno više cijene) za distribuciju RTS kanala OTT korisnicima u Bosni i Hercegovini u odnosu na one koji koriste druge tehnologije, bez razumnog ekonomskog opravdanja takvog diskriminatornog tretmana;
  • -
    da su, prema dosadašnjim analizama tržišta, regulatori u regionu konzistentno smatrali da je usluga distribucije medijskih sadržaja jedinstvena u pogledu vrste mreže preko koje se pruža, izuzimajući radiodifuziju.. Različit tretman OTT platforme i IPTV, kablovske i DTH platforme u pogledu komercijalnih uslova distribucije sadržaja predstavlja očiglednu diskriminaciju pružalaca usluge preko OTT platformi, bez opravdanja. Praksa regulatora jeste da se tržište distribucije medijskih sadržaja posmatra na tehnološki neutralnoj osnovi;
  • -
    da RTS i Telekom Srbija nemaju troškove u vezi sa distribucijom putem OTT platformi, koji bi iziskivali uvećanu cijenu u odnosu na ostale tehnologije distribucije, te da u pogledu tretmana OTT platforme u okviru relevantnih tržišta, regulatori u regionu (npr. Komisija za zaštitu konkurencije Republike Srbije) imaju konzistentnu i izričitu praksu kojom posmatraju navedeno tržište na tehnološki neutralnom osnovu: "Prvo tržište proizvoda određeno je kao maloprodajno tržište distribucije medijskih sadržaja, a Komisija je prilikom njegovog određivanja, za potrebe ispitivanja efekata prijavljene koncentracije, imala u vidu svoju dosadašnju praksu i praksu koja postoji u EU. Komisija je uslugu distribucije medijskih sadržaja posmatrala kao jedinstvenu bez obzira na različite tehničke oblike distribucije medijskih sadržaja, odnosno bez obzira na vrstu mreže preko koje se pruža ova usluga. Zato je i maloprodajno tržište distribucije medijskih sadržaja posmatrala kao jedinstveno i tehnološki neutralno, uzimajući u obzir pružanje usluge distribucije krajnjim korisnicima, iako ciljno društvo pruža usluge distribucije medijskog sadržaja preko interneta samo putem OTT (Over-the-Top) platforme. Komisija je u relevantno tržište proizvoda uključila sve usluge distribucije medijskih sadržaja na teritoriji Republike Srbije koje, nezavisno od tehnologije, operatori pružaju pretplatnicima preko elektronskih komunikacionih mreža. U Republici Srbiji, usluge distribucije se pružaju preko kablovske mreže (koaksijalne, hibridne - KDS), javne fiksne telefonske mreže (IPTV), satelitske mreže (DTH - Direct to the Home), bežične mreže, putem DTT (zemaljski digitalni prenos, zemaljska digitalna televizija), kao i putem OTT platforme."
  • -
    da se Podnosilac zahtjeva obratio Konkurencijskom vijeću novim zahtjevom za pokretanje postupka, smatrajući da su protivne strane dužne da OTT tretiraju nediskriminatorno u odnosu na druge distributivne platforme;
  • -
    da je Podnosilac zahtjeva istovremeno, u takvoj situaciji, razmatrajući dalje korake i svjestan značaja relevantnog kanala za korisnike (posebno u entitetu Republika Srpska), s ciljem istraživanja o značaju RTS kanala za korisnike na relevantnom tržištu, angažovao nezavisnu renomiranu agenciju za istraživanje tržišta (IPSOS) radi analize pitanja značaja programa RTS-a za gledaoce, te da nalazi navedene ankete potvrđuju navode Podnosioca zahtjeva da se radi o neizostavnom sadržaju za korisnike u Republici Srpskoj, odnosno da: (..)*. Statistički zaključak analize je da bi za konkurentnu ponudu bilo neophodno da se ovi kanali uključe u ponudu TV provajdera koji će pružati usluge u Republici Srpskoj;
  • -
    da se kanal RTS gleda u (..)*, RTS2 u (..)*, a RTS3 u (..)*, te poređenja radi, (..)*;
  • -
    da (..)* ukupnog broja ispitanika u Republici Srpskoj koristi usluge distribucije medijskih sadržaja povezanih lica Telekom Srbija (uključujući novostečene kompanije), a svega (..)* Podnosioca zahtjeva, te ukoliko bi se iz razmatranja isključila lica koja ne koriste usluge distributera medijskih sadržaja uopšte (10%), navedeni razmjer bi nesumnjivo bio još veći, odnosno očigledno je da Telekom Srbija posjeduje izrazito dominantan položaj na maloprodajnom tržištu distribucije medijskih sadržaja u Republici Srpskoj. Podnosilac zahtjeva je jedini značajniji konkurent Telekomu Srbija na navedenom tržištu, pri čemu ima značajni komparativni nedostatak u pogledu telekomunikacione infrastrukture koja se ne može replicirati, odnosno (ne)posjedovanja uporedive mreže sa Telekom Srbija;
  • -
    da je Konkurencijsko vijeće, nakon provedenog postupka, obavijestilo Podnosioca zahtjeva da nije moglo donijeti odluku u predmetu, odnosno da nije meritorno odlučilo o spornom pitanju o povredi konkurencije, te je Podnosilac zahtjeva kod nadležnog suda pokrenuo upravni spor, koji se vodi pod brojem S1 3 U 036195 20 U, i koji prema saznanjima Podnosioca zahtjeva do danas nije riješen;
  • -
