Aktio

Federalno ministarstvo finansija/financija

Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dohodak

Na osnovu člana 48., člana 31. stav (1) i člana 36. stav (2) Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/08), federalni ministar finansija-federalni ministar financija donosi

PRAVILNIK
O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

I. OSNOVNE ODREDBE

1. Uvodna odredba

Član 1.

(1) Ovim pravilnikom detaljnije se propisuje primjena odredaba Zakona o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu: Zakon), način utvrđivanja oporezivog dohotka, način utvrđivanja godišnje porezne osnovice, način obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak, kriteriji plaćanja poreza na dohodak od samostalnih djelatnosti u godišnjem paušalnom iznosu, oblik i način vođenja porezne kartice, oblik i način popunjavanja poreznih prijava i drugih evidencija, oblik i sadržaj poslovnih knjiga i evidencija na osnovu kojih se utvrđuje dohodak od samostalnih djelatnosti, način obračuna ubrzane amortizacije, oblik i sadržaj evidencija o dobicima koji se daju u nagradnim igrama i igrama na sreću i dr.

(2) Sastavni dio ovog pravilnika su obrasci: Zahtjev za izdavanje porezne kartice PK-1001, Porezna kartica PK-1002, Obračunski list plaća OLP-1021, Godišnji izvještaj o ukupno isplaćenim plaćama i drugim ličnim primanjima GIP-1022, Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti AUG-1031, Akontacija poreza po odbitku na prihode od drugih samostalnih djelatnosti ASD-1032, Prijava poreza na dohodak od ulaganja kapitala, dobitke nagradnih igara i igara na sreću i porez po odbitku nerezidenata na prihode od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti PDN-1033, Prijava poreza na prihod od imovine i imovinskih prava PIP-1034, Knjiga prihoda i rashoda KPR-1041, Knjiga prometa KP-1042, Popisna lista dugotrajne imovine PLDI-1043, Evidencija potraživanja i obaveza EPO-1044, Godišnja prijava poreza na dohodak GPD-1051, Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti GPZ-1052, Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti SPR-1053 i Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine PRIM -1054.

Član 2.

(1) Porezni obveznik poreza na dohodak je fizičko lice iz člana 2. Zakona.

(2) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obaveze koje proističu iz dohotka što ga je ostavilac ostvario do svoje smrti, do vrijednosti naslijeđene imovine. Dohodak ostavioca utvrđuje se na osnovu prijave koju podnosi nasljednik ili na osnovu procjene Porezne uprave Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Porezna uprava).

3. Predmet oporezivanja

Član 3.

(1) Predmet oporezivanja je dohodak koji fizičko lice iz člana 2. Zakona ostvari u toku poreznog perioda iz svih izvora utvrđenih članom 4. Zakona, a koji čini razliku između ostvarenih prihoda koji se, u smislu odredbi Zakona, smatraju oporezivim prihodima i rashoda koji se kao nužni za ostvarenje tih prihoda, mogu odbiti.

(2) U skladu sa članom 14. stav (1) Zakona, predmet oporezivanja su i svi prihodi od nesamostalne i/ili samostalne djelatnosti, kao i po osnovu imovine i imovinskih prava, ostvareni u novcu i/ili u stvarima i/ili uslugama, po osnovu obavljanja neregistrirane djelatnosti (radom na crno ili obavljanjem samostalne djelatnosti bez odobrenja nadležnog organa).

(3) Kod utvrđivanja osnovice za oporezivanje prihoda iz stava (2) ovog člana, rashodi koje je imalo fizičko lice koje je te prihode ostvarilo, ne mogu se odbiti.

II. OPĆI PRINCIPI UTVRĐIVANJA DOHOTKA I OPOREZIVOG DOHOTKA

1. Prihodi koji se ne smatraju dohotkom

Član 4.

(1) U skladu sa tačkom 3) člana 5. Zakona, dohotkom se ne smatraju pomoći i druga primanja, osim plaće, koja se stiču po osnovu:

Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica;

Zakona o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica;

Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica;

Zakona o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih žrtava rata.

(2) U skladu sa tačkom 11) člana 5. Zakona, prihodi zaposlenika po osnovu naknada koje su regulirane kolektivnim ugovorima, ne smatraju se dohotkom do iznosa utvrđenog općim aktom poslodavca, Općim kolektivnim ugovorom, odnosno granskim kolektivnim ugovorom.

2. Prihodi na koje se ne plaća porez na dohodak

Član 5.

U skladu sa tačkom 5) člana 6. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na nagrade koje primaju članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao i nagrade koje fizičko lice dobije po osnovu tehničko-tehnološke inovacije.

3. Osnovica poreza na dohodak

Član 6.

(1) Osnovicu poreza na dohodak iz člana 7. stav (1) Zakona čine svi oporezivi dohoci, osim onih iz stava (2) ovog člana, koje rezidentni porezni obveznik ostvari u toku poreznog perioda iz jednog ili više izvora utvrđenih članom 4. Zakona, i to:

1. dohodak od nesamostalne djelatnosti

+

2. dohodak od samostalne djelatnosti

+

3. dohodak od imovine i imovinskih prava

+

4. dohodak od ulaganja kapitala

+

5. dohodak od učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću

=

ukupan dohodak

-

1. preneseni porezni gubitak iz člana 26. Zakona

-

2. lični odbitak u skladu sa članom 24. Zakona

=

porezna osnovica

(2) U poreznu osnovicu ne uključuju se oporezivi dohoci na koje je porez na dohodak obračunat i naplaćen po odbitku u toku poreznog perioda, a koji se u smislu člana 27. stav (6), člana 32. st. (2) i (3), člana 33. stav (3) i člana 34. stav (2) Zakona, smatraju konačnom poreznom obavezom, kao ni dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti na koji se, u skladu sa članom 31. Zakona, porez plaća u paušalnom iznosu.

4. Princip blagajne

Član 7.

(1) Pri utvrđivanju oporezivog dohotka prihodi i rashodi utvrđuju se prema principu blagajne.

(2) Prema principu blagajne u obzir se uzimaju samo oni prihodi i rashodi koji su doveli do promjene stanja u blagajni (iznos gotovine, stanje na bankovnom računu i sl.). Prihodi se smatraju primljenim kada porezni obveznik njima može raspolagati. Rashodi se smatraju nastalim u trenutku kada su umanjili prihod obveznika.

(3) Novčani iznos prihoda i rashoda u stvarima utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna vrijednost je cijena koja bi se ostvarila pri prodaji uobičajenom poslovnom prometu.

(4) Izuzetno, princip blagajne ne odnosi se na:

  • 1.
    rashode za nabavku dugotrajnih privrednih dobara koji su uneseni u popis dugotrajne imovine i isti se ne odbijaju odmah, već putem godišnjih otpisa (amortizacije);
  • 2.
    rashode za sticanje kapitalnih potraživanja (potraživanja po osnovu zajmova, vrijednosni papiri i dr.) koji se kod utvrđivanja dohotka ne mogu odbiti;
  • 3.
    rashode nastale otplatom kredita, a koji se u ovom slučaju mogu odbiti samo u visini plaćenih kamata;
  • 4.
    prihode i rashode koji su načinjeni za račun i u ime trećeg lica (prolazne stavke i sl.).

III. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI

1. Nesamostalna djelatnost

Član 8.

(1) Nesamostalnom djelatnošću po osnovu koje se ostvaruju prihodi u smislu člana 10. Zakona, smatra se djelatnost u kojoj zaposlenik obavlja djelatnost po uputama poslodavca.

(2) Za odlučivanje o tome da li se radi o nesamostalnoj ili samostalnoj djelatnosti odlučujuća je cjelovita slika međusobnih odnosa, s tim da nesamostalnu djelatnost karakterišu slijedeće činjenice:

poslodavac određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada,

poslodavac stavlja na raspolaganje zaposleniku sredstva za rad (npr. poslovni prostor sa opremom, radnu odjeću, potreban materijal i dr.),

poslodavac snosi poslovne izdatke za zaposlenika (putne troškove, dnevnice, terenski dodatak, naknada za odvojeni život i dr.),

poslodavac zaposleniku isplaćuje redovnu plaću,

poslodavac snosi isplate naknada za obavljanje nesamostalne djelatnosti i za vrijeme odmora i bolesti zaposlenika,

zaposlenik pri obavljanju djelatnosti koristi samo svoju sposobnost (fizičku ili umnu) a ne i kapital,

zaposlenik je obavezan da ima određeni učinak ali ne i određeni uspjeh.

2. Poslodavac

Član 9.

(1) Poslodavci su pravna ili fizička lica koja zapošljavaju fizička lica i koja im za rad isplaćuju naknadu.

(2) Obaveze poslodavca imaju i:

isplatioci dohotka od druge samostalne djelatnosti iz člana 12. stav (4) tačka 1) Zakona,

porezni obveznici rezidenti koji su zaposleni u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države ili međunarodnoj organizaciji koja ima diplomatski imunitet,

porezni obveznici koji dohodak direktno ostvaruju iz inostranstva.

3. Zaposlenik

Član 10.

(1) Zaposlenici su fizička lica koja obavljaju nesamostalnu djelatnost i koja po tom osnovu ostvaruju prihode.

(2) Članovi predstavničkih organa svih nivoa vlasti i lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u dijelu dohotka koji ostvaruju po osnovu tih djelatnosti, oporezuju se kao zaposlenici.

4. Prihodi od nesamostalne djelatnosti

Član 11.

(1) Prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se sva primanja zaposlenika koja on ostvari po osnovu rada, bez obzira pod kojim nazivom ili u kojem obliku su isplaćena.

(2) Prihodima od nesamostalne djelatnosti u smislu člana 10. stav (2) Zakona smatraju se i:

  • 1.
    prihodi za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena (prekovremeni rad, noćni rad dežurstvo i sl.),
  • 2.
    prihodi koje zaposleniku isplati treće lice sa ili bez dogovora sa poslodavcem (provizije, popusti, napojnice, nagrade i sl.) i svi drugi prihodi koje zaposlenik ostvari od trećeg lica po osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti za poslodavca,
  • 3.
    naknade isplaćene za rad koji kod poslodavca u toku mjeseca ne traje duže od 10 dana ili 80 sati i koje iznose najviše 250,00 KM.

Član 12.

(1) Koristima iz člana 10. stav (3) Zakona smatraju se primanja zaposlenika u stvarima i uslugama koja se mogu izraziti novčano.

(2) Vrijednost primanja u stvarima i uslugama iz stava (1) ovog člana utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost u mjestu davanja stvari, odnosno izvršenja usluga.

(3) Koristima u smislu stava (1) ovog člana smatra se i preuzimanje i izmirivanje porezne obaveze zaposlenika od strane poslodavca.

(4) Kod slučaja primanja stvari ili usluga po cijeni nižoj od tržišne, poslodavac mora utvrditi razliku između tržišne cijene i cijene koju je platio zaposlenik. Razlika između tržišne cijene i cijene koju je platio zaposlenik smatra se prihodom od nesamostalne djelatnosti.

Član 13.

(1) Kod korištenja nekretnina vrijednost prihoda čini iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu gdje se nekretnine nalaze.

(2) Kod korištenja vozila prihod se utvrđuje prema obimu stvarnog korištenja vozila u privatne svrhe prema evidenciji o pređenoj kilometraži na način da se pređena kilometraža množi sa 20% prosječne cijene naftnih derivata po pređenom kilometru.

(3) Kod korištenja kredita uz kamatnu stopu ispod visine prosječne godišnje kamatne stope koje daju banke, vrijednost prihoda se utvrđuje u visini razlike kamata obračunatih primjenom prosječne kamatne stope i ugovorene beneficirane kamatne stope.

(4) Kod ugošćavanja, vrijednost prihoda se utvrđuje prema tržišnim cijenama u mjestu ugošćavanja.

(5) Podaci o prihodima po osnovu koristi unose se u obračunski list plaća zaposlenika i druge propisane evidencije koje je dužan voditi poslodavac.

5. Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti

Član 14.

Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju su:

