Predstavnički/zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
Na osnovu odredbe IV.A.3. član 10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 11. septembra 2007. godine, donosi
POSLOVNIK
PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Poslovnik Predstavničkog doma) utvrđuju se: prava i dužnosti poslanika i klubova poslanika političkih stranaka zastupljenih u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predstavnički dom); javnost rada Predstavničkog doma; organizacija i način rada Predstavničkog doma; programiranje i usklađivanje rada Predstavničkog doma; akti Predstavničkog doma; odnos Predstavničkog doma i predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: predsjednik Federacije) i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: potpredsjednici Federacije); ostvarivanje prava i dužnosti Predstavničkog doma prema premijeru Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: premijer) i Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), federalnim ministarstvima i drugim organima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija); odnos Predstav- ničkog doma prema političkim strankama u Federaciji; ostvarivanje prava i dužnosti Predstavničkog doma prema ombudsmenima; saradnja sa Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije); ostvarivanje prava i dužnosti Predstavničkog doma prema drugim organima u Federaciji; saradnja sa Domom naroda Parlamenta Federacije (u daljnjem tekstu: Dom naroda); saradnja sa skupštinama kantona i gradskim i općinskim vlastima; interparlamentarna saradnja; upotreba jezika i pisma; davanje svečane izjave; isticanje grba Federacije i zastave Federacije u službenim prostorijama Predstavničkog doma i rad Predstavničkog doma za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja.
Poslovnikom Predstavničkog doma uređuju se odnosi i saradnja Predstavničkog doma sa Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine i drugim organima Bosne i Hercegovine, kao i ostala pitanja od značaja za rad Predstavničkog doma.
Član 2.
Predstavnički dom se organizuje i radi po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav Federacije), zakonu i odredbama ovog Poslovnika.
Član 3.
Ako neko pitanje organizacije i rada Predstavničkog doma nije uređeno ovim Poslovnikom, uređuje se zaključkom Predstavničkog doma.
Zaključak iz prethodnog stava primjenjuje se danom donošenja, ako zaključkom nije drugačije određeno.
Član 4.
Predstavnički dom radi u sjednicama.
Sjednice Predstavničkog doma obilježavaju se rednim brojevima u okviru izbornog mandata.
Član 5.
Predstavnički dom saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon objavljivanja rezultata glasanja.
Sazivanje prve sjednice vrši predsjedavajući prethodnog saziva i predsjedava sjednicom do izbora novog predsjedavajućeg Predstavničkog doma.
Ukoliko predsjedavajući iz prethodnog saziva nije u mogućnosti sazvati sjednicu Predstavničkog doma, sjednicu će sazvati najstariji poslanik novog saziva Predstavničkog doma.
Član 6.
Predstavnički dom ima pravo na pečat Predstavničkog doma i na druge pečate, u skladu sa Ustavom Federacije i zakonom.
II. OSTVARIVANjE PRAVA I DUŽNOSTI POSLANIKA
Član 7.
Predstavnički dom se sastoji od 98 poslanika, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
Član 8.
Mandat poslanika u Predstavničkom domu je četiri godine, ukoliko Predstavnički dom ne bude raspušten, u skladu sa Ustavom Federacije.
Član 9.
Poslanik ima pravo i dužnost da prisustvuje sjednici Predstavničkog doma i sjednicama radnih tijela Predstavničkog doma čiji je član i da učestvuje u njihovom radu i odlučivanju.
U ostvarivanju svojih funkcija poslanik može da učestvuje i u radu radnih tijela u kojima nije član, bez prava odlučivanja.
U stvaranju uvjeta za ostvarivanje ovog prava poslanik se blagovremeno obavještava o sjednicama i na njegov zahtjev dostavljaju mu se odgovarajući materijali.
Poslanik je dužan izvršavati zadatke koje mu, u okviru svog djelokruga, povjeri Predstavnički dom ili radno tijelo čiji je član.
Član 10.
Poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Predstavničkog doma ili sjednici radnog tijela Predstavničkog doma, ili iz određenog razloga treba u toku rada da napusti sjednicu, dužan je o tome blagovremeno obavijestiti predsjedavajućeg Predstavničkog doma, odnosno predsjednika odgovarajućeg radnog tijela i iznijeti razloge zbog kojih odsustvuje.
Član 11.
U ostvarivanju svojih funkcija u Predstavničkom domu poslanik ima pravo i dužnost da, u okviru prava i dužnosti Predstavničkog doma, pokreće inicijative za donošenje i izmjenu Ustava Federacije, zakona i drugih propisa i općih akata Predstavničkog doma, da pokreće raspravu o izvršavanju ovih akata, kao i pitanja provođenja politike, da postavlja poslanička pitanja u okviru djelokruga Predstavničkog doma i pokreće inicijative od interesa za narode i građane i političke stranke čije interese neposredno izražava u Predstavničkom domu.
Član 12.
Poslanik može tražiti da se u Predstavničkom domu odloži odlučivanje o određenom pitanju koje smatra izuzetno značajnim a o kome se u raspravi izraze suprotni stavovi u odnosu na stav njegovog kluba.
Član 13.
Poslanik ima pravo da bude redovno i blagovremeno obaviješten o radu Predstavničkog doma, Doma naroda, predsjednika Federacije i potpredsjednika Federacije, Vlade Federacije, federalnih ministarstava, federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija (u daljnjem tekstu: federalni organi uprave) i organizacija koje vrše poslove od interesa za Federaciju ili vrše javna ovlašćenja, kao i o svim pitanjima koja su značajna za vršenje njegove funkcije.
Član 14.
Poslanici su dužni čuvati tajne podatke i za to su odgovorni.
Predsjedavajući Predstavničkog doma i predsjednici radnih tijela Predstavničkog doma prilikom dostavljanja materijala poslanicima pripremljenih u Predstavničkom domu utvrđuju stepen tajnosti tih materijala u skladu sa posebnim propisom.
Odredbe stava 1. ovog člana odnose se i na materijale koje Vlada Federacije i drugi organi Federacije dostavljaju Predstavničkom domu sa oznakom određenog stepena povjerljivosti sve dok ti organi ne skinu takve oznake, ili to ne učini Predstavnički dom za materijale koje je dostavila Vlada Federacije ili drugi organ Federacije, kao i na podatke koje poslanik sazna na sjednici Predstavničkog doma ili sjednicama radnih tijela u vezi sa pitanjem koje se razmatra bez prisustva javnosti.
Utvrđivanje stepena povjerljivosti iz stava 2. ovog člana, skidanje takvih oznaka kada to čini Predstavnički dom u smislu prethodnog stava i način rukovanja materijalima označenim određenim stepenom povjerljivosti uređuju se posebnim aktom, koji donosi Predstavnički dom.
