USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o dopustivosti i meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U-36/25, rješavajući zahtjev Suda Bosne i Hercegovine (sutkinja Nada Papo), na temelju članka VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka b) i članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Valerija Galić, dopredsjednica Angelika Nußberger, dopredsjednica Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudac Marin Vukoja, sudac Larisa Velić, sutkinja na sjednici održanoj 24. rujna 2026. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odlučujući o zahtjevu Suda Bosne i Hercegovine (sutkinja Nada Papo) za ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20, 59/22, 20/25 i 30/25),
utvrđuje se da je Zakon o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20, 59/22, 20/25 i 30/25) u skladu sa člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa člankom 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOŽENJE I. Uvod
- 1.Sud Bosne i Hercegovine (sutkinja Nada Papo; u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) podnio je 31. listopada 2025. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20, 59/22, 20/25 i 30/25; u daljnjem tekstu: Zakon o plaćama) s odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u svezi s odredbama članka 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), članka 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, kao i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (u daljnjem tekstu: Međunarodni pakt).
II. Postupak pred Ustavnim sudom
- 2.Na temelju članka 23. stavak (2) Pravila Ustavnog suda, od Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Dom naroda) i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zastupnički dom) zatraženo je 5. i 6. svibnja 2025. godine da dostave odgovore na zahtjev u roku od 30 dana od prijema dopisa.
- 3.Zastupnički dom je odgovor na zahtjev dostavio 30. lipnja 2026. godine, a Dom naroda 4. lipnja 2026. godine.
III. Zahtjev a) Predmet povodom kojeg je zahtjev pokrenut
- 4.Podnositelj zahtjeva je naveo da se pred tim sudom vodi parnični postupak u pravnoj stvari tužitelja S. K. i drugih (u daljnjem tekstu: tužitelji) protiv Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH), koju zastupa zakonski zastupnik Pravobraniteljstvo BiH (u daljnjem tekstu: Pravobraniteljstvo), radi utvrđenja diskriminacije. Tužbeni zahtjev glasi:
Utvrđuje se da je tužena, kontinuiranim neusklađivanjem i nekorigiranjem plaće tužiteljima na godišnjem nivou s rastom plaće u BiH, povrijedila pravo na jednako postupanje prema tužiteljima u odnosu na: uposlenike suce Ustavnog suda, predsjednika Ustavnog suda, suce Suda BiH, šefove odjela Suda BiH, predsjednika Suda BiH, tužitelje Tužiteljstva BiH, šefove odsjeka Tužiteljstva BiH, glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH, generalnog sekretara Ustavnog suda BiH, direktora Sekretarijata VSTV-a BiH, registrara Ustavnog suda BiH, registrara Suda BiH i zamjenika direktora Sekretarijata VSTV-a BiH, generalnog sekretara Suda BiH, sekretara Tužiteljstva BiH, disciplinskog tužitelja Sekretarijata VSTV-a BiH, šefove odjela Ustavnog suda BiH, više pravne savjetnike Ustavnog suda BiH, šefove odjela i više pravne savjetnike Sekretarijata VSTV-a BiH, pravne savjetnike Ustavnog suda BiH, pomoćnika generalnog sekretara Suda BiH, pravne savjetnike Suda BiH i pravne savjetnike i zamjenike šefova odjeljenja VSTV-a BiH, stručne saradnike Ustavnog suda BiH, stručne saradnike i sekretare odjeljenja Suda BiH, stručne saradnike/pomoćnike tužitelja u Tužiteljstvu BiH, pravnike/stručno osoblje Sekretarijata VSTV BiH, suce općinskih sudova, šefove odjeljenja općinskih sudova, predsjednike osnovnih sudova, predsjednike općinskih sudova, suce kantonalnih sudova, šefove odjeljenja kantonalnih sudova, predsjednike kantonalnih sudova, suce Vrhovnog suda Federacije BiH, šefove odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH, predsjednika Vrhovnog suda Federacije BiH, tužitelje kantonalnih tužiteljstava, šefove odsjeka kantonalnih tužiteljstava, zamjenike glavnog tužitelja kantonalnih tužiteljstava, glavne tužitelje kantonalnih tužiteljstava, tužitelje Tužiteljstva Federacije BiH, zamjenike glavnog tužitelja Tužiteljstva Federacije BiH, glavnog tužitelja Tužiteljstva Federacije BiH, stručne saradnike koji obavljaju sudačku funkciju, sudske stručne savjetnike u Vrhovnom sudu Federacije BiH kojima je pravo na uvećanje potvrđeno Odlukom Ustavnog suda BiH broj U-12/23 od 28. 09. 2023. godine; te sudske stručne saradnike u Kantonalnom sudu u Sarajevu koji su raspoređeni u sudska odjeljenja i obavljaju najsloženije poslove a kojima je pravo na uvećanje potvrđeno Odlukom Ustavnog suda BiH broj 0-7/24 od 19. 09. 2024. godine, pa se nalaže tuženoj da u roku od 15 dana računajući od dana pravomoćnosti ove presude izvrši radnje kojima se uklanja diskriminacija, tako što će tuženi uskladiti i korigirati plaće tužiteljima na godišnjem nivou sa rastom plaće u BiH, te tako što će tuženi nadoknaditi tužiteljima materijalnu štetu koja je nastala i koja se sastoji u razlici između isplaćene plaće i plaće koja bi bila isplaćena da je tužena prilikom obračuna i isplate plaća tužiteljima vršila usklađivanje i korigiranje te plaće sa rastom plaće u BiH, slijedom čega se nalaže tuženoj da na ime pretrpljene štete isplati tužiteljima odgovarajuće iznose uvećane za zakonske zatezne kamate.