    da Podnosilac zahtjeva predstavlja jedinog značajnijeg konkurenta privrednom subjektu Telekom Srbija u Republici Srpskoj, kao i da OTT platforma Podnosioca zahtjeva omogućava korisnicima da prate televizijske sadržaje preko infrastrukture drugih operatora (odnosno, omogućava korisnicima veći izbor pružaoca usluge, koji ne zavisi isključivo od dostupne infrastrukture operatora), te je jasan interes Telekom Srbija u onemogućavanju distribucije konkretnog must-have sadržaja konkurentu na teritoriji gdje je pretežno aktivan putem diskriminatorne ponude;
  • -
    da prema prethodnoj praksi Konkurencijskog vijeća, na nacionalnoj teritoriji je u 2014. godini najveću gledanost imao BHRT sa 24,57%, RTV FBiH sa 16,64%, RTRS sa 16,19%, OBN sa 10,25%, a potom Hayat sa 6,67% i Pink BH sa 5,36%. Očigledno je iz prethodno obrazloženih podataka da je gledanost kanala RTS u Republici Srpskoj, zbog prethodno opisanih koncepcijskih pitanja, značajno veća od uobičajene gledanosti plaćenih televizijskih kanala, te da je zbog tog značaja uporediva sa gledanošću nacionalnih emitera. Međutim, za razliku od nacionalnih javnih emitera, RTS se ne emituje i ne čini dostupnim svim operatorima po istim uslovima - naprotiv, ovaj ključni kanal Telekom Srbija, kao vertikalno integrisana kompanija i dominantni učesnik na tržištu distribucije medijskih sadržaja, pokušava uskratiti konkurentima, odnosno platformama koje mogu predstavljati alternativnu ponudu diskriminatornom ponudom i prekomjernom cijenom, te onemogućiti razvoj alternativne usluge sopstvenim telekomunikacionim uslugama na maloprodajnom nivou tržišta;
  • -
    da je, prema Rješenju Komisije za zaštitu konkurencije Republike Srbije br. 4/0-03-683/2018-7 od 22.10.2018. godine, cjelokupna gledanost svih kanala United Media u Republici Srbiji u referentnoj godini iznosila svega 2,43%, te kada se gledanost RTS-a u Republici Srpskoj uporedi sa gledanošću kanala sa nacionalnom licencom u samoj Srbiji (prema citiranoj odluci), ista bi bila uporediva sa nacionalnim emiterima u Republici Srbiji Narru ili Prva, a ispod samo RTS-a i Pink-a. Uzevši u obzir naprijed navedene činjenice, zajedno sa koncepcijskim pitanjima vezanim za prirodu kanala RTS (kako je naprijed istaknuto, radi se o medijskom javnom servisu Republike Srbije, koji prema Zakonu o javnim medijskim servisima Republike Srbije vrši definisani javni interes i ciljeve, koji između ostalog uključuju i informisanje pripadnika srpskog naroda koji živi van teritorije Republike Srbije, te je po samoj prirodi, a prije svega po gore opisanoj percepciji korisnika kanal koji ima must-have prirodu za operatore koji djeluju na teritoriji Republike Srpske), očigledno je da predmetni kanal mora predstavljati ključni resurs za poslovanje operatora na relevantnom tržištu u Republici Srpskoj, kao i cilj povrede koju u konkretnom slučaju vrši Telekom Srbija;
  • -
    da upravo iz ovih razloga, iako i dalje smatra da naknade za distribuciju u konkretnom slučaju i za konkretni programski sadržaj zaista jesu nepravične, odnosno diskriminatorne, te očekuje da će to biti dokazano u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine ili u ponovljenom postupku pred Konkurencijskim vijećem povodom odluke Konkurencijskog vijeća od aprila/maja 2020. godine, Podnosilac zahtjeva se, prinuđen zahtjevima korisnika u Republici Srpskoj koji ovaj sadržaj smatraju neizostavnim i značajem predmetnih sadržaja za poslovanje na relevantnom tržištu, morao ponovno obratiti poslovnom subjektu Telekom Srbija, sa zahtjevom za zaključenje ugovora, pod takvim, nepravičnim cijenama;
  • -
    da je navedeni zahtjev podnesen licu koje je, u modelu ugovora koji je dostavio Telekom Srbija, naznačeno kao relevantni kontakt, a s obzirom da nije primao odgovor na svoj zahtjev, Podnosilac zahtjeva se poslovnom subjektu Telekom Srbija obratio sa prvom urgencijom, te kako i dalje nije primao odgovor na svoj zahtjev, Podnosilac zahtjeva se poslovnom subjektu Telekom Srbija obratio sa drugom urgencijom;
  • -
    da tek nakon treće urgencije Telekom Srbija prosljeđuje zahtjev Podnosioca zahtjeva za zaključenje ugovora o distribuciji nadležnim službama, koje Podnosiocu zahtjeva, umjesto potpisanog ugovora i instrukcija za početak distribucije, dostavljaju brojna tendenciozno i neprofesionalno formulisana pitanja ili konstatacije koja nemaju nikakve veze sa zaključenjem predmetnog ugovora o distribuciji, niti se uopšte spominju kao uslovi za zaključenje ugovora u modelu ugovora i ponudama koji je ranije dostavio privredni subjekt Telekom Srbija za isti programski sadržaj ili platformu, a iz kojeg se vidi da bi isti model bio primjenjiv za sve platforme, s tim da Telekom Srbija zaključuje odvojen ugovor za svaku od tehnologija;
  • -
    da kao razlog za izostanak pravovremenog odgovora, Telekom Srbija navodi upućivanje zahtjeva Podnosioca zahtjeva na navodno pogrešnu adresu - iako je zahtjev upućen na kontakt koji je sam Telekom Srbija naveo u modelu ugovora;
  • -
