Samostalni sindikat radnika komunalne privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine
Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti komunalne privrede za teritoriju FBiH
Na osnovu člana 112. a u skladu sa članom 113. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05), Samostalni sindikat radnika komunalne privrede u FBiH i Udruženje poslodavaca komunalne privrede u FBiH, u daljnjem tekstu: ugovorne strane zaključile su:
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI KOMUNALNE PRIVREDE ZA TERITORIJU FBIH
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obaveze zaposlenika i poslodavaca u oblasti komunalne privrede na teritoriji FBiH o sljedećim pitanjima:
opće odredbe, zasnivanje radnog odnosa, probni rad, pripravnici i volonteri, radno vrijeme, odmor i odsustva, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad, zaštita zaposlenika, plaće i naknade plaća, materijalna prava zaposlenika, izumi i tehnička unapređenja, naknada štete, prestanak ugovora o radu, učešće zaposlenika u odlučivanju, djelovanje sindikata, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i načelo socijalnog mira, pravo zaposlenika na štrajk, nadzor i završne odredbe.
Član 2.
Poslodavac u smislu ovog ugovora je fizičko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao na osnovu Ugovora o radu iz oblasti komunalne privrede u FBiH, u djelatnostima:
- -snabdijevanje pitkom vodom
- -odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda
- -snabdijevanje prirodnim gasom
- -snabdijevanje toplotnom energijom
- -obavljanje javnog prevoza putnika
- -prikupljanje i odvoz komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponiju
- -odlaganje komunalnog otpada
- -održavanje javnih parking prostora i javnih garaža
- -obavljanje pogrebnih poslova
- -tržnice i pijace na malo
- -odvođenje atmosferskih voda
- -održavanje čistoće na javnim površinama
- -održavanje javnih površina
- -održavanje grobalja
- -održavanje javne rasvjete
- -obavljanje kafilerijske usluge
- -dekorisanje
- -održavanje javnih česmi i fontana, javnih kupatila i javnih nužnika
- -održavanje javnih satova
Zaposlenik je fizičko lice koje u radnom odnosu lično obavlja određene poslove za poslodavca i po tom osnovu ostvaruje prava u skladu sa zakonom, propisom kantona, općine, ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Član 3.
Ovaj ugovor se primjenjuje na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Kolektivni ugovor je obavezujući za sve poslodavce iz oblasti komunalne privrede bez obzira na strukturu kapitala a u skladu sa članom 2. stav 2. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i na zaposlenike kod tih poslodavaca.
Član 4.
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u pravilniku o radu i ugovoru o radu.
Član 5.
Pravilnik o radu i ugovor o radu moraju biti u skladu sa ovim ugovorom.
Ako bi u pravilniku o radu i ugovoru o radu prava zaposlenika bila manja od prava utvrđenih ovim ugovorom, onda se neposredno primjenjuju odredbe ovog ugovora.
Član 6.
Ugovorne strane dužne su pridržavati se odredaba ovog ugovora i otkloniti sve radnje koje onemogućavaju njegovo izvršenje.
II - ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Član 7.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim zaposlenikom donosi poslodavac.
Prilikom popune upražnjenih radnih mjesta u preduzeću poslodavac će ponuditi zaključivanje Ugovora o radu zaposleniku unutar preduzeća koji može obavljati te poslove.
Član 8.
Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika.
Ugovor o radu između poslodavca i zaposlenika se zaključuje na neodređeno i određeno vrijeme.
Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i mora sadržavati podatke o:
- -nazivu i sjedištu poslodavca
- -imenu, prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu zaposlenika
- -trajanju ugovora o radu
- -danu otpočinjanja rada
- -mjestu rada
- -radnom mjestu na kome se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova
- -dužini i rasporedu radnog vremena
- -plaći, dodacima na plaću, naknadama, te periodima isplate
- -trajanju godišnjeg odmora
- -otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati zaposlenik i poslodavac
- -druge podatke u vezi sa uslovima rada utvrđenim Kolektivnim ugovorom.
Umjesto podataka iz stava 3. tačka 7. do 11. ovog člana, može se, u ugovoru o radu, naznačiti odgovarajući zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, kojim su uređena ta pitanja.
Član 9.
Ugovor o radu može se zaključiti samo sa zaposlenikom koji ispunjava uslove radnog mjesta, za koje se zaključuje ugovor o radu, utvrđene pravilnikom o radu.
Član 10.
Poslodavac se obavezuje da neće ustupiti poslove iz registrirane djelatnosti preduzeća drugim pravnim ili fizičkim licima čije bi ustupanje izazvalo pomanjkanje poslova za zaposlenike tog preduzeća.
III - PROBNI RAD
Član 11.
Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Pravilnikom o radu utvrđuju se radna mjesta za koja se može ugovarati probni rad i vrijeme trajanja probnog rada koje ne može biti duže od šest mjeseci.
Član 12.
Zaposlenik na probnom radu za poslove na kojima je zaključio ugovor o radu treba pokazati svoje stručne i radne sposobnosti.
U slučaju da zaposlenik ne zadovolji na probnom radu ugovor o radu se otkazuje uz otkazni rok od 7 dana.
IV - PRIPRAVNICI I VOLONTERI
Član 13.
Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.
Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovao, radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad.
Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu dana ako zakonom ili propisom kantona nije drugačije određeno.
Član 14.
Program osposobljavanja pripravnika za samostalni rad izrađuje komisija od 3 člana, s tim da je jedan od članova komisije mentor pripravniku i mora imati najmanje isti stepen stručne spreme kao i pripravnik.
U skladu sa programom iz stava 1. ovog člana, rad pripravnika prati mentor.
Član 15.
Prije isteka pripravničkog staža, pripravnik polaže ispit pred Komisijom iz člana 14. stav 1. ovog ugovora o čemu se izdaje uvjerenje.
Volonterski rad
Član 16.
Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje, primiti na stručno osposobljavanje za samostalni rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
Period volonterskog rada iz stava 1. ovog člana računa se u pripravnički staž i u radno iskustvo kao uslov za rad na određenim poslovima.
Volonterski rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana ako zakonom nije drugačije određeno.
Ugovor o volonterskom radu zaključuje se u pisanoj formi.
Način i trajanje volonterskog rada i polaganje stručnog ispita uređuje se zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Licu za vrijeme obavljanja volonterskog rada osigurava se odmor u toku rada pod istim uslovima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
V- RADNO VRIJEME
Član 17.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 sati sedmično.
Poslodavac je obavezan izvršiti analizu radnih mjesta sa posebnim uslovima rada, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i utvrditi listu radnih mjesta na kojem zaposlenici imaju pravo na skraćeno radno vrijeme od 36 sati sedmično.
Analizom se moraju obavezno obuhvatiti sljedeća radna mjesta u komunalnoj privredi:
- -iznosači i utovarivači sanitarnih otpadaka
- -čistači i perači ulica
- -zaposlenici na deponijama smeća
- -zaposlenici u mrtvačnicama i ukopnici
- -zaposlenici na održavanju vodovodne i kanalizacione mreže
- -zaposlenici na održavanju mehanizacije za kanalizaciju
- -zaposlenici na cisternama za kanalizaciju (pročepljenja, odvoz fekalija i slivničarki)
- -zaposlenici na održavanju vrelovodne i toplovodne mreže, rukovaoci postrojenja i kotlova i šamoteri
- -zaposlenici na izradi i održavanju gasovodne mreže
- -zaposlenici koji opslužuju hlorne stanice
- -zaposlenici na obavljanju kafilerijskih poslova
- -zaposlenici koji obavljaju asfalterske poslove
- -zaposlenici koji rade na postavljanju, demontaži i punjenju akumulatora
- -zaposlenici koji rade na opsluživanju vozila gorivom i bošisti
- -varioci
- -lakireri
Član 18.
Za zaposlenike u dijelovima procesa rada koji ne iziskuju smjenski rad radna sedmica u pravilu traje 5 radnih dana. Poslodavci će svojom odlukom utvrditi početak i završetak radnog vremena.
Član 19.
Smjenskim radom u smislu odredbi ovog ugovora smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u smjenama.
Poslodavac će svojom odlukom utvrditi raspored radnog vremena, zavisno od potrebe posla, uslovima rada i mogućnostima organizovanja dolaska i odlaska zaposlenika na posao i sa posla.
Član 20.
U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca, obavezan je da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično.
Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavještava organ nadležan za poslove inspekcije rada kantona.
Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih zaposlenika.
Trudnica, majka odnosno usvojilac sa djetetom do tri godine života i samohrani roditelj odnosno usvojilac sa djetetom do šest godina života, može raditi prekovremno ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Inspekcija rada kantona zabranit će prekovremeni rad uveden suprotno stavovima 1.,2.,3. i 4. ovog člana.
Član 21.
Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog ovim ugovorom, ne može biti duže od 40 sati u sedmici.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Član 22.
Rad u vremenu između 22.00 sata uveče i 06.00 sati ujutro narednog dana smatra se noćnim radom.
Maloljetnim zaposlenicima zabranjen je rad noću.
VI - ODMORI I ODSUSTVA
Član 23.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima svakog radnog dana pravo na odmor (pauzu) od 30 minuta, koja ne može biti na početku i na kraju radnog vremena.
Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako zbog prirode posla mora raditi taj dan, osigurava mu se drugi dan odmora prema dogovoru poslodavca i zaposlenika.
Član 24.
Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, s tim što se kod utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora nedjelje, praznici i drugi neradni dani u skladu sa zakonom neće uračunavati u dane godišnjeg odmora.
Izuzetno zaposlenicima koji rade na poslovima na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju najmanje 30 radnih dana, što se reguliše pravilnikom o radu, a u skladu sa propisima o zaštiti na radu.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada u trajanju od 18 radnih dana.
Član 25.
