Aktio

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o dopustivosti i meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U-1/25, rješavajući zahtjev Kemala Ademovića, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1), (2) i (3) i člana 61. st. (2) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija Larisa Velić, sutkinja na sjednici održanoj 26. marta 2026. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odlučujući o zahtjevu Kemala Ademovića, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti člana 6. stav (1) tačka 1), člana 8. stav (3) tačka 6), člana 141. st. (5) i (6), člana 141a. st. (3) i (4) i člana 146. stav (1) Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" br. 57/16, 110/16, 58/19, 82/19, 18/22, 55/23 i 48/24),

utvrđuje se da član 141. stav (5) u dijelu "digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata, te vršiti personalizaciju dokumenata", član 141. stav (6) u dijelu "i člana 141a. ovog zakona, kao i zaštite infrastrukture iz stava 5. ovog člana" i član 141a. stav (4) Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" br. 57/16, 110/16, 58/19, 82/19, 18/22, 55/23 i 48/24) nisu u skladu sa članom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine,

utvrđuje se da član 146. stav (1) Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" br. 57/16, 110/16, 58/19, 82/19, 18/22, 55/23 i 48/24) nije u skladu sa čl. III/3.b) i III/1.g) Ustava Bosne i Hercegovine.

U skladu sa članom 61. stav (2) Pravila Ustavnog suda, ukidaju se član 141. stav (5) u dijelu "digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata, te vršiti personalizaciju dokumenata" i stav (6) u dijelu "i člana 141a. ovog zakona, kao i zaštite infrastrukture iz stava 5. ovog člana", član 141a. stav (4) i član 146. stav (1) Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" br. 57/16, 110/16, 58/19, 82/19, 18/22, 55/23 i 48/24).

U skladu sa članom 61. stav (3) Pravila Ustavnog suda, ukinute odredbe člana 141. stav (5) u dijelu "digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata, te vršiti personalizaciju dokumenata", člana 141. stav (6) u dijelu "i člana 141a. ovog zakona, kao i zaštite infrastrukture iz stava 5. ovog člana", člana 141a. stav (4) i člana 146. stav (1) Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" br. 57/16, 110/16, 58/19, 82/19, 18/22, 55/23 i 48/24) prestaju važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine".

Utvrđuje se da su član 6. stav (1) tačka 1), član 8. stav (3) tačka 6), član 141. stav (5) u dijelu "uključujući i policijsku legitimaciju iz člana 24. ovog zakona i identifikacioni dokument iz člana 69. ovog zakona u skladu sa važećim propisima", član 141. stav (6) u dijelu "Ministar donosi pravilnik kojim se uređuje uspostavljanje sistema zaštite za evidencije iz člana 8. stav 3. tačka 6), evidencija iz stava 1. ovog člana" i član 141a. stav (3) Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" br. 57/16, 110/16, 58/19, 82/19, 18/22, 55/23 i 48/24) u skladu sa članom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

  • 1.
    Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je 15. januara 2025. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 6. stav (1) tačka 1), člana 8. stav (3) tačka 6), člana 141. st. (5) i (6) i člana 141a. st. (3) i (4) Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" br. 57/16, 110/16, 58/19, 82/19, 18/22, 55/23 i 48/24; u daljnjem tekstu: Zakon o policiji). Podnosilac zahtjeva je 18. februara 2025. godine dopunio zahtjev tražeći ocjenu ustavnosti i člana 146. stav (1) Zakona o policiji.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

  • 2.
    Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Narodna skupština) zatraženo je 30. januara i 27. februara 2025. godine da dostavi odgovor na zahtjev i dopunu zahtjeva.
  • 3.
    Također, na osnovu člana 34. Pravila Ustavnog suda, od Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (u daljnjem tekstu: Direkcija) zatraženo je 29. aprila i 8. maja 2025. godine da se u kontekstu svojih nadležnosti izjasne o zahtjevu odnosno dopuni zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
  • 4.
    Narodna skupština nije dostavila odgovor na zahtjev i dopunu zahtjeva u ostavljenom roku. Agencija je 12. maja 2025. godine dostavila izjašnjenje na zahtjev, a Direkcija je 13. maja 2025. godine dostavila izjašnjenje na dopunu zahtjeva.