Član 15.
Poslanicima se dostavljaju materijali koji će biti na dnevnom redu sjednica Predstavničkog doma i radnih tijela čiji su članovi, kao i materijali namijenjeni za njihovo informisanje.
Član 16.
Poslanici Predstavničkog doma za obavljanje poslaničke funkcije imaju pravo na plaću, naknadu za poslaničko angažiranje, te naknadu određenih materijalnih troškova i druge naknade na osnovu posebnog akta Predstavničkog doma, odnosno akta Administrativne komisije.
Za neizvršavanje obaveza u obavljanju poslaničke funkcije (neopravdano odsustvo sa sjednica Predstavničkog doma i radnih tijela i slično) poslanicima se aktom iz stava 1. ovog člana može umanjiti naknada za poslaničko angažiranje, odnosno druga primanja i naknade iz stava 1. ovog člana.
Član 17.
Poslanicima se izdaje poslanička legitimacija sa brojem.
Poslanička legitimacija ne smije se ustupati drugim osobama i poslanici su dužni da se staraju o njenom korišćenju i čuvanju.
U poslaničkoj legitimaciji se navodi: ime i prezime poslanika, imunitetsko pravo poslanika i druga prava utvrđena posebnim propisima.
Sadržina, oblik i način vođenja evidencije poslaničkih legitimacija uređuje se posebnim pravilnikom, koji donosi predsjedavajući Predstavničkog doma.
Sekretar Predstavničkog doma stara se o izdavanju i evidenciji izdatih poslaničkih legitimacija.
Član 18.
Poslanik uživa imunitet od dana verifikacije do prestanka mandata u skladu sa ustavom i zakonom.
Član 19.
Poslanik ne može biti krivično gonjen niti odgovoran u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju svoje funkcije.
Poslanik ne može biti pritvoren ili lišen slobode od bilo kojeg organa vlasti u Federaciji bez odobrenja Predstavničkog doma.
Po dobivanju obavještenja od nadležnog organa o potrebi izricanja pritvora poslaniku, ukoliko je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je obavezan pritvor, predsjedavajući Predstavničkog doma dužan je u roku od 48 sati od prijema obavještenja sazvati sjednicu Predstavničkog doma, koja će se održati najkasnije u roku 5 dana od dana sazivanja.
Član 20.
Predsjedavajući Predstavničkog doma zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika proslijeđuje Mandatsko-imunitetskoj komisiji.
Mandatsko-imunitetska komisija dužna je bez odlaganja raspraviti zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika, te o tome podnijeti izvještaj Predstavničkom domu na sjednici zakazanoj u roku propisanom u članu 19. stav 3.
Član 21.
Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika, Predstavnički dom odlučuje na osnovu izvještaja Mandatsko-imunitetske komisije.
Odluku o uspostavi ili skidanju imuniteta Predstavnički dom dužan je dostaviti nadležnom organu najkasnije u roku od 5 dana.
Član 22.
Kada Predstavnički dom da odobrenje za određivanje pritvora, odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika, poslanik može biti pritvoren, odnosno krivični se postupak protiv njega može voditi samo za krivično djelo za koje je dato odobrenje.
Član 23.
Poslanik ima pravo podnijeti ostavku na poslaničku funkciju.
Ostavka se podnosi predsjedavajućem Predstavničkog doma pisano.
Poslanik koji podnosi ostavku ili drugi poslanici mogu zahtijevati vođenje rasprave o ostavci. Ukoliko i nakon rasprave poslanik ostane pri ostavci, predsjedavajući konstatuje da je poslaniku prestao mandat poslanika u Predstavničkom domu.
III. KLUBOVI POSLANIKA
Član 24.
U Predstavničkom domu osnivaju se klubovi poslanika političkih stranaka zastupljenih u Predstavničkom domu (u daljnjem tekstu: klubovi poslanika).
Klubovi poslanika osnivaju se kao oblik djelovanja poslanika u Predstavničkom domu (posebno u pripremama i utvrđivanju prijedloga dnevnih redova sjednica Predstavničkog doma).
Član 25.
Klub poslanika čini najmanje 3 poslanika iz jedne ili iz nekoliko udruženih političkih stranaka, odnosno nezavisnih poslanika.
Klub poslanika ima predsjednika i zamjenika predsjednika kluba poslanika, koji koordiniraju rad kluba i ostvaruju saradnju sa drugim klubovima poslanika.
Član 26.
Klubovi poslanika mogu osnovati koordinaciono tijelo za međusobnu saradnju.
Član 27.
Zadaci, organizacija, način rada i prava i dužnosti članova kluba poslanika utvrđuju se pravilima koja donose klubovi poslanika.
Član 28.
Predstavnički dom osigurava prostorije za rad klubova poslanika, neophodna finansijska sredstva za njihovu neposrednu aktivnost u Predstavničkom domu, dokumentaciju i druga obavještenja u vezi sa radom Predstavničkog doma, radnih tijela Predstavničkog doma, službena glasila Federacije i službena glasila Bosne i Hercegovine i vršenje administrativno- tehničkih i drugih usluga.
IV.JAVNOST RADA
Član 29.
Predstavnički dom radi javno.
Predstavnički dom osigurava javnost rada blagovremenim, potpunim i objektivnim informiranjem javnosti o svom radu.
Predstavnički dom će koristiti web stranicu Predstavničkog doma da informira javnost o svom radu.
Predstavnički dom osigurava, pod jednakim uvjetima, dostupnost informacija kojima raspolaže svim javnim glasilima, osim informacija koje predstavljaju državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu, utvrđenu zakonom, odnosno drugim propisima donesenim na osnovu zakona.
Član 30.
Nacrti, odnosno prijedlozi akata Predstavničkog doma, kao i usvojeni akti Predstavničkog doma mogu se u cijelosti objaviti u dnevnoj štampi ili kao posebne publikacije.
Član 31.
Građanima se, u skladu sa pravilnikom koji donosi Kolegij Predstavničkog doma i prostornim mogućnostima, osigurava slobodan pristup sjednicama Predstavničkog doma i sjednicama radnih tijela, s tim da mogu prisustvovati sjednicama u dijelu sale predviđenom za slušaoce.
Član 32.
Sekretar Predstavničkog doma stara se da se u salama Predstavničkog doma u kojima se održavaju sjednice Predstavničkog doma posebnim natpisima odrede mjesta za poslanike, predsjednika Federacije i potpredsjednike Federacije, predstavnike Vlade Federacije, zaposlenike Stručne službe Predstavničkog doma, goste i novinare.