  • 1)
    naknade troškova službenog putovanja i to:
    • a)
      dnevnice za službena putovanja u zemlji i inostranstvu, prema Odluci o visini dnevnica za službeno putovanje za budžetske korisnike u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 50/07 i 10/08), s tim da se dnevnice u zemlji umanjuju za 30% u slučaju kada je obezbijeđena besplatna ishrana, u skladu sa Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja ("Službene novine Federacije BiH", br. 75/04, 43/07 i 3/08),
    • b)
      troškovi prevoza na službenom putovanju u visini stvarnih troškova,
    • c)
      troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih troškova u hotelu, izuzev hotela de luxe kategorije,
    • d)
      naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe u visini 20% cijene 1l utrošenog goriva po pređenom kilometru.
  • 2)
    naknade ostalih troškova zaposlenicima i to:
    • a)
      naknada troškova prevoza na posao i sa posla u visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prevoza, a u slučaju korištenja vlastitog automobila saglasno unutrašnjim aktima u visini od 20% od cijene 1l benzina po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada, a najviše do iznosa cijene jedne i po mjesečne karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji,
    • b)
      naknada za ishranu u toku rada (topli obrok) u visini do 2% od prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem statističkom objavljenom podatku,
    • c)
      naknada za smještaj rukovodećih državnih službenika pod uslovima iz člana 23. Uredbe o naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter plaće ("Službene novine Federacija BiH", br. 34/04, 56/04, 68/05 i 33/06), u visini 300,00 KM mjesečno, i na ime troškova odvojenog života 50% od prosječne mjesečne plaće ostvarene u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku,
    • d)
      naknada za smještaj rukovodilaca federalnog organa izvršne vlasti (premijera, zamjenika premijera i ministara Vlade Federacije BiH), pod uslovima iz čl. 27. i 28. Uredbe iz prethodne tačke, u visini od 500 KM mjesečno, i na ime troškova odvojenog života 70% od prosječne mjesečne plaće ostvarene u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku,
    • e)
      naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uslovom da se rad obavlja van mjesta zaposlenja i da traje duže od 20 dana neprekidno, i to:
      • -
        20% od iznosa propisane dnevnice, ako su na terenu obezbijeđeni smještaj i ishrana od strane poslodavca;
      • -
        do visine propisane dnevnice ako je na terenu obezbijeđen samo smještaj;
      • -
        do 70% iznosa propisane dnevnice, ako je na terenu obezbijeđena samo ishrana.
    • f)
      regres za godišnji odmor u visini prosječne neto plaće u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate ili u visini 70% plaće zaposlenika utvrđene rješenjem o plaći, isplaćene u posljednja tri mjeseca,
    • g)
      otpremnina prilikom odlaska u penziju u visini šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika, kao i otpremnina koja se isplaćuje kod prestanka radnog odnosa zbog tehnološkog viška najmanje u visini jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca,
    • h)
      naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji,
    • i)
      naknada troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika ili članova njegove uže porodice, u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše do iznosa tri prosječne neto plaće zaposlenika za prethodna tri mjeseca,
    • j)
      jubilarne nagrade za navršeni određeni broj godina neprekidnog radnog staža zaposlenika kod istog poslodavca i to:
      • -
        za navršenih pet godina 0,5 prosječne mjesečne neto plaće
      • -
        za navršenih deset godina 1 prosječne mjesečne neto plaće
      • -
        za navršenih petnaest godina 1,25 prosječne mjesečne neto plaće
      • -
        za navršenih dvadeset godina 1,50 prosječne mjesečne neto plaće
      • -
        za navršenih dvadesetpet godina 1,75 prosječne mjesečne neto plaće
      • -
        za navršenih trideset godina 2 prosječne mjesečne neto plaće
      • -
        za navršenih tridesetpet godina 2,50 prosječne mjesečne neto plaće

Osnovica za utvrđivanje visine jubilarne nagrade je prosječna plaća ostvarena u Federaciji BiH u prethodna tri mjeseca, u momentu isplate iste, a prema posljednjem statističkom podatku,

  • 3)
    novčane pomoći zaposlenicima i to:
    • a)
      novčane pomoći u slučaju:
      • -
        teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta),
      • -
        teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice i
      • -
        hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara,

jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika.

Član 15.

Prihodima od nesamostalne djelatnosti ne smatraju se koristi koje poslodavac daje zaposleniku, a koje su u interesu obavljanja djelatnosti i to:

  • 1)
    posebna radna odjeća sa znakom poslodavca,
  • 2)
    posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa,
  • 3)
    sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene,
  • 4)
    razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl.

6. Utvrđivanje i plaćanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti

Član 16.

(1) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti obračunava se mjesečno po stopi iz člana 9. Zakona, od porezne osnovice koju čine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik ostvario kod tog poslodavca u tom mjesecu, umanjena za obračunate i uplaćene obavezne doprinose iz plaće i za iznos mjesečnih ličnih odbitaka iz člana 24. st. (1) do (5) Zakona.

(2) Pri utvrđivanju mjesečne akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti lični odbici utvrđuju se na osnovu porezne kartice (obrazac PK-1002) koju zaposlenik dostavi poslodavcu pri zasnivanju ili u toku radnog odnosa. Iznos ličnog odbitka se utvrđuje množenjem ukupnog faktora ličnog odbitka iz porezne kartice sa mjesečnim iznosom osnovnog ličnog odbitka (300,00 KM).

(3) Izuzetno od st. (1) i (2) ovog člana, pri utvrđivanju akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti bez porezne kartice, osnovica poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti utvrđuje se kao razlika između oporezivih prihoda od nesamostalne djelatnosti i obaveznih doprinosa iz osnovice.

(4) Lični odbici koji se rezidentnom poreznom obvezniku mogu priznati na osnovu porezne kartice kod utvrđivanja osnovice za obračun mjesečne akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, iznose:

  • a)
    300,00 KM - osnovni lični odbitak poreznog obveznika
  • b)
    150,00 KM - za izdržavanog bračnog druga,
  • c)
    150,00 KM - za prvo dijete,
  • d)
    210,00 KM - za drugo dijete,
  • e)
    270,00 KM - za treće izdržavano dijete i svako dalje izdržavano dijete,
  • f)
    90,00 KM - za svakog drugog izdržavanog člana uže porodice,
  • g)
    90,00 KM - za vlastitu invalidnost i invalidnost svakog člana uže porodice koje porezni obveznik izdržava.

(5) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti na prihode ostvarene u stvarima i uslugama obračunava se na tržišnu vrijednost tih koristi sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost.

(6) Akontacija poreza na prihode koje ostvare učenici i studenti preko učeničkih i studentskih zadruga obračunava se na razliku između stvarno isplaćenih prihoda i neoporezivog dijela utvrđenog na osnovu člana 6. tačka 8. Zakona. Ako je mjesečni iznos prihoda koji premašuje neoporezivi dio prihoda manji od 250,00 KM porez se obračunava na način iz člana 27. stav 5. Zakona, a ako je taj iznos veći od 250,00 KM, na razliku koja premašuje iznos od 250,00 KM porez se obračunava na način utvrđen članom 27. stav 3. i/ili 4. Zakona i u tom slučaju učenici i studenti mogu koristiti lične odbitke iz člana 24. Zakona.

7. Utvrđivanje osnovice za obračun akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti kod naknada za rad ugovorenih u iznosu koji ne sadrži obavezne doprinose iz naknade

Član 17.

(1) U slučaju da poslodavac sa zaposlenikom ugovori isplatu naknade za rad u iznosu koji čini razliku između bruto naknade i obaveznih doprinosa iz te naknade, tada će poslodavac biti dužan, shodno članu 10. stav (1) Zakona, da ugovoreni iznos naknade preračuna u bruto iznos. Bruto iznos naknade može se utvrditi množenjem ugovorenog iznosa naknade sa koeficijentom zbirne stope obaveznih doprinosa iz plaće:

zbirna stopa doprinosa x 100

----------------------------------------- : 100 + 1 = koeficijent

100 - zbirna stopa doprinosa

(2) U slučaju da poslodavac umjesto u novcu plaću zaposleniku nadoknadi u materijalnim dobrima i/ili uslugama, prema članu 12. stav (2) i članu 16. stav (5) ovog pravilnika, tržišna vrijednost tih stvari i/ili usluga sa uračunatim PDV-om, smatra se neto naknadom u kojoj je sadržan porez, koja se radi utvrđivanja osnovice za obračun akontacije poreza na dohodak mora preračunati u bruto iznos primjenom koeficijenta iz stava (1) ovog člana.