III. Zahtjev

a) Navodi iz zahtjeva

  • 5.
    Podnosilac zahtjeva ukazuje da su član 6. stav (1) tačka 1), čl. 8, 141. i 141a. Zakona o policiji u direktnoj suprotnosti sa zakonima Bosne i Hercegovine koji reguliraju ovu materiju. Ti zakoni su Zakon o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o prebivalištu BiH), Zakon o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o Agenciji), Zakon o putnim ispravama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o putnim ispravama BiH), Zakon o jedinstvenom matičnom broju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o JMB BiH) i Zakon o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o ličnoj karti BiH).
  • 6.
    Podnosilac zahtjeva ukazuje da je u članu 141. stav (5) Zakona o policiji navedeno da entitetsko ministarstvo može uspostaviti infrastrukturu za digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata. Također, može vršiti personalizaciju dokumenata, uključujući i policijsku legitimaciju iz člana 24. Zakona i identifikacioni dokument iz člana 69. Zakona u skladu s važećim propisima. Dalje ukazuje da je članom 141. stav (4) Zakona o policiji predviđeno da ministar donosi pravilnik kojim se propisuje podnošenje zahtjeva elektronskim putem korištenjem infrastrukture u skladu sa stavom 3. ovog člana. Podnosilac zahtjeva smatra da je navedeno suprotno čl. 7a. i 32. Zakona o prebivalištu BiH. Smatra da iz navedenih odredbi jasno proizlazi da su nadležni organi dužni da postupaju u skladu s uputstvima koja donosi Agencija, dok nadzor nad primjenom zakona i donošenje podzakonskih akata vrši Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo BiH). Smatra da entitetski ministri nisu i ne mogu biti nadležni za donošenje provedbenih akata kojim se regulira ova materija. Podnosilac zahtjeva napominje da je Agencija, na osnovu navedene zakonske odredbe, donijela Uputstvo o postupku elektronske provjere podataka prilikom podnošenja zahtjeva za prijavu prebivališta ili adrese stanovanja. Tim uputstvom propisan je postupak elektronske provjere podataka koje državljani Bosne i Hercegovine dostavljaju u skladu sa članom 8. st. 2, 3. i 4. Zakona o prebivalištu BiH u postupku prijave prebivališta ili adrese stanovanja kod nadležnih organa iz člana 5. Zakona. Također napominje da je donesen i Pravilnik o načinu pristupa evidencijama i razmjeni podataka kojim je jasno propisano postupanje nadležnih organa u postupku elektronske provjere podataka prilikom podnošenja zahtjeva za prijavu prebivališta ili adrese stanovanja. Smatra da se shodno tome postavlja pitanje kako entitetsko ministarstvo može uspostaviti infrastrukturu za digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata, te vršiti personalizaciju dokumenata, uključujući i policijsku legitimaciju. Također, ukazuje da je sporno da li entitetsko ministarstvo može donositi posebne pravilnike kojim se propisuje podnošenje zahtjeva elektronskim putem korištenjem ove infrastrukture, kada je ova materija u cijelosti regulirana propisima na državnom nivou.
  • 7.
    Podnosilac zahtjeva ukazuje i da je član 141a. Zakona o policiji "u direktnoj koliziji i nesuglasju" sa članom 26. Zakona o putnim ispravama BiH. Navodi da je Agencija na osnovu navedenog člana donijela Uputstvo o načinu podnošenja zahtjeva za izdavanje uvjerenja o činjenicama iz službene evidencije o putnim ispravama elektronskim putem, kojim je u članu 4. propisano postupanje po zahtjevu. Zatim navodi da je Agencija donijela Uputstvo o načinu elektronske provjere podataka. Smatra da iz svega navedenog proizlazi da je propisima Bosne i Hercegovine jasno predviđeno postupanje nadležnih organa i korištenje centralne evidencije pri izdavanju uvjerenja o činjenicama iz službene evidencije o putnim ispravama elektronskim putem. Ističe da je to u nadležnosti Agencije, čiju elektronsku infrastrukturu koriste nadležni organi za obavljanje poslova u provođenju Zakona o putnim ispravama BiH. Agencija izdaje i elektronske kvalificirane potvrde. Osim toga, ukazuje da je Ministarstvo BiH, prema odredbama Zakona o putnim ispravama BiH, nadležno za nadzor nad provođenjem zakona i donošenje svih podzakonskih akata za njegovo provođenje. Stoga smatra da su uvođenje infrastrukture koju uspostavlja entitetsko ministarstvo i donošenje pravilnika kojim će se propisati zaštita te infrastrukture u suprotnosti s citiranim propisima na državnom nivou i mogu dovesti do pravne nesigurnosti i nejedinstvenog postupanja nadležnih organa. Podnosilac zahtjeva navodi da član 19. stav (1) Zakona o putnim ispravama BiH upućuje da se zahtjev za izdavanje putne isprave podnosi lično i da se identifikacija podnosioca zahtjeva obavlja lično. Stoga smatra da je član 141a. stav (3) Zakona o policiji u suprotnosti sa članom 19. stav (1) Zakona o putnim ispravama BiH u pogledu obavljanja tih poslova elektronskim putem.
  • 8.
    Podnosilac zahtjeva smatra da se argumentacija navedena u vezi sa članom 141. stav (5) i članom 141a. stav (4) Zakona o policiji može primijeniti i kada je u pitanju oblast jedinstvenih matičnih brojeva. U vezi s tim, ukazuje na čl. 26a. i 55. Zakona o JMB BiH, te član 6. st. 4, 5, 6, 7. i 8. i član 23. stav 2. Zakona o ličnoj karti BiH. Dalje ukazuje da, analogno ranijoj argumentaciji, i za oblast ličnih karti vrijedi istovjetno načelo prema kojem je ta oblast regulirana propisima Bosne i Hercegovine. Također ukazuje da Zakon o ličnoj karti BiH propisuje: "Sve odredbe ovog zakona odnose se jednako na sve državljane Bosne i Hercegovine, osim ako nije drugačije predviđeno u posebnim odredbama u poglavlju VIII ovog zakona. Lična karta je jedinstvena za sve državljane i važi na cijeloj teritoriji BiH." Stoga smatra da bi ostavljanje mogućnosti da se to pitanje različito regulira na entitetskom nivou dovelo do pravne nesigurnosti i narušavanja načela jedinstvene primjene zakona.
  • 9.
    Zatim, podnosilac zahtjeva navodi da je jedna od osnovnih nadležnosti Agencije oblast identifikacionih dokumenata i njihova personalizacija. U vezi s tim, ukazuje na član 2. stav (1) tačka j) i član 8. st. (2) i (6) Zakona o Agenciji. Dalje navodi da infrastrukturu za digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata vezano za identifikacione dokumente može uspostaviti samo, po zakonu, Agencija. Stoga smatra da je u tom smislu član 141. stav (5) Zakona o policiji apsolutno neusklađen s odredbama Zakona o Agenciji. Podnosilac zahtjeva također ističe da infrastrukturu za personalizaciju ličnih dokumenata može uspostaviti i vršiti samo Agencija. Stoga smatra da neprecizne odredbe koje se odnose na poslove personalizacije dokumenata stavljene u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (u daljnjem tekstu: MUPRS) stvaraju pravnu nesigurnost. Također smatra da su te odredbe prema zakonskim rješenjima u uskoj vezi s poslovima vezanim za građanska stanja i identifikacione dokumente, pa se može zaključiti da je članom 141. stav (5) Zakona o policiji stvoren osnov da taj organ po potrebi može vršiti personalizaciju dokumenata, uključujući i one obrađene u administrativnim i upravno-pravnim poslovima utvrđenim u članu 6. stav (1) Zakona o policiji. Podnosilac zahtjeva navodi da je u navedenim odredbama Zakona o prebivalištu BiH, Zakona o putnim ispravama BiH, Zakona o JMB BiH i Zakona o ličnoj karti BiH Agencija nadležna za uspostavljanje elektronske infrastrukture. Dalje navodi da su nadležnosti Agencije propisane i u članu 8. stav (1) Zakona o Agenciji. U vezi s tim, ističe da su odredbe Zakona o policiji, posebno član 8. stav (3) tačka 6), član 141. st. (5) i (6) i član 141a. stav (3) Zakona o policiji, u direktnoj koliziji s pobrojanim odredbama Zakona o Agenciji i nadležnostima propisanim u članu 8. istog zakona.
  • 10.
    Imajući u vidu sve navedeno, podnosilac zahtjeva smatra da je članom 6. stav (1) tačka 1), čl. 8, 141. i 141a. Zakona o policiji povrijeđeno ustavno načelo iz člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine prema kojem sve ustavne i zakonske odredbe entiteta trebaju biti u saglasnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i odlukama institucija Bosne i Hercegovine.
  • 11.
    U dopuni zahtjeva podnosilac zahtjeva navodi da je član 146. stav (1) Zakona o policiji u direktnoj suprotnosti sa članom 6. stav (1) Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o Direkciji). U vezi s tim, ističe da entitetsko ministarstvo ne može vršiti neposrednu međunarodnu saradnju budući da se komunikacija, saradnja i koordinacija s odgovarajućim stranim i međunarodnim organima vrši putem Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (u daljnjem tekstu: Direkcija). Dalje ističe da je propisano da se čak i komunikacija, saradnja i koordinacija između policijskih tijela u Bosni i Hercegovini vrši putem Direkcije ukoliko su u pitanju policijski poslovi međunarodnog karaktera ili od međunarodnog značaja. Podnosilac zahtjeva ukazuje da je članom III/1.g) Ustava Bosne i Hercegovine propisano da je provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose s Interpolom, u isključivoj nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Dalje ukazuje da iz člana 146. stav (1) Zakona o policiji proizlazi da MUPRS može ostvarivati svaki oblik međunarodne saradnje neposredno, uključujući i saradnju s Interpolom, ali i drugim međunarodnim organizacijama, a što je u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine. Stoga smatra da i član 146. stav (1) Zakona o policiji nije usklađen sa članom 6. stav (1) Zakona o Direkciji, te da je suprotan čl. III/3.b) i III/1.g) Ustava Bosne i Hercegovine.