Zabranjuje se tuženoj da na naprijed utvrđeni ili drugi sličan način vrši diskriminaciju tužitelja.
Obavezuje se tužena da tužiteljima nadoknadi troškove parničnog postupka, i sve naprijed navedeno izvrši u roku od 15 dana računajući od dana pravomoćnosti presude.
- 5.Iz činjenica predmeta proizlazi da su svi tužitelji pomoćnici pravobranitelja koji su imenovani na radno mjesto rukovodećeg državnog službenika – pomoćnik pravobranitelja, uz određivanje plaće i B6 platnog razreda. Tužitelji su naveli da im nije osigurano uvećanje plaće na način kako je to regulirano odredbom članka 6. Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim ustanovama na razini Bosne i Hercegovine, odnosno članka 6. Zakona o plaćama i drugim naknadama sudaca i tužitelja u Federaciji Bosne i Hercegovine, te članka 6. Zakona o plaćama i naknadama sudaca i javnih tužitelja u Republici Srpskoj, a to uvećanje se primjenjuje kako na tužitelje i suce tako i na druge uposlenike, zbog čega smatraju da su diskriminirani.
- 6.U tužbi su naveli da je Parlamentarna skupština BiH člankom 6. navedenih zakona propisala pravo na uvećanje plaće uposlenicima koji obavljaju iste, slične ili čak jednostavnije poslove nego tužitelji. Smatraju da to proizlazi iz članka 18. Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim ustanovama na razini Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da se "čl. 5–7., članak 8. st. 2., 4. i 5., članak 9. i čl. 11–15. primjenjuju na sve kategorije osoblja iz članka 17. Zakona o plaćama, pri čemu se članak 17. točka f. Zakona odnosi na pravne savjetnike Ustavnog suda, pomoćnika generalnog tajnika Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH), pravne savjetnike Suda BiH i pravne savjetnike i zamjenike šefova odjeljenja Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH (u daljnjem tekstu: VSTV)".
- 7.Dalje su naveli da je Ustavni sud donio Odluku broj U-12/23 od 28. rujna 2023. godine kojom je utvrdio da članak 20. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, u dijelu IV., u alineji kojom je propisano: "stručni sudski savjetnici u Vrhovnom sudu Federacije BiH", nije u skladu sa člankom II/4. Ustava BiH, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Istaknuli su da je u toj odluci Ustavni sud utvrdio da su pravni savjetnici Pravnog odjela u Sudu BiH adekvatna usporedna grupa u odnosu na stručne savjetnike u Vrhovnom sudu Federacije BiH i da je osporena odredba diskriminirajuća jer onemogućava da se plaća stručnih savjetnika u Vrhovnom sudu korigira za procent povećanja prosječne mjesečne neto plaće u BiH. Dakle, navode da je Ustavni sud, vezano za stručne savjetnike u Vrhovnom sudu koji obavljaju jednostavnije i manje odgovorne poslove nego tužitelji, utvrdio da su te osobe diskriminirane jer zakonodavac nije propisao uvećanje njihove plaće za procent uvećanja neto plaće na razini BiH. Dalje, tužitelji su u prilog svojoj tvrdnji da su diskriminirani ukazali na Odluku Ustavnog suda broj U-7/24 od 19. rujna 2024. godine donesenu u odnosu na sudske stručne suradnike u Kantonalnom sudu koji obavljaju najsloženije pravne poslove iz osnovne djelatnosti suda. Ukazali su i da je Ustavni sud u svojoj praksi kontinuirano utvrđivao diskriminaciju u situacijama kada su stručni suradnici u sudu ili tužiteljstvu samo zbog statusa različito tretirani u odnosu na suce, tužitelje, predsjednika suda ili glavnog tužitelja (odluke Ustavnog suda u predmetima br. U-7/12, U-29/13, U-22/22, AP-2985/19 i dr.).