Član 33.
Na sjednici Predstavničkog doma i na sjednicama radnih tijela može se odlučiti da se o pitanjima iz člana 14. ovog Poslovnika raspravlja bez prisustva javnosti.
Član 34.
Predstavnici sredstava informiranja imaju pravo prisustvo- vati sjednicama Predstavničkog doma i radnih tijela i obavještavati javnost o njihovom radu.
Na sjednicama iz prethodnog stava može se odlučiti da predstavnici sredstava informiranja mogu prisustvovati sjednici i kada se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustva javnosti. O takvom pitanju mogu predstavnici sredstava informiranja davati za javnost samo ona obavještenja za koja se to na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiti da se obavještenja o takvom pitanju daju tek po isteku određenog vremena.
Član 35.
Pravo je i dužnost sredstava informiranja da iznose informacije o pitanjima koja se razmatraju u Predstavničkom domu.
U svrhu pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad, predstavnicima sredstava informiranja u Predstavničkom domu pravovremeno se dostavljaju materijali za sjednice i osiguravaju uvjeti za njihov rad, organiziraju razgovori sa predstavnicima predlagača materijala ili sa funkcionerima u Predstavničkom domu i drugi kontakti.
Član 36.
Radi potpunijeg i tačnijeg obavještavanja javnosti o rezultatima rada na sjednicama mogu se izdavati službena saopćenja za štampu i za druga sredstva informiranja, kao i organizirati konferencije za štampu.
Službena saopćenja iz prethodnog stava daju se naročito poslije sjednica održanih bez prisustva javnosti, kao i u drugim slučajevima kada se to na sjednicama odluči. Ako tekst službenog saopćenja nije utvrđen na sjednici, tekst utvrđuju predsjedavajući i dva potpredsjedavajuća sjednice.
Konferencija za štampu održava se kad to odluči predsjedavajući Predstavničkog doma, radno tijelo ili klub poslanika. Tom prilikom istovremeno se određuje i predstavnik koji će tu konferenciju održati.
Član 37.
Tok rada sjednice Predstavničkog doma snima se tonski ili se vode stenografske bilješke.
Na osnovu tonskog snimka, odnosno stenograma sačinjavaju se zabilješke koje prethodno autorizuju učesnici u raspravi na sjednici.
V. ORGANIZACIJA I NAČIN RADA PREDSTAVNIČKOG DOMA
1. Konstituiranje Predstavničkog doma
Član 38.
Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća.
Predsjedavajući Predstavničkog doma i dva potpredsje- davajuća Predstavničkog doma biraju se iz reda poslanika na sjednici Predstavničkog doma poslije izvršene verifikacije mandata poslanika u Predstavničkom domu.
Prijedlog za izbor predsjedavajućeg Predstavničkog doma i dva potpredsjedavajuća Predstavničkog doma podnose klubovi poslanika.
Član 39.
Predstavnički dom ima sekretara, koji se postavlja u skladu sa zakonom.
Član 40.
Predsjedavajući Predstavničkog doma i potpredsjedavajući Predstavničkog doma ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.
2. Predsjedavajući Predstavničkog doma, potpredsjedavajući Predstavničkog doma i sekretar Predstavničkog doma
Član 41.
Predsjedavajući Predstavničkog doma:
- -predstavlja Predstavnički dom;
- -učestvuje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom Predstavničkog doma;
- -učestvuje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom Kolegija Predstavničkog doma;
- -pokreće razmatranje pitanja iz djelokruga Predstav- ničkog doma na sjednicama;
- -dogovara se s predsjedavajućim Doma naroda o načinu i rokovima pretresanja odluka koje zahtijevaju potvrdu oba doma;
- -stara se o ostvarivanju programa rada Predstavničkog doma i o tome obavještava Predstavnički dom;
- -stara se o primjenjivanju ovog Poslovnika;
- -stara se o ostvarivanju načela javnosti u radu Predstavničkog doma i radnih tijela Predstavničkog doma;
- -stara se o ostvarivanju prava i dužnosti poslanika u Predstavničkom domu u vezi sa vršenjem njihove funkcije iz djelokruga Predstavničkog doma;
- -stara se o odnosima i saradnji Predstavničkog doma sa drugim federalnim organima;
- -potpisuje akta koja donosi Predstavnički dom;
- -daje uputstva sekretaru Predstavničkog doma u vezi sa izvršavanjem poslova i zadataka.
Član 42.
Ukoliko je predsjedavajući Predstavničkog doma spriječen da obavlja svoje dužnosti, on u dogovoru sa potpredsjedavajućim Predstavničkog doma odlučuje ko će izvršavati njegove dužnosti.
Član 43.
Sekretar Predstavničkog doma pomaže predsjedavajućem Predstavničkog doma u pripremanju i rukovođenju sjednicama i u usklađivanju poslova Predstavničkog doma i radnih tijela Predstavničkog doma, osigurava vođenje zapisnika sjednica Predstavničkog doma, vrši prozivanje poslanika u Predstavničkom domu, stara se o objavljivanju zabilješki sačinjenih na osnovu tonskog snimka sjednice, odnosno stenograma i vrši druga prava i dužnosti utvrđene ovim Poslovnikom, kao i druge poslove koje mu stavi u dužnost predsjedavajući i potpredsjedavajući Predstavničkog doma.
U slučaju da je sekretar Predstavničkog doma spriječen da prisustvuje sjednici Predstavničkog doma, predsjedavajućem Predstavničkog doma u rukovođenju sjednicom pomaže poslanik kojeg odrede predsjedavajući i potpredsjedavajući Predstavničkog doma.
3. Radna tijela Predstavničkog doma
Član 44.
Za razmatranje pitanja koja su u nadležnosti Predstavničkog doma, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata Predstavničkog doma i za pripremanje i obavljanje drugih poslova za Predstavnički dom osnivaju se stalna i povremena radna tijela.
Radna tijela Predstavničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Predstavnički dom o pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im ovim Poslovnikom ili odlukom Predstavničkog doma data u neposrednu nadležnost.
Radna tijela na osnovu zaključka Predstavničkog doma provode istragu i u tu svrhu mogu zahtijevati svjedočenja, dokaze i dokumente.
Stalna radna tijela osnivaju se ovim Poslovnikom ili odlukom Predstavničkog doma.
Povremena radna tijela osnivaju se zaključkom Predstavničkog doma.
Član 45.
Predstavnički dom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnog tijela koji se biraju iz reda poslanika u Predstavničkom domu. Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela ne mogu biti iz iste političke stranke.
Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno- pravne komisije, Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisije, osim Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih u kojima broj stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika ne može biti veći od jedne polovine članova komisije.
Broj članova radnih tijela određuje se odlukom Predstavničkog doma prilikom izbora članova radnog tijela.
Radno tijelo čine, po pravilu, poslanici iz svih klubova poslanika srazmjerno zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkom domu, s tim da jedan poslanik može biti član u najviše tri radna tijela.
Član 46.
Predsjednik radnog tijela, u saradnji sa sekretarom radnog tijela, organizuje rad radnog tijela.
Predsjednik radnog tijela: pokreće inicijativu za razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga radnog tijela; stara se o obavještavanju članova radnog tijela o pitanjima iz djelokruga radnog tijela; sarađuje sa predsjedavajućim i potpredsjedavajućim Predstavničkog doma, predsjednicima radnih tijela Predstavničkog doma, predsjednicima zajedničkih radnih tijela oba doma Parlamenta Federacije i predsjednicima radnih tijela Doma naroda, sa predsjednicima klubova poslanika u Predstavničkom domu, sa funkcionerima koji rukovode federalnim organima uprave i sa predstavnicima odgovarajućih organizacija; stara se o izvršavanju zaključaka radnog tijela; potpisuje akta koja donosi radno tijelo; usmjerava rad sekretara radnog tijela, kao i rad članova radnog tijela iz reda stručnih i naučnih radnika u vezi sa pripremom sjednice radnog tijela i vrši druge poslove određene ovim Poslovnikom ili odlukom o obrazovanju radnog tijela.
Član 47.
Zamjenik predsjednika radnog tijela zamjenjuje predsjednika radnog tijela kada je on spriječen da vrši dužnost predsjednika.
Član 48.
Predsjednika radnog tijela i njegovog zamjenika u slučaju njihove odsutnosti zamjenjuje član radnog tijela koga odredi radno tijelo.
Član 49.
Radno tijelo radi u sjednici.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela na osnovu vlastite inicijative, a dužan je da sazove sjednicu kada to zatraži predsjedavajući Predstavničkog doma, odnosno potpred- sjedavajući Predstavničkog doma, zamjenik predsjednika tog radnog tijela ili najmanje jedna trećina članova radnog tijela.
Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu radnog tijela, po pravilu 8 dana prije održavanja sjednice, a iz opravdanih razloga može je sazvati i u kraćem roku.
Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kad je dužan da to učini, sjednicu će sazvati zamjenik predsjednika radnog tijela.
Radno tijelo može da radi ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odlučuje većinom glasova prisutnih članova, osim u slučajevima odlučivanja o pitanjima iz neposrednog djelokruga radnog tijela, kada odluke donosi većinom od ukupnog broja članova radnog tijela.
Član 50.
Radno tijelo sarađuje sa drugim radnim tijelima Predstavničkog doma, zajedničkim radnim tijelima oba doma Parlamenta Federacije i radnim tijelima Doma naroda o pitanjima od zajedničkog interesa i može sa drugim radnim tijelima održavati zajedničke sjednice.
Radno tijelo u izvršavanju zadataka iz svog djelokruga može ostvarivati saradnju sa odgovarajućim tijelima: predsjednika Federacije i potpredsjednika Federacije, Vlade Federacije, federalnih organa uprave, skupština kantona, općinskih vijeća u Federaciji, kao i sa odgovarajućim tijelima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske.
Radna tijela mogu, u dogovoru s tijelima iz prethodnog stava, organizirati zajedničko proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja.
Radi potpunijeg sagledavanja određenih pitanja, na sjednicu radnog tijela se mogu pozivati predstavnici odgovarajućih organa i organizacija, kao i pojedini stručni, naučni i javni radnici.
Član 51.
Sjednici radnog tijela prisustvuje predlagač, odnosno predstavnik predlagača nacrta, odnosno prijedloga zakona, drugog propisa i općeg akta koje ono razmatra. Predstavnik Vlade Federacije može učestvovati u radu radnog tijela i kad Vlada Federacije nije predlagač.
Ako predlagač ne uputi svog predstavnika na sjednicu radnog tijela, a radno tijelo ocijeni da je prisustvo predlagača neophodno, može odložiti razmatranje tog pitanja i o tome obavijestiti predlagača, koji je dužan osigurati da njegov predstavnik prisustvuje sjednici radnog tijela.
Član 52.
Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga, sastavljanja izvještaja i pripremanja zakona ili drugog općeg akta, radno tijelo može osnovati radnu grupu.
Član 53.
Kad podnosi izvještaj ili prijedlog Predstavničkom domu, radno tijelo određuje izvjestioca,koji na sjednici Predstavničkog doma može obrazložiti stav ili prijedlog radnog tijela.
Član 54.
Predstavnički dom sa Domom naroda može osnovati stalna ili povremena zajednička radna tijela iz reda poslanika, odnosno delegata i stručnjaka za praćenje, pretresanje i proučavanje određenih pitanja, kao i za pripremanje i podnošenje prijedloga za donošenje zakona, nacrta ili prijedloga zakona ili drugih akata iz nadležnosti oba doma Parlamenta Federacije.
Djelokrug, zadaci i ovlašćenja zajedničkog radnog tijela utvrđuju se poslovnicima, odnosno odlukama oba doma Parlamenta Federacije.
U zajednička radna tijela bira se jednak broj članova iz oba doma Parlamenta Federacije.
Predsjednik i zamjenik predsjednika zajedničkog radnog tijela ne mogu biti članovi u istom domu Parlamenta Federacije.
Zajedničko radno tijelo se smatra osnovanim kada oba doma Parlamenta Federacije u istovjetnom tekstu poslovnikom ili odlukom osnuju zajedničko radno tijelo. Izbor članova radnog tijela se smatra izvršenim kad oba doma Parlamenta Federacije donesu odluku o izboru članova radnog tijela u istovjetnom sastavu.
Član 55.
U načinu rada zajedničkih radnih tijela shodno se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na radna tijela Predstavničkog doma, ako odlukom o osnivanju zajedničkog radnog tijela nije drugačije određeno.
Član 56.
