Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 6. stav (1) tačka k) Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 21/03 i 43/09), na prijedlog Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 34. sjednici održanoj 28.12.2023. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU PLANA O SMJERNICAMA POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIM MJERAMA ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2023. GODINU
Član 1.Predmet Odluke
Ovom odlukom usvaja se Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu, koji čini sastavni dio ove odluke.
Član 2.Realizacija Odluke
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine će pristupiti realizaciji ove odluke u skladu sa svojim nadležnostima.
Član 3.Stupanje na snagu
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
VM broj 358/23
28. decembra 2023. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća
Vijeća ministara BiH
Borjana Krišto, s. r.
PLAN
O SMJERNICAMA POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIM MJERAMA ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2023. GODINU
1. UVOD
Na osnovu odredbi Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 21/03 i 43/09.), Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske i Zavodom za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH, uradila prijedlog "Plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu".
Ovaj dokument predstavlja smjernice politika tržišta rada i aktivne mjere zapošljavanja koje su planirale nadležne državne i entitetske institucije u oblasti zapošljavanja u 2023. godini. Polazne osnove za kreiranje ovog dokumenta predstavljali su prioritetni ciljevi navedeni u programima rada Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH za 2023. godinu, koji su prihvaćeni od strane nadležnih ministarstava i institucija.
Izvori finansiranja za realizaciju ovih aktivnosti su prvenstveno odobreni budžeti institucija koje realiziraju ove aktivnosti, uz dodatna sredstva osigurana putem realizacije projekata finansiranih iz stranih kredita i donacija i sredstava iz budžeta vlada entiteta i Brčko Distrikta BiH namijenjenih podršci realizaciji programa aktivnih mjera na tržištu rada.
Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu su uradili predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH. Izrazi u ovom dokumentu koji su napisani u jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na muški i ženski rod.
2. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA U BOSNI I HERCEGOVINI U 2022. GODINI
Visok nivo ekonomske aktivnosti u zemljama EU pozitivno se odrazio na ekonomska kretanja kako u regionu tako i u Bosni i Hercegovini. Tako je Bosna i Hercegovina, prema trenutno raspoloživim preliminarnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS-a), u trećem kvartalu 2022. godine ostvarila stopu ekonomskog rasta od 2,6% 1 u odnosu na isti kvartal prošle godine. Ova relativno visoka stopa ekonomskog rasta predstavlja nastavak trenda rasta ekonomske aktivnosti iz prethodne godine (2021/2020 - 7,5%) i posljedica je jačanja kako domaće, tako i izvozne tražnje. Također, u 2022. godini ponovo bilježimo pozitivan trend kretanja na tržištu rada praćen rastom broja zaposlenih (u 2022. godini prosječan broj zaposlenih iznosio je 840,5 hiljada i bio je veći za 2,1% u odnosu na 2021. godinu) i padom broja nezaposlenih lica (prosječan broj nezaposlenih lica u 2022. godini iznosio je 362,9 hiljada i smanjen je za 8,0% u odnosu na prosjek 2021. godine). Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom za 2022. godinu iznosila je 1.122 KM 2 i u odnosu na isti period 2021. godine nominalno je veća za 12,5%. Također, posmatrano na godišnjem nivou, za period I-XII 2022. godine u odnosu na I-XII 2021. godine, došlo je do rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje od 1,7%. Što se tiče izvoza, u 2022. godini, bilježi se stopa rasta, tako da se od početka godine izvoz na godišnjem nivou povećao za 25,9%, dok se uvoz povećao za 32,6% u odnosu na isti period prethodne godine.