    da iako iznenađen opisanim postupanjem poslovnog subjekta Telekom Srbija, Podnosilac zahtjeva dostavlja odgovore, insistirajući na transparentnom i nediskriminatornom tretmanu, uz poštivanje svih propisa, a posebno propisa iz oblasti zaštite konkurencije, te omogućavanje zaključenja distributivnog ugovora od strane Telekom Srbija. Na ovakav zahtjev, poslovni subjekt Telekom Srbija odgovara novim pitanjima, ne skrivajući neposrednu diskriminaciju u odnosu na Podnosioca zahtjeva, pokušavajući odugovlačiti pregovore i odbiti zahtjev ili odgoditi zaključenje ugovora o distribuciji;
  • -
    da tehnički uslovi koje u svom odgovoru spominje Telekom Srbija nisu nikad ranije bili navedeni ili na drugi način učinjeni dostupnim privrednom subjektu Telemach d.o.o. Naime, u članu 4. predmetnog modela ugovora stoji: (..)*;
  • -
    da se razumno može zaključiti da je Telekom Srbija, shvativši da izrazito nepovoljni komercijalni uslovi i očigledna diskriminacija neće biti dovoljni da Podnosilac zahtjeva odustane od distribucije kanala RTS, a kako zbog interesa svojih korisnika mora zaključiti ugovor o distribuciji po nametnutim uslovima, pokušao odbijanje zahtjeva po drugim osnovama, bez legitimnog opravdanja;
  • -
    da je u predmetnim dopisima, Telekom Srbija distribuciju kanala RTS, između ostalog, uslovljavao i ispunjavanjem sljedećih netransparentnih i diskriminatornih uslova:

A. (..)*;

B. (..)*;

C. (..)*;

D. (..)*;

  • -
    da Telekom Srbija pojašnjava u svom dopisu od 23.10.2020. godine, kako mu ove informacije trebaju da bi ocijenio (..)*;
  • -
    da se Podnosilac zahtjeva, u tom momentu svjestan nelegitimnosti pristupa privrednog subjekta Telekom Srbija, u interesu svojih korisnika i kontinuirano nastojavši da spornu situaciju okonča u interesu korisnika, nakon ovakve komunikacije, dopisom od dana 05.11.2020. godine još jednom obratio poslovnom subjektu Telekom Srbija sa pojašnjenjima u vezi sa postavljenim diskriminatornim uslovima i ponovljenim zahtjevom za zaključenje ugovora. Dana 26.11.2020. godine, Telekom Srbija je odgovorio Podnosiocu zahtjeva, instirajući na nametnutim dodatnim uslovima, kojima nastavlja da sprovodi neposrednu diskriminaciju Podnosioca zahtjeva i odugovlačenje postupka zaključivanja ugovora o distribuciji sa obrazloženjem kako slijedi: (..)*;
  • -
    da pored jasno uočljive namjere poslovnog subjekta Telekom Srbija da nastavi sa odugovlačenjem zaključivanja ugovora o distribuciji RTS kanala (čak i pod diskriminatornim uslovima u pogledu nepravične cijene sadržane u prethodnoj ponudi), koje je Podnosilac zahtjeva u interesu korisnika svojih usluga primoran da prihvati, Telekom Srbija posljednjim odgovorom od dana 26.11.2020. godine jasno dovodi u pitanje saradnju i zaključenje ugovora sa Podnosiocem zahtjeva, te posredno odbija dostaviti novu ponudu odnosno zaključiti ugovor, nametanjem dodatnih novih uslova koji niti su bili primijenjeni prilikom pregovora i zaključivanja ugovora o distribuciji RTS kanala putem DTH platforme sa Podnosiocem, niti pri zaključivanju ugovora o distribuciji RTS kanala sa ostalim poslovnim subjektima na tržištu. Iz ovakvog postupanja poslovnog subjekta Telekom Srbija, osnovano se da zaključiti da isti ima namjeru uskratiti Podnosiocu poslovnu saradnju za uslugu distribucije RTS kanala putem OTT platforme, čak i pod diskriminatornim uslovima, na koji način postupa protivno odredbi člana 10. stav (2) Zakona o konkurenciji;
  • -
    da je u prethodnom postupku, Podnosilac zahtjeva već isticao Konkurencijskom vijeću na povrede konkurencije u vidu nepravične cijene i diskriminacije, te kao što je prethodno obrazloženo, o konkretnom postupanju, Konkurencijsko vijeće nije meritorno odlučilo;
  • -
    da se Podnosilac zahtjeva, nakon nemogućnosti Konkurencijskog vijeća da donese odluku u prethodnom postupku, obratio dominantnom subjektu sa zahtjevom za realizaciju ponude pod nepravičnim/diskriminatornim uslovima koje je isti sam definisao u dostavljenoj ponudi. Dakle, nezavisno od spornosti ponude kao takve, čak i kada je Podnosilac zahtjeva pristao na nepravične uslove, Telekom Srbija je odbio da zaključi ugovor, očito odugovlačeći postupak, stalno namećući dodatne uslove koji nisu vezani sa predmetnom saradnjom i neposredno diskriminirajući pojedinačno Podnosioca zahtjeva;
  • -
    da je Konkurencijsko vijeće u svojoj ranijoj praksi već zaključilo da nametanje dodatnih uslova prilikom pregovaranja, u situaciji kada isti nisu bili transparentno propisani i nediskriminatorno primjenjivani, predstavlja oblik zloupotrebe dominantnog položaja iz člana 10. stav (2) Zakona;
  • -
    da navedenim postupanjem Telekom Srbija (sam ili u dogovoru sa RTS) očigledno izbjegava omogućiti Podnosiocu zahtjeva pristup neizostavnom sadržaju, što predstavlja ili zabranjeni restriktivni sporazum ili zloupotrebu dominantnog položaja jednog i/ili drugog učesnika na tržištu (RTS-a i/ili Telekom Srbija), u zavisnosti od toga koji od navedenih učesnika na tržištu je donio odluku da se Podnosiocu uskrati mogućnost zaključenja ugovora o distribuciji;
  • -
    da Podnosilac zahtjeva predlaže Konkurencijskom vijeću da, tokom postupka od protivnih strana prikupi odgovarajuće informacije i dokumente, kako bi se utvrdilo koja je protivna strana odlučila o diskriminatornom tretmanu Podnosioca zahtjeva, odnosno o uskraćivanju ključnog resursa za poslovanje na relevantnom tržištu;