Zaposlenicima se godišnji odmor u trajanju od 18 radnih dana uvećava po sljedećim osnovama i to:
- a)PO OSNOVU DUŽINE RADNOG STAŽA
- -od navršene 1 do 5 godina staža 1 dan
- -od navršenih 5 do 10 godina staža 2 dana
- -od navršenih 10 do 15 godina staža 4 dana
- -od navršenih 15 do 20 godina staža 6 dana
- -od navršenih 20 do 25 godina staža 8 dana
- -od navršenih 25 do 30 godina staža 10 dana
- -preko 30 godina staža 12 dana
- -
- b)PO OSNOVU USLOVA RADA
- -zaposlenicima sa skraćenim radnim vremenom i zaposlenicima koji rade u smjenama 2 dana
- -
- c)PO OSNOVU SOCIJALNO-ZDRAVSTVENOG STANJA
- -zaposlenicima invalidima rada i ratnim vojnim invalidima 2 dana
- -zaposleniku - majci koja ima dijete/djecu do 7 godina života i samohranom roditelju kod kojeg živi maloljetno dijete/djeca 2 dana
- -maloljetnom zaposleniku 4 dana
- -
Član 26.
Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela, s tim da se prvi dio koristi u neprekidnom trajanju od 12 radnih dana u toku kalendarske godine.
Ukoliko zaposlenik ne iskoristi cijeli godišnji odmor u toku jedne kalendarske godine, ima pravo preostali dio godišnjeg odmora iskoristiti najduže do 30. juna naredne godine.
Član 27.
Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos po odluci poslodavca, omogućit će mu se korištenje godišnjeg odmora u trajanju otkaznog roka, srazmjerno vremenu provedenom na radu u tekućoj godini.
Član 28.
Zaposlenik koji nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo za svaki navršeni mjesec dana rada 1 dan godišnjeg odmora.
Plaćeno odsustvo
Član 29.
Tokom kalendarske godine zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo od ukupno 7 radnih dana u slučaju:
- 1.sklapanja braka zaposlenika-ce 5 dana
- 2.sklapanje braka djeteta 3 dana
- 3.smrti roditelja, braće i sestara bračnog druga zaposlenika 3 dana
- 4.rođenja djeteta 5 dana
- 5.smrti supruga-ge ili djeteta 7 dana
- 6.smrti roditelja, braće i sestara zaposlenika 5 dana
- 7.u slučaju smrti unuka, djedova i baka 3 dana
- 8.traženja članova porodice nestalih u ratu 5 dana
- 9.u slučaju teže bolesti člana užeg domaćinstva 7 dana
- 10.u slučaju selidbe 2 dana
- 11.u slučaju stručnog usavršavanja u skladu sa potrebama preduzeća 5 dana
- 12.elementarnih nepogoda (požar, potres, poplave, snježne lavine, klizišta i sl.) 5 dana
- 13.upražnjavanje vjerskih, kulturnih, tradicijskih i ličnih potreba 2 dana
Dobrovoljni davalac krvi ima pravo na dva dana plaćenog odsustva nakon svakog davanja krvi.
Plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana može biti do 7 radnih dana u kalendarskoj godini, ali u slučajevima iz tačke 3., 5., 6. i 7. stav 1. ovog člana zaposleniku se ne može uskratiti pravo na korištenje preostalih dana čak i ako je u toku godine iskoristio svih 7 dana.
Neplaćeno odsustvo
Član 30.
Poslodavac može zaposleniku izuzetno na njegov pismeni i obrazloženi zahtjev odobriti neplaćeno odsustvo najduže do godinu dana, ukoliko to dozvoljava priroda posla i trenutna potreba poslodavca.
Izuzetno, poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku neplaćeno odsustvo 2 dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, kulturnih, tradicijskih i ličnih potreba.
Za vrijeme odsustva iz stava 1. i 2. ovog člana prava i obaveze zaposlenika koja se stiču na radu i po osnovu rada miruju.
VII - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD
Član 31.
Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja nove tehnologije ili nove organizacije rada omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.
Član 32.
Plan i program obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za rad, pri uvođenju nove tehnologije ili nove organizacije rada, donosi poslodavac uz prethodno obavljene konsultacije sa Vijećem zaposlenika, odnosno Sindikatom ako u preduzeću nije formirano Vijeće zaposlenika.
Prava i obaveze između poslodavca i zaposlenika koji se upućuje na obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje regulisat će se ugovorom.
VIII - ZAŠTITA ZAPOSLENIKA
Član 33.
Poslodavac je dužan zaposleniku obezbijediti zaštitu na radu, primjerenu tehničko-tehnološkim i naučnim dostignućima u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.
Poslodavac je dužan osigurati odvijanje procesa rada na način kojim se osigurava zaštita na radu i zaštita zdravlja zaposlenika.
Poslodavac je dužan voditi evidenciju propisanu odgovarajućim zakonima te preduzimati sve propisane mjere specifične zdravstvene zaštite sa ciljem očuvanja zdravlja zaposlenika.
Poslodavac je dužan u skladu sa propisima dostaviti Sindikatu godišnji izvještaj o zaštiti i sigurnosti na radu, koji se šalje inspekciji rada.
Član 34.
Zaposlenik je dužan pridržavati se i primjenjivati propisane mjere o zaštiti i sigurnosti pri radu kod poslodavca te upotrebljavati sva propisana sredstva za sigurnost i zaštitu na radu.
Zaposlenik ima pravo odbiti obavljanje poslova radnog mjesta na kojem postoji opasnost po zdravlje i život zaposlenika zbog neprovedenih propisanih mjera zaštite na radu o čemu je dužan odmah obavijestiti nadležnu inspekciju rada.