Osnovna kretanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini
Tržištu rada u Bosni i Hercegovini pogodovao je ekonomski oporavak, ali strukturalni problemi i dalje postoje. U 2022. godini, broj registrovanih zaposlenih bio je veći za 2,1% u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj nezaposlenih bio čak za 8,0% manji. Nesrazmjerno mali rast zaposlenosti u odnosu na značajan pad nezaposlenosti uzrokovao je smanjenje ukupne radne snage. Također, i rezultati anketnih podataka o radnoj snazi, koji nisu uporedivi sa administrativnim, upućuju na usporavanje povećanja zaposlenosti (zaposlenost se prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u trećem kvartalu 2022. godine smanjila za 0,9%) i snažnom padu nezaposlenosti (nezaposlenost se u trećem kvartalu 2022. godine smanjila za 11,4%).
|
Tabela 1. Stanje tržišta rada u BiH u 2022. godini – prosjek godine |
|||||
|
|
Bosna i Hercegovina |
Federacija BiH |
Republika Srpska |
Brčko Distrikt BiH |
|
|
Ukupno registrovana zaposlenost |
žene |
373.060 |
232.282 |
133.534 |
7.194 |
|
muškarci |
467.457 |
303.383 |
153.629 |
10.495 |
|
|
ukupno |
840.517 |
535.665 |
287.163 |
17.689 |
|
|
Ukupno registrovana nezaposlenost |
žene |
209.912 |
170.871 |
35.896 |
3.145 |
|
muškarci |
153.077 |
119.041 |
31.849 |
2.186 |
|
|
ukupno |
362.989 |
289.912 |
67.745 |
5.332 |
Izvor: Agencija za statistiku, Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH.
Smanjenje ukupne radne snage u Bosni i Hercegovini djelomično je uzrokovano odlaskom velikog broja kvalifikovane i mobilne radne snage u inostranstvo zbog boljih mogućnosti za zapošljavanje. Zbog strukturalnih problema učešće žena i mladih na tržištu rada i dalje je slabo, a stope nezaposlenosti ove dvije grupe su znatno veće u odnosu na grupu radno sposobnih muškaraca. Stepen dugotrajne nezaposlenosti i dalje je visok, tako da je oko 75,2% 3 nezaposlenih bilo bez posla duže od godinu dana. Zapošljavanje ranjivih i ugroženih grupa podržava se kroz aktivne mjere zapošljavanja, koje entitetski zavodi za zapošljavanje i Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH svake godine provode na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.
Broj zaposlenih lica u Bosni i Hercegovini u 2022. godini povećan je u odnosu na 2021. godinu. Prosječan broj zaposlenih lica u 2021. godini iznosio je 840.517 i u odnosu na prosjek u 2021. godini povećao se za 16.918 lica ili 2,1%. Od ukupnog broja zaposlenih lica u 2022. godini, 373.060 ili 44,4% su činile žene. Poredeći stanje u entitetima i Brčko Distriktu BiH u 2022. godini, broj registrovanih zaposlenih lica u Federaciji BiH povećan je za 10.268 ili 2,0%, u Republici Srpskoj povećan je za 6.756 ili 2,4%, dok je u Brčko Distriktu BiH taj broj bio manji za 106 lica ili 0,6% u odnosu na 2021. godinu.
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Republički zavod za statistiku Republike Srpske
U 2022. godini zabilježen je pad broja nezaposlenih lica na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Prosječan broj nezaposlenih lica u 2022. godini iznosio je 362.989 i u odnosu na prosjek u 2021. godini smanjio se za 31.413 ili 8,0%. Od ukupnog broja lica koja traže zaposlenje u 2022. godini, 209.912 ili 57,8% su činile žene. Poredeći stanje u entitetima i Brčko Distriktu BiH u 2022. godini, broj registrovanih nezaposlenih lica u Federaciji BiH smanjen je za 21.767 ili 7,0%, u Republici Srpskoj manji je za 8.288 ili 10,9%, dok je u Brčko Distriktu BiH taj broj smanjen za 1.358 lica ili 20,3% u odnosu na 2021. godinu.
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH.