  • -
    da bi se navedenim restriktivnim sporazumom kršila odredba člana 4. stav (1) tač. b) i d) Zakona, dok bi se radnja zloupotrebe dominantnog položaja ogledala u kršenju odredbi člana 10. stav (2) tač. a), b), c) i d) Zakona;
  • -
    da opisano poslovanje nije u skladu ni sa Nacrtom Ugovora jer prema članu 2. Nacrta Ugovora, privredni subjekt RTS se obavezao da u potpunosti primjenjuje Zakon o zaštiti konkurencije Republike Srbije, kao i druge pozitivnopravne propise koji se odnose na zaštitu konkurencije, te da postupi u skladu sa odlukama nadležnih organa za zaštitu konkurencije, te se također distributer obavezao ustupati pravo na reemitovanje operatorima uvažavajući tržišne parametre na svakoj teritoriji, usklađujući ponudu i ugovorne uslove sa propisima o zaštiti konkurencije;
  • -
    da je samo u Bosni i Hercegovini Podnosilac zahtjeva prinuđen da pokrene već treći postupak pred Konkurencijskim vijećem, radi omogućavanja predmetnih kanala svojim korisnicima, u odnosu na očiglednu i neskrivenu diskriminaciju i uskraćivanje saradnje, trošeći sopstvene resurse i ograničene resurse samog Konkurencijskog vijeća, prilikom čega je očigledno da ni prihvatanje uslova koje sam definiše, niti nemogućnost Konkurencijskog vijeća da donese odluku u jednom predmetu, nisu dovoljni za zadovoljavanje privrednog subjekta Telekom Srbija, koji kategorički i neposredno odbija da ravnopravno tretira operatore na tržištu. Pri tom, distributer se izričito obavezao svom principalu da neće diskriminatorno tretirati pojedine operatore, niti na bilo koji drugi način remetiti stabilnost tržišta, što se odnosi i na operatore OTT platformi (a što implicira da je principal, prećutno ili izričito, odobrio ovakav tržišni nastup, s obzirom da je svjestan strukture ponude);
  • -
    da ne postoji opravdanje za uskraćivanje prava Podnosioca zahtjeva na zaključenje o distribuciji RTS kanala putem OTT platforme, te da s obzirom na prirodu OTT platforme i činjenicu da je sam Telekom Srbija (preko svojih povezanih lica) prisutan na tržištu distribucije medijskih sadržaja i da ima široko rasprostranjenu pristupnu mrežu na teritoriji Republike Srpske, očigledno je da se ovakvim uslovima ograničava tržište i tehnički razvoj;
  • -
    da će prema članu 6. Nacrta Ugovora, Telekom Srbija i RTS sarađivati i usklađivati komercijalne uslove o distribuciji RTS programa u inostranstvu, odnosno van teritorije Republike Srbije, te imajući u vidu da se radi o vertikalnom sporazumu, ugovornim stranama je zabranjeno da dogovaraju cijene po kojima će Telekom Srbija distribuirati RTS program operaterima u Bosni i Hercegovini zato što je održavanje preprodajnih cijena strogo ograničenje (hard core restriction), koje je zabranjeno bosanskohercegovačkim propisima o zaštiti konkurencije. Stoga, Podnosilac zahtjeva smatra da Konkurencijsko vijeće ima osnova da pokrene postupak ispitivanja nedozvoljenog utvrđivanja cijena u daljoj prodaji u pogledu predmetne Ponude;
  • -
    da se predmetna povreda konkurencije može okarakterisati bilo kao restriktivni sporazum, bilo kao zloupotreba dominantnog položaja, u zavisnosti od toga koja je od protivnih strana donijela odluku o spornoj komercijalnoj politici (ili su to učinili zajednički);
  • -
    da se prema članu 2. Nacrta Ugovora, distributer konsultuje sa RTS-om oko komercijalnih i drugih uslova za reemitovanje programa u toku pregovora sa operatorima, a da Telekom Srbija dostavlja sve zaključene ugovore RTS-u;
  • -
    da je, iz naprijed navedenog, jasno je kako je RTS upoznat sa uslovima i detaljima predmetne ponude, odnosno da ponuda najvjerovatnije ne predstavlja unilateralni akt privrednog subjekta Telekom Srbija, već da su se ugovorne strane sporazumjele o predmetnoj povredi konkurencije, odnosno međusobno usaglasile diskriminaciju Podnosioca zahtjeva koja je naprijed opisana, te da su ugovorne strane, kako u svojstvu neposrednih konkurenata, tako i u svojstvu učesnika aktivnih na različitom nivou tržišta, zaključile sporazum kojim se sprovode opisana ograničenja konkurencije na tržištu;
  • -
    da imajući u vidu značaj RTS-a, kao javnog medijskog servisa Republike Srbije, odnosno njegovu must-have prirodu za operatore koji djeluju na teritoriji Republike Srpske (uključujući Podnosioca zahtjeva), te činjenicu da je Telekom Srbija istovremeno konkurent operatorima (uključujući Podnosioca zahtjeva) i isključivi distributer kanala (koji preuzima tržišnu snagu RTS-a), moglo bi se smatrati da predmetna praksa privrednog subjekta Telekom Srbija predstavlja i zloupotrebu dominantnog položaja;
  • -
    da se posebno želi istaći neposredni ekonomski interes privrednog subjekta Telekom Srbija, kao operatora koji je vertikalno integrisan i prisutan kako u distribuciji medijskih sadržaja, tako i u proizvodnji i emitovanju televizijskih kanala, da ograniči pristup alternativnih operatora programu RTS-a, odnosno onemogući konkurenciju u pogledu distribucije RTS kanala;