Zabranjeno je ugovaranje i isplata novčanih naknada zaposlenicima koji rade u štetnim i opasnim uslovima rada kao dodataka za neprimjenjivanje propisanih mjera zaštite na radu.
Član 35.
Poslodavac je dužan obezbijediti posebnu zaštitu žena i materinstva te maloljetnih zaposlenika u skladu sa Zakonom o radu, a što će se bliže regulisati pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
IX - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA
Član 36.
Za obavljeni rad zaposlenom kod poslodavca pripada plaća te ostala primanja u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i pravilnikom o radu.
Član 37.
Plaća se sastoji od osnovne plaće radnog mjesta na kojem zaposlenik radi, uvećanja plaće za radni staž, za rad u otežanim uslovima rada, po osnovu izvršenja poslova u obimu i kvaliteti koji je veći od uobičajenog i prosječnog (stimulativni dodatak), u skladu sa pravilnikom o radu.
Član 38.
Sredstva za plaće i druga primanja poslodavac je dužan obezbijediti i isplatiti zaposlenicima.
Plaća iz člana 37. ovog ugovora isplatit će se zaposleniku i u slučaju kada poslodavac ostvaruje poslovni gubitak.
Član 39.
Osnovna plaća zaposlenika za puno radno vrijeme i normalan učinak predstavlja najniži iznos plaće koju je poslodavac dužan isplatiti zaposleniku na radnom mjestu određene grupe složenosti i normalnih radnih uslova.
Član 40.
Ugovorne strane utvrđuju najnižu osnovnu mjesečnu plaću zaposlenika u komunalnoj privredi na osnovu bruto i neto satnice.
Bruto satnica sa doprinosima iz plaće, doprinosima na plaću i porezom na plaću ne može biti manja od 3,07 KM.
Najniža neto satnica ne može biti manja od 1,82 KM.
Najniža neto satnica usklađuje se tromjesečno sa porastom troškova života.
Usklađivanjem neto satnice na način iz prethodnog stava vrši Komisija iz člana 90. ovog ugovora i o tome u pisanoj formi obavještava potpisnike ovog ugovora.
Član 41.
Neto satnica je osnov za utvrđivanje najniže neto plaće koju poslodavac isplaćuje zaposleniku za puno radno vrijeme na poslovima najnižeg stepena složenosti.
Na osnovu najniže neto plaće utvrđene na način iz prethodnog stava utvrđuje se osnovna neto plaća zaposlenika po grupama složenosti, tako što se iznos najniže neto plaće množi sa koeficijentom one grupe u koju je zaposlenik raspoređen u skladu sa pravilnikom o radu.
Član 42.
Za zaposlenike u komunalnoj privredi utvrđuju se slijedeći koeficijenti grupa složenosti poslova:
I GRUPA
Obuhvata poslove nekvalifikovanih zaposlenika koji se obavljaju po najjednostavnijem postupku i sa najjednostavnijim sredstvima rada kao što su poslovi: održavanja higijene poslovnih prostorija i poslovi kurira.
Najniži koeficijent složenosti poslova iz ove grupe iznosi 1,00.
II GRUPA
Obuhvata poslove nekvalifikovanih i polukvalifikovanih zaposlenika raspoređenih na poslove i to: prikupljanje i utovar komunalnog otpada, zaposlenici na deponijama smeća, perači- čistači javnih površina, zaposlenici na uklanjanju snijega i leda, održavanje zelenih i rekreativnih površina, zaposlenici na obavljanju kafilerijskih usluga, zaposlenici na parking prostoru i garažama, poslovi pružanja pogrebnih usluga, poslovi na dekoraciji, pomoćni poslovi na uređenju ZOO vrtova, pomoćni poslovi na uređenju i čišćenju vodotoka, pomoćni poslovi na održavanju vodovodne i kanalizacione mreže, pomoćni poslovi na proizvodnji i distribuciji vode, pomoćni poslovi na proizvodnji i distribuciji toplote i gasa, pomoćni poslovi na održavanju toplovodnih i gasovodnih mreža, pomoćni poslovi na tržnicama i pijacama, dimnjačarski poslovi, pomoćni poslovi dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, poslovi na obezbjeđenju objekata i zaštite imovine i drugi slični pomoćni poslovi u komunalnim djelatnostima.
Najniži koeficijent složenosti poslova iz ove grupe iznosi 1,25.
III GRUPA
Obuhvata srednje složene poslove kvalifikovanih zaposlenika u proizvodnji i pružanju komunalnih usluga, uređenju i održavanju komunalnih objekata i poslove rukovanja sredstvima rada, mašinama i postrojenjima kao što su instalateri vodovoda i kanalizacije, grijanja i gasnog sistema, elektro instalateri, vozači motornih vozila, rukovaoci građevinskih mašina, razni zanatski poslovi na održavanju sredstava rada i komunalnih objekata, dimnjačari, pružanja usluga u javnoj higijeni i ostalim komunalnim djelatnostima.
Najniži koeficijent složenosti poslova iz ove grupe iznosi 2,00.
IV GRUPA
Obuhvata srednje složene i raznovrsnije poslove srednje stručne spreme vezane za pripremu i praćenje procesa rada uključujući i administrativno-tehničke poslove.
Najniži koeficijent složenosti poslova iz ove grupe iznosi 2,20.