(3) Isto tako, koristi koje se, prema članu 12. ovog pravilnika, smatraju prihodima od nesamostalnih djelatnosti čija se vrijednost utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti, tretira se kao neto prihod zaposlenika, koji se radi utvrđivanja osnovice za obračun akontacije poreza na dohodak mora preračunati u bruto iznos primjenom koeficijenta iz stava (1) ovog člana.

8. Porezna kartica

8.1. Izdavanje porezne kartice

Član 18.

(1) Porezna kartica (obrazac PK-1002) je evidencija sa podacima o ukupnom faktoru ličnog odbitka poreznog obveznika - rezidenta na osnovu kojeg on ostvaruje svoje pravo na osnovni lični odbitak i umanjenje porezne osnovice po osnovu izdržavanja članova uže porodice i/ili po osnovu eventualne invalidnosti tih članova ili samog poreznog obveznika. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava na pismeni dokumentovani zahtjev poreznog obveznika.

(2) Obveznici poreza na dohodak po osnovu nesamostalne djelatnosti (zaposlenici) na osnovu porezne kartice stiču pravo na umanjenje porezne osnovice već kod utvrđivanja i plaćanja mjesečne akontacije poreza, ukoliko su svoju poreznu karticu dostavili svom poslodavcu odnosno isplatiocu dohotka po osnovu nesamostalne djelatnosti.

(3) Fizičko lice koje zasniva radni odnos, kako bi ostvarilo pravo na lični odbitak prilikom utvrđivanja osnovice za obračun akontacije poreza na plaću, dužno je prije zasnivanja ili odmah po zasnivanju radnog odnosa Poreznoj upravi podnijeti popunjeni pismeni zahtjev i odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju o izdržavanim članovima uže porodice i/ili invaliditetu, na osnovu koje će Porezna uprava utvrditi ukupan faktor ličnog odbitka koji će iskazati u poreznoj kartici poreznog obveznika. Na osnovu utvrđenog faktora poslodavac, kojem je zaposlenik dostavio svoju poreznu karticu, dužan je pri svakoj isplati oporezivih prihoda po osnovu nesamostalne djelatnosti poreznu osnovicu za obračun akontacije poreza na dohodak umanjiti za iznos ličnog odbitka koji se izračunava množenjem ukupnog faktora iz porezne kartice sa mjesečnim iznosom osnovnog ličnog odbitka.

(4) Poslodavac je dužan poreznu karticu zaposlenika čuvati do prestanka radnog odnosa.

(5) Zaposlenik može imati samo jednu poreznu karticu, a ukoliko istovremeno ima više poslodavaca, zaposlenik može izabrati kojem će poslodavcu predati svoju poreznu karticu.

(6) U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili nestanka porezne kartice, nadležna Porezna uprava dužna je na zahtjev zaposlenika izdati novu poreznu karticu, s tim da se na poreznoj kartici mora označiti i ovjeriti da se radi o duplikatu porezne kartice.

(7) Pri raskidu radnog odnosa poslodavac je dužan zaposleniku predati poreznu karticu radi dostave iste novom poslodavcu, a fotokopiju ili ovjereni prepis iste zadržati za svoje potrebe odnosno radi inspekcijskog nadzora.

8.2. Sadržaj zahtjeva za izdavanje porezne kartice i sadržaj porezne kartice

Član 19.

(1) Zahtjev za izdavanje porezne kartice podnosi se na obrascu PK-1001, koji sadrži slijedeće podatke:

  • 1)
    podatke o poreznom obvezniku,
  • 2)
    podatke o poslodavcu,
  • 3)
    podatke o pojedinačnim faktorima i ukupnom faktoru ličnog odbitka,
  • 4)
    podatke o izdržavanim članovima uže porodice poreznog obveznika, njihovim vlastitim prihodima, eventualnom učešću u izdržavanju člana/ova uže porodice od strane drugog/ih lica i pojedinačnom faktoru za utvrđivanje iznosa ličnog odbitka za svakog izdržavanog člana,
  • 5)
    izjava i potpis poreznog obveznika da su podaci navedeni u zahtjevu tačni i datum podnošenja zahtjeva

(2) Porezna kartica (obrazac PK-1002) sadrži slijedeće podatke:

  • 1)
    podaci o poreznom obvezniku (ime i prezime, JMB, datum rođenja, adresa prebivališta, i dr.),
  • 2)
    podaci o pojedinačnim i ukupnom faktoru ličnog odbitka shodno članu 24. st. (1) i (2) Zakona, kao i oznaka mjeseca od kojeg vrijedi podatak o ukupnom faktoru iskazanom u poreznoj kartici,
  • 3)
    potpis ovlaštenog službenika Porezne uprave, pečat i datum izdavanja porezne kartice,

8.3. Unos podataka u poreznu karticu

Član 20.

(1) Podatke u poreznu karticu unosi Porezna uprava. Pri utvrđivanju prava na lične odbitke u obzir se uzimaju posljednji uneseni podaci s tim da prethodno iskazani podatak načelno važi do kraja mjeseca koji prethodi mjesecu od kojeg važi sljedeći iskazani podatak.

(2) Utvrđivanje faktora ličnog odbitka i unos u poreznu karticu vrši se na osnovu odgovarajuće dokumentacije (vjenčani list, rodni list, dokaz o visini prihoda izdržavanog lica, dokaz o postojanju invaliditeta, uvjerenje o zajedničkom domaćinstvu i sl.)

(3) Lični odbici iz člana 24. stav 2. Zakona rezidentnim poreznim obveznicima priznaju se samo za lica koja se u smislu člana 24. st. (3) - (5) Zakona smatraju izdržavanim članovima uže porodice.

(4) Kod obračunavanja ličnih odbitaka za izdržavana lica započeti mjesec priznaje se kao puni mjesec za priznavanje ličnih odbitaka.

(5) Izmjene u porodičnom stanju koje utiču na smanjenje faktora ličnog odbitka odnosno na povećanje osnovice za obračun mjesečnih akontacija poreza, porezni obveznik je dužan prijaviti Poreznoj upravi u roku od 15 dana od dana nastanka izmjene.

(6) Na zahtjev zaposlenika poslodavac je dužan da mu privremeno preda poreznu karticu radi upisa promjene ličnih podataka i podataka o ličnom odbitku kod nadležne organizacione jedinice Porezne uprave.