b) Izjašnjenje Agencije

  • 12.
    Agencija je navela da je nadležna da održava i upravlja bazama podataka u kojima se pohranjuju podaci o JMB, prebivalištu i boravištu i dr. Također je navela da je nadležna izdati podatke o evidenciji i iz evidencije samo ovlaštenim institucijama i pravnim licima u skladu sa zakonom i legitimnim ciljem državne sigurnosti, javnog reda, sprečavanja otkrivanja obavještenja dobivenih u povjerenju i očuvanja autoriteta javne vlasti. U pogledu izdavanja činjenica iz evidencije o putnim ispravama i poslova elektronske provjere, razmjene i zaštite podataka, Agencija navodi da iz Zakona o prebivalištu BiH, Zakona o putnim ispravama BiH i Zakona o ličnoj karti BiH jasno proizlazi nadležnost Bosne i Hercegovine nad ovim procesom. Također, njima je propisano korištenje sigurnog elektronskog potpisa, infrastrukture za digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih elektronskih certifikata prema uputstvima Agencije. Smatra da uvođenje odredbi u Republiku Srpsku koje se odnose na elektronsko podnošenje zahtjeva, korištenje infrastrukture za digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata u oblasti identifikacionih dokumenata, te zaštitu informaciono-komunikacione strukture isključivo u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima RS predstavlja direktan sukob nadležnosti. Smatra da bi te aktivnosti trebale biti usklađene s propisima na nivou Bosne i Hercegovine. Ističe da entitetski zakon ne može derogirati nadležnosti propisane na državnom nivou. Agencija ukazuje da bi primjenom entitetskog propisa i uvođenjem ovog sistema došlo do narušavanja cjelokupnog i jedinstvenog sistema lične identifikacije građana Bosne i Hercegovine i izdavanja ličnih dokumenata. Također ukazuje da okolnost da MUPRS donosi vlastite akte za koje nije nadležan i koji nisu usklađeni sa Zakonom o prebivalištu BiH i Zakonom o Agenciji može dovesti do pravne nesigurnosti i duplih procedura, pitanja jedinstvenog izdavanja putnih isprava, kretanja građana van granica Bosne i Hercegovine i benefita koji proizlaze iz korištenja bezviznih režima.
  • 13.
    Agencija navodi da samo ona po zakonu može uspostaviti infrastrukturu za digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata vezano za identifikacione dokumente, pa je u tom smislu član 141. stav (5) Zakona o policiji apsolutno neusklađen s odredbama Ustava i Zakona o Agenciji. Također ističe da samo ona može uspostaviti infrastrukturu za personalizaciju ličnih dokumenata, te da neprecizne odredbe koje se odnose na personalizaciju dokumenata stavljene u nadležnost MUPRS stvaraju pravnu nesigurnost. U vezi s tim, ističe da je ta odredba prema zakonskim rješenjima u uskoj vezi s poslovima vezanim za građanska stanja i identifikacione dokumente. Stoga smatra da je članom 141. stav (5) Zakona o policiji stvoren osnov da taj organ po potrebi može vršiti personalizaciju dokumenata, pa i onih obrađenih u administrativnim i upravno-pravnim poslovima utvrđenim u članu 6. stav (1) istog zakona. Agencija ukazuje da MUPRS može provoditi samo administrativne i upravne postupke vezane za izdavanje dokumenata, a da nema i ne može uspostaviti infrastrukturu i personalizirati dokumente. Ističe da je prema odredbama Zakona o prebivalištu BiH, Zakona o putnim ispravama BiH, Zakona o JMB BiH i Zakona o ličnoj karti BiH Agencija nadležna za uspostavljanje adekvatne infrastrukture. Stoga smatra da su član 8. stav (3) tačka 6), član 141. st. (5) i (6) i član 141. stav (3) Zakona o policiji u direktnoj koliziji s relevantnim odredbama tih zakona i nadležnostima Agencije. Agencija ističe da je MUPRS u upravno-pravnim poslovima vezanim za izdavanje putnih isprava i ličnih karti dužan primarno primjenjivati odredbe Zakona o putnim ispravama BiH, odnosno Zakona o ličnoj karti BiH, te primjenjivati tehničke uvjete za zaštitu podataka koje definira Agencija. Smatra da Zakon o policiji ne može određivati materiju koja se tiče provođenja upravno-pravnih postupaka vezanih za izdavanje tih dokumenata elektronskim putem niti određivati infrastrukturu kojom će se to činiti, kako je to urađeno članom 141. stav (5) Zakona o policiji. Ističe da je to u njenoj isključivoj nadležnosti, kao i Ministarstva BiH, koje je nadležno za nadzor i donošenje podzakonskih akata. Agencija navodi da član 19. stav (1) Zakona o putnim ispravama BiH upućuje da se zahtjev podnosi lično i da se identifikacija podnosioca obavlja lično, tako da je član 141a. stav (3) Zakona o policiji u suprotnosti sa članom 19. stav (1) Zakona o putnim ispravama BiH u pogledu obavljanja tih poslova elektronskim putem.