V GRUPA
Obuhvata složene poslove srednje stručne spreme i visokokvalifikovanih zaposlenika u proizvodnji i pružanju komunalnih usluga uređenju i održavanju komunalnih objekata koji podrazumijevaju odgovarajući stepen specijalizacije u procesu rada.
Najniži koeficijent složenosti poslova iz ove grupe iznosi 2,90
VI GRUPA
Obuhvata složene i specijalizovane poslove vezane za organizaciono, operativno, administrativno i stručno vođenje radnih procesa, složene poslove na pripremi, praćenju i analiziranju procesa rada, poslove rukovođenja odgovarajućim organizacionim djelovima procesa rada i slično. Za obavljanje ovih poslova potrebna je viša školska sprema.
Najniži koeficijent složenosti poslova iz ove grupe iznosi 3,40.
VII GRUPA
Obuhvata složene poslove visoke stručne spreme, kao što su poslovi: organizacije, stručnog vođenja, pripreme, analize i kontrole rukovođenja procesa rada, pripreme stručnih prijedloga za unaprijeđenje procesa rada i slično.
Najniži koeficijent složenosti poslova iz ove grupe iznosi 3,80.
VIII GRUPA
Obuhvata najsloženije poslove visoke stručne spreme, magisterija i doktorata u organizovanju procesa rada komunalnih djelatnosti i rukovodnih poslova.
Najniži koeficijent složenosti poslova iz ove grupe iznosi 4,30.
Pravilnikom o radu preduzeća detaljnije se razrađuju grupe složenosti poslova s tim da ne mogu biti nepovoljnije od grupa složenosti utvrđenih ovim ugovorom.
Član 43.
U slučaju da poslodavac ne može obezbijediti isplatu plaća u skladu sa članom 42. ovog ugovora, plaće zaposlenika utvrđuju se korekcijom vrijednosti koeficijenata grupa složenosti poslova na bazi materijalnih mogućnosti preduzeća, uz saglasnost sindikalne organizacije u preduzeću.
Član 44.
Osnovna plaća se uvećava od 5-20% po osnovu uslova rada, za vrijeme kada zaposlenik obavlja poslove kojim je izložen većem fizičkom naporu i opasnostima od povređivanja, kao što su:
- -čišćenje javnih površina
- -čišćenje javnih WC
- -odvoz i deponovanje smeća
- -odvoz fekalija
- -rad u kafilerijama
- -iskop raka
- -održavanje i rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže
- -održavanje toplovodne i vrelovodne mreže
- -održavanje kotlovskih postrojenja i gasne mreže
- -asfalterski i slični poslovi
- -šalterski poslovi koji se u odnosu na gornje stavove umjesto 5% uvećavaju za 3%
Vrsta poslova i procenat povećanja plaće reguliše se Pravilnikom i Ugovorom o radu.
Član 45.
Zaposlenik ima pravo na povećanu osnovnu plaću:
- -za noćni rad najmanje 30%
- -za prekovremeni rad najmanje 30%
- -za rad na dane praznika, koji su po Zakonu neradni, najmanje 50%
- -za rad na dane sedmičnog odmora najmanje 20%
Dodaci iz stava 1. ovog člana se međusobno ne isključuju.
Član 46.
Stimulativni i destimulativni dio plaća zaposlenih kod poslodavca uredit će se pravilnikom o radu.
Naknade plaće
Član 47.
Zaposleniku za vrijeme korištenja: godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), pripada naknada plaće, što će se urediti pravilnikom o radu u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.
Član 48.
Osnovna plaća uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
Član 49.
Poslodavac je obavezan zaposleniku obezbijediti ishranu u toku radnog vremena (topli obrok).
Ukoliko poslodavac ne obezbjeđuje ishranu, zaposleniku se isplaćuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje 25% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema poslednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Ukoliko ishranu obezbjeđuje poslodavac, vrijednost tog toplog obroka ne može biti niža od 70% vrijednosti iz prethodnog stava ovog člana.
Član 50.
Pripravnik koji zaključi Ugovor o radu za obavljanje pripravničkog staža ima pravo na plaću u iznosu od 80% plate radnog mjesta za koje obavlja pripravnički staž.
Član 51.
Poslodavac može nagraditi i stimulisati zaposlenike povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika kao i po osnovu ostvarenih ušteda racionalizacija i inovacija u procesu rada.
Rokovi i razdoblje isplata
Član 52.
Plaća se isplaćuje svakog mjeseca za prethodni mjesec.
Rok za isplatu plaće je 15-ti dan u mjesecu za prethodni mjesec.
Sredstva za ishranu zaposlenima (topli obrok) se isplaćuje do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.
Član 53.
Poslodavac je dužan zaposleniku prilikom isplate svake plaće uručiti pismeni obračun sa svim elementima obračuna kao i prikaz svih odbitaka za poreze, doprinose, različite vrste kredita, članarina i sl.
Poslodavac je dužan zaposleniku uručiti i pismeni obračun bruto i neto plaće u skladu sa odredbama člana 6. stav 5. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju FBiH.
Pojedinačne isplate plaća zaposlenika su tajne.
X - MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA
Član 54.
Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla, u skladu sa Pravilnikom, odnosno Ugovorom o radu.
Član 55.