Predstavnički dom ima sljedeća radna tijela:
- 1.Ustavnu komisiju;
- 2.Zakonodavno-pravnu komisiju;
- 3.Administrativnu komisiju;
- 4.Komisiju za zaštitu ljudskih prava i sloboda;
- 5.Komisiju za sigurnost;
- 6.Komisiju za izbor i imenovanje;
- 7.Komisiju za informiranje;
- 8.Komisiju za jezička pitanja;
- 9.Mandatno-imunitetsku komisiju;
- 10.Komisiju za jednakopravnost spolova;
- 11.Komisiju za lokalnu samoupravu;
- 12.Komisiju za pitanja mladih;
- 13.Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku;
- 14.Odbor za energetiku, rudarstvo i industriju;
- 15.Odbor za promet i komunikacije
- 16.Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju;
- 17.Odbor za pravdu i opću upravu;
- 18.Odbor za povratak izbjeglih i raseljenih osoba;
- 19.Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu i sport;
- 20.Odbor za boračka i invalidska pitanja;
- 21.Odbor za rad i socijalnu zaštitu;
- 22.Odbor za zdravstvo;
- 23.Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo; i
- 24.Odbor za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku i ekologiju.
- 1.Ustavna komisija
Član 57.
Ustavna komisija:
- -prati ostvarivanje Ustava Federacije;
- -razmatra pitanja od značaja za daljnji razvoj i izgradnju ustavnog sistema i inicira usklađivanje ustavnih odredaba sa promjenama u društvenim odnosima;
- -proučava i obrađuje inicijative i prijedloge za promjenu Ustava Federacije i Ustava Bosne i Hercegovine i o njima daje mišljenje;
- -stara se o provođenju javne rasprave i izvještava Predstavnički dom o rezultatima javne rasprave;
- -daje mišljenje o prijedlozima za izmjene odnosno dopune prijedloga amandmana na Ustav Federacije;
- -prati izmjene i dopune Ustava Bosne i Hercegovine i usaglašenost Ustava Federacije sa Ustavom Bosne i Hercegovine i
- -razmatra i druga pitanja koja se odnose na ostvarivanje i promjene Ustava Federacije i o tome obavještava Predstavnički dom.
- 2.Zakonodavno-pravna komisija
- 2.
Član 58.
Zakonodavno-pravna komisija:
- -razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata koje donosi Predstavnički dom u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Predstavničkom domu;
- -razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja od značaja za ujednačavanje pravno-tehničke obrade akata koje donosi Predstavnički dom;
- -razmatra, na zahtjev Predstavničkog doma, opće akte organizacija i zajednica na koje Predstavnički dom daje potvrdu, odnosno saglasnost sa stanovišta usklađenosti sa Ustavom Federacije i zakonom i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima;
- -utvrđuje prečišćene tekstove zakona, drugih propisa i općih akata Predstavničkog doma, ako je za to ovlašćena;
- -učestvuje u pripremanju programa rada zakonodavne djelatnosti Predstavničkog doma, i
- -vrši i druge poslove određene ovim Poslovnikom.
Prijedlozi Komisije koji su formulirani kao izmjene ili dopune prijedloga zakona i drugih propisa i općih akata unose se u njen izvještaj i smatraju se amandmanima.
- 3.Administrativna komisija
Član 59.
Administrativna komisija:
- -priprema, utvrđuje i donosi akta kojima se uređuju naknade plaća poslanika u Predstavničkom domu, plaća funkcionera koje bira, odnosno imenuje Predstavnički dom, kao i naknade određenih materijalnih troškova poslanika i funkcionera, donosi akta iz člana 265. ovog Poslovnika koji se odnose na organizaciju i rad Stručne službe Predstavničkog doma i Zajedničke službe Parlamenta, plaća rukovodećih državnih službenika i ostalih zaposlenika u Stručnoj službi Predstavničkog doma i Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije, te donosi odgovarajuća akta za njihovu primjenu, kao i pojedinačna akta o plaćama i naknadama materijalnih i drugih primanja;
- -utvrđuje visinu naknade i posebne naknade za rad članovima radnih tijela izabranih iz reda naučnih, stručnih i javnih radnika;
- -utvrđuje prijedlog za osiguranje sredstava u budžetu Federacije za rad Parlamenta Federacije i korišćenje tih sredstava;
- -obavlja sve poslove u vezi sa osiguranjem stanova za potrebe Predstavničkog doma i Zajedničkih službi Parlamenta Federacije i raspolaže tim stanovima, odlučuje o njihovom dodjeljivanju na korišćenje, o zamjeni i o jednokratnom prijenosu prava korišćenja u skladu sa zakonom;
- -odlučuje o dodjeljivanju privremenog smještaja funkcionerima i, po potrebi, drugim zaposlenicima u Stručnoj službi Predstavničkog doma i Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije ili drugim federalnim organima;
- -utvrđuje uvjete i način korišćenja putničkih automobila za obavljanje službenih poslova, i
- -vrši i druge poslove određene ovim Poslovnikom i drugim općim aktom Predstavičkog doma.
- 4.Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda
- 4.
Član 60.
Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda:
- -razmatra pitanja u vezi sa kršenjem sloboda i prava građana utvrđenih Ustavom Federacije i zakonima Federacije od strane državnih organa, javnih ustanova i organizacija koje vrše javna ovlašćenja, kao i šira pitanja od značaja za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koja pokreću ombudsmeni, građani, političke organizacije i udruženja građana, druge organizacije i zajednice i o tome izvještava Predstavnički dom; ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava i predlaže mjere za njihovu efikasniju zaštitu. Po pravilu, Komisija ne razmatra pitanja po kojima su u toku sudski i drugi postupci, osim ako se radi o neprihvatljivom odugovlačenju postupka ili očiglednoj zloupotrebi vlasti i samovolji na koje ukaže ombudsmen;
- -razmatra predstavke, žalbe i prijedloge koje građani upućuju ili neposredno podnose Predstavničkom domu i o tome obavještava podnosioca;
- -neposredno radi na predstavkama, žalbama i prijedlozima koji se odnose na prava i dužnosti za koje je u Ustavu Federacije utvrđeno da ih obavlja Federacija i njeni organi i o svom stavu obavještava podnosioca predstavke, žalbe, odnosno prijedloga i predlaže nadležnim organima i organizacijama mjere za rješavanje pitanja i problema iznesenih u predstavkama, žalbama i prijedlozima;
- -razmatra, proučava i analizira pojave i probleme na koje se u predstavkama, žalbama i prijedlozima ukazuje, radi sagledavanja uzroka zbog kojih se oni podnose, i o tome obavještava Predstavnički dom;
- -razmatra predstavke, žalbe i prijedloge u kojima se pokreće pitanje odgovornosti funkcionera koje bira ili imenuje Predstavnički dom i dostavlja ih sa svojim mišljenjem nadležnom tijelu Predstavničkog doma;
- -razmatra predstavke, žalbe i prijedloge u kojima se ukazuje na pojave koje nastaju u primjeni zakona i drugih akata ili na nepravilno izvršavanje tih akata i o tome obavještava Predstavnički dom i nadležna radna tijela Predstavničkog doma i predlaže preduzimanje određenih mjera.