c) Izjašnjenje Direkcije

  • 14.
    Direkcija je navela da član III/1.g) Ustava Bosne i Hercegovine jasno isključuje entitete iz nadležnosti u pogledu međunarodnih policijskih odnosa i direktne saradnje s organizacijama kao što su Interpol, Europol, SELEC i druge međunarodne organizacije i subjekti, u skladu s međunarodnim sporazumima koje je potpisala Bosna i Hercegovina. U pogledu svog pravnog statusa i nadležnosti, Direkcija je ukazala na član 14. st. (2) i (3) Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, koji se odnosi na Direkciju, i član 6. Zakona o Direkciji, kojim su propisane nadležnosti Direkcije. Također je ukazano i na član 11. stav (1) Zakona o Direkciji, odnosno da zakon propisuje obavezu saradnje svih policijskih i drugih nadležnih tijela u Bosni i Hercegovini s Direkcijom kada su u pitanju poslovi i zadaci iz njene nadležnosti u skladu sa zakonom i drugim propisima. U kontekstu navedenog, ukazano je da "odgovarajući organi u BiH" koji su u vezi s policijskim poslovima obuhvataju: policijska tijela BiH i druge organe u vezi s operativnim/policijskim poslovima na nivou Bosne i Hercegovine (Državna agencija za istrage i zaštitu, Granična policija BiH, Služba za poslove sa strancima, Uprava za indirektno oporezivanje), policijska tijela entiteta, kantona i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine – odgovarajući organi u BiH (policija Republike Srpske, Federalna uprava policije, kantonalne uprave policije u Federaciji Bosne i Hercegovine, policija Brčko distrikta Bosne i Hercegovine), pravosudne organe (Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, sudovi i tužilaštva na entitetskom i kantonalnom nivou) i ostala nadležna tijela (Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, ministarstva pravde i unutrašnjih poslova na svim nivoima, Agencija za zaštitu ličnih podataka, Agencija, entitetske i kantonalne porezne uprave, Porezna uprava Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i drugi nadležni/odgovarajući organi). Direkcija smatra da član 146. stav (1) Zakona o policiji zadire u ustavne i zakonske nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, naročito Direkcije, u segmentima međunarodne operativne policijske saradnje i obrade i razmjene sigurnosnih podataka s međunarodnim partnerima. Dalje navodi da policijska tijela Bosne i Hercegovine, uključujući i entitetska i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, policiju Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i druge organe u Bosni i Hercegovini koji su u vezi s policijskim poslovima, u skladu s ustavnim i zakonskim odredbama, ne mogu i ne smiju neposredno uspostavljati međunarodnu policijsku saradnju. Shodno tome, smatra da su isključivo u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, odnosno Direkcije, svi poslovi u vezi s međunarodnom policijskom saradnjom, razmjenom informacija s međunarodnim sigurnosnim agencijama, te standardizacijom i koordinacijom policijskog rada u Bosni i Hercegovini i ne mogu se jednostrano regulirati entitetskim zakonodavstvom. Također ističe da se sve aktivnosti u oblasti međunarodne policijske saradnje moraju provoditi isključivo putem Direkcije, u skladu s važećim ustavnim i zakonskim okvirom.

IV. Relevantni propisi

  • 15.
    U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe glase:

Član III
1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine

Sljedeća pitanja su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine:

[...]

  • g)
    Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom.
    • 3.
      Pravni poredak i nadležnosti institucija
  • b)
    Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.
    • 16.
      Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 57/16, 110/16, 58/19, 82/19, 18/22 – odluka USRS, 55/23, 48/24 i 81/25)

Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi:

Nadležnost Ministarstva

Član 2.

(1) Ministarstvo obavlja poslove državne uprave koji se odnose na zaštitu od ugrožavanja Ustavom utvrđenog poretka i ugrožavanja sigurnosti Republike Srpske, zaštitu života i osobne sigurnosti građana, kao i druge poslove utvrđene Zakonom o republičkoj upravi.

(2) U obavljanju poslova iz stava 1. ovog člana Ministarstvo sarađuje sa drugim organima i organizacijama Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta BiH i međunarodnim agencijama za sprovođenje zakona.

II - DJELOKRUG, OSNOVI ORGANIZACIJE I RUKOVOĐENJE U MINISTARSTVU

Policijski poslovi

Član 5. stav (1)

(1) Policijski poslovi su, u smislu ovog zakona, operativno-stručni poslovi kojima se osiguravaju:

  • 1)
    zaštita ustavnog poretka od nasilnog ugrožavanja i promjena, te sigurnost Republike Srpske u skladu sa zakonom,
  • 2)
    zaštita života i osobna sigurnost,
  • 3)
    ljudska prava i slobode,
  • 4)
    zaštita svih oblika svojine,
  • 5)
    sprečavanje vršenja krivičnih djela i prekršaja,
  • 6)
    otkrivanje krivičnih djela i prekršaja,
  • 7)
    pronalaženje, lišavanje slobode i predaja izvršilaca krivičnih djela i prekršaja nadležnim organima,
  • 8)
    održavanje javnog reda i mira,
  • 9)
    zaštita ličnosti i objekata koji se posebno osiguravaju,
  • 10)
    identifikacija lica, predmeta i tragova kriminalističko-tehničkim metodama,
  • 11)
    kriminalističko-tehnička i forenzička vještačenja predmeta i tragova,
  • 12)
    sigurnost i kontrola saobraćaja na putevima i sigurnost u drugim oblastima saobraćaja,
  • 13)
    pružanje pomoći radi otklanjanja posljedica kojima se ugrožava sigurnost lica ili imovina u većem obimu,
  • 14)
    pružanje pomoći drugim organima,
  • 15)
    pravo na javno okupljanje građana u skladu sa zakonom,
  • 16)
    kontrola prometa eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i gasova,
  • 17)
    zaštita od požara,
  • 18)
    kontrola prijevoza opasnih materija i
  • 19)
    kontrola kretanja naoružanja i vojne opreme.

Ostali unutrašnji poslovi

Član 6. tač. 1), 2) i 6)

Ostali unutrašnji poslovi u skladu sa ovim zakonom su:

  • 1)
    upravno-pravni, koji se odnose na poslove vezane za jedinstveni matični broj, prebivalište i boravište, putne isprave, osobne karte, vozačke dozvole, registraciju motornih i priključnih vozila i kontrolu nabavljanja, držanja i nošenja oružja i municije,
  • 2)
    analitički i informaciono-komunikacioni,
  • 6)
    izrada zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti unutrašnjih poslova.

Primjena propisa i obavljanje unutrašnjih poslova

Član 8.

(1) Poslove iz čl. 5, 6. i 7. ovog zakona zaposleni u Ministarstvu obavljaju u skladu sa ovim zakonom, Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske, Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, Krivičnim zakonikom Republike Srpske, Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, Zakonom o prekršajima Republike Srpske, Zakonom o javnom redu i miru, Zakonom o osnovima sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, Zakonom o javnom okupljanju i drugim zakonima.

(2) Policijske poslove iz člana 5. ovog zakona obavljaju policijski službenici, a poslove iz čl. 6. i 7. ovog zakona obavljaju državni službenici i namještenici, kao i policijski službenici.

(3) Prilikom vršenja poslova iz čl. 5, 6. i 7. ovog zakona Ministarstvo osigurava:

  • 1)
    primjenu profesionalnih standarda,
  • 2)
    obradu osobnih podataka u skladu sa zakonom,
  • 3)
    zaštitu tajnih podataka,
  • 4)
    međupolicijsku saradnju,
  • 5)
    vođenje evidencija u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima i
  • 6)
    zaštitu informaciono-komunikacione strukture u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima Republike Srpske.

Zakletva

Član 78.

