FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Naredba o programu obveznih cijepljenja pučanstva protiv zaraznih bolesti u 2004. godini
Temeljem članka 25. i članka 51. stavak 1. točka 6. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u svezi s člankom 57. Pravilnika o uslovima i načinu obavljanja obvezne imunizacije, seroprofilakse i hemioprofilakse protiv zaraznih bolesti i o licima koja podliježu toj obvezi ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", br. 67/02 i 16/04), federalni ministar zdravstva donosi
NAREDBU
O PROGRAMU OBVEZNIH CIJEPLJENJA PUČANSTVA PROTIV ZARAZNIH BOLESTI U 2004. GODINI
I - TEMELJNE ODREDBE
Ovom se naredbom uređuje program obveznih cijepljenja pučanstva protiv zaraznih bolesti u 2004.godini.
Obvezno cijepljenje pučanstva protiv zaraznih bolesti na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine provodit će se u 2004. godini po sljedećem programu:
A- CIJEPLJENJE PROTIV DIFTERIJE, TETANUSA I HRIPAVCA
Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i hripavca provodit će se kombiniranim Di-Te-Per cjepivom.
Cijepljenje se obavlja cjepivom (potpuno cijepljenje) i docjepljivanjem.
1. Cijepljenje
Cijepljenje obuhvaća djecu od navršena dva mjeseca do navršenih 12 mjeseci života. Ako se iz bilo kojih razloga cijepljenje ne provede u određenom roku, djeca će se cijepiti u dobi od navršenih 12 mjeseci do navršenih pet godina života.
Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i hripavca obavlja se istodobno s cijepljenjem protiv dječije paralize (oralnim polio cjepivom). Cijepljenje se obavlja davanjem tri doze celularnog DTP cjepiva, u razmaku između pojedinih doza od 42 dana. Ukoliko se dogodi da razmak između pojedinih doza bude dulji od 42 dana, cijepljenje ne treba ponavljati, već samo nastaviti cijepljenje do treće doze.
Prva i druga doza cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca daje se istodobno s prvom i drugom dozom cjepiva protiv dječje paralize i hemofilusa influence tipa b.
Treća doza cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca daje se istodobno s trećom dozom cjepiva protiv dječije paralize i trećom dozom cjepiva protiv hepatitisa B.
Način cijepljenja:
- a)Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i hripavca obavlja se cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca, u dozi od 0,5 ml, duboko intramuskularno u deltoidni mišić.
- b)Kod davanja treće doze cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca, treća doza cjepiva protiv hepatitisa B, daje se duboko intramuskularno u deltoidni mišić, u drugo rame.
- c)Kod cijepljenja s prvom i drugom dozom cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca, cijepljenje protiv hemofilusa influence tipa b obavlja se odgovarajućom dozom cjepiva protiv hemofilusa influence tipa b, duboko intramuskularno u glutealnu regiju ili u anterolateralni dio nadkoljenice.
2. Docjepljivanje
Docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca obuhvaća djecu u petoj godini života, koja su potpuno cijepljenja u prvoj godini života, kao i ostalu djecu do navršene pete godine života koja su protiv difterije, tetanusa i hripavca potpuno cijepljena prije jedne do dvije godine.
Docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca obavlja se istodobno s drugim docjepljivanjem protiv dječije paralize.
Docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca obavlja se davanjem jedne doze od 0,5 ml acelularnog cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca, duboko intramuskularno u deltoidni mišić.
B - CIJEPLJENJE PROTIV DIFTERIJE I TETANUSA
Cijepljenje protiv difterije i tetanusa provodit će se kombiniranim Di-Te cjepivom.
Cijepljenje se obavlja cijepljenjem i docjepljivanjem.
1. Cijepljenje
Cijepljenje protiv difterije i tetanusa obuhvaća djecu od navršena dva mjeseca do navršenih 5 godina života, koja se zbog kontraindikacija ne mogu cijepiti cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca.
Cijepljenje se obavlja davanjem tri doze cjepiva protiv difterije i tetanusa, istodobno s cijepljenjem protiv dječije paralize (oralnim polio cjepivom) u razmaku od 42 dana. Cjepivo protiv difterije i tetanusa se daje u pojedinačnoj dozi od 0,5 ml, intramuskularno u deltoidni mišić.
Cijepljenje protiv difterije i tetanusa obuhvaća i djecu od navršenih pet godina do navršenih 14 godina života, koja nisu uopće ili su bila nepotpuno cijepljena protiv difterije, tetanusa i hripavca ili ako nema dokaza da su cijepljena.