Predstavke, žalbe i prijedloge kojima se pokreću inicijative za donošenje, izmjenu ili dopunu zakona i drugih akata Komisija dostavlja predsjedavajućem Predstavničkog doma i potpredsje- davajućim Predstavničkog doma.
- 5.Komisija za sigurnost
Član 61.
Komisija za sigurnost: razmatra pitanja sistema i politike u oblasti sigurnosti u okviru prava i dužnosti Predstavničkog doma i, s tim u vezi, daje mišljenja i prijedloge Predstavničkom domu; predlaže mjere za organiziranje, vođenje i razvoj sigurnosti Federacije; razmatra pitanja suzbijanja terorizma, međukan- tonalnog kriminala, neovlašćene trgovine drogom i organizi- ranog kriminala; razmatra pitanja o nabavljanju, držanju i nošenju oružja; razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih općih akata kojima se regulira oblast sigurnosti Federacije i daje mišljenja i prijedloge Predstavničkom domu.
Komisija može provoditi istragu i u tu svrhu zahtijevati svjedočenja, dokaze i dokumente.
- 6.Komisija za izbor i imenovanje
Član 62.
Komisija za izbor i imenovanje prati provođenje ustavnih načela i zakonskih odredaba koje se odnose na ostvarivanje politike u ovoj oblasti, pretresa sva pitanja u vezi sa izborom, imenovanjem, postavljenjem i razrješenjem, kao i druga pitanja u vezi s tim iz nadležnosti Predstavničkog doma.
Komisija sarađuje sa odgovarajućim tijelima drugih organa i organizacija u Federaciji, pribavlja njihova mišljenja i utvrđuje prijedloge za izbor, imenovanje, postavljenje i razrješenje iz nadležnosti Predstavničkog doma.
O pitanjima izbora, imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti drugih organa i organizacija Federacije, kad je predviđeno da se traži mišljenje, odnosno konsultovanje Predstavničkog doma, Komisija daje mišljenje tim organima i organizacijama.
Komisija, zajedno sa nadležnim radnim tijelom Doma naroda, postavlja rukovodeće državne službenike u Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije.
- 7.Komisija za informiranje
Član 63.
Komisija za informiranje: razmatra pitanja informiranja javnosti o radu Predstavničkog doma i radnih tijela Predstavničkog doma; predlaže, odnosno preduzima mjere za unapređivanje informiranja javnosti o pitanjima koja se razmatraju i o kojima se odlučuje u Predstavničkom domu; stara se o ostvarivanju posebnog društvenog interesa Predstavničkog doma u javnim preduzećima informativne djelatnosti čiji je osnivač Federacija, u skladu sa zakonom, te razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata i druga pitanja iz oblasti informiranja i daje mišljenja i prijedloge Predstavničkom domu.
- 8.Komisija za jezička pitanja
Član 64.
Komisija za jezička pitanja: prati ostvarivanje jednako- pravnosti i ravnomjerne upotrebe službenih jezika u Federaciji - bosanskog jezika, hrvatskog jezika i srpskog jezika, te po potrebi predlaže postupke za njihovo ostvarenje; utvrđuje istovjetnost tekstova prijedloga Ustava Federacije, zakona i drugih akata, kao i zakona i drugih akata koje usvoji Predstavnički dom na bosanskom jeziku, na hrvatskom jeziku i na srpskom jeziku.
Komisija utvrđuje i da su tekstovi prijevoda akata na bosanskom jeziku, na hrvatskom jeziku i na srpskom jeziku istovjetni tekstovi.
Komisija može obrazovati potkomisije za bosanski jezik, za hrvatski jezik i za srpski jezik.
- 9.Mandatno-imunitetska komisija
Član 65.
Mandatno-imunitetska komisija razmatra pitanja u vezi sa primjenom imuniteta poslanika u Predstavničkom domu; obavještava Predstavnički dom o slučajevima koji povlače prestanak mandata poslanika; vrši poslove Verifikacione komisije u vezi sa verifikacijom mandata poslanika koji su naknadno izabrani.
- 10.Komisija za jednakopravnost spolova
Član 66.
Komisija za jednakopravnost spolova: razmatra nacrte i prijedloge zakonskih propisa i općih akata iz nadležnosti Predstavničkog doma i daje mišljenja, prijedloge i inicijative vezane za usklađenost sa međunarodnim konvencijama o jednakosti spolova i zabrani svakog oblika diskriminacije na osnovu razlike u spolu; razmatra stanje prava žena i predlaže mjere za eliminaciju mogućih posljedica diskriminacije; pribavlja informacije od značaja za integrisanje spolne analize u politiku i programe Predstavničkog doma, programske ciljeve jednakosti spolova i doprinosi unapređenju javne svijesti o potrebi učešća žena u politici; sarađuje sa odgovarajućim radnim tijelima Predstavničkog doma, organima i organizacijama Federacije, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, te sindikatima i nevladinim organizacijama; razmatra prijedloge dokumenata i izvještaje institucija o provedbi Platforme za akciju i Pekinške deklaracije, te pripreme za učešće državnih delegacija na međunarodnim skupovima u vezi sa provođenjem tih dokumenata.
- 11.Komisija za lokalnu samoupravu
Član 67.
Komisija za lokalnu samoupravu: razmatra pitanja i prijedloge projekata iz domena sistema lokalnih vlasti - sistema lokalne samouprave; prati i osigurava da se principi iz Evropske povelje o lokalnoj samoupravi inkorporiraju u domaće zakonodavstvo; prati i osigurava reformu domaćeg zakonodavstva iz domena lokalnih vlasti i njihovo usaglašavanje sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i evropskim međunarodnim pravnim standardima; prati proces uspostavljanja lokalne samouprave kao osnovnog stuba demokratskog društva - uspostavljanje lokalnih demokratija kao autonomnih i demokratskih oblika organiziranja građana; razmatra zakonske i ustavne projekte o provođenju principa decentralizacije vlasti, a posebno principa supsidijarnosti, kako bi se lokalne demokratije lokalne vlasti osposobile da odgovorno upravljaju javnim poslovima (planiranje, uređenje prostora, korišćenje zemljišta, zaštita okoliša i komunalne infrastrukture) koji su najbliži građanima; prati reguliranje i funkcioniranje regionalnih, kantonalnih i lokalnih vlasti; prati zakonske i ustavne projekte o statusu i kompentencijama gradova i upravnih centara, te potrebno reguliranje njihovih odnosa sa vlastima više instance, kao i dijelovima unutar gradova; prati usaglašenost sistema lokalne samouprave iz nadležnosti entitetskih vlasti na polju decentralizacije vlasti i decentralizacije fiskalne politike sve u cilju jačanja i osposobljavanja lokalnih vlasti da mogu odgovorno upravljati i regulirati povjerenim javnim poslovima u skladu sa interesima lokalnog stanovništva.