Što se tiče kvalifikacione strukture, najveće učešće u ukupnoj nezaposlenosti u 2022. godini u Bosni i Hercegovini činili su radnici sa SSS 33,9%, zatim osobe sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 30,3%, te NKV radnici 21,1%. Prema kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih žena stanje je isto i najviše je nezaposlenih žena sa srednjom stručnom spremom 39,4%, 24,5% je KV radnica , a 19,6% čine NKV radnice. Posmatrano po entitetima, što se tiče kvalifikacione strukture situacija je ista u Republici Srpskoj i u Brčko Distriktu BiH, gdje najviše nezaposlenih čine radnici sa SSS, zatim KV radnici, te NKV radnici, dok je u Federaciji BiH nešto drugačiji odnos i najviše je nezaposlenih KV radnika, zatim NKV radnika, a onda slijede radnici sa SSS.
Broj korisnika prava po osnovu nezaposlenosti smanjen je u odnosu na 2021. godinu. U 2022. godini prosječan broj korisnika novčane naknade u Bosni i Hercegovini bio je 13.965 ili 3,8% od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica, od čega 6.568 žena. Ovaj broj se u odnosu na 2021. godinu, smanjio za 12,8%. U Federaciji BiH broj korisnika novčane naknade smanjen je za 12,3%, u Republici Srpskoj za 12,9%, dok je u Brčko Distriktu BiH smanjen za čak 43,4% u odnosu na 2021. godinu.
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH.
U 2022. godini, sa evidencija Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH ukupno je zaposleno 112.759 nezaposlenih lica. Broj zaposlenih sa evidencije u odnosu na 2021. godinu bio je manji za 7.201 lice ili 6,0%. Ukupno zaposlenih žena sa evidencije, u istom periodu, bilo je 58.600 ili 52,0% od ukupnog broja zaposlenih lica. U Federaciji BiH u 2022. godini sa evidencija je zaposleno 83.839 lica (42.859 žena) što je za 5,9% manje u odnosu na 2021. godinu, u Republici Srpskoj 27.569 lica (15.054 žene) što je za 6,0% manje, a u Brčko Distriktu BiH 1.351 lice (687 žena) i ovaj broj je manji za 10,2% u odnosu na 2021. godinu.
Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u trećem kvartalu 2022. godine, u Bosni i Hercegovini manje od polovine radno sposobnog stanovništva čine aktivne osobe. Stopa aktivnosti od 47,3% vrlo je niska po međunarodnim standardima i značajno je viša za muškarce (60,3%) nego za žene (36,8%). U odnosu na treći kvartal 2021. godine, stopa aktivnosti u Bosni i Hercegovini smanjila se za 1 postotni poen. Stopa aktivnosti u trećem kvartalu 2022. godine u Federaciji BiH iznosila je 47,7%, u Republici Srpskoj iznosila je 46,7%, a u Brčko Distriktu BiH stopa aktivnosti bila je 47,3%. Stopa zaposlenosti u trećem kvartalu 2022. godine u Bosni i Hercegovini iznosila je 40,3% i bila je značajno viša za muškarce 52,8%, nego za žene 28,4%. U odnosu na treći kvartal 2021. godine, stopa zaposlenosti smanjila se za 0,1 postotni poen. U Federaciji BiH stopa zaposlenosti u trećem kvartalu 2022. godine iznosila je 39,8%, u Republici Srpskoj iznosila je 41,6%, a u Brčko Distriktu BiH stopa zaposlenosti bila je 40,3%.
Anketna stopa nezaposlenosti značajno je manja od registrovane i na nivou Bosne i Hercegovine u trećem kvartalu 2022. godine iznosila je 14,8% (12,1% za muškarce i 19,3% za žene). U odnosu na treći kvartal 2021. godine, stopa nezaposlenosti smanjila se za 1,6 postotnih poena. Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim osobama starosti 15 do 24 godine i iznosila je 36,2% (31,8% za muškarce i 44,2% za žene). U Federaciji BiH stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu 2022. godine iznosila je (16,5%), u Republici Srpskoj iznosila je 11,1%, a u Brčko Distriktu BiH stopa nezaposlenosti bila je 14,8%.