(7) Porezna uprava može u toku poreznog perioda i bez prijave poreznog obveznika izmijeniti odnosno umanjiti faktor ličnog odbitka u poreznoj kartici, ako utvrdi da je faktor ličnog odbitka koji je iskazan u poreznoj kartici utvrđen na osnovu netačnih odnosno lažnih podataka. Porezna uprava o izvršenoj ispravci faktora ličnog odbitka bez prijave poreznog obveznika, dužna je obavijestiti zaposlenika i njegovog poslodavca i izdati nalog za ispravku odnosno obračun i uplatu razlike manje obračunatih mjesečnih akontacija poreza na dohodak na isplaćene prihode od nesamostalne djelatnosti u periodu od nastanka okolnosti koje su dovele do smanjenja faktora ličnog odbitka do dana izvršene ispravke u poreznoj kartici, sa obavezom obračuna i uplate zateznih kamata za isti period.

(8) Izmjene okolnosti koje utiču na uvećanje faktora ličnog odbitka odnosno na smanjenje osnovice za obračun mjesečnih akontacija poreza, porezni obveznik može prijaviti Poreznoj upravi kada to želi, ali u tom slučaju novi uvećani faktor ličnog odbitka može se primjenjivati samo za utvrđivanje osnovica za obračun mjesečnih akontacija poreza na plaće isplaćene nakon prijavljivanja novih okolnosti.

9. Obaveze poslodavca u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalne djelatnosti

9.1. Obaveza obračunavanja, obustave i uplate poreza

Član 21.

(1) Poslodavac i isplatilac dohotka koji ima obaveze poslodavca dužni su obračunati, obustaviti i na propisani račun uplatiti akontaciju poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti. Pri isplati prihoda od nesamostalne djelatnosti u novcu, plaćanje poreza dospijeva istovremeno sa isplatom, odnosno isplata dohotka i uplata poreza na dohodak vrši se istog dana ili narednog dana po izvršenoj isplati.

(2) Kod sticanja prihoda od nesamostalne djelatnosti u stvarima, obračun poreza na dohodak i uplata poreza dospijevaju istovremeno sa preuzimanjem stvari, odnosno preuzimanje stvari i uplata poreza na dohodak vrši se istog dana ili narednog dana po izvršenom preuzimanju.

(3) Uplata akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti i dohotka od druge samostalne djelatnosti članova predstavničkih organa vlasti vrši se prema općini prebivališta poreznog obveznika.

(4) Ako porezni obveznik nema prebivalište u Federaciji, uplata akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti vrši se prema sjedištu poslodavca.

(5) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti iz inostranstva dužni su, shodno članu 27. st. (8) i (9) Zakona, obračunati i uplatiti akontaciju poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti u roku pet dana od dana prijema dohotka. U istom roku i na isti način dužan je obračunati i uplatiti porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti i porezni obveznik zaposlen u diplomatskim ili konzularnim predstavništvima ili međunarodnim organizacijama sa diplomatskim imunitetom.

Član 22.

9.2. Odgovornost poslodavca i zaposlenika za obračun i uplatu poreza

(1) Obveznik i dužnik poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti je zaposlenik, ali poslodavac kao porezni agent (i druga lica koja se u smislu ovog pravilnika smatraju poslodavcem), je odgovoran:

za porez koji je dužan da obračuna, obustavi i uplati na propisani račun u skladu sa odredbama čl. 27. i 37. Zakona;

za pravilno vođenje evidencija propisanih članom 28. stav 2. Zakona;

za dostavljanje godišnjih izvještaja o isplaćenim oporezivim prihodima i plaćenim porezima Poreznoj upravi u skladu sa članom 28. stav (3) Zakona kao i zaposleniku, u skladu sa članom 28. stav (4) Zakona.

(2) Za manje obračunate i uplaćene iznose poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti dužnicima se smatraju i poslodavac i zaposlenik ali i pravno i fizičko lice koje se, u smislu ovog pravilnika, smatra poslodavcem.

(3) Ako poslodavac nije obustavio porez na dohodak u punom iznosu, Porezna uprava je dužna naplatu manje obustavljenog i uplaćenog poreza prioritetno naplatiti od poslodavca, a ako se ni provedenim postupkom prinudne naplate dužni iznos nije mogao naplatiti od poslodavca, Porezna uprava će naplatu izvršiti neposredno od zaposlenika.

(4) Ukoliko je Porezna uprava od poslodavca naplatila porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti koji on nije obustavio od plaće zaposlenika, poslodavac ima pravo da se refundira od poreznog obveznika-zaposlenika.

(5) Poslodavac nije odgovoran ako je zbog grešaka u poreznoj kartici obračunao, zadržao i uplatio porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti u manjem iznosu.

(6) Ukoliko poslodavac uz naknadu prepusti zaposlenike trećem licu, treće lice supsidijarno odgovara za porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti u slučaju da se potraživanje nije moglo naplatiti od poslodavca.

9.3. Obaveza vođenja evidencija o dohotku od nesamostalne djelatnosti

Član 23.

(1) Na osnovu člana 28. stav (2) Zakona, poslodavac je dužan evidentirati isplaćene plaće i druge oporezive naknade po osnovu radnog odnosa na obrascu OLP-1021 - Obračunski list plaća.

(2) Obračunski list plaća dužna su voditi i lica koja u smislu ovog pravilnika imaju obaveze poslodavca, uključujući i lica koja vrše isplate poslaničkih paušala i drugih prihoda po osnovu obavljanja drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav (4) tačka 1) Zakona.

9.3. (1) Obračunski list

Član 24.

(1) Obračunski list je evidencija o isplati plaća i drugih oporezivih naknada po osnovu nesamostalne djelatnosti koju je poslodavac odnosno isplatilac dužan da vodi za svakog zaposlenika posebno, i u koju unosi podatke o svakoj isplaćenoj plaći i/ili oporezivoj naknadi, kao i podatke o obračunatim i uplaćenim obaveznim doprinosima iz plaće, poreznim osnovicama i obračunatoj i uplaćenoj mjesečnoj akontaciji poreza na dohodak.

(2) U obračunski list podaci se unose na osnovu analitičkih evidencija plaća i druge prateće dokumentacije (isplatne liste, knjiga blagajne, izvodi žiro-računa, nalozi za uplatu ili isplatu i sl.) i to najkasnije u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem su izvršene isplate plaća i drugih naknada po osnovu nesamostalne djelatnosti. Podaci o isplaćenim primanjima, utvrđenim osnovicama i obračunatim i obustavljenim iznosima obaveznih doprinosa i poreza moraju odgovarati podacima iskazanim u isplatnim listama koje je poslodavac odnosno isplatilac plaća i drugih primanja dužan da dostavi zaposleniku, shodno članu 11. stav (2) Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08).

(3) Ako je u toku jednog mjeseca bilo više isplata plaća, svaka isplata se posebno hronološki unosi u obrazac, a po isteku mjeseca se svi pojedinačni iznosi sabiraju i unose u obrazac.

(4) Podaci o obračunatim i uplaćenim obaveznim doprinosima iz plaće neće se unositi u obračunski list ukoliko za taj mjesec zaposleniku nije isplaćena plaća. Unos podataka o plaćenim obaveznim doprinosima izvršit će se u mjesecu kada se izvrši isplata plaće.