(1) Policijski službenici po prijemu u radni odnos polažu zakletvu, koja glasi:

"Zaklinjem se da ću dužnost policijskog službenika vršiti savjesno i odgovorno, da ću se pridržavati Ustava i zakona i da ću štititi ustavno uređenje Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, prava, slobode i sigurnost, da ću poslove i zadatke policijskog službenika izvršavati i u slučajevima kada izvršavanje tih poslova i zadataka dovodi u opasnost i moj život.".

(2) Način polaganja zakletve na prijedlog direktora utvrđuje ministar posebnim aktom.

Obrada i zaštita

Član 139. stav (1)

(1) U cilju obavljanja poslova iz čl. 5. i 6. ovog zakona, Ministarstvo prikuplja, obrađuje i koristi podatke, uključujući i osobne podatke, vodi evidencije i osigurava njihovu zaštitu, u skladu sa važećim propisima.

Vođenje evidencija

Član 141.

(1) U cilju obavljanja poslova iz čl. 5. i 6. ovog zakona, Ministarstvo vodi evidencije o:

  • 1)
    događajima,
  • 2)
    uviđajima i drugim kriminalističko-tehničkim radnjama,
  • 3)
    saobraćajnim nezgodama,
  • 4)
    privremeno oduzetim predmetima,
  • 5)
    izvršenim pretresima,
  • 6)
    izvršenim krivičnim djelima i podnesenim izvještajima,
  • 7)
    izdatim prekršajnim nalozima i podnesenim zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka,
  • 8)
    licima kojima je provjeravan identitet,
  • 9)
    licima kojima je utvrđivan identitet,
  • 10)
    licima i predmetima za kojima se traga,
  • 11)
    licima koja su lišena slobode po bilo kojem osnovu,
  • 12)
    upotrebi sile,
  • 13)
    predstavkama građana,
  • 14)
    otiscima prstiju i dlanova u automatskom sistemu za identifikaciju,
  • 15)
    psihofiziološkim ispitivanjima,
  • 16)
    operativnim vezama,
  • 17)
    kaznenoj evidenciji,
  • 18)
    sigurnosno interesantnim licima,
  • 19)
    provjeri osobnih podataka,
  • 20)
    video-nadzoru i
  • 21)
    tajnim podacima.

(2) Osim evidencija iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo radi efikasnog obavljanja poslova vodi i druge evidencije koje sadrže osobne podatke.

(3) Sadržaj, način vođenja i rokovi čuvanja evidencija iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar.

(4) Pristup evidencijama i zaštita podataka može se vršiti u skladu sa važećim propisima o elektronskom potpisu.

(5) Ministarstvo može uspostaviti infrastrukturu za digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata, te vršiti personalizaciju dokumenata, uključujući i policijsku legitimaciju iz člana 24. ovog zakona i identifikacioni dokument iz člana 69. ovog zakona u skladu sa važećim propisima.

(6) Ministar donosi pravilnik kojim se uređuje uspostavljanje sistema zaštite za evidencije iz člana 8. stav 3. tačka 6), evidencija iz stava 1. ovog člana i člana 141a. ovog zakona, kao i zaštite infrastrukture iz stava 5. ovog člana.

Evidencije o građanskim stanjima i identifikacionim dokumentima

Član 141a.

(1) Ministarstvo je nadležno za vođenje evidencija JMB, prebivališta i boravišta, osobnih karata, vozačkih dozvola, putnih isprava, registriranih vozila i dokumenata za registraciju vozila i registra novčanih kazni u skladu sa propisima koji uređuju vođenje navedenih evidencija.

(2) Ministarstvo može uspostaviti evidenciju iz stava 1. ovog člana u skladu sa propisima koji uređuju određenu oblast, o čemu se donosi posebna odluka nakon sticanja tehničkih uvjeta.

(3) Nakon sticanja tehničkih uvjeta iz stava 2. ovog člana, građani mogu elektronskim putem, korištenjem infrastrukture iz člana 141. stav 5. ovog zakona ili druge infrastrukture u skladu sa važećim propisima, podnijeti zahtjev za obavljanje poslova iz člana 6. tačka 1) ovog zakona.

(4) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje podnošenje zahtjeva elektronskim putem korištenjem infrastrukture u skladu sa stavom 3. ovog člana.

Odnosi Ministarstva sa drugim organima i organizacijama

Član 144.

Međusobni odnosi Ministarstva sa organima Bosne i Hercegovine, entitetskim organima, organima Brčko Distrikta BiH, drugim organima i organizacijama, kao i međunarodnim agencijama za sprovođenje zakona, zasnivaju se na uzajamnoj saradnji, kontaktima, sporazumima, protokolima, dogovorima, razmjeni informacija od zajedničkog interesa, u skladu sa ovim zakonom, Zakonom o zaštiti osobnih podataka BiH, Zakonom o Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH i Zakonom o pravnoj pomoći i službenoj saradnji u krivičnim stvarima između Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH.

Odnosi Ministarstva sa institucijama Republike Srpske, BiH, Federacije BiH,

Brčko Distrikta BiH i drugim pravnim i fizičkih licima

Član 145.

Odnosi prema predsjedniku Republike Srpske, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Vladi, Ministarstvu sigurnosti BiH, Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova, policiji Brčko Distrikta BiH, drugim organizacijama, organima Bosne i Hercegovine i entitetskim organima, organima Brčko Distrikta BiH, organima gradova i općina, privrednim društvima i drugim pravnim i fizičkim licima ostvaruju se u skladu sa Ustavom Republike Srpske, Ustavom Bosne i Hercegovine, ovim zakonom i drugim zakonima kojima se uređuje nadležnost Ministarstva.

Saradnja

Član 146.

(1) Ministarstvo neposredno ostvaruje međunarodnu saradnju.

(2) Ministarstvo neposredno sarađuje sa organima Bosne i Hercegovine nadležnim za poslove sigurnosti, Ministarstvom unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine, policijom Brčko Distrikta BiH i vrši međusobnu razmjenu podataka, obavijesti i informacija iz svoje nadležnosti.

(3) Ministarstvo uspostavlja sistem prikupljanja podataka u vezi sa kriminalom i policijskim mjerama preduzetim na njegovom sprečavanju.

(4) Ministarstvo koordinira sistem prikupljanja podataka sa organima iz stava 2. ovog člana, a u cilju prikupljanja i poređenja statističkih podataka.