Naknada troškova za službeni put u zemlji i inostranstvu isplaćuje se na način propisan zakonom i drugim propisima.
Član 56.
Zaposlenik ima pravo na terenski dodatak ako radi izvan mjesta prebivališta, odnosno izvan sjedišta poslodavca duže od 30 dana u iznosu od 75% od važeće dnevnice ako nisu obezbijeđeni smještaj i hrana.
Ukoliko su obezbijeđeni smještaj i hrana zaposlenik ima pravo na naknadu u iznosu od 40% od iznosa utvrđenog u stavu 1. ovog člana.
Član 57.
Prilikom odlaska u penziju zaposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje 3 (tri) prosječne plaće njegovog radnog mjesta ili prosječne plaće Federacije prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ako je to za njega povoljnije.
Član 58.
Poslodavac će zaposleniku isplatiti nagradu za radni staž ostvaren u preduzeću, što će se regulisati Pravilnikom o radu preduzeća, a u skladu sa materijalnim mogućnostima preduzeća.
Član 59.
Pravo na novčanu pomoć se ostvaruje u sljedećim slučajevima:
- -smrti zaposlenika, porodica ostvaruje pravo na naknadu uobičajenih troškova ukopa i novčanu pomoć u visini četiri prosječne plaće FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku,
- -smrti člana uže porodice zaposlenika, zaposlenik ostvaruje pravo na pomoć najviše do visine neoporezivog iznosa prosječnih plaća u FBiH koje se isplaćuju u svrhu pomoći.
Ukoliko je više članova uže porodice zaposleno u preduzeću, pravo na pomoć ostvaruje jedan od članova, a što će se regulisati pravilnikom o radu preduzeća.
Članom uže porodice u smislu odredbi ovog člana smatraju se: bračni drug, djeca i roditelji, kao i unučad bez roditelja koje zaposlenik izdržava.
Član 60.
U slučaju teže bolesti, zaposlenik ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini od dvije prosječne plaće Federacije prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, a u skladu sa Uredbom o naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter plaće i Naredbom o listi teških bolesti odnosno teških tjelesnih povreda na osnovu kojih se ostvaruje naknada za slučaj teške invalidnosti ili teške bolesti.
Težina bolesti se dokazuje na osnovu dijagnoze izdate od strane ovlaštene zdravstvene ustanove.
Član 61.
Zaposlenik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini najmanje 70% plaće zaposlenika ili jedne prosječne neto plaće u FBiH u prethodna tri mjeseca prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, zavisno šta je za zaposlenika povoljnije.
XI - IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA
Član 62.
Za zaposlenika koji u vezi sa djelatnošću preduzeća patentira izum ili iskaže interes za tehnička i tehnološka unapređenja pripada nagrada što će se regulisati posebnim ugovorom između zaposlenika i poslodavca, a u tom slučaju izum i patent pripadaju poslodavcu.
XII - NAKNADA ŠTETE
Član 63.
Zaposlenik se ne može osloboditi obaveze naknade prouzrokovane štete osim ako je šteta prouzrokovana za vrijeme obavljanja poslova po naredbi i uputama poslodavca ili drugog ovlaštenog lica.
Član 64.
U slučaju da se utvrdi obaveza nadoknade prouzrokovane štete od strane zaposlenika, poslodavac će istu nadoknaditi obustavljanjem dijela plate zaposlenika, vodeći računa da plaća zaposlenika ne može biti opterećena više od jedne trećine.
XIII - PRESTANAK UGOVORA O RADU
Član 65.
Ugovor o radu prestaje:
- -smrću zaposlenika
- -sporazumom zaposlenika i poslodavca
- -kada zaposlenik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja odnosno navrši 40 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore
- -danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka potpune radne sposobnosti
- -otkazom poslodavca odnosno zaposlenika
- -istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme
- -ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne.
- -ako zaposleniku bude izrečena mjera bezbjednosti, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju od tri mjeseca - početkom primjene te mjere
- -odlukom nadležnog suda koje ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.
Otkaz ugovora o radu
Član 66.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku uz propisani otkazni rok, ako:
- -je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili
- -zaposlenik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog člana ako se, s obzirom na veličinu, kapacitet i ekonomsko stanje poslodavca i mogućnosti zaposlenika, ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli zaposlenika na druge poslove ili da ga obrazuje odnosno osposobi za rad na drugim poslovima.
Član 67.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je zaposlenik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos zaposleniku.
U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku.
Pismeno upozorenje iz stava 2. ovog člana sadrži opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se zaposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se takav prijestup ponovi.
Pravilnikom o radu će se utvrditi vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz stava 1. i 2. ovog člana.
Član 68.
Zaposlenik može otkazati ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka u slučaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos.
U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana zaposlenik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca.
Član 69.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada zaposlenika, obavezan je omogućiti zaposleniku da iznese svoju odbranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
Forma i trajanje otkaznog roka
Član 70.
Otkaz se daje u pismenoj formi.
Poslodavac je obavezan, u pismenoj formi, obrazložiti otkaz zaposleniku.
Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.
Član 71.