(5) Ako je zaposlenik u istom poreznom periodu radio kod dva ili više poslodavaca, obračunski list je bio dužan voditi svaki poslodavac na posebnom obrascu OLP-1021 i to za onaj period dok je to lice kod njega bilo zaposleno.

Član 25.

Obračunski list plaća - obrazac OLP-1021 sastoji se iz tri dijela i sadrži:

  • 1)
    Podatke o poslodavcu - isplatiocu plaća i drugih ličnih primanja (naziv pravnog lica odnosno ime i prezime fizičkog lica - poslodavca, adresu i sjedište, odnosno prebivalište, identifikacioni broj poslodavca odnosno isplatioca i naziv i adresu organizacione jedinice Porezne uprave prema prebivalištu zaposlenika),
  • 2)
    Podatke o poreznom obvezniku - zaposleniku (prezime i ime, adresa prebivališta, JMB i adresu organizacione jedinice Porezne uprave prema sjedištu poslodavca),
  • 3)
    Podatke o isplaćenim plaćama i drugim oporezivim naknadama, obračunatim, obustavljenim i uplaćenim doprinosima iz osnovice i obračunatoj, obustavljenoj i uplaćenoj akontaciji poreza.

Član 26.

(1) Poslodavac je dužan obračunski list plaća zaključiti po isteku kalendarske godine, odnosno u toku poreznog perioda ukoliko dođe do prestanka radnog odnosa.

(2) Poslodavac je dužan čuvati obračunske listove plaća u skladu sa zakonskim rokovima, i to najmanje pet (5) godina od dana kada je obračunski list plaća zaključen.

(3) Obračunski list plaća može se popunjavati ručno ili putem računala. Uneseni podaci ne smiju se brisati ni ispravljati. Ako se prilikom unosa načini greška istu treba precrtati vodoravnom linijom i ovjeriti potpisom i pečatom odgovornog lica.

9.3. (2) Izvještaj o godišnjem odbitku poreza na dohodak od nesamostalnih djelatnosti

Član 27.

(1) Po isteku poreznog perioda, ili u slučaju prekida radnog odnosa, poslodavac je dužan zaposleniku dostaviti izvještaj o izvršenim poreznim odbicima na obrascu GIP-1022 - Godišnji izvještaj o ukupno isplaćenim plaćama i drugim ličnim primanjima.

(2) Po isteku poreznog perioda poslodavac je dužan, do 31. januara, jedan primjerak godišnjeg izvještaja (obrazac GIP-1022) dostaviti Poreznoj upravi prema mjestu svog sjedišta.

(3) Obrazac GIP-1022 sadrži slijedeće:

  • 1)
    podatke o poslodavcu - isplatiocu,
  • 2)
    podatke o zaposleniku - poreznom obvezniku,
  • 3)
    podatke o isplaćenim prihodima, obračunatim doprinosima iz plaće, ličnim odbicima, poreznim osnovicama i obračunatom, obustavljenom i uplaćenom porezu na plaću za svaki mjesec posebno i zbirno za cijeli porezni period.
  • 4)
    ovjeru poslodavca - isplatioca dohotka.

10. Porez na dohodak od samostalnog vršenja djelatnosti članova predstavničkih organa vlasti koji se oporezuje kao dohodak od nesamostalne djelatnosti

Član 28.

(1) Dohodak članova predstavničkih organa vlasti po osnovu djelatnosti iz člana 12. stav (2) tačke 4) Zakona, oporezuje se na način i po postupku kao i dohodak od nesamostalne djelatnosti.

(2) Isplatilac dohotka iz stava (1) ovog člana, u smislu odredaba Zakona, smatra se poslodavcem.

(3) Isplatilac dohotka od samostalnog vršenja djelatnosti članova predstavničkih organa vlasti dužan je pri svakoj isplati dohotka obračunati, obustaviti i uplatiti akontaciju poreza.

10.1. Porezna osnovica

Član 29.

(1) Poreznu osnovicu za obračun mjesečne akontacije poreza na dohodak od samostalnog vršenja djelatnosti članova predstavničkih organa vlasti čine svi prihodi po osnovu djelatnosti ostvareni tokom mjeseca umanjeni za obavezni doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje na teret osiguranika.

(2) Kod obračuna mjesečne akontacije poreza na dohodak od samostalnog vršenja djelatnosti članova predstavničkih organa vlasti koji su isplatiocu dostavili poreznu karticu, poreznu osnovicu čine svi prihodi po osnovu djelatnosti ostvareni tokom mjeseca umanjeni za obavezni doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje na teret osiguranika i za lični odbitak utvrđen na osnovu faktora iskazanog u poreznoj kartici.

10.2. Obaveze isplatioca

Član 30.

Isplatilac dohotka od samostalnog obavljanja djelatnosti članova predstavničkih organa vlasti dužan je za svakog poreznog obveznika voditi obračunski list plaća - obrazac OLP-1021, a po isteku godine svakom od njih uručiti jedan primjerak godišnjeg izvještaja o ukupno isplaćenim plaćama i drugim ličnim primanjima na (obrazac GIP-1022).

IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

1. Osnovne karakteristike samostalne djelatnosti

Član 31.

(1) Samostalnom djelatnošću u smislu člana 12. st. 2., 3. i 4. tač. 2) i 3) Zakona, smatra se djelatnost koja se obavlja samostalno, trajno i sa namjerom sticanja dohotka, izuzev drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav (4) tačke 3), koje se mogu obavljati i povremeno.

(2) Samostalnost u obavljanju djelatnosti znači da fizičko lice djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost. Bitna obilježja samostalne djelatnosti su: ulaganje kapitala, poslovni rizik, slobodno odlučivanje o vremenu, mjestu i načinu obavljanja djelatnosti, rad za više korisnika, obavljanje djelatnosti lično ili preko zaposlenika.

(3) Trajno obavljanje djelatnosti pretpostavlja postojanje namjere da se obavljanje djelatnosti ponavlja s ciljem stvaranja dohotka a karakterizira ga vršenje djelatnosti u dužem vremenskom periodu, a ne jednokratno, u cilju ostvarenja stalnog izvora dohotka.

(4) Karakter trajnosti postoji i kod višestruke prodaje nekretnina i imovinskih prava, ako se u roku od pet godina otuđi više od tri nekretnine ili imovinskih prava iste vrste, te se tako ostvareni dohodak oporezuje kao dohodak iz člana 12. stav (2) tačka 1) Zakona. Ako je na dohodak od otuđenja plaćen porez na od imovine i imovinskih prava, a naknadno se ispune uslovi za oporezivanje tog dohotka kao dohotka od obrtničke djelatnosti, plaćeni porez na dohodak od imovine uračunat će se kao plaćena akontacija.

(5) Namjera ostvarenja dohotka postoji kada se na osnovu vrste djelatnosti i načina njenog obavljanja može zaključiti da će se ta djelatnost trajno obavljati u cilju ostvarenja dohotka.