  • 17.
    Zakon o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 56/08) u relevantnom dijelu glasi:

Član 2.Pojmovi i izrazi

Izrazi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

  • a)
    centralna evidencija je skup podataka koje, prilikom vođenja upravnih postupaka, prikupljaju nadležni i izvorni organi i elektronskim putem dostavljaju u baze podataka koje se nalaze u Agenciji,
  • b)
    razmjena podataka je proces prilikom kojeg se podaci prikupljeni u centralne evidencije elektronskim ili fizičkim putem dostavljaju prijemnom organu,
  • c)
    nadležni organ ili izvorni organ je institucija koja sarađuje s Agencijom, odnosno institucija koja obrađuje podatke i koja je vlasnik podataka koji se dostavljaju u centralne registre ili koja Agenciji dostavlja zahtjeve za personalizaciju dokumenata ili koja prenosi svoje podatke putem mreže koju vodi Agencija,
  • d)
    prijemni organ je organ kojem Agencija u skladu s relevantnim zakonima BiH omogućava pristup centralnim evidencijama koje vodi,
  • e)
    mreža za prijenos podataka je tehnički sistem za elektronski prijenos podataka koji je u nadležnosti Agencije i koji omogućava prijenos podataka na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama,
  • f)
    elektronski certifikat je potvrda u elektronskom obliku kojom se garantira da je lice koje je potpisalo dokument izdat u elektronskom obliku svoj potpis verificiralo kod ovlaštenog certifikacionog organa,
  • g)
    elektronski potpis je skup podataka u elektronskom obliku povezanih s porukom koji služi kao potvrda autentičnosti te poruke i identifikacije potpisnika,
  • h)
    softverska aplikacija je skup kompjuterskih programa kojima se vrši unos, obrada, arhiviranje i distribucija podataka,
  • i)
    baza podataka je skup podataka organiziranih tako da specijalni računarski program namijenjen za rad s bazama podataka može brzo i tačno unijeti, selektirati ili izvući željeni podatak,
  • j)
    personalizacija dokumenata je proces ispisa ličnih podataka nosioca dokumenta na obrazac dokumenta,
  • k)
    ICAO je međunarodna agencija za civilni avionski saobraćaj (skraćenica od originalnog naziva na engleskom: International Civil Aviation Organization) koja dokumentom ICAO 9303 definira standarde u oblasti identifikacionih dokumenata.

Član 8.Djelokrug i nadležnosti Agencije

(1) Agencija obavlja sljedeće poslove:

  • a)
    predlaže i provodi strategiju i politiku razvoja u Bosni i Hercegovini u oblasti identifikacionih dokumenata, a prema ICAO 9303 standardu i drugim relevantnim standardima;
  • b)
    vrši nabavku, skladištenje, personalizaciju, kontrolu kvaliteta i transport identifikacionih dokumenata za potrebe nadležnih organa Bosne i Hercegovine;
  • c)
    tehnički dizajnira i formira evidencije definirane ovim zakonom;
  • d)
    održava i upravlja bazama podataka u koje se pohranjuju podaci iz evidencija koje su definirane ovim zakonom i informacionih sistema, putem kojih se pristupa navedenim evidencijama;
  • e)
    osigurava adekvatnu infrastrukturu, posebne uslove za rad i zaštitu podataka, te druge tehničke preduslove za nesmetano funkcioniranje baza podataka koje su u njenoj nadležnosti i baza podataka koje su u nadležnosti drugih ministarstava, institucija i organa na njihov zahtjev i u skladu sa zakonom;
  • f)
    izdaje podatke o evidencijama i iz evidencija ovlaštenim institucijama i pravnim licima;
  • g)
    projektira, razvija i održava softverska rješenja potrebna za vođenje evidencija u nadležnosti Agencije, bilo internim resursima, saradnjom sa izvornim organima ili angažmanom kompanija;
  • h)
    razvija, održava i unapređuje telekomunikacione mreže za prijenos podataka za potrebe Agencije, te drugih organa javne sigurnosti u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama, a kako bi se omogućila efikasna razmjena podataka iz registara definiranih ovim zakonom;
  • i)
    definira standarde za opremu koju će nadležni, prijemni i izvorni organi nabavljati i koristiti u procesu obrade i razmjene podataka u skladu s ovim zakonom;
  • j)
    definira standarde što je neophodno na lokacijama s kojih se vrši pristup sistemu centralne evidencije i razmjene podataka kako bi se postigla sigurnost i zaštita podataka i sistema;
  • k)
    provodi upravne postupke koji se tiču djelokruga Agencije u skladu s važećim zakonskim propisima.

(2) Agencija je nadležna za personalizaciju i tehničku obradu sljedećih identifikacionih dokumenata:

  • a)
    ličnih karata,
  • b)
    ličnih karata za strance,
  • c)
    vozačkih dozvola,
  • d)
    putnih isprava,
  • e)
    dokumenata za registraciju vozila,
  • f)
    drugih identifikacionih dokumenata uz saglasnost nadležnih organa i posebnu odluku Vijeća ministara.

(3) Agencija vodi evidenciju:

  • a)
    jedinstvenih matičnih brojeva (JMB);
  • b)
    prebivališta i boravišta državljana Bosne i Hercegovine;
  • c)
    ličnih karata državljana Bosne i Hercegovine;
  • d)
    građanskih, službenih i diplomatskih pasoša;
  • e)
    vozačkih dozvola;
  • f)
    registracije motornih vozila i dokumenata za registraciju;
  • g)
    ličnih karata za strane državljane;
  • h)
    novčanih kazni i prekršajnu evidenciju;
  • i)
    i druge evidencije za koje postoji saglasnost izvornih organa, a uz posebnu odluku Vijeća ministara.

(4) Agencija je isključivo nadležna za tehničko održavanje i elektronsko arhiviranje podataka i informacija koje se vode u evidencijama definiranim u stavu (3) ovog člana, kao javnog dobra na nivou Bosne i Hercegovine.

(5) Agencija nije vlasnik podataka pohranjenih u evidencijama definiranim u stavu (3) ovog člana, nego je to izvorni organ.

(6) Agencija je nadležna za digitalno potpisivanje u oblasti identifikacionih dokumenata, odnosno zadužena je za elektronske certifikate i elektronske potpise vezano za identifikaciona dokumenata, u skladu sa zakonom kojim se regulira elektronski potpis.

(7) Agencija je nadležna za saradnju s međunarodnim institucijama zaduženim za oblast identifikacionih dokumenata.

Član 9. st. (1) i (2)
(Pristup, prijenos i razmjena podataka)

(1) Agencija će omogućiti nesmetan pristup, prijenos i razmjenu podataka, koji se vode u evidencijama definiranim u članu 8. stav (3) ovog zakona, između nadležnih organa Bosne i Hercegovine.

(2) Agencija omogućava pristup podacima izvornim i prijemnim organima. Pristup podacima vrši se prema tehničkim i operativnim pravilima koje definira Agencija i objavljuje ih u "Službenom glasniku BiH".

Član 10.Pružanje podrške i službena saradnja

Prilikom obavljanja poslova iz člana 8. ovog zakona Agencija pruža podršku, sarađuje i koordinira rad s nadležnim organima Bosne i Hercegovine, entiteta i kantona čiji se podaci vode u evidencijama i koji koriste mrežu za prijenos podataka.

Član 11.Povjerljivost i zaštita podataka

(1) Lični podaci bit će povjerljivi i mogu se prikupljati i obrađivati samo u skladu sa zakonom kojim se regulira oblast zaštite ličnih podataka i drugim relevantnim zakonima.