Cijepljenje djece protiv difterije i tetanusa od navršenih 5 godina do navršenih 14 godina života obavlja se davanjem dvije doze odgovarajućeg cjepiva protiv difterije i tetanusa, u dozi od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić, u razmaku između pojedinačnih doza od 42 dana.
Cijepljenje djece od navršena dva mjeseca do navršenih 7 godina života obavlja se sa Di-Te (pedijatrik) cjepivom, a djecu poslije navršene sedme godine života treba cijepiti protiv difterije i tetanusa posebnim cjepivom za odrasle (Di-Te pro adultis).
2. Docjepljivanje
Docjepljivanje protiv difterije i tetanusa se obavlja u 14 godini života i obuhvaća djecu, kompletno cijepljenu i docijepljenu protiv difterije, tetanusa i hripavca.
Docjepljivanje protiv difterije i tetanusa se obavlja s cjepivom za odrasle (Di-Te pro adultis).
Docjepljivanje se obavlja istodobno s trećim docjepljiva- njem protiv dječije paralize.
Docjepljivanje djece protiv difterije i tetanusa obuhvaća i djecu koja su cijepljena po prvi put protiv difterije i tetanusa (sa Di-Te pediatrik cjepivom ili Di-Te pro adultis), ako je od dana potpunog cijepljenja protekla jedna godina.
Cijepljenje se obavlja davanjem jedne doze odgovarajućeg cjepiva od 0,5 ml, intramuskularno u deltoidni mišić.
C - CIJEPLJENJE PROTIV TETANUSA
Cijepljenje protiv tetanusa se obavlja cjepivom protiv tetanusa.
Cijepljenje protiv tetanusa se obavlja cijepljenjem i docjepljivanjem.
1. Cijepljenje
Cijepljenje protiv tetanusa obuhvaća sve osobe od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života, koje ranije nisu nikako ili su nekompletno cijepljene Di-Te-Per ili Di-Te cjepivom.
Cijepljenje protiv tetanusa obuhvaća i sve osobe nakon povrede, bez obzira na uzrast, ako ranije nisu cijepljene protiv tetanusa ili nisu potpuno cijepljene ili nema dokaza o cijepljenju ili ako je proteklo više od 10 godina od posljednjeg cijepljenja, odnosno docjepljivanja.
Cijepljenje protiv tetanusa obuhvaća sve osobe pri stupanju u radni odnos koje su zbog prirode posla izložene čestim povredama, ako ranije nisu bile cijepljene ili ako je od posljednjeg cijepljenja, odnosno docjepljivanja, prošlo više od deset godina.
Cijepljenje protiv tetanusa se obavlja davanjem dvije doze cjepiva protiv tetanusa u razmaku od 30 dana između dva ubrizgavanja.
2. Docjepljivanje
Docjepljivanje obuhvaća osobe u završnoj godini škole, odnosno u 18-oj godini života.
Docjepljivanje obuhvaća i osobe od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života koje su prvi put cijepljene protiv tetanusa u protekloj 2003. godini ili ranije, kod kojih je protekla jedna godina od dana potpunog cijepljenja.
Docjepljivanje obuhvaća osobe koje su cijepljene pri stupanju u radni odnos po isteku jedne godine od dana potpunog cijepljenja.
Docjepljivanje obuhvaća i osobe koje su cijepljene radi povrede, ako je od cijepljenja prošlo više od jedne godine, a manje od deset godina.
Docjepljivanje protiv tetanusa se obavlja davanjem jedne doze od 0,5 ml Ana-Te cjepiva.
D - CIJEPLJENJE PROTIV DJEČIJE PARALIZE
Cijepljenje protiv dječije paralize se obavlja cjepivom protiv dječije paralize.
Cijepljenje se obavlja cijepljenjem i docjepljivanjem.
Cijepljenje protiv dječije paralize se obavlja živim i mrtvim cjepivom.
1. Cijepljenje
Cijepljenje obuhvaća djecu od navršenih dva mjeseca života i mora se potpuno provesti do navršenih 12 mjeseci života.
Cijepljenje obuhvaća i djecu od navršenih 12 mjeseci do navršenih 14 godina života, ako ranije nisu cijepljena ili ako nema dokaza o provedenom cijepljenju.
Cijepljenje živim oralnim tritipnim cjepivom se obavlja s tri doze cjepiva, u razmacima koji ne smiju biti kraći od šest tjedana.