  • -
    da su relevantna tržišta na kojima se manifestuju efekti predmetne povrede konkurencije: (a) veleprodajno tržište distribucije medijskog (TV) sadržaja (tržište na kojem su aktivni RTS u proizvodnji i emitovanju kanala, odnosno Telekom Srbija u distribuciji kanala operatorima i (b) distribucija medijskih sadržaja (tržište na kojima su aktivni operatori kojima je upućena ponuda, odnosno sam Telekom Srbija u pružanju maloprodajne usluge korisnicima);
  • -
    da veleprodajno tržište distribucije medijskog (TV) sadržaja, koje predstavlja tržište na kome se na strani ponude pojavljuju proizvođači/izdavači medijskih (TV) sadržaja, a na strani potražnje pojavljuju operatori - distributeri medijskog sadržaja, koji pravo distribucije medijskog (TV) sadržaja kupuju od proizvođača (direktno ili preko posrednika/zastupnika) i takav medijski (TV) sadržaj dalje distribuiraju, u maloprodaji, do krajnjih korisnika, posredstvom različitih distributivnih platformi;
  • -
    da proizvođači medijskog (TV) sadržaja - emiteri nabavljaju "sirov" medijski sadržaj, proizvodnjom sopstvenog sadržaja ili kupovinom prava na licenciranje specijalizovanog sadržaja, određenih filmova, sportskih i muzičkih događaja i uklapaju ovaj "sirov" sadržaj u određenu programsku šemu (kanal sa programom emitovanja). Pravo distribucije određenog kanala se potom prodaje distributerima medijskog sadržaja (operatorima), direktno ili preko zastupnika. Dalje se ti kanali zajedno sa svim drugim kanalima (terestrijalnim i kablovskim) distribuiraju do krajnjih korisnika;
  • -
    da RTS, odnosno njegovi kanali kao takvi, imaju zadatak da informišu, obrazuju i zabave, ali predstavljaju i instituciju koja ima posebnu ulogu u društvenom, kulturnom i političkom životu Republike Srbije, ali i srpskog naroda koji živi van Republike Srbije. U tom smislu, RTS održava vezu između građana drugih zemlja koji su srpske nacionalnosti, sa Srbijom. Imajući to u vidu, jasno je da na datom tržištu ne postoji zamjenljiv proizvod, odnosno da se radi o "must have" proizvodu za operatore distribucije medijskih sadržaja u Republici Srpskoj;
  • -
    da je Telekom Srbija aktivan na srodnim tržištima putem sopstvene proizvodnje i distribucije "Arena Sport" kanala, odnosno da pored vertikalne integracije predstavlja i neposrednog konkurenta RTS-u;
  • -
    da je razvoj tehnologije i infrastrukture omogućio upotrebu analogne kablovske mreže (koaksijalni kablovi), kojima je bilo moguće dostaviti signal direktno do domaćinstva, te da je dodatno, satelitski prenos omogućio da se medijski signal prenese preko velikih razdaljina;
  • -
    da je sa razvojem digitalnih tehnologija, širenjem dostupnog protoka i trendom konvergencije u telekomunikacijama (mogućnost korištenja različitih tehnologija za suštinski iste ciljeve - slanje elektronske digitalne informacije od tačke A do tačke B i natrag), medijski sadržaj sada moguće dostaviti pretplatnicima koristeći širok spektar različitih digitalnih tehnologija, uključujući zemaljski prenos (imajući u vidu i digitalni oblik, DTT), CATV - kablovsku infrastrukturu, IPTV (Internet Protocol Television), MMDS (Multichannel Multipoint Distribution Service), satelitski prenos, DTH (Direct-to-Home) ili OTT (over the top) platforme;
  • -
    da je Telekom Srbija u Republici Srpskoj aktivan na maloprodajnom tržištu distribucije medijskih sadržaja putem DTH i IPTV platforme, dok Podnosilac zahtjeva na ovoj teritoriji pruža usluge isključivo putem DTH i OTT platforme. Efekti Ponude će se direktno odraziti na maloprodajnom nivou tržišta, s obzirom da uvođenje više naknade za emitovanje RTS-a na OTT platformi može dovesti do: (a) povećanja troškova, pa potencijalno i cijena za korisnike OTT platformi ili (b) isključenja RTS paketa iz ponude OTT platformi. Efekti Ponude u pogledu utvrđivanja cijena u daljoj prodaji evidentni su sami po sebi;
  • -
    da imajući u vidu karakteristike relevantnih usluga i predmet poslovne saradnje između Telekoma Srbija i RTS-a, zakonski definisanu obavezu RTS-a da informiše pripadnike srpskog naroda van Srbije, odnosno činjenicu da po opštepoznatim saznanjima, kanali RTS nemaju poseban značaj za gledaoce niti gledanost na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, Podnosilac zahtjeva predlaže da Konkurencijsko vijeće kao relevantno geografsko tržište definiše teritoriju entiteta Republika Srpska;
  • -
    da su pred Konkurencijskim vijećem trenutno u toku dva postupka pokrenuta od strane članica Telekom Srbija Grupe protiv povezanog lica Podnosioca - United Media S.a.r.l., i to postupci broj UP-06-26-2-008-1/20 i UP-06-26-2-018-1/20. U oba postupka, Konkurencijsko vijeće postupa u skladu sa zakonom definisanom nadležnošću. S druge strane, kako je naprijed istaknuto, Konkurencijsko vijeće u ranijim postupcima koje je Podnosilac zahtjeva pokretao u vezi sa distribucijom kanala čiji je distributer Telekom Srbija, nije uopšte donio odluku;