|
Tabela 5. Anketa o radnoj snazi 2021.-2022. – mjere aktivnosti stanovništva u BiH i entitetima (%) |
|||||||||
|
|
BiH |
Federacija BiH |
Republika Srpska |
Brčko Distrikt BiH |
|||||
|
ukupno |
žene |
ukupno |
žene |
ukupno |
žene |
ukupno |
žene |
||
|
Stopa aktivnosti (%) |
III kvartal 2021. |
48,3 |
36,8 |
46,5 |
33,7 |
51,9 |
43,1 |
44,6 |
34,1 |
|
III kvartal 2022. |
47,3 |
35,2 |
47,7 |
34,5 |
46,7 |
36,4 |
47,3 |
35,2 |
|
|
Stopa zaposlenosti (%) |
III kvartal 2021. |
40,4 |
29,2 |
38,3 |
25,6 |
44,7 |
36,4 |
34,2 |
25,2 |
|
III kvartal 2022. |
40,3 |
28,4 |
39,8 |
27,1 |
41,6 |
31,0 |
40,3 |
28,4 |
|
|
Stopa nezaposlenosti (%) |
III kvartal 2021. |
16,4 |
20,8 |
17,5 |
24,1 |
14,0 |
(15,6) |
(23,4) |
(26,1) |
|
III kvartal 2022. |
14,8 |
19,3 |
16,5 |
21,4 |
11,1 |
(14,9) |
14,8 |
19,3 |
|
|
() podatak je manje pouzdan |
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Republički zavod za statistiku Republike Srpske.
3. SMJERNICE POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIH MJERA ZAPOŠLJAVANJA U 2023. GODINI
U definisanju osnovnih programskih aktivnosti zavoda i službi zapošljavanja u BiH za zapošljavanje u 2023. godini neophodno je imati u vidu ekonomske posljedice izazvane sukobom u Ukrajini i finansijskom krizom koja je posljedica navedenih dešavanja, a koje se reflektuje i na tržište rada. To se prije svega odnosi na izmjene privrednih aktivnosti u pojedinim granama djelatnosti. Također treba imati u vidu da nepredvidivost i nastavak navedenih dešavanja i globalne ekonomske krize koji mogu dodatno usložniti stanje na tržištu rada u pogledu raspoloživih kadrova i mogućnosti zapošljavanja. Multidisciplinarnim stručnim pristupom i pravovremenim sinergijskim djelovanjem uz optimalno korištenje resursa svih relevantnih sudionika koji mogu doprinijeti poboljšanju ekonomskog stanja, moguće je osigurati adekvatan odgovor na navedene izazove na tržištu rada. Unapređenje poreske politike, provođenje reformi pravnog okvira koji utiče na tržište rada, te utvrđivanje strateških dokumenata u oblasti zapošljavanja na državnom nivou koje osigurava znatna finansijska sredstva iz međunarodnih fondova, pomogli bi u poboljšanju društvenih prilika i tržišta rada.
Izražene demografske promjene, negativan prirodni priraštaj, evidentna emigracija radne snage većeg obima, starenje stanovništva, uticaj negativnih globalnih ekonomskih kretanja, inflacija, globalna energetska kriza, poremećaji na svjetskom tržištu, tehnološke promjene, "rad na crno", visok udio nekvalifikovanih osoba u radnoj snazi i udio neaktivnih u radno sposobnom stanovništvu, predstavljat će veliki izazov u narednom periodu za javne službe za zapošljavanje, ali i za cijelu ekonomiju Bosne i Hercegovine. Nakon stabilizacije ekonomskih prilika, u odnosu na prethodni period potražnja za radnom snagom se povećava. Međutim, dio oglašenih slobodnih radnih mjesta se otežano popunjava, zbog nedostatka određenih profila zanimanja na širem području, odnosno zbog nepodudarnosti ponude i potražnje na tržištu rada s aspekta zanimanja i stručnih kompetencija. Navedeno ukazuje na strukturnu nezaposlenost uzrokovanu brojnim faktorima. Između ostalog, potrebno je sistemski pristupiti jačanju i unapređenju srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, poboljšanju kvalitete praktične nastave, organizovanju obuke radne snage za konkretne poslove.