- 8.Tužitelji su ukazali da su prava i obveze Pravobraniteljstva i njegovih uposlenika propisani Zakonom o Pravobraniteljstvu BiH. Člankom 2. stavak 1. navedenog Zakona propisano je da funkciju Pravobraniteljstva u skladu s Ustavom BiH i na temelju zakona BiH vrše pravobranitelj, dva zamjenika i više pomoćnika pravobranitelja. U stavku 7. članka 2. propisano je da pomoćnici pravobranitelja pred sudom i drugim organima imaju ovlasti koje im odredi pravobranitelj. S obzirom na to, samo pomoćnici pravobranitelja i njegovi zamjenici zastupaju i poduzimaju sve pravne radnje i drže da je to općepoznato. Dalje, ukazali su da je Klasifikacijom djelatnosti BiH propisano da sudske i pravosudne djelatnosti čine djelatnost broj 84.23. Taj razred uključuje i savjetovanje i zastupanje u ime državnih organa, tumačenje zakona i druge radnje koje poduzima pravobraniteljstvo. Ukazali su i da, pored toga što je razredom 84.23 obuhvaćena djelatnost ne samo suda već i tužiteljstva i pravobraniteljstva, sličnost između tih organa postoji i u odnosu na uvjete koji su propisani za rad u tim organima. U svezi s tim, naveli su da je člankom 3. stavak 2. Zakona o Pravobraniteljstvu propisano da "za pomoćnika pravobranitelja može biti imenovan državljanin BiH koji je diplomirani pravnik i ima položen pravosudni ispit i iskustvo u radu u pravosudnim organima, advokaturi i drugim državnim organima, poduzećima (društvima) i drugim pravnim osobama u trajanju od najmanje pet godina nakon položenog pravosudnog ispita, koji je radeći u tim organima i pravnim osobama stekao visok ugled pravnog stručnjaka".
- 9.Dalje, tužitelji su ukazali na odredbe Zakona o VSTV-u kojima su propisani uvjeti za imenovanje na poziciju sudaca okružnih sudova u Republici Srpskoj i kantonalnih sudova u Federaciji BiH (najmanje pet godina iskustva u radu kao suci, tužitelji, odvjetnici ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita). Osim toga, pozvali su se i na odredbe koje se odnose na uvjete propisane za suce osnovnih sudova u Republici Srpskoj, Osnovnog suda Brčko distrikta BiH te općinskih sudova u Federaciji BiH, kao i na odredbe koje se odnose na okružne i kantonalne glavne tužitelje i zamjenike glavnog tužitelja, kao i glavnog tužitelja i zamjenika glavnog tužitelja Tužiteljstva Brčko distrikta BiH. U svezi s tim su istaknuli da, za razliku od sudaca kantonalnih i okružnih sudova te okružnih i kantonalnih tužiteljstava koji moraju imati isti broj godina iskustva kao i pomoćnici pravobranitelja, suci općinskog suda i osnovnog suda mogu imati dvije godine manje iskustva za imenovanje, što se odnosi i na stručne suradnike. Stoga tužitelji smatraju da pored toga što usporedna grupa u odnosu na pitanje koje je predmet ovog spora mogu biti (pored ostalog) suci kantonalnih, okružnih, općinskih i osnovnih sudova, to mogu biti i stručni savjetnici i suradnici u sudu i u tužiteljstvu, ali i pravnici, odnosno stručno osoblje Tajništva VSTV-a koji ne obavljaju pravosudnu funkciju.
- 10.Dalje, tužitelji su ukazali da je odredbom članka 13. Zakona o Pravobraniteljstvu BiH propisana nadležnost Pravobraniteljstva, i to da "Pravobraniteljstvo vrši poslove pravnog savjetovanja i zakonskog zastupanja BiH pred sudovima i drugim organima u BiH i inozemstvu, vrši poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa BiH, njezinih institucija i drugih organizacija BiH koje se financiraju iz proračuna institucija BiH, zastupa Vijeće ministara BiH pred Ustavnim sudom BiH i dr.".