2. Vrste samostalnih djelatnosti

Član 32.

(1) Pored djelatnosti koje se u smislu člana 2. Zakona o obrtu ("Službene novine Federacije BiH", br. 52/02, 29/03 i 11/05), smatraju obrtom, u smislu Zakona, obrtničkom djelatnošću i djelatnostima srodnim obrtničkim smatraju se i druge djelatnosti regulisane posebnim propisima (trgovačke, ugostiteljske, transportne, turističke, posredovanje pri davanju stvari i prava u zakup ili podzakup i sl.)

(2) Poljoprivredna i šumarska djelatnost su djelatnosti iskorištavanja prirodnih bogatstava zemlje i prodaja ili zamjena neprerađenih proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti. U poljoprivrednu djelatnost i djelatnost šumarstva spadaju i vinogradarstvo, povrtlarstvo i sve djelatnosti u proizvodnji biljaka, kao i tov i držanje stoke kao sporedna djelatnost u poljoprivredi.

(3) Djelatnosti slobodnih zanimanja su samostalno obavljanje naučne, umjetničke, nastavničke, odgojne djelatnosti, djelatnosti zdravstvenih radnika, fizioterapeuta, veterinara, advokata, notara, inženjera, arhitekata, prevodilaca, novinara, izvještača-fotografa, prevodilaca, tumača i sl.

(4) Drugim samostalnim djelatnostima u smislu člana 12. stav (4) tač. 1), 2), i 3) Zakona, smatra se djelatnost članova predstavničkih organa vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, djelatnost članova skupština i nadzornih odbora privrednih društava, upravnih vijeća i njima odgovarajućih organa, stečajnih upravnika, kao i dohodak od drugih povremenih djelatnosti. Povremena samostalna djelatnost je djelatnost koja se ne obavlja u okviru nesamostalne djelatnosti, a obavlja se neredovno u većim prekidima ili kratkotrajno.

3. Utvrđivanje dohotka od obrtničke djelatnosti i djelatnosti srodnih obrtničkim djelatnostima

3.1. Poslovni prihodi

Član 33.

(1) Poslovnim prihodima smatraju se i prihodi od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti), kao i otuđenje dugotrajne imovine.

(2) Poslovnim prihodima smatraju se sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe ili druge potrebe koje nisu u vezi sa obavljanjem djelatnosti. Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema tržišnoj vrijednosti.

(3) Poslovnim prihodima smatraju se i manjkovi (kalo, rastur, kvar i lom) iznad visine utvrđene aktom Federalne privredne komore.

3.2. Poslovni rashodi

Član 34.

(1) Poslovnim rashodima smatraju se i izdaci za nabavku dugotrajne imovine (zemljišta) koji se mogu kao rashod odbiti samo u onom poreznom periodu u kojem je došlo do otuđenja i/ili izuzimanja te imovine i/ili likvidacije djelatnosti.

(2) Poslovnim rashodima smatraju se i sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost a koja ne potiču od obavljanja djelatnosti. Ulaganje obrtne imovine procjenjuje se prema nabavnoj vrijednosti a ulaganje dugotrajne imovine prema tržišnoj vrijednosti.

(3) Poslovnim rashodima smatraju se i plaćeni obavezni doprinosi preduzetnika iz člana 5. stav (3) al. 2., 3. i 4. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08).

(4) Poslovnim rashodima smatraju se i bruto plaće zaposlenika isplaćene u poreznom periodu, kao i plaćeni obavezni doprinosi na osnovicu na teret preduzetnika - poslodavca koji se plaćaju po stopama iz člana 10. stav 1. tačka 2. Zakona o doprinosima.

(5) Kao poslovni rashodi mogu se priznati samo oni rashodi za koje postoji uredna dokumentacija i koji su u direktnoj vezi sa ostvarenjem prihoda. Kod utvrđivanja povezanosti prihoda sa rashodima polazi se od odgovarajućih normativa (npr. utroška materijala i energije i sl.) uzimajući u obzir specifičnost djelatnosti.

3.3. Amortizacija dugotrajne imovine

3.3. (1) Najviše stope amortizacije

Član 35.

(1) Najviše stope amortizacije iz člana 16. stav (1) Zakona, koje se priznaju kao porezno dopustiv rashod, po grupama su:

  • 1.
    Građevine 10%, izuzev:

1.1. upravnih, administrativnih, uredskih i ostalih zgrada za obavljanje uslužnih djelatnosti 3,0%,

1.2. stambenih zgrada, hotela, restorana 5,0%,

1.3. cesta, komunalnih objekata, gornjeg stroja željezničkih pruga 14,3%.

  • 2.
    Oprema, vozila, mehanizacija 20%, izuzev

2.1. opreme za vodoprivredu, vodovod i kanalizaciju 14,3%

2.2. opreme za zaštitu okoliša 33,3%

  • 3.
    Višegodišnji zasadi 14,3%
  • 4.
    Osnovna stada 40,0%
  • 5.
    Nematerijalna stalna sredstva 20,0%

(2) Jednom amortizovana sredstva ne mogu se ponovo uključivati u obračun amortizacije ni kada su ista i dalje u upotrebi, osim za naknadna ulaganja u takvo sredstvo.

3.3. (2) Priznavanje amortizacije

Član 36.

(1) Stvari i prava koji služe za sticanje dohotka čija je pojedinačna nabavna vrijednost veća od 1.000,00 KM unose se u popis dugotrajne imovine. Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje troškova poslovanja po osnovu amortizacije dugotrajne imovine.

(2) Porezno priznavanje amortizacije stalnih sredstava počinje prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je stalno sredstvo stavljeno u upotrebu.

(3) Amortizacija za prodata, uništena, rashodovana ili na drugi način otuđena stalna sredstva priznaje se do kraja mjeseca u kojem su ta stalna sredstva bila u upotrebi.

(4) Neotpisani dio vrijednosti i drugi rashodi od otuđenja stalnih sredstava iz stava (2) ovog člana u cijelosti se priznaje kao porezno dopustiv rashod.

Član 37.

(1) Vrijednost stalnih sredstava čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 1.000,00 KM može se u cjelini odbiti od osnovice poreza na dohodak u godini njihove nabavke i stavljanja u upotrebu.

(2) Vrijednost računarske opreme (hardvera i softvera) može se u cjelini odbiti osnovice poreza na dohodak u godini nabavke i stavljanja u upotrebu.

3.3. (3) Ubrzana amortizacija

Član 38.

(1) Ubrzana amortizacija dopuštena je za slijedeća stalna sredstva:

sredstva za sprečavanje zagađivanje zraka, vode i zemljišta,

sredstva za ublažavanje buke.

(2) Osim za stalna sredstva iz stava (1) ovog člana, korištenje uvećanih stopa amorizacije (ubrzana amortizacija) je dopušteno i u slučaju korištenja stalnih sredstava većim intenzitetom od intenziteta koji odgovara radu u jednoj smjeni.