Programima rada za 2023. godinu planirane su aktivnosti koje su usmjerene na dalje unapređivanje mjera aktivne politike zapošljavanja, jačanje njihove efikasnosti i održivosti zapošljavanja. Jedan od prioriteta su svakako mjere aktivne politike zapošljavanja, jačanje njihove efikasnosti i održivosti zapošljavanja. Analiza i praćenje potreba tržišta rada, procjena efikasnosti postojećih mjera i povećanje kvaliteta usluga ključnim korisnicima su također prioriteti. Zavodi i službe zapošljavanja u BiH su se u planiranim aktivnostima u 2023. godini opredijelili za osnovne smjernice politika tržišta rada koje predviđaju sljedeće:
1. Doprinijeti ekonomskom i društvenom razvoju povećanjem nivoa zaposlenosti kroz inkluzivnost tržišta rada sa fokusom na zapošljavanje ugroženih kategorija
Najvažniji zadaci zavoda i službi zapošljavanja u BiH u 2023. godini će obuhvatiti dvije važne aktivnosti
- razvoj aktivne politike zapošljavanja, u cilju brže integracije nezaposlenih lica na tržište rada,
- adekvatno reagovanje na izražene demografske promjene, evidentne migracije radne snage, starenje stanovništva, uticaj negativnih ekonomskih kretanja u svijetu, tehnološke promjene, "rad na crno", visok udio nekvalifikovanih osoba u radnoj snazi i udio neaktivnih u radno sposobnom stanovništvu.
Kada je u pitanju provođenje programa zapošljavanja u 2023. godini očekivanja su da programi budu usmjereni na zapošljavanje i samozapošljavanje nezaposlenih lica u privredi kao i zapošljavanje ugroženih kategorija nezaposlenih lica. U 2023. godini treba da započne treća faza projekta koji finansira Svjetska banka, za koji su Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH dali saglasnost. U fokusu nove faze projekta su mladi i teže zapošljive kategorije koje imaju manje od srednje škole, stariji od 40 godina i dr. Okvir rezultata Svjetske banke u skladu je sa predviđenim aktivnostima planiranim u okviru pomoći IPA III – 2021, kao i akcionim dokumentom IPA III - 2023. Konkretnije, predviđeni programi aktivnih mjera su usklađeni, a ostale aktivnosti se odnose na softverska rješenja koja se fokusiraju isključivo na kreiranje aplikacije/portala za posao kako bi se olakšalo traženje posla. Predložene aktivnosti u okviru ove akcije koje se odnose na digitalizaciju javnih zavoda za zapošljavanje će se baviti pružanjem digitalnih rješenja za poboljšanje efikasnosti i efektivnosti javnih službi za zapošljavanje. Dio projekta će biti fokusiran na aktivnosti monitoringa i evaluacije, na tehničku podršku za portal, razvoj video biznisa, automatsko posredovanje koje već ima jedinstveni informacioni sistem itd.
2. Unaprijediti programe/mjere aktivne politike zapošljavanja u cilju efikasne integracije nezaposlenih osoba na tržištu rada
Kada je u pitanju provođenje programa zapošljavanja u 2023. godini, očekivanja su da programi budu usmjereni na zapošljavanje nezaposlenih lica u privredi kao i zapošljavanje teško zapošljivih i ranjivih kategorija nezaposlenih. Mjere aktivne politike zapošljavanja realizovat će se kroz kontinuirane aktivnosti u sljedećim područjima rada:
- Posredovanje u zapošljavanju;
- Rad sa poslodavcima;
- Rad sa nezaposlenim licima;
- Povećanje aktivnosti na tržištu rada;
- Realizacija mjera u oblasti karijerne orijentacije, informisanja o izboru zanimanja, planiranju karijere i razvoju cjeloživotnog učenja;
- Prikupljanje podataka o tržištu rada, analiza i praćenje osnovnih pokazatelja o stanju i potrebama tržišta rada, praćenje kretanja zapošljavanja, ukupne zaposlenosti i nezaposlenosti;
U 2023. godini planiraju se provesti programi aktivne politike zapošljavanja koji obuhvataju programe sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja, te obuke za sticanje potrebnih znanja i vještina za potrebe tržišta rada i obuke uz rad kod poznatog poslodavca. Očekuje se i realizacija, uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, programa sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja Roma. Svi ovi programi se odnose na podršku nezaposlenim licima u aktivnom traženju posla, obuku/pripremu za rad, podsticanje zapošljavanja kod poslodavaca i poticanje samozapošljavanja tj. pokretanje i registraciju poslovnih aktivnosti (Start up programi).