- 11.U tom smislu, u odnosu na usporedne kategorije tužitelji su ukazali na opis poslova pravnih savjetnika u Ustavnom sudu. Također, ukazali su da je Pravilnikom o radu Suda BiH u članku 37. stavak 2. točka 2. propisano da će se "osnovna mjesečna plaća utvrđena ovim stavkom korigirati na godišnjoj osnovi za procent povećanja prosječne neto plaće u BiH, u skladu sa Zakonom, uz napomenu da se ta odredba odnosi na registrara, generalnog tajnika, pomoćnika generalnog tajnika, pravne savjetnike, rukovoditelje odjela i dr.". Ukazali su i na odredbe tog Pravilnika kojima je propisan opis poslova uposlenika u Pravnom odjelu, i to pravnih savjetnika i stručnih suradnika, generalnog tajnika Suda BiH, te tajnika odjeljenjā u Sudu BiH. Nadalje, tužitelji su ukazali na odredbe Pravilnika o unutarnjoj organizaciji Tužiteljstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužiteljstvo BiH) kojima je propisan opis poslova uposlenika u Tužiteljstvu BiH, i to za pozicije stručnog savjetnika, suradnika, pravnika u Uredu šefa Kabineta glavnog tužitelja. Ukazano je i na odredbe Zakona o sudovima u Federaciji BiH i Zakona o sudovima RS kojima je propisan opis poslova stručnih suradnika u sudovima u Federaciji BiH i RS.
- 12.Na kraju, tužitelji su u tužbi naveli da je evidentno da pomoćnici pravobranitelja trebaju ispunjavati iste ili strože uvjete za rad u odnosu na suce općinskog, osnovnog, kantonalnog, te okružnog suda, odnosno stručne suradnike i savjetnike u sudovima i tužiteljstvima, te tužitelje kantonalnih i okružnih tužiteljstava. Ističu da je Parlamentarna skupština BiH donijela Zakon o plaćama kojim je propustila urediti pitanje visine plaće pomoćnika pravobranitelja, odnosno platni rang, tako da pomoćnici od dana stupanja na snagu tog Zakona pa do dana podnošenja tužbe primaju jednaku plaću kao i pomoćnik ministra. Međutim, za poziciju pomoćnika pravobranitelja nije propisano ni pravo na povećanje plaće, na koje pobrojane osobe iz usporednih grupa imaju pravo.
b) Navodi iz zahtjeva
- 13.Podnositelj zahtjeva smatra da bi postojala opasnost da se prekrše ustavna prava tužitelja u postupku ako bi prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu u ovom predmetu primjenjivao Zakon o plaćama. Stoga je predloženo da Ustavni sud, ako utvrdi neusklađenost Zakona o plaćama s Ustavom Bosne i Hercegovine i Europskom konvencijom, naloži Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da, u skladu sa člankom 61. stavak (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objave ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" uskladi spomenuti Zakon s odredbama članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju tako što će dopuniti Zakon u članku 11. odredbom koja tužiteljima osigurava traženo pravo.
c) Odgovori na zahtjev
- 14.Dom naroda je naveo da je Ustavnopravna komisija razmotrila zahtjev i jednoglasno odlučila da odluku o zahtjevu prepusti Ustavnom sudu.
- 15.Zastupnički dom je naveo da je Ustavnopravna komisija razmotrila zahtjev i konstatirala da je donijela Zakon o plaćama i da će odluku u konkretnom predmetu donijeti Ustavni sud.
IV. Relevantni propisi
- 16.Zakon o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20, 59/22, 20/25, 30/25 i 41/26)
Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:
Članak 1.Predmet
Ovim se Zakonom uređuju plaće i naknade zaposlenika, imenovanih i izabranih osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, koje se financiraju iz proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, izuzev plaća i naknada sudaca, tužitelja i određenih kategorija stručnog osoblja u pravosudnim institucijama koje se uređuju posebnim zakonom.
Članak 5.Plaća
(1) Plaće zaposlenika utvrđuju se u bruto i neto iznosu.
(2) Plaća u bruto iznosu obuhvaća netoplaću, poreze i doprinose.
(3) Plaća u neto iznosu sastoji se od osnovne plaće, dodatka na plaću i nagrade.
Članak 6.Utvrđivanje osnovne plaće
Osnovna plaća utvrđuje se množenjem osnovice za obračun plaće i pripadajućeg koeficijenta.