(2) Svi podaci i evidencije iz djelokruga Agencije su službena tajna, osim ako zakonom ili drugim propisom nije drugačije određeno. Svi zaposleni u Agenciji dužni su čuvati sve podatke i evidencije do kojih dođu u svom radu u Agenciji, kao službenu tajnu.

(3) Na prijedlog direktora Agencije, Vijeće ministara donijet će propis o mjerama za zaštitu tajnosti i sigurnosti podataka i evidencija u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka.

Član 19. stav (2) tačka a)
(Dužnosti i odgovornosti direktora)

(2) Osim dužnosti i odgovornosti iz stava (1) ovog člana, direktor obavlja i druge poslove, kao što su:

  • a)
    u skladu sa Zakonom o upravi, predlaže Vijeću ministara Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, druge propise predviđene zakonom, te propise neophodne za obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine;

Član 20.Evidencije koje vodi Agencija

(1) Agencija vodi i tehnički održava evidenciju o:

  • a)
    jedinstvenom matičnom broju;
  • b)
    prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine;
  • c)
    ličnim kartama i ličnim kartama za strance;
  • d)
    pasošima, službenim pasošima i diplomatskim pasošima;
  • e)
    vozačkim dozvolama;
  • f)
    registriranim vozilima i dokumentima vezanim za registraciju vozila;
  • g)
    registru novčanih kazni i prekršajnoj evidenciji;
  • h)
    druge evidencije koje se Agenciji stave u nadležnost.

(2) Navedene evidencije mogu voditi i izvorni organi u okviru svoje nadležnosti, ali su obavezni podatke trenutno dostavljati Agenciji.

Član 21.Vođenje i sadržaj evidencija

Na prijedlog direktora Agencije, za sve evidencije utvrđene članom 20. ovog zakona posebnom odlukom Vijeća ministara bit će definirano sljedeće:

  • a)
    svrha evidencije;
  • b)
    sadržaj evidencije i međusobna veza evidencija kako bi se izbjeglo dupliranje istih podataka u različitim registrima;
  • c)
    izvorni organi koji dostavljaju podatke u skladu s relevantnim zakonima;
  • d)
    način dostavljanja podataka;
  • e)
    načini i pravila razmjene podataka;
  • f)
    načini zaštite podataka;
  • g)
    posebne procedure razmjene i zaštite biometrijskih i drugih ličnih podataka;
  • h)
    druga pitanja značajna za vođenje evidencije.

Član 23.Akti Agencije

(1) Na prijedlog direktora Agencije, Vijeće ministara donijet će, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, sljedeće akte:

  • a)
    Pravilnik o mjerama zaštite podataka i evidencija kao i odgovornosti u vezi sa zaštitom službene tajne;
  • b)
    Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija;
  • c)
    Pravilnik o popisu opreme i prijenosu vlasništva.

(2) Uz saglasnost Vijeća ministara, direktor Agencije donijet će, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, sljedeće akte:

  • a)
    Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Agencije;
  • b)
    Pravilnik o načinu pristupa evidencijama i razmjeni podataka.

(3) Direktor Agencije donijet će, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, sljedeće akte:

  • a)
    pravilnike o radu organa interne kontrole;
  • b)
    Pravilnik o tehničkoj administraciji u Agenciji;
  • c)
    Pravilnik o administriranju mreže za prijenos podataka;
  • d)
    Pravilnik o standardima funkcioniranja Centra, kao i o svim drugim pitanjima značajnim za funkcioniranje Centra.
    • 18.
      Zakon o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01, 16/02, 32/07, 53/07, 56/08 i 18/12)

Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi:

Član 1. stav (4)

Lična karta je jedinstvena za sve državljane i važi na cijeloj teritoriji BiH.

Član 6. st. (1), (5), (6), (7) i (8)

Podaci o državljaninu Bosne i Hercegovine koji se evidentiraju prilikom podnošenja zahtjeva za ličnu kartu su:

  • 1.
    ime,
  • 2.
    prezime,
  • 3.
    datum rođenja,
  • 4.
    mjesto rođenja,
  • 5.
    općina prebivališta ili boravišta za raseljeno lice,
  • 6.
    spol,
  • 7.
    jedinstveni matični broj (u daljnjem tekstu: JMB),
  • 8.
    fotografija,
  • 9.
    potpis,
  • 10.
    otisci prstiju,
  • 11.
    državljanstvo BiH.

Obrazac lične karte sadrži elektronski memorijski element. Na elektronski memorijski element u procesu personalizacije pohranjuju se i kriptografski štite podaci iz st. 1. i 2. ovog člana, kao i oznaka za vrstu isprave kako bi se isprava mogla koristiti za putovanje van Bosne i Hercegovine, oznaka države, kao i drugi podaci u skladu sa standardima. Ako nije moguće izvršiti elektronsko preuzimanje otisaka prstiju od građana, onda se u memorijski elemenat upisuje oznaka da otisci prsta nisu preuzeti, kao i ime službenika nadležnog organa koji je preuzimao otiske prstiju i organ koji je izdao navedenu ličnu kartu. O načinu unosa podataka na elektronski memorijski element posebno uputstvo donosi direktor Agencije.

Državljaninu BiH može se na zahtjev izdati lična karta koja sadrži kvalificiranu potvrdu Agencije kao nadležnog ovjerioca. U kvalificiranoj potvrdi nalaze se podaci propisani Zakonom o elektronskom potpisu BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 91/06) i propisima donesenim na osnovu tog zakona.

Nadležni organi, definirani u članu 7. ovog zakona, dostavljaju elektronskim putem naloge za upis podataka u obrazac lične karte Agenciji. Agencija upisuje podatke u obrazac lične karte i uspostavlja skladište obrazaca ličnih karata na jednom mjestu u BiH.

Agencija donosi podzakonske akte da bi se osigurala odgovarajuća zaštita tih podataka, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i Zakonom o Agenciji.

Član 7. stav (1)

Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata u okviru svoje nadležnosti vrše u Federaciji BiH kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, u Republici Srpskoj Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a i u Brčko Distriktu BiH nadležni organ koji funkcionalno djeluje kao državna institucija (u daljnjem tekstu: nadležni organ).

Član 8. stav (3)

Lična karta može se preuzeti lično, preko opunomoćenika ili poštanskim putem. Način preuzimanja izabrat će državljanin prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte.

Član 23. stav (2)

Državljanin BiH može podnijeti zahtjev za izdavanje uvjerenja o činjenicama iz evidencija elektronskim putem preko portala nadležnih organa iz člana 7. ovog zakona sa sigurnim elektronskim potpisom ovjerenim kvalificiranom potvrdom, a u skladu s Uputstvom koje donosi Agencija, a nadležni organ traženo uvjerenje može dostaviti elektronskim ili pismenim putem kako to stranka u svom zahtjevu navede.