Projekti zapošljavanja, kao dio mjera aktivne politike, biće usmjereni na podsticanje zapošljavanja i samozapošljavanja pretežno u privredi i poljoprivredi i biće namijenjeni teže zapošljivim i dugoročno nezaposlenim osobama koja aktivno traže zaposlenje. U 2023. godini planiran je nastavak ranijih i provođenje novih projekata aktivne politike zapošljavanja koji se odnose na zapošljavanje ili samozapošljavanje ciljnih grupa, a svi planirani programi su prikazani u Poglavlju 4. Planirane mjere aktivnih politika zapošljavanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.
3. Brzo i efikasno izvršavanje svih poslova vezanih za ostvarivanje prava nezaposlenih, kao i blagovremenu isplatu ostvarenih materijalnih prava
Svako registrovano nezaposleno lice, u skladu sa važećim zakonima o zapošljavanju u BiH, ostvaruje i prava za slučaj nezaposlenosti koja podrazumijevaju novčana davanja i to:
- pravo na novčanu naknadu,
- pravo na zdravstveno osiguranje po osnovu nezaposlenosti,
- pravo na penziono osiguranje po osnovu nezaposlenosti,
- uplatu doprinosa za PIO, ukoliko se sa tim stažom osiguranja ispunjavaju uslovi za starosnu penziju.
U 2022. godini prosječan broj korisnika novčane naknade u Bosni i Hercegovini bio je 13.965 ili 3,8% od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica i smanjen je za 12,8% u odnosu na 2021. godinu. Tokom 2023. godine očekuje se broj zahtjeva i donesenih rješenja na nivou 2022. godine ukoliko ne bude nekih posebnih razloga i dešavanja koji bi doveli do povećanja zahtjeva.
4. Unaprijediti sistem rada i funkcionisanja zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini
Glavne aktivnosti zavoda i službi zapošljavanja u BiH na tržištu rada u 2023. godini biće usmjerene na:
- unapređenje sadržaja i efikasnosti rada u pružanju usluga ključnim korisnicima, poslodavcima i nezaposlenim osobama provođenje zakona o zapošljavanju u dijelu koji se odnosi na ostvarivanje prava po osnovu nezaposlenosti;
- praćenje i analizu stanja i potreba tržišta rada, kretanja zapošljavanja, zaposlenosti i nezaposlenosti;
- jačanje i razvoj preduzetništva kroz projekte finansiranja i sufinansiranja samozapošljavanja i provođenje programa pripreme za zapošljavanje osoba, kao i programe obuka, prekvalifikacije i dokvalifikacije;
- unapređenje programa saradnje u cilju povlačenja sredstava iz međunarodnih fondova i udruživanja sredstava sa drugim organizacijama i institucijama.