(3) Uvećane stope u smislu stava (1) ovog člana utvrđuju se na način da se stope iz člana 35. ovog pravilnika povećavaju za 50%.

3.4. Utvrđivanje dohotka u slučaju otuđenja djelatnosti

Član 39.

U slučaju otuđenja (prodaje) samostalne djelatnosti, fizičko lice koje je otuđilo i lice koje je nastavilo sa obavljanjem djelatnosti utvrđuju svako svoj dohodak za odgovarajući period kraći od poreznog perioda, s tim da je lice koje je otuđilo djelatnost porezni obveznik sa zadnjim danom mjeseca u kojem je otuđenje izvršeno, a sljedbenik je porezni obveznik počev od prvog dana narednog mjeseca kada je otuđenje izvršeno.

3.5. Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja

Član 40.

(1) U slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti, porezni obveznik dužan je utvrditi dohodak na način da poslovne prihode čine:

tržišna vrijednost dugotrajne imovine;

tržišna vrijednost zaliha proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog materijala;

nenaplaćena potraživanja od kupaca.

(2) Poslovne rashode čine:

knjigovodstvena vrijednost dugotrajne imovine u trenutku likvidacije;

neplaćene obaveze dobavljačima i druge neplaćene obaveze u vezi sa djelatnošću;

drugi izdaci u vezi sa likvidacijom.

(3) Porezni obveznik je dužan utvrditi poslovne prihode i poslovne rashode na način iz stava (1) ovog člana i u slučaju prelaska na paušalno utvrđivanje poreza.

3.6. Utvrđivanje osnovice za oporezivanje prihoda ostvarenih obavljanjem samostalne djelatnosti bez odobrenja nadležnog organa (bespravan rad)

Član 41.

Prihodi ostvareni obavljanjem samostalnih djelatnosti "na crno" tj. bez odobrenja nadležnog organa podliježu oporezivanju prema odredbama Zakona s tim da poreznu osnovicu čini ukupan ostvareni prihod, odnosno kod utvrđivanja osnovice ne mogu se odbiti rashodi koje je imalo fizičko lice koje je te prihode ostvarilo.

3.7. Poslovne knjige i evidencije

Član 42.

(1) Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnosti iz člana 12. stav (2) tač. 1), 2) i 3) Zakona, dohodak se utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga i drugih evidencija propisanih članom 19. Zakona.

(2) Izuzetno, od stava (1) ovog člana, porezni obveznici iz člana 12. stav (2), tačka 3) Zakona, koji djelatnost obavljaju u skladu sa članom 12. stav (4), a poslovne rashode utvrđuju u procentu u skladu sa članom 15. st. (4) i (5) Zakona, i porezni obveznici koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu, ne utvrđuju dohodak na osnovu poslovnih knjiga.

(3) Poslovne knjige i evidencije iz stava (1) ovog člana su:

  • 1)
    knjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR -1041),
  • 2)
    knjiga prometa (obrazac KP-1042),
  • 3)
    popisna lista dugotrajne imovine (obrazac PLDI -1043),
  • 4)
    evidencija o potraživanjima i obavezama (obrazac EPO -1044).

(4) Porezni obveznici koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu nisu dužni voditi poslovne knjige, osim poreznih obveznika iz člana 50. stav (3) ovog pravilnika, koji su dužni voditi knjigu prometa (obrazac KP-1042).

Član 43.

(1) Poslovne knjige se moraju voditi uredno, tačno i ažurno.

(2) Poslovne knjige se vode odvojeno za svaki porezni period.

(3) Po isteku godine porezni obveznik je dužan poslovne knjige zaključiti i potpisati.

(4) Ako porezni obveznik obavlja više samostalnih djelatnosti, poslovne knjige i evidencije dužan je voditi za svaku samostalnu djelatnost odvojeno.

(5) Poslovne knjige i evidencije, uključujući i prateće kompjuterske evidencije i dokumentaciju na osnovu koje se vrši knjiženje, moraju se čuvati pet godina od dana predaje porezne prijave sačinjene na osnovu tih poslovnih knjiga.

Član 44.

(1) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, porezni obveznik je dužan izdati račun koji mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:

podatke o izdavaocu računa (naziv radnje, podatke o vlasniku, odnosno nosiocu zajedničke aktivnosti),

podatke o izdvojenom/im poslovnim prostorima (ako je promet obavljen putem takvih prostora),

datum izdavanja računa,

naziv robe ili usluge,

jediničnu cijenu i ukupan iznos računa.

(2) Račun se izdaje u najmanje dva primjerka s tim da se jedan primjerak daje kupcu a drugi služi za knjiženje u poslovnim knjigama.

(3) Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji promet roba i usluga naplaćuju gotovinski u prometu na malo duhana, duhanskih prerađevina, dnevne štampe, lota i sportske prognoze u kioscima, pri prodaji robe i usluga na tržnicama i drugim otvorenim prostorima, nisu dužni izdavati račune. Ovi obveznici dužni su sačiniti dokument za unos podataka o ukupnom dnevnom prometu u poslovne knjige u vidu dnevnog izvještaja koji sadrži podatke o ukupnom dnevnom prometu sa PDV-om i bez PDV-a.

(4) Tržnicama i otvorenim prostorima u smislu ovog pravilnika smatraju se mjesta registrovana od strane nadležnog organa kao mjesta na kojima se može vršiti prodaja robe i usluga krajnjim potrošačima. Pod prodajom na otvorenim prostorima smatra se i prodaja karata javnog prevoza putnika, prodaja karata i ostalih proizvoda putem automata.

3.7. (1) Knjiga prihoda i rashoda

Član 45.

(1) Knjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR-1041) je evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim prihodima i rashodima u poreznom periodu.

(2) U knjigu prihoda i rashoda unose se opći podaci o poreznom obvezniku i to: ime i prezime poreznog obveznika, odnosno nosioca zajedničke djelatnosti, naziv radnje, jedinstveni identifikacioni broj (statistički odnosno jedinstveni matični broj građana -JMB), adresa.

(3) U knjigu prihoda i rashoda unose se podaci o poslovnim prihodima i rashodima i to:

kolone 1. do 6. opći podaci,

kolona 7. - redni broj promjene,

kolona 8. - datum nastanka poslovne promjene (ostvarenja prihoda i ili rashoda),

kolona 9. - broj dokumenta odnosno naloga za knjiženje,

kolona 10.- opis dokumenta za knjiženje (račun, izvod žiro računa, popis čekova, zapisnik o izuzimanju i ulaganju, obračun i dr.) na osnovu kojeg se sastavlja nalog za knjiženje,

kolona 11.- iznos prihoda naplaćenih u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni ček nije naplativ, vrši se ispravka (storno) iskazanih prihoda,

Sudska praksa po ovom aktu

4 odluka iz 1 člana

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (3)