Članak 7. stavak (1)
(Osnovica za obračun plaća)
(1) Osnovicu za obračun plaće podzakonskim aktom utvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, s tim što ona ne može biti manja od 50% prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini iskazane na godišnjoj razini za kalendarsku godinu koja dvije fiskalne godine prethodi godini u kojoj će se osnovica primjenjivati. Osnovicu za obračun plaće Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje do 30. lipnja tekuće godine za iduću godinu.
Članak 11.Platni razredi i koeficijenti za državne službenike
|
Radno mjesto |
Koeficijenti |
|||||||
|
Nulti |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
||
|
B1 |
Stručni suradnik |
2,30 |
2,37 |
2,40 |
2,45 |
2,48 |
2,53 |
2,57 |
|
B2 |
Viši stručni suradnik |
2,55 |
2,60 |
2,65 |
2,70 |
2,73 |
2,80 |
2,90 |
|
B3 |
Stručni savjetnik |
2,93 |
3,00 |
3,10 |
3,20 |
3,30 |
3,40 |
3,48 |
|
B4 |
Voditelj odsjeka, voditelj skupine u Upravi za neizravno oporezivanje BiH |
3,25 |
3,35 |
3,50 |
3,70 |
3,90 |
4,10 |
4,25 |
|
B5 |
Pomoćnik voditelja upravne organizacije, tajnik upravne organizacije, voditelj osnovne organizacijske jedinice Predsjedništva BiH, voditelj odsjeka u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, voditelj jedinice unutarnje revizije |
3,55 |
3,67 |
3,79 |
3,91 |
4,04 |
4,18 |
4,31 |
|
B6 |
Pomoćnik ministra |
4,20 |
4,35 |
4,50 |
4,65 |
4,80 |
4,95 |
5,05 |
|
B7 |
Tajnik ministarstva, zamjenik voditelja upravne organizacije, tajnik s posebnim zadatkom, tajnik u Predsjedništvu BiH |
4,50 |
4,65 |
4,80 |
4,96 |
5,11 |
5,30 |
5,46 |
|
B8 |
Ravnatelj upravne organizacije, ravnatelj stalnog tijela Vijeća ministara BiH, pomoćnik ravnatelja Uprave za neizravno oporezivanje BiH |
5,51 |
5,69 |
5,88 |
6,07 |
6,28 |
6,48 |
6,70 |
|
B9 |
Glavni tajnik Predsjedništva BiH |
6,50 |
17. Odluka o visini osnovice za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2026. godinu ("Službene novine BiH" broj 48/25) u relevantnom dijelu glasi:
Članak 1.Predmet Odluke
Ovom Odlukom utvrđuje se visina osnovice za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2026. godinu.
Članak 2.Visina osnovice
Osnovica za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2026. godinu utvrđuje se u iznosu od 690,86 KM.
- 18.Odluka o visini osnovice za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu ("Službene novine BiH" broj 89/24) u relevantnom dijelu glasi:
Članak 1.Predmet Odluke
Ovom Odlukom utvrđuje se visina osnovice za obračun plaće uposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu sukladno članku 7. stavak (1) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.
Članak 2.Visina osnovice
Osnovica za obračun plaće uposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu utvrđuje se u iznosu od 631,50 KM.
- 19.Odluka o visini osnovice za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2024. godinu ("Službene novine Bosne i Hercegovine" broj 52/24) u relevantnom dijelu glasi:
Članak 1.Predmet Odluke
Ovom Odlukom utvrđuje se visina osnovice za obračun plaće uposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2024. godinu sukladno članku 7. stavak (1) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.
Članak 2.Visina osnovice
Osnovica za obračun plaće uposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2024. godinu utvrđuje se u iznosu od 600,00 KM.
- 20.Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim ustanovama na razini Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05, 32/07, 17/13 – odluka USBiH, 5/14 – rješenje USBiH, 40/14 – odluka USBiH, 48/15 – rješenje USBiH, 77/20, 9/23 – odluka USBiH, 29/23 – odluka USBiH, 68/24 – odluka USBiH, 79/24 i 6/25 – odluka USBiH) u relevantnom dijelu glasi:
Članak 1.Okvir Zakona
Ovim Zakonom utvrđuju se plaće, naknade i određena materijalna prava sudaca i tužitelja i određenih kategorija stručnog osoblja u pravosudnim ustanovama na razini Bosne i Hercegovine.
Članak 6.Reguliranje osnovne mjesečne plaće
- 1.Plaće propisane člankom 2., 3. i 4. ovog Zakona neće se povećavati sve dok prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne ili ne pređe iznos od 800 KM.