Otkazni rok ne može biti kraći od 7 dana u slučaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu. U slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu otkazni rok ne može biti kraći od 14 dana, ni duži od 6 mjeseci, a dužina otkaznog roka je:
- -dvije sedmice, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno do godinu dana;
- -mjesec dana ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno godinu dana;
- -dva mjeseca ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvije godine;
- -tri mjeseca ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet godina;
- -četiri mjeseca ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno deset godina;
- -pet mjeseci ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno petnaest godina;
- -šest mjeseci ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.
Otkazni rok počinje teći od dana uručenja otkaza zaposleniku odnosno poslodavcu.
Otkaz sa ponudom izmijenjenog ugovora
Član 72.
Ako zaposlenik, na zahtjev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plaće i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit, može poslodavca obavezati da:
- 1.vrati zaposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajuće poslove i isplati mu naknadu plaće u visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio i nadoknaditi mu štetu, ili
- 2.isplatiti zaposleniku:
- -naknadu plaće u visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio;
- -naknadu štete za pretrpljenu štetu;
- -otpremninu na koju zaposlenik ima pravo u skladu sa Zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
- -druge naknade na koje zaposlenik ima pravo u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
- -
Zaposlenik koji osporava otkazivanje ugovora o radu može tražiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora.
Član 73.
Poslodavac zaposleniku može istodobno uz otkaz ugovora predložiti zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima (otkaz sa ponudom izmijenjenog ugovora).
Ako u slučaju iz stava 1. ovog člana zaposlenik prihvati ponudu, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takve izmjene ugovora.
Otpremnina
Član 74.
Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika ima pravo na otpremninu zavisno od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.
Otpremnina iz stava 1. ovog člana utvrđuje se Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, s tim da se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog člana poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.
Način, uslovi i rokovi isplate otpremnine iz stava 2. i 3. ovog člana utvrđuju se pismenim ugovorom između zaposlenika i poslodavca, a rok za zaključivanje ugovora i isplatu otpremnine ne može biti duži od tri mjeseca.
XIV - UČESTVOVANJE ZAPOSLENIKA U ODLUČIVANJU
Član 75.
Zaposlenici imaju pravo učestvovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o radu, Zakonom o vijeću zaposlenika i ovim ugovorom.
XV - DJELOVANJE SINDIKATA
Član 76.
Poslodavac se obavezuje da će osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog organizovanja zaposlenika utvrđenih ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.
Aktivnost sindikalnih predstavnika kod poslodavca ne smije biti sprečavana niti ometana ako djeluju u skladu sa ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.
Član 77.
Zaposlenici imaju pravo organizovati se u sindikat kod poslodavca u skladu sa ratificiranim međunarodnim konvenci- jama, zakonom, ovim ugovorom i Statutom sindikata.
Član 78.
Sindikat samostalno odlučuje o načinu rada i zastupanja interesa svojih članova kod poslodavca.
Član 79.
Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organizovanje i prava svakog zaposlenika da postane ili ne postane članom sindikata.
Član 80.
Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi u skladu sa ratificiranim međunarodnim konvencijama, zakonom i ovim ugovorom.
Član 81.
Poslodavac se obavezuje da će o svom trošku sindikatu osigurati slijedeće uslove:
- -kancelarijske prostorije, te prostorije za održavanje sastanaka prema uslovima i mogućnostima poslodavca,
- -upotrebu telefona i telefaksa
- -umnožavanje dokumenata koji su nužni za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava zaposlenika,
- -obračun i sakupljanje sindikalne članarine, njeno proslijeđivanje na račun sindikata, te obustavu sindikalnih i ostalih kredita.
Član 82.
Sindikalni predstavnici imaju pravo kod poslodavca štititi i promovisati prava i interese članova sindikata.
Poslodavac će predstavniku sindikata u preduzeću omogućiti tri sata sedmičnog plaćenog odsustva za sindikalne aktivnosti.
Poslodavac će predstavniku sindikata na kantonalnom nivou omogućiti četiri sata sedmičnog plaćenog odsustva za sindikalne aktivnosti.
Poslodavac će predstavniku sindikata na federalnom nivou omogućiti pet sati sedmičnog plaćenog odsustva sa sindikalne aktivnosti.
Predstavnik u organima i tijelima Federalnog sindikata ima pravo odsustva sa posla za sjednice organa i tijela uz nadoknadu plaće.
Poslodavac je dužan sindikalnom predstavniku omogućiti pravovremeno i djelotvorno ostvarenje prava iz stava 1. ovog člana, te pristup podacima važnim za ostvarenje tog prava.
Sindikalni predstavnik mora svoje pravo iz stava 1. ovog člana ostvarivati tako da se ne šteti uspješnost poslovanja poslodavca.
Na zahtjev poslodavca svaki sindikalni predstavnik, dužan je identifikovati se odgovarajućom punomoći ili iskaznicom sindikata, koja sadrži odgovarajuće ovlaštenje.
Član 83.
Sindikat samostalno određuje svoje sindikalne predstavnike.
Sindikat se obavezuje da će pismenim putem izvijestiti poslodavca o imenovanju ili izboru, odnosno opozivu sindikalnih predstavnika i to u roku od pet dana od dana imenovanja ili izbora, odnosno opoziva.
Sindikalnim predstavnicima za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja dužnosti, poslodavac ne može otkazati ugovor bez prethodne saglasnosti federalnog ministarstva nadležnog za rad.