  • -
    da Podnosilac zahtjeva smatra kako bi Konkurencijsko vijeće moralo primjenjivati iste standarde prilikom utvrđivanja povreda konkurencije na tržištu, te da je posebno neprihvatljivo da se primjenjuju različiti standardi u sličnim situacijama - s jedne strane, da uredno vodi postupke u vezi sa distribucijom sportskih kanala, čak i u slučajevima kada nikakvi značajniji negativni efekti navodne povrede konkurencije nisu dokazani, ili učinjeni vjerovatnim. S druge strane, makar u dosadašnjim postupcima, Konkurencijsko vijeće je pokazalo indiferentnost u odnosu na očigledne i neskrivene teške povrede konkurencije izvršene od strane poslovnog subjekta Telekom Srbija. Takve prakse Telekom Srbija pritom se dešavaju u vrlo specifičnim uslovima pandemije, kada predmetni sadržaji imaju i mnogo širi informativni i kulturni značaj. Sve ovo predstavlja osobito otežavajuće okolnosti u odnosu na povredu koju čini Telekom Srbija;
  • -
    da bi tretiranjem sličnih situacija na različit način, Konkurencijsko vijeće kršilo opšte ustavne principe Bosne i Hercegovine, kao i principe EU u pogledu jednakog tretmana koji su ustanovljeni članovima 20. i 21. Povelje o osnovnim pravima Evropske unije. U skladu sa ustanovljenom praksom, ovaj princip nalaže da se uporedive situacije ne smiju tretirati različito;
  • -
    da je u predmetnom slučaju jasno da postoji rizik da se prema konkurentima na tržištu ne postupi na pravedan i jednak način. Ukoliko bi Konkurencijsko vijeće, kao tijelo u čijoj je nadležnosti zaštita konkurencije, za istovjetne ili slične povrede konkurencije, u sličnim okolnostima odbilo da sankcioniše glavnog konkurenta Podnosioca zahtjeva u Bosni i Hercegovini, a sa druge strane konstantno sankcionisalo članice United Group, pozicija Telekom Srbija na tržištu bi bila vještački ojačana regulatornom intervencijom, što dovodi do narušavanja efikasne konkurencije i nepravičnog postupanja prema navedenim subjektima. Jednom privrednom subjektu je dopušteno ponašanje koje je daleko teže od onih za koje su njegovi konkurenti kažnjeni - jedan subjekt je primoran da plaća kazne za nepostojeće povrede konkurencije, drugi je amnestiran od sankcija ma kako povrede teške bile, pa finansijska sredstva ulaže u investicije, jedan subjekt je ograničen u svom poslovanju, a konkurent slobodan da kreira i prilagođava svoju komercijalnu politiku kao da propisi o zaštiti konkurencije ne postoje, te da odbija da omogući distribuciju kanala na osnovu sopstvenog hira;
  • -
    da sama činjenica kako Konkurencijsko vijeće nije sankcionisalo Telekom Srbija u prethodnom postupku stavlja Podnosioca zahtjeva u neravnopravan položaj, te je očigledno da je u prethodnom postupku Konkurencijsko vijeće blagovremeno reagovalo, Telekom Srbija ne bi nastavio sa kršenjem prava konkurencije na neskriven način;
  • -
    da bi nepoštovanje principa jednakog tretmana dovelo do toga da Konkurencijsko vijeće ozbiljno naruši slobodnu tržišnu utakmicu, što je suprotno ciljevima kojem bi jedno tijelo za zaštitu konkurencije trebalo da teži. Takođe, princip legitimnih očekivanja je opšti princip prava EU, prema kojem lica koja postupaju u dobroj vjeri na osnovu važećih zakona ne bi trebalo da budu iznevjereni u pogledu svojih očekivanja. Praksa je ustanovila da se princip legitimnih očekivanja primjenjuje na bilo kog pojedinca (ili privrednog subjekta) koji je u situaciji iz koje je jasno da su, davanjem preciznih i konkretnih garancija, institucije dovele do toga da se kod navedene osobe stvore opravdana očekivanja;
  • -
    da je očito kako je Telemach d.o.o., kao kablovski operator iznevjeren u pogledu svojih očekivanja jer je Konkurencijsko vijeće u prethodnom slučaju odlučilo da ne postupi po njegovom zahtjevu protiv Telekom Srbija, imajući u vidu posebno prethodnu praksu koja se odnosi na članice grupacije kojoj pripada Podnosilac zahtjeva. Na ovaj način, Podnosilac zahtjeva ostaje uskraćen za pravnu zaštitu koju su uživali drugi operatori na tržištu, a Konkurencijsko vijeće se pretvara u instrument poslovne politike Telekom Srbija, kojom ova grupacija ostvaruje nelegitimnu i nezakonitu prednost na tržištu;
  • -
    da iz navedenog slijedi da je Konkurencijsko vijeće prethodno, u različitim slučajevima u TV sektoru različito postupilo, u zavisnosti od toga ko je stranka u postupku - u nizu predmeta je utvrdilo povredu konkurencije i sankcionisalo stranku u postupku (čak i više puta za istu navodnu povredu), a u drugom nije donijelo konačnu odluku zbog procesnih razloga, čiji je rezultat bio da ponašanje konkurenta stranke u prvom postupku ostane bez sankcije, za sličnu ili težu povredu konkurencije. Jedini način da se osigura istovjetni i ravnopravni tretman privrednih subjekata (sa svih nivoa tržišta), odnosno da se cjelovito regulišu uslovljena ponašanja, jeste da se svi sporni postupci spoje, te će Podnosilac zahtjeva odmah po sticanju procesnih uslova istaći takav zahtjev;
  • -