- 2.Počevši od godine koja uslijedi nakon godine u kojoj prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu po prvi put dostigne ili pređe iznos od 800 KM, osnovna mjesečna plaća sudaca i tužitelja propisana člankom 2. odnosno 3. i 4. će se godišnje korigirati za procenat povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini.
- 3.Procenat povećanja iz stavka 2. ovog članka izračunat će se tako što će se uporediti prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini za kalendarsku godinu sa prosječnom mjesečnom neto plaćom u Bosni i Hercegovini iz prethodne kalendarske godine.
- 4.U slučaju da se u nekoj godini prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu smanji, osnovna mjesečna plaća sudaca i tužitelja ostaje ista i neće se ponovo povećavati sve dok prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne najvišu razinu od prvog povećanja plaća sukladno stavku 2. ovog članka. Nakon toga, plaće sudaca i tužitelja se povećavaju sukladno stavku 2. ovog članka.
- 5.Prosječna mjesečna neto plaća je ona plaća koju objavi Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
- 21.Zakon o plaćama i drugim naknadama sudaca i tužitelja u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" br. 72/05, 22/09, 55/13, 27/12 – odluka USFBiH i 55/13, 55/17 – odluka USFBiH, 90/21 – odluka USBiH, 64/22 – rješenje USBiH i 61/22) u relevantnom dijelu glasi:
Članak 1.
Okvir Zakona
Ovim Zakonom utvrđuju se plaće, naknade i druga materijalna prava sudaca, tužitelja i stručnih suradnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Članak 6.
Reguliranje osnovne mjesečne plaće
- 1.Plaće propisane člankom 2., 3. i 4. ovog Zakona neće se povećavati sve dok prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne ili ne pređe iznos od 800 KM.
- 2.Počevši od godine koja uslijedi nakon godine u kojoj prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu po prvi put dostigne ili pređe iznos od 800 KM, osnovna mjesečna plaća sudaca i tužitelja i stručnih suradnika propisana člankom 2., 3. odnosno 4. će se godišnje korigovati za procenat povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini.
- 3.Procenat povećanja iz stavka 2. ovog članka izračunat će se tako što će se usporediti prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini za kalendarsku godinu sa prosječnom mjesečnom neto plaćom u Bosni i Hercegovini iz prethodne kalendarske godine.
- 4.U slučaju da se u nekoj godini prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu smanji, osnovna mjesečna plaća sudaca, tužitelja i stručnih suradnika iz članka 4. ovog Zakona ostaje ista i neće se ponovo povećavati sve dok prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne najvišu razinu od prvog povećanja plaća sukladno stavku 2. ovog članka. Nakon toga, plaće sudaca, tužitelja i stručnih suradnika iz članka 4. ovoga Zakona se povećavaju sukladno stavku 2. ovog članka.
- 5.Prosječna mjesečna neto plaća za kalendarsku godinu bit će ona plaća koja bude objavljena od strane Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
- 22.Zakon o plaćama i naknadama sudaca i javnih tužitelja u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik RS" br. 56/22, 43/23 – odluka USRS i "Službeni glasnik BiH" broj 36/25 – odluka USBiH) u relevantnom dijelu glasi:
Članak 1.
Ovim zakonom utvrđuju se plaće, naknade i materijalna prava sudaca i javnih tužitelja u Republici Srpskoj.
Članak 6.
(1) Plaće iz čl. 2. i 3. ovog zakona neće se povećavati sve dok prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Srpskoj izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne ili ne bude veća od 1.625 KM.
(2) Počev od godine koja uslijedi nakon godine u kojoj prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Srpskoj izračunata za kalendarsku godinu prvi put dostigne ili bude veća od 1.625 KM, osnovna mjesečna plaća sudaca i tužitelja propisana čl. 2. i 3. ovog zakona će se godišnje povećati za procenat povećanja prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Srpskoj.
(3) Procenat povećanja iz stavka 2. ovog članka izračunava se tako što se uporedi prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Srpskoj za kalendarsku godinu sa prosječnom mjesečnom bruto plaćom u Republici Srpskoj iz prethodne kalendarske godine.
(4) U slučaju da se u nekoj godini prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Srpskoj izračunata za kalendarsku godinu smanji, osnovna mjesečna plaća sudaca i tužitelja ostaje ista i neće se ponovo povećati sve dok prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Srpskoj izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne najviši nivo od prvog povećanja plaća u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, a nakon toga, plaće sudaca i tužitelja se povećavaju u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(5) Prosječna mjesečna bruto plaća za kalendarsku godinu je ona plaća koju objavi Republički zavod za statistiku.