  • 19.
    Zakon o putnim ispravama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 4/97, 1/99, 9/99, 27/00, 32/00, 19/01, 47/04, 53/07, 15/08, 33/08 i 39/08 – ispravka i 60/13)

Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi:

Član 1.

Ovim zakonom propisuju se vrste i oblik putnih isprava Bosne i Hercegovine, organi nadležni za izdavanje putnih isprava, postupak izdavanja putnih isprava i centralna evidencija i personalizacija putnih isprava Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon).

Član 13. stav 1.

Nadležnosti za izdavanje putnih isprava:

Putne isprave utvrđene ovim zakonom izdaju slijedeći organi pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom, i to:

  • 1.
    Nadležni organi u entitetima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine;
  • 2.
    Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine;
  • 3.
    Ministarstvo vanjskih poslova BiH;
  • 4.
    Ministarstvo sigurnosti BiH.

Član 18. st. 1, 2. i 7.

Zahtjev za izdavanje putne isprave podnosi se lično, osim zahtjeva za izdavanje diplomatskog i službenog pasoša koji podnose nadležni organi Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta, kao i putnog lista za državljane Bosne i Hercegovine koji nadležni organ može izdati i po službenoj dužnosti.

Za maloljetna odnosno poslovno nesposobna lica zahtjev za izdavanje putnih isprava podnosi jedan od roditelja uz saglasnost drugog roditelja, odnosno drugi zakonski zastupnik.

Putna isprava može se preuzeti lično, posredstvom opunomoćenika i poštom, na način koji će biti propisan uputstvom koje donosi Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Član 19. stav 1.

Uz zahtjev za izdavanje putne isprave podnosilac zahtjeva daje na uvid ličnu kartu ili drugu javnu ispravu iz koje se može utvrditi identitet, prebivalište ili boravište za raseljeno lice, dokaz o plaćenoj cijeni putne isprave i dokaz o državljanstvu. Organ nadležan za vođenje centralne evidencije, u skladu sa zakonom koji regulira oblast centralne evidencije i razmjene podataka, propisat će načine elektronske provjere podataka sa zahtjeva.

Centralna evidencija

Član 26.

Nadležni organi definirani članom 13. ovog zakona dužni su da dostavljaju podatke u centralni registar Agencije.

Državljanin može podnijeti zahtjev za izdavanje uvjerenja o činjenicama iz evidencija elektronskim putem preko portala nadležnih organa.

Agencija pruža tehničku podršku nadležnim organima za vršenje aktivnosti iz stava 2. ovog člana, o čemu donosi posebno uputstvo.

Član 28. stav 1.

Organ koje vodi centralnu evidenciju putnih isprava nadležan je za personalizaciju i skladištenje putnih isprava, diplomatskih putnih isprava i službenih putnih isprava. Organ koji vodi centralnu evidenciju putnih isprava nadležan je za nabavku i održavanje opreme za unošenje ličnih podataka u obrasce putnih isprava, opreme za centralnu evidenciju i skladištenje obrazaca putnih isprava.

  • 20.
    Zakon o jedinstvenom matičnom broju ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01, 63/08, 63/11 – odluka USBiH, 103/11, 11/13 – rješenje USBiH, 87/13 i 84/15)

Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi:

Član 3. stav (1)

Određivanje, poništavanje i zamjenu JMB u okviru svoje nadležnosti vrše u Federaciji BiH kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, u Republici Srpskoj Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a i u Brčko Distriktu BiH nadležni organ koji funkcionalno djeluje kao državna institucija (u daljnjem tekstu: nadležni organ).

Član 26a.

Državljanin može podnijeti zahtjev za izdavanje uvjerenja o činjenicama iz evidencija elektronskim putem preko portala nadležnih organa iz člana 3. ovog zakona sa sigurnim elektronskim potpisom ovjerenim kvalificiranom potvrdom koju izdaje Agencija shodno Zakonu o Agenciji, a nadležni organ traženo uvjerenje može dostaviti elektronskim ili pismenim putem kako to stranka u svom zahtjevu navede.

Nadležni organ će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje uvjerenja ako utvrdi da elektronski potpis nije u skladu sa zakonskim uslovima.

Agencija pruža tehničku podršku nadležnim organima iz člana 3. Zakona u vršenju aktivnosti iz stava 1. ovog člana, o čemu donosi posebno uputstvo. Na ovaj način mogu se tražiti samo uvjerenja oslobođena od plaćanja takse.

Poglavlje X - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 55.

Agencija vrši nadzor nad provođenjem ovog zakona tako što:

  • a)
    kontroliše zakonitost upravnih akata i radnji nadležnih organa;
  • b)
    predlaže i pokreće postupak ocjene zakonitosti upravnih akata nadležnih organa;
  • c)
    nalaže nadležnom organu izvršenje obaveza utvrđenih ovim zakonom;
  • d)
    donosi uputstva i instrukcije za postupanje nadležnih organa.

U roku od 30 dana od dana objavljivanja ovoga zakona u "Službenom glasniku BiH" Agencija donosi podzakonske akte kojima uređuje:

  • a)
    formu obrasca i način izdavanja, poništavanja i zamjene JMB;
  • b)
    raspored i način definisanja raspona cifara V grupe JMB;
  • c)
    nadzor nad provođenjem ovog zakona;
  • d)
    određivanje kontrolnog broja JMB u skladu sa članom 7. ovog zakona;
  • e)
    sva ostala pitanja neophodna za provođenje ovog zakona.

U roku od 90 dana od dana objavljivanja ovog zakona u "Službenom glasniku BiH" Agencija donosi podzakonski akt iz člana 26a. ovog zakona.

  • 21.
    Zakon o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 32/01, 56/08 i 58/15)

Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi:

Član 5. stav (1)

Prijavljivanje i odjavljivanje prebivališta, kao i adrese stanovanja u okviru svoje nadležnosti vrše u Federaciji BiH kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, u Republici Srpskoj Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske i u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine nadležni organ koji funkcionalno djeluje kao državna institucija (u daljnjem tekstu: nadležni organ).

Član 7a.

Državljanin BiH može prijaviti, odnosno odjaviti prebivalište ili boravište i adresu stanovanja elektronskim putem kod nadležnih organa iz člana 5. stav 1. Zakona (u daljnjem tekstu: nadležni organi) sa sigurnim elektronskim potpisom ovjerenim kvalificiranom potvrdom, a u skladu s uputstvom koje donosi Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija).

Nadležni organ će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje uvjerenja, ako utvrdi da elektronski potpis nije u skladu sa zakonskim uslovima.

Ako se u postupku provjere dokaza o pravu na prebivalište utvrdi da stranka nije dala tačne i istinite podatke, nadležni organ će rješenjem odbiti zahtjev za prijavu, odnosno odjavu prebivališta ili boravišta i adrese stanovanja.