    da Podnosilac zahtjeva posebno ističe i precizira da, u vezi naprijed navedenog, a nakon prinuđenosti da prihvati ponudu Telekom Srbija za zaključenje Ugovora pod diskriminatornim uslovima i nepravičnom cijenom, te poslije nekokoliko obraćanja Telekomu Srbija, isti prvobitnim jasnim ignorisanjem, a potom i odugovlačenjem pregovora i nametanjem dodatnih uslova prilikom pregovaranja, čini povrede zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. st. (2) tač. a), b), c) i d), na način da:
  • -
    Propuštanjem da izvrši izmjene ponude za zaključenje Ugovora (i nakon 28.05.2020. godine) u vidu korigovanja cijene koja ne bi bila diskriminirajuća i nepravična za date usluge (OTT platformu), direktno nameće nelojalne kupovne i prodajne cijene kojima se ograničava konkurencija u smislu člana 10. stav (2) tačka a) Zakona;
  • -
    Ograničava tržište i tehnički razvoj na štetu potrošača u smislu člana 10. stav (2) tačka b) Zakona, odbijanjem da uopšte zaključi Ugovor (čak i pod takvim nepravičnim i diskriminatornim uslovima), a kako je to prethodno obrazloženo u toku postupka. Različitim tretmanom OTT platforme u odnosu na distribuciju putem ostalih tehnologija (putem kablovske infrastrukture, MMDC ili DTH), bez odgovarajućeg ekonomskog opravdanja, očigledno je da Telekom Srbija nastoji spriječiti ili u najmanju ruku usporiti tehnički razvoj distribucije medijskih sadržaja putem OTT platforme za koju se opredjeljuje sve veći broj korisnika na relevantnom tržištu. Međutim, čak i nakon prihvatanja nezakonite ponude od strane operatora koji su prinuđeni da to učine zbog "must-have" prirode konkretnog medijskog sadržaja na relevantnom tržištu, Telekom Srbija odbija da zaključi Ugovor, odnosno uskraćuje pristup ključnom resursu za poslovanje operatora na teritoriji Republike Srpske;
  • -
    da čini povrede u smislu člana 10. stav (2) tačka c) Zakona, primjenom različitog tretmana i uslova za OTT platformu u odnosu na distribuciju putem ostalih tehnologija, odnosno diskriminacijom Podnosioca zahtjeva u odnosu na sve druge operatore na tržištu Bosne i Hercegovine, u vidu prvobitno ponuđenih diskriminatornih uslova, a potom i odbijanjem da zaključi Ugovor, Telekom Srbija dovodi Podnosioca zahtjeva u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj u odnosu na ostale operatore koje pružaju usluge distribucije medijskih sadržaja putem IPTV i OTT platformi, među kojima je i privredni subjekt Mtel a.d. Banja Luka, kao zavisno društvo Telekoma Srbija. Nakon odbijanja Telekoma Srbije da zaključi Ugovor, ovo se prevashodno ogleda u nemogućnosti Podnosioca zahtjeva da ponudi emitovanje RTS kanala putem OTT platforme svojim trenutnim ili potencijalnim korisnicima u Republici Srpskoj (gdje Podnosilac zahtjeva pretežno nema fiksnu telekomunikacionu mrežu), za koje ovaj kanal predstavlja ključni resurs za poslovanje operatera, a što je i cilj postupanja Telekoma Srbije;
  • -
    da određivanjem nepravične cijene i dodatnim obavezama i uslovima nametnutim u toku pregovora, a koji se ogledaju u odlaganju zaključenja ugovora, dodatnim zahtjevima nepovezanim sa predmetom Ugovora, insistiranju na posebnim aranžmanima protivnim zakonskim obavezama, te brojnim neprofesionalnim i tendencioznim pitanjima i insinuacijama Telekoma Srbije, koji nisu u dotadašnjoj praksi pregovora za zaključivanje ugovora o distibuciji putem ostalih platformi primijenjeni od strane ovog privrednog subjekta (te evidentno nisu primjenjeni u odnosu na druge zainteresovane operatore), isti čini povrede konkurencije u skladu sa odredbom člana 10. stav (2) tačka d). Potpuno je jasno iz navedenog i u Zahtjevu opisanog postupanja Telekoma Srbija da je isti u pregovorima za zaključenje Ugovora nametao Podnosiocu zahtjeva dodatne, diskriminatorne i nepravične uslove, odnosno odugovlačio zaključenje Ugovora i postupao protivno dostavljenoj ponudi za zaključenje Ugovora koju je Podnosilac zahtjeva bio prinuđen prihvatiti;
  • -
    da iz obrazloženja navedenih u ovom Zahtjevu proizilazi da su se najvjerovatnije privredni subjekti Telekom Srbija i RTS sporazumjeli o predmetnim povredama konkurencije. Podnosilac zahtjeva nema način da sazna kako je formirana ponuda protivnih strana (koja je od strana odgovorna za utvrđivanje komercijalnih uslova ponude i nametanje dodatnih uslova za zaključivanje Ugovora), te predlaže da Konkurencijsko vijeće utvrdi ove činjenice kroz upite protivnim stranama. Iz ovih razloga, Podnosilac zahtjeva je prisiljen da označi oba osnova, u smislu člana 4. stav (1) tač. b) i d) i člana 10. stav (2) tač. a), b) c) i d) Zakona, a protiv oba poslovna subjekta (i RTS-a i Telekoma Srbija), te zadržava pravo da u nastavku postupka (u zavisnosti od izjašnjenja RTS i Telekom Srbija, te dokaza koje Konkurencijsko vijeće prikupi i dostavi Podnosiocu zahtjeva) eventualno precizira Zahtjev u odnosu na samo jedan od navedenih osnova;
  • -