- 23.Zakon o Pravobraniteljstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 8/02, 10/02 – ispravak, 44/04, 102/09 i 47/14)
Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:
Članak 1. stavak (1)
Osnivanje
- 1.Da bi se osigurala mogućnost da država Bosna i Hercegovina raspolaže efikasnom zakonskom zaštitom i zastupanjem glede zaštite njezinih Ustavom utvrđenih nadležnosti, interesa i prava osniva se Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Pravobraniteljstvo).
Članak 3. stavak (2)
Uvjeti za obnašanje dužnosti pravobranitelja, njegovih zamjenika i pomoćnika
- 2.Za pomoćnika pravobranitelja može biti imenovan državljanin Bosne i Hercegovine koji je diplomirani pravnik i ima položen pravosudni ispit i iskustvo u radu u pravosudnim organima, advokaturi i drugim državnim organima, poduzećima (društvima) i drugim pravnim osobama u trajanju od najmanje pet godina nakon položenog pravosudnog ispita, koji je, radeći u tim organima i pravnim osobama stekao visok ugled pravnog stručnjaka.
Članak 8.
Prestanak dužnosti pomoćnika pravobranitelja
Imenovanje pomoćnika pravobranitelja, prava, obveze, odgovornosti, prestanak rada, plaće i druga materijalna primanja, kao i druga statusna pitanja, te sprečavanje sukoba interesa u obavljanju dužnosti ovih državnih službenika, uređuju se Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/02, 19/02, 8/03 i 35/03).
Članak 13.
Nadležnosti Pravobraniteljstva
- 1.Pravobraniteljstvo vrši poslove pravnog savjetovanja i zakonskog zastupanja Bosne i Hercegovine, pred sudovima i drugim tijelima u Bosni i Hercegovini i inozemstvu.
- 2.Pravobraniteljstvo vrši poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Bosne i Hercegovine, njezinih institucija, i drugih organizacija Bosne i Hercegovine koje se financiraju iz proračuna institucija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: i drugih organizacija Bosne i Hercegovine).
- 3.Pravobraniteljstvo zastupa Vijeće ministara Bosne i Hercegovine pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
- 4.Poslove zastupanja Bosne i Hercegovine i institucija iz stavka 2. ovog članka Pravobraniteljstvo naročito, i bez oduzimanja od prethodne opće odredbe, vrši pred Sudom Bosne i Hercegovine, i institucijama Bosne i Hercegovine u upravnom postupku, pred sudovima i drugim organima u entitetima, kao i pred Sudom Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i organima uprave u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine u upravnim stvarima, sukladno zakonu Bosne i Hercegovine.
- 5.Pravobraniteljstvo može zastupati pravne osobe iz stavka 2. ovog članka koja su tužene u upravnom sporu, ako ga one na to ovlaste.
- 6.Pravobraniteljstvo zastupa Bosnu i Hercegovinu, njezine institucije i druge organizacije iz stavka 2. ovoga članka i pred međunarodnim sudovima, sudovima drugih država, međunarodnim arbitražama i organima drugih država, i pred arbitražom koja je predviđena člankom VIII. Sporazuma između država članica Sjevernoatlantskog ugovora o pravnom položaju njihovih snaga, odnosno Sporazuma između država članica Sjevernoatlantskog ugovora i ostalih država koje sudjeluju u Partnerstvu za mir o pravnom položaju njihovih snaga (PfP/NATO SOFA).
- 7.Ako po propisima strane države Pravobraniteljstvo ne može neposredno zastupati Bosnu i Hercegovinu, njene institucije i organizacije iz stavka 2. ovoga članka pred arbitražama, tribunalima i drugim državnim organima i organizacijama, Vijeće ministara će ovlastiti osobu koja će vršiti zastupanje, sukladno propisima te države.
- 8.Pravobraniteljstvo, po njihovom zahtjevu, može zastupati i entitete Bosne i Hercegovine - Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku (u daljnjem tekstu: entiteti) i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine pred inozemnim sudovima, arbitražama, tribunalima i drugim inozemnim državnim organima i organizacijama.
- 9.Ako Pravobraniteljstvo treba po zakonu zastupati stranke čiji su interesi u suprotnosti, a jedna od njih je Bosna i Hercegovina, Pravobraniteljstvo zastupa Bosnu i Hercegovinu.