- 12.Komisija za pitanja mladih
Član 68.
Komisija za pitanja mladih: razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih akata koja se odnose na statusna pitanja djece, mladih i uloge porodice za život mladih; inicira nova zakonska rješenja koja se odnose na pitanja položaja djece, mladih i uloge porodice za život mladih; daje smjernice, ovim Poslovnikome i preporuke za razvoj omladinske politike u Federaciji; posreduje, po potrebi, u kontaktu između različitih državnih institucija, omladinskih organizacija, neformalnih grupa i pojedinaca u skladu sa nadležnostima Komisije; prati provedbu određenih evropskih dokumenata i konvencija o pravima djece i mladih; predlaže mjere za unapređenje informativne politike i transparentnosti prema mladima; učestvuje u međunarodnoj saradnji i povezivanju sa institucijama koje imaju iste ili slične nadležnosti; održava komunikaciju sa svim institucijama, organizacijama i pojedincima koji se bave omladinskom problematikom u skladu sa nadležnostima Predstavničkog doma i nadležnostima Komisije.
- 13.Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku
Član 69.
Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku razmatra: politiku i programe obnove i razvoja Federacije, utvrđivanje mjera ekonomske politike, programe razvoja u pojedinim djelatnostima, granama, oblastima (strukturalne) i područjima (regionalne); finansiranje djelatnosti federalne vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima; fiskalnu i kreditnu politiku Federacije u okviru kreditne politike Bosne i Hercegovine; politiku u bankarstvu; funkcioniranje finansijskih institucija na nivou Federacije; propise iz oblasti finansija; donošenje, izvršenje i kontrolu izvršenja budžeta Federacije; donošenje odluka o zaduživanju, javnim zajmovima i drugim obavezama Federacije; politiku korišćenja zemljišta na federalnom nivou; korišćenje prirodnih bogatstava; javnu potrošnju, cijene, robne rezerve i zapošljavanje; turizam; brži razvoj ekonomski nerazvijenih kantona i područja; statistiku i druga pitanja iz oblasti obnove, razvoja, ekonomije, finansija i budžeta iz nadležnosti Predstavničkog doma.
- 14.Odbor za energetiku, rudarstvo i industriju
Član 70.
Odbor za energetiku, rudarstvo i industriju razmatra pitanja: utvrđivanja energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture; o elektroprivredi, rudarstvu i korišćenju drugih prirodnih bogatstava; o metalurgiji i metalopreradi; o projektovanju i izgradnji investicionih i drugih objekata iz oblasti energetike, rudarstva i industrije; o načelima za način vršenja ovih djelatnosti; o programima razvoja u oblasti energetike, rudarstva i industrije; upravljanja u privrednim subjektima sa pretežnom državnom vlasničkom strukturom; sistema organizacije u industriji; uticaja mjera ekonomske politike na industrijski razvoj; projektovanja i izgradnje investicionih i drugih objekata; o saobraćaju i vezama; o komunikacijskoj i transportnoj infrastrukturi u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i druga pitanja iz oblasti privrede, energetike, rudarstva i industrije, kao privredne djelatnosti i grana industrije iz nadležnosti Predstav- ničkog doma.
- 15.Odbor za promet i komunikacije
Član 71.
Odbor za promet i komunikacije razmatra: politiku i programe obnove i razvoja Federacije u oblasti prometa i komunikacija, utvrđivanje politike i mjera za njenu realizaciju u oblasti prometa i komunikacija, zakone i druge propise iz nadležnosti Parlamenta Federacije u oblasti prometa i komunikacija i druga pitanja iz ove oblasti a koja su u nadležnosti Parlamenta Federacije.
- 16.Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju
Član 72.
Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju razmatra inicijative, odnosno zahtjeve građana, njihovih udruženja i drugih organizacija i zajednica za reprivatizaciju prinudno prenesene imovine u državnu, odnosno društvenu i vojnu nacionalizacijom stambenih i poslovnih zgrada i prostorija, određenim oblicima konfiskacije i drugim vidovima prinudnog prenošenja nekretnina u državnu, odnosno društvenu svojinu; razmatra akte koje Predstavnički dom donosi iz oblasti privatizacije, prati i analizira provođenje procesa privatizacije, predlaže Predstavničkom domu mjere i akte iz oblasti denacionalizacije i privatizacije, te razmatra i druga pitanja iz ove oblasti iz nadležnosti Predstavničkog doma.
- 17.Odbor za pravdu i opću upravu
Član 73.
Odbor za pravdu i opću upravu razmatra pitanja: ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti; jedinstva pravnog sistema; o izbornom sistemu; o Vladi Federacije; o federalnim praznicima; o odlikovanjima, nagradama i drugim priznanjima Federacije; o političko-teritorijalnoj organizaciji Federacije; o provođenju zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije i o boravku i kretanju stranaca; o grbu, zastavi i pečatima Federacije; o udruživanju građana u udruženja i u društvene i političke organizacije;o javnom redu i miru; o zborovima i drugim javnim skupovima; o načelima referenduma; o pravnom položaju vjerskih zajednica; o sistemu federalne uprave; o pravima, dužnostima i odgovornostima zaposlenika u organima koje obrazuju organi Federacije, kantona i općina; o sigurnosti saobraćaja; o prometu i transportu opasnih materija; o federalnim sudovima, tužilaštvu i pravobranilaštvu; o advokaturi i drugim vidovima pravne pomoći; o određivanju krivičnih djela i privrednih prijestupa i odgovornosti za njih; o amnestiji i pomilovanju; o izvršenju sankcija i vaspitno-popravnih mjera; o sistemu prekršaja i prekršajnom postupku i o odgovornosti i sankcijama za prekršaje kojima se povređuju federalni propisi; o posebnim sudskim postupcima u oblastima u kojima društvene odnose uređuje Federacija i o drugim pitanjima iz nadležnosti Predstavničkog doma.
- 18.Odbor za povratak izbjeglih i raseljenih osoba
Član 74.
Odbor za povratak izbjeglih i raseljenih osoba razmatra pitanja: provođenja Aneksa VII Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini; o stvaranju pretpostavki za povratak izbjeglih i raseljenih osoba u svoje domove; izgradnji i popravci stambenih objekata i infrastrukture u cilju njihovog povratka; naknade štete za imovinu uništenu u ratnim djejstvima i o drugim pitanjima iz oblasti povratka izbjeglih i raseljenih osoba iz nadležnosti Predstavničkog doma.