    da se predmetna povreda konkurencije može okarakterisati bilo kao restriktivni sporazum, bilo kao zloupotreba dominantnog položaja, u zavisnosti od toga koja je od Protivnih strana donijela odluku o spornoj komercijalnoj politici (ili su to učinili zajednički). Prema članu 2. Nacrta Ugovora, distributer se konsultuje sa RTS-om oko komercijalnih i drugih uslova za reemitovanje programa u toku pregovora sa operatorima. Takođe, Telekom Srbija dostavlja sve zaključene ugovore RTS-u. Stoga, jasno je da je RTS upoznat sa uslovima i detaljima predmetne ponude i diskriminatornim postupanjem Telekoma Srbije u toku pregovora, te naposlijetku i sa odbijanjem Telekoma Srbije da zaključi Ugovor. Iz prethodno navedenog proizilazi da opisane povrede konkurencije najvjerovatnije ne predstavljaju unilateralni akt Telekoma Srbija, već da su se RTS i Telekom Srbija sporazumjeli o predmetnim povredama konkurencije, odnosno međusobno usaglasili opisano sporno postupanje. RTS i Telekom Srbija su, kako u svojstvu neposrednih konkurenata, tako i u svojstvu učesnika aktivnih na različitom nivou tržišta, zaključili sporazum kojim se sprovode opisana ograničenja konkurencije na tržištu. Dakle, ukoliko Konkurencijsko vijeće utvrdi da su navedeni poslovni subjekti zajednički formulisali cijenu i koncept pregovora za zaključenje ugovora, isto bi predstavljalo "ograničavanje i kontrolu proizvodnje, tržišta, tehničkog razvoja ili ulaganja" i "primjenu različitih uslova za identične transakcije s drugim privrednim subjektima, dovodeći ih u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju" iz odredbi člana 4. stav (1), tačka b) i d) Zakona, s obzirom da se cijena i uslovi za zaključenje Ugovora o distribuciji putem OTT tehnologije neopravdano razlikuju u odnosu na uporedive tehnologije koje koriste ostali operateri u Bosni i Hercegovini;
  • -
    da ukoliko bi Konkrencijsko vijeće utvrdilo da su navedena ponuda i uspostavljeni koncept pregovora (u vidu nametanja dodatnih uslova Podnosiocu zahtjeva i odugovlačenja daljih pregovora za zaključenje Ugovora, čime Telekom Srbija indirektno odbija zaključiti Ugovor) bili formirani samostalno od bilo kojeg od ova dva poslovna subjekta, Podnosilac zahtjeva smatra da bi se takve radnje mogle smatrati zloupotrebom dominantnog položaja, a imajući u vidu da oba poslovna subjekta imaju navedeni položaj;

Na osnovu gore navedenog, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da povrede Zakona, na koje Podnosilac zahtjeva ukazuje, nije moguće utvrditi bez provođenja postupka, te je u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, na 84. (osamdesetčetvrtoj) sjednici održanoj dana 12.03.2021. godine donijelo Zaključak o pokretanju postupka broj: UP-02-26-3-037-9/20 (u daljem tekstu: Zaključak).

Konkurencijsko vijeće je dostavilo Zaključak Podnosiocu zahtjeva, aktom broj: UP-02-26-3-037-13/20 dana 15.03.2021. godine.

Konkurencijsko vijeće je, u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, dana 15.03.2021. godine Zahtjev i Zaključak na odgovor protivnim stranama u postupku: Telekomu Srbije aktom broj: UP-02-26-3-037-14/20 i RTS-u aktom broj: UP-02-26-3-037-15/20.

Privredni subjekt RTS je dana 23.04.2021. godine, aktom zaprimljenim pod brojem: UP-02-26-3-037-17/20 dostavio svoj odgovor na predmetni Zaključak u kojem se, u bitnom, navodi sljedeće:

  • -
    da je ovo druga prijava odnosno Zahtjev za pokretanje postupka privrednog subjekta Telemach d.o.o. o istoj pravnoj stvari koji se zasniva na potpuno istom činjeničnom stanju. Prvi zahtev podnijet je 23.08.2019. godine Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine. Povodom ovog zahtjeva Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine uputilo je obavještenje Podnosiocu zahtjeva broj UP-02-26-3-024-68/19, dana 30.04.2020. godine da je Savjet razmatrao Nacrt konačnog rešenja po Zahtevu podnosioca, ali da kako nisu bili ispunjeni zakonski uslovi u smislu člana 24. stav (2) Zakona, isto nije usvojeno;
  • -
    povodom istog zahteva, odnosno odluke Konkurencijskog vijeća BiH, Telemach d.o.o. pokrenuo je tužbom od 19.06.2020. godine Upravni spor protiv Konkurencijskog savjeta Bosne i Hercegovine. Sam tužilac ističe u tužbi da "smatra da je u pitanju konačni upravni akt protiv kojeg blagovremeno podnosi tužbu", i ističe primarni tužbeni zahtjev kojim traži da Sud sam riješi upravnu stvar UP-02-26-3-024-68/19 tako što inter alia, utvrđuje da su Telekom Srbija a.d. i RTS zaključili ugovor o distribuciji programa koji sadrži restriktivne odredbe, čime su povrijedili Zakon o konkurenciji odnosno zaključili zabranjeni sporazum u smislu člana 4. Zakona o konkurenciji, te da se izriče privrednim subjektima Telekom Srbija a.d. i Javnoj medijskoj ustanovi Radio Televizija Srbije novčana kazna zbog kršenja Zakona o konurenciji;
  • -
    po svojoj prirodi, primarni tužbeni zahtjev kako je formulisan predstavlja pokretanje upravnog spora pune jursdikcije u kojem se od Upravnog suda zahtijeva da o pravnoj stvari meritorno odluči, odnosno da utvrdi povredu konkurencije u konkretnom slučaju i izrekne novčanu kaznu privrednim subjektima koji su sporazum zaključili;