- 10.U slučaju da Pravobraniteljstvo treba po zakonu zastupati stranke čiji su interesi u suprotnosti, a nijedna od tih stranaka nije Bosna i Hercegovina, Pravobraniteljstvo neće zastupati nijednu stranku.
- 11.U vršenju poslova zastupanja Pravobraniteljstvo je ovlašteno preduzimati sve radnje koje preduzima stranka u postupku, sukladno zakonima Bosne i Hercegovine, zakonima entiteta i zakonima Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
- 12.Institucije Bosne i Hercegovine i druge organizacije iz stavka 2. ovoga članka dužne su blagovremeno obavijestiti Pravobraniteljstvo o slučajevima u kojima je ono ovlašteno da ih zastupa i ulaže pravna sredstva i preduzima druge zakonom određene pravne radnje i da mu dostave svu potrebnu dokumentaciju.
- 13.Pravobraniteljstvo preduzima pravne radnje i sredstva za ostvarivanje dužnosti iz stava 2. ovog članka i na vlastitu inicijativu.
- 14.Pravobraniteljstvo pruža stručnu pomoć institucijama Bosne i Hercegovine, javnim agencijama, javnim korporacijama i drugim organizacijama Bosne i Hercegovine, utvrđenim zakonom Bosne i Hercegovine u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja i daje mišljenja u svezi s zaključivanjem ugovora imovinsko-pravne prirode (u daljnjem tekstu: mišljenja).
- 15.Institucije i organizacije iz stavka 2. ovog članka dužne su pribaviti mišljenje Pravobraniteljstva prije zaključenja ugovora o kupoprodaji, zamjeni, zakupu, prijenosu na privremeno ili trajno korištenje stvari, uz naknadu ili bez naknade, ugovora o koncesiji, ugovora o građenju i udruživanju sredstava za građenje, kao i drugih ugovora kojima se raspolaže stvarima, odnosno materijalnim pravima ili pribavljaju stvari u svojini Bosne i Hercegovine osim ako je vrijednost predmeta takvog ugovora ispod vrijednosti od 10.000,00 KM.
- 16.Zaključeni ugovor imovinsko-pravne prirode pravne osobe iz stavka 15. ovog članka dužne su dostaviti Pravobraniteljstvu u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora.
- 17.Ako Pravobraniteljstvo smatra da je zaključeni ugovor ništavan, podnijet će nadležnome sudu tužbu za utvrđivanje ništavnosti, a u slučaju da ugovorena cijena ne odgovara prometnoj vrijednosti - tužbu za raskid ili izmjenu ugovora.
- 18.Na traženje pravobraniteljstava u entitetima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, Pravobraniteljstvo daje mišljenje o imovinsko-pravnim ugovorima koje entiteti i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine i njihovi organi namjeravaju zaključiti s inozemnim pravnim osobama.
- 19.U postupku donošenja zakona i drugih propisa kojima se uređuju imovinsko-pravni odnosi, a stiču prava i stvaraju obveze prema stvarima u vlasništvu Bosne i Hercegovine, obvezno se pribavlja mišljenje Pravobraniteljstva.
- 20.Pravobraniteljstvo smatra da ne treba pokrenuti postupak pred sudom ili drugim tijelom ili treba povući tužbu ili se odreći tužbenog zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke ili zaključiti poravnanje, zatražit će se od subjekta kojeg zastupa stav o daljnjem postupku. Ako se ne postigne suglasnost u mišljenju ili ako subjekt koji je zastupan ne odgovori u određenom roku, konačnu odluku donosi Kolegij Pravobraniteljstva i o tome obavještava subjekt koji zastupa.
Članak 14. stavak (1)
Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu
- 1.Radni odnos državnog službenika i uposlenika u Pravobraniteljstvu uređuje se Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ili Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 26/04, 7/05 i 48/05).
Članak 16.
Propisi o djelatnim odnosima uposlenika
Propisi Bosne i Hercegovine o djelatnim odnosima uposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine shodno se primjenjuju i na uposlenike Pravobraniteljstva, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
- 24.Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 29/00, 16/02, 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 4/04, 9/04, 35/04, 61/04 i 32/07, 49/09 – prečišćeni tekst, 74/09 – ispravak i 97/09) u relevantnom dijelu glasi:
NADLEŽNOST
Članak 7.Kaznena nadležnost
(1) Sud je nadležan za kaznena djela utvrđena Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine i drugim zakonima Bosne i Hercegovine.