Član 84.
Povreda sindikalnog predstavnika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti, te službenog puta u vezi s tom dužnosti, smatra se povredom na radu kod poslodavca.
Poslodavac će na zahtjev sindikata, zaposleniku koji je izabran na profesionalnu sindikalnu dužnost, omogućiti mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu profesionalnu dužnost.
Nakon isteka mandata u sindikatu, sindikalni predstavnici kojima prestaje ta funkcija obavljat će poslove kod poslodavca u skladu sa svojim ugovorom o radu.
XVI - MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA I NAČELO SOCIJALNOG MIRA
Mirenje
Član 85.
U slučaju spora o zaključivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju ovog ugovora, ili drugog sličnog spora vezanog za ovaj ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile drugi način mirnog rješavanja spora, provodi se postupak mirenja u skladu sa zakonom.
Mirenje iz stava 1. ovog člana provodi Mirovno vijeće.
Član 86.
Mirovno vijeće može biti formirano za teritoriju Federacije odnosno za područje kantona.
Mirovno vijeće za teritoriju Federacije sastoji se od tri člana i to:
predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu.
Formiranje Mirovnog vijeća za područje kantona, njegov sastav, način rada i druga pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vijeća utvrđuju se propisom kantona.
Arbitraža
Član 87.
Rješavanje nastalog radnog spora strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži.
U Arbitražno vijeće se imenuje po jedan predstavnik sindikata, poslodavaca i inspekcije rada kantona.
Odluka Arbitražnog vijeća se donosi konsenzusom i obavezujuća je za strane u radnom sporu.
Član 88.
Za vrijeme primjene i trajanja ovog ugovora strane utvrđuju da će se poštovati načela socijalnog mira.
XVII - PRAVO ZAPOSLENIKA NA ŠTRAJK
Član 89.
Ukoliko sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena zakonom i Kolektivnim ugovorom, stupit će u pregovore sa poslodavcem i zahtijevati poduzimanje odgovarajućih mjera.
Sindikat ima pravo organizirati štrajk u skladu sa zakonom o štrajku i pravilima o štrajku sindikata, ukoliko sporna pitanja ne budu riješena putem pregovora.
Poslovi koji se ne mogu prekidati za vrijeme trajanja štrajka i koje je sindikat dužan objaviti utvrđuju se Pravilima o štrajku Samostalnog sindikata radnika komunalne privrede u FBiH.
Naknada plaća zaposlenicima za vrijeme štrajka utvrđuje se sporazumom između poslodavca i sindikata.
XVIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 90.
Strane potpisnice ovog ugovora osnovat će u roku od 30 dana od dana zaključivanja ovog ugovora zajedničku komisiju, koja će tumačiti odredbe i pratiti primjenu ovog ugovora.
Strane potpisnice ugovora imenovat će svog predstavnika i zamjenika.
Komisija će se sastajati po potrebi, a najmanje jedanput u tri mjeseca.
Član 91.
Svaka strana ovog ugovora ovlaštena je predložiti njegove izmjene i dopune.
Prijedlog izmjena i dopuna mora biti podnesen u pisanoj formi i obrazložen.
Strana kojoj je podnesen prijedlog izmjena i dopuna ovog ugovora mora se o prijedlogu izjasniti predlagaču u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga.
Prijedlog izmjena i dopuna ovog ugovora, koji je odbijen, ne može se ponoviti prije proteka roka od tri mjeseca od dana prijema izjašnjavanja kojim se prijedlog odbija.
Član 92.
Kolektivnim ugovorima o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti komunalne privrede kantona se ne mogu ugovoriti manja prava nego ona utvrđena ovim ugovorom.
Član 93.
Preduzeće će, u skladu sa zakonom, pravilnikom o radu i odlukama poslodavca utvrditi pojedina materijalna prava zaposlenika, koja nisu predviđena ovim ugovorom (preventivna zdravstvena zaštita, rekreacija i odmor zaposlenika, osiguranje zaposlenika, stipendiranje djece umrlih zaposlenika, pomoć penzionerima i sindikatu i sl.).
Član 94.
Za pitanja koja nisu regulisana ovim ugovorom primjenjivat će se odredbe Zakona o radu i drugih zakona, Općeg kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu.
Član 95.
Ovaj ugovor zaključuje se na period od četiri godine, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Ugovorne strane su saglasne da će se sve odredbe ovog ugovora primjenjivati do usvajanja izmjena ili dopuna ovog ili zaključivanja novog ugovora.
Član 96.
Preduzeća iz oblasti komunalne privrede su obavezna uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovog ugovora u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.
Član 97.
Nadzor nad primjenom ovog ugovora i provedbenih akata vrši nadležna inspekcija rada.
Član 98.
Ovaj ugovor sačinjen je u 4 (četiri) istovjetna primjerka, od kojih svaka strana zadržava po dva.
Broj 380/06
16. augusta 2006. godine
Sarajevo
Samostalni sindikat radnika
komunalne privrede u FBiH
Predsjednik
Rifat Mahmutović, s. r.
Broj 195/06
Udruženje poslodavaca komunalne privrede u FBiH
Predsjednik Upravnog odbora
Selim Babić, s. r.