- 19.Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu i sport
Član 75.
Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu i sport razmatra pitanja: o sistemu vaspitanja i obrazovanja, kulture, sporta i tehničke kulture; o bibliotečkoj djelatnosti; o filmskoj djelatnosti; o zaštiti i korišćenju kulturno-historijskog i prirod- nog naslijeđa; o načelima organizacije naučno-istraživačke djelatnosti; o planiranju i programima razvoja u oblasti obrazovanja i vaspitanja, nauke, kulture, sporta i tehničke kulture i o drugim pitanjima iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta iz nadležnosti Predstavničkog doma.
- 20.Odbor za boračka i invalidska pitanja
Član 76.
Odbor za boračka i invalidska pitanja razmatra pitanja: položaja, statusa i posebne zaštite boraca, ratnih vojnih invalida, civilnih žrtava rata, članova porodica šehida, odnosno poginulih boraca i demobiliziranih pripadnika oružanih snaga Federacije i druga pitanja iz ove oblasti iz nadležnosti Predstavničkog doma.
- 21.Odbor za rad i socijalnu zaštitu
Član 77.
Odbor za rad i socijalnu zaštitu razmatra pitanja: o osnovnim pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa; o zaštiti na radu; o penzijskom i invalidskom osiguranju; o načelima dječije zaštite; o zapošljavanju; o zaštiti starih i iznemoglih osoba i drugim vidovima socijalne zaštite i o drugim pitanjima iz oblasti rada i socijalne zaštite iz nadležnosti Predstavničkog doma.
- 22.Odbor za zdravstvo
Član 78.
Odbor za zdravstvo razmatra pitanja: razvoja i unapređenja sistema zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja građana; sistema finansiranja zdravstvene zaštite; sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i druga pitanja iz oblasti zdravstvene zaštite i zdravstva iz nadležnosti Predstavničkog doma.
- 23.Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Član 79.
Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo razmatra pitanja: o razvoju poljoprivrede i šumarstva; o ekonomskom položaju i udruživanju zemljoradnika; o politici korišćenja zemljišta na federalnom nivou, posebno poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta; upravljanju šumama i šumskim zemljištem; o lovu i ribolovu; o zdravstvenoj zaštiti stoke i divljači i zaštiti bilja; o režimu voda; zaštiti od elementarnih nepogoda; o meteorološkoj, hidrološkoj i seizmološkoj službi; o programima razvoja u oblastima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i o drugim pitanjima iz oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iz nadležnosti Predstavničkog doma.
- 24.Odbor za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku i ekologiju
Član 80.
Odbor za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku i ekologiju razmatra pitanja: o prostornom i urbanističkom planiranju; o načelima komunalnih djelatnosti; o stambenim odnosima i otkupu stanova; o načelima u oblasti stambene izgradnje i njenog finansiranja i upravljanja i gazdovanja stambenim i poslovnim zgradama; o načelima stambenog zadrugarstva; politiku zaštite čovjekove okoline; korišćenja prirodnih bogatstava; korišćenje zemljišta na federalnom nivou; o režimu voda; o zaštiti od požara i drugih elementarnih nepogoda; o meteorološkoj, hidrološkoj i seizmološkoj službi i o drugim pitanjima iz oblasti prostornog uređenja, stambeno- komunalne politike, ekologije i zaštite iz nadležnosti Predstav- ničkog doma.
3-a. Zajednička radna tijela domova Parlamenta
Član 81.
Pored svojih stalnih radnih tijela, Predstavnički dom sa Domom naroda osniva Zajedničku komisiju za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta i druga zajednička radna tijela u skladu sa odlukom koju donose oba doma Parlamenta.
Član 82.
Zajednička komisija za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona stalno je radno tijelo sa potpuno istim poslovničkim statusom, pravima i dužnostima, kao i ostala radna tijela Predstavničkog doma i broji 10 članova.
Zajedničku komisiju sačinjavaju 5 poslanika koje bira Predstavnički dom, te 5 delegata koje bira Dom naroda.
Zadatak Zajedničke komisije je da domovima uputi prijedlog rješenja spornih pitanja nastalih zbog različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta, i to usaglašavanjem spornih odredbi zakona.
Član 83.
Zajedničku komisiju za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona vode predsjednik i zamjenik predsjednika Zajedničke komisije koji se na položaju predsjednika rotiraju svakih šest mjeseci.
Jednog od njih bira Predstavnički dom, a drugog bira Dom naroda. Predsjednik i zamjenik predsjednika Zajedničke komisije imaju ista prava i dužnosti kao i ostali predsjednici stalnih radnih tijela u domovima Parlamenta.
4. Kolegij Predstavničkog doma
Član 84.
U Predstavničkom domu osniva se Kolegij Predstavničkog doma (u daljnjem tekstu: Kolegij), koji se sastoji od: predsjedavajućeg Predstavničkog doma, potpredsjedavajućih Predstavničkog doma, sekretara Predstavničkog doma i predsjednika klubova poslanika u Predstavničkom domu.
U cilju usklađivanja rada Predstavničkog doma Kolegij:
- -koordinira aktivnosti u pripremama sjednica Predstav- ničkog doma i utvrđivanju dnevnih redova na tim sjednicama;
- -pokreće inicijativu da se određena pitanja rasprave u radnim tijelima Predstavničkog doma;
- -stara se o ostvarivanju prava i dužnosti poslanika u vezi sa vršenjem njihove funkcije;
- -stara se o ostvarivanju saradnje sa Domom naroda;
- -stara se o ostvarivanju prava i dužnosti Predstavničkog doma prema predsjedniku Federacije i potpredsjed- nicima Federacije i Premijeru i Vladi Federacije u skladu sa Ustavom Federacije;
- -stara se o ostvarivanju saradnje sa političkim organizacijama i udruženjima građana;
- -stara se o ostvarivanju međuparlamentarne saradnje;
- -razmatra inicijative i prijedloge upućene Predstav- ničkom domu.
Sudska praksa po ovom aktu
2 odluka iz 0 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Općenite reference na ovaj akt (2)
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-587/21
Odluka o meritumu u predmetu AP-587/21 (V.Š.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; 6.1.1.2. - Krivični postupak; Imunitet.
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2462/12
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2462/12 (D. Z. i S. P.). Ključne riječi: D18.3.a. - Nenadležnost za odlučivanje.
Ishod: Odluka o dopustivosti