4. PLANIRANE MJERE PROGRAMA AKTIVNIH POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA NA TRŽIŠTU RADA U BOSNI I HERCEGOVINI U 2023. GODINI
Aktivnom politikom zapošljavanja se uobičajeno definiraju intervencije na tržištu rada usmjerene u integraciju nezaposlenih osoba i njihovo zapošljavanje. Naredni period sigurno će obilježiti snažna borba za stabilizaciju ekonomskih prilika, s velikim uticajem na tržište rada, te će i planirane aktivnosti, tj. realizacija navedenih ciljeva zavisiti od razvoja situacije uzrokovane globalnim ekonomskim, socijalnim, energetskim i zdravstvenim prilikama i stanjem u međunarodnim odnosima, te će zahtijevati efikasno korištenje svih raspoloživih resursa i mjera. Mjere iz ovog dokumenta su prilagođene potrebama i zahtjevima tržišta rada i usklađene su sa okvirnim strateškim, zakonskim i planskim dokumentima u oblasti zapošljavanja u BiH na svim nivoima. U skladu sa postojećim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini, aktivne politike zapošljavanja sprovode:
- U Federaciji BiH - Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja,
- U Republici Srpskoj - Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i
- U Brčko Distriktu BiH - Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH.
Aktivnosti oko koordinacije posredovanja u zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u drugim državama, iniciranje potrebnih aktivnosti kod entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH da se zajedno i u saradnji sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim ustanovama i drugim udruženjima organiziraju i sprovode programi profesionalnog usmjerenja i obrazovanja u svrhu većeg zapošljavanja i drugih oblika aktivne politike zapošljavanja, zajednički obavljaju Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH.
4.1. FEDERACIJA BiH
U cilju poboljšanja uvjeta i ublažavanju negativnih uticaja na tržištu rada u Federaciji BiH, prije svega radi poboljšanja zapošljivosti nezaposlenih osoba, poticanja potražnje za radnom snagom, jačanje partnerstva na tržištu rada, realizovat će se mjere koje će dati doprinos u ekonomskom osnaživanju stanovništva i razvoju ljudskih resursa i pružanju podrške poslovnim subjektima u zapošljavanju. Osiguranje sredstava za materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenim osobama, te priprema i provođenje adekvatnih programa i mjera aktivne politike zapošljavanja, s posebnim naglaskom na bržoj integraciji nezaposlenih osoba na tržište rada, naročitom mladih, žena, starijih od 40 godina, dugotrajno nezaposlenih i ostalih posebnih kategorija nezaposlenih, ostaju prioritetni zadatak, u skladu sa zakonskim nadležnostima, strateškim dokumentima, misijom i vizijom. U ovom kontekstu, Federalni zavod za zapošljavanje će nastaviti saradnju sa kantonalnim službama za zapošljavanje u izradi i realizaciji programa od interesa za Federaciju BiH, ali će, također, navedene aktivnosti realizirati i u saradnji sa ostalim partnerima na tržištu rada kroz udruživanje kapaciteta kako bi se osigurao veći obuhvat nezaposlenih osoba i unaprijedio kapacitet javnih službi za zapošljavanje.
U okviru programa i mjera aktivne politike zapošljavanja fokus će biti pružanje podrške u zapošljavanju radne snage kod poslodavaca, pružanje podrške u samozapošljavanju nezaposlenih osoba i razvoju poduzetništva, pružanju podrške nezaposlenim osobama kroz poboljšanje zapošljivosti tj. pripremu za rad (obuku, stručno osposobljavanje i usavršavanje za potrebe tržišta rada ili konkretno radno mjesto), kao i pružanje odgovarajućih informacija za nezaposlene osobe i poslodavce. Ovim mjerama će se nastojati pomoći nezaposlenim osobama da lakše prevaziđu probleme i novonastale promjene na tržištu rada.
Naredni period sigurno će obilježiti snažna borba za stabilizaciju ekonomskih prilika, s velikim uticajem na tržište rada, te će i planirane aktivnosti, tj. realizacija navedenih ciljeva zavisiti od razvoja epidemiološke situacije i zahtijevat će korištenje svih raspoloživih resursa i mjera. Također, uspostavljanjem partnerstava sa domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama, provodit će se i mjere koje odgovarajućim aktima i dokumentima utvrde Vijeće ministara BiH i Vlada Federacije BiH, a koje su usmjerene na poboljšanje uvjeta na tržištu rada i povećanje zaposlenosti u Federaciji BiH.