Ukoliko je razmak između dva cijepljenja veći od 42 dana nije potrebito ponoviti potpuno cijepljenje već samo nastaviti cijepljenje do treće doze.
Prva i druga doza cjepiva protiv dječije paralize davat će se istodobno s prvom i drugom dozom cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca i prvom i drugom dozom cjepiva protiv hemofilusa influence tipa b.
Treća doza cjepiva protiv dječije paralize davat će se istodobno s trećom dozom cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca i trećom dozom cjepiva protiv hepatitisa B.
Cijepljenje protiv dječije paralize se obavlja ukapavanjem dvije kapi oralnog polio cjepiva, u dozi od 0,1 ml, u usta djeteta.
Cijepljenje mrtvim cjepivom se obavlja u indiciranim slučajevima imunodeficijencije, a daje se u dvije doze odgovarajućeg cjepiva, intramuskularno, u razmaku koji ne smije biti kraći od četiri tjedna.
2. Docjepljivanje
Prvo docjepljivanje obuhvaća djecu u drugoj godini života, ako je od dana potpunog cijepljenja protekla jedna godina.
Drugo cijepljenje obuhvaća djecu u petoj godini života.
Treće cijepljenje obuhvaća djecu u 14 godini života.
Docjepljivanje se obavlja ukapavanjem dvije kapi oralnog polio cjepiva u dozi od 0,1 ml u usta djeteta.
Prvo docjepljivanje protiv dječije paralize se obavlja u drugoj godini života, istodobno s docjepljivanjem protiv hemofilusa influence tipa b.
Drugo docjepljivanje protiv dječije paralize se obavlja u petoj godini života, istodobno s docjepljivanjem protiv difterije, tetanusa i hripavca.
Treće docjepljivanje protiv dječije paralize se obavlja u četrnaestoj godini života, istodobno s docjepljivanjem protiv difterije i tetanusa.
E - CIJEPLJENJE PROTIV HEMOFILUSA INFLUENCE TIPA b
Cijepljenje protiv hemofilusa influence tipa b obavlja se cjepivom protiv hemofilusa influence tip b.
Cijepljenje protiv hemofilusa influence tipa b obavlja se cijepljenjem i docjepljivanjem.
1. Cijepljenje
Cijepljenje djece protiv bolesti izazvanih s hemofilusom influence tipa b, obuhvaća svu djecu s navršena dva mjeseca do navršenih dvanaest mjeseci života.
Cijepljenje djece protiv hemofilusa influence tipa b provodit će se istodobno s cijepljenjem protiv dječije paralize, difterije tetanusa i pertusisa, s dvije doze odgovarajućeg cjepiva, u razmaku od 42 dana.
Prva doza cjepiva protiv hemofilusa influence tipa b davat će se djeci s navršena dva mjeseca života.
Druga doza cjepiva protiv hemofilusa influence tipa b davat će se djeci u četvrtom mjesecu života.
Prva doza cjepiva protiv hemofilusa influence tipa b davat će se djeci istodobno s prvom dozom cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca i prvom dozom cjepiva protiv dječije paralize.
Druga doza cjepiva protiv hemofilusa influence tipa b davat će se djeci, istodobno s drugom dozom cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca i drugom dozom cjepiva protiv dječije paralize.
Ako se iz bilo kojih razloga cijepljenje ne obavi u određenom roku, djeca će se cijepiti s navršena 4 mjeseca života do navršenih 12 mjeseci života.
Cjepivo se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u glutealni mišić ili anterolateralni dio bedra.
2. Docjepljivanje
Docjepljivanje djece protiv bolesti izazvanih s hemofilusom influence tip b obavlja se jednom dozom cjepiva protiv hemofilus influence tip b, u osamnaestom mjesecu života.
Docjepljivanje protiv bolesti izazvanih s hemofilusom influence tip b obavlja se istodobno s prvim docjepljivanjem protiv dječije paralize.
Docjepljivanje treba svršiti do konca druge godine života.
Docjepljivanje se izvodi jednom dozom, 0,5 ml cjepiva protiv hemofilusa influence tipa b, intramuskularno u glutealni mišić ili u anterolateralni dio bedra.
F - CIJEPLJENJE PROTIV MALIH BOGINJA (MORBILA), ZAUŠAKA (PAROTITISA) I CRVENKE (RUBEOLE)
Cijepljenje protiv malih boginja (morbila), zaušaka (parotitisa) i crvenke (rubeole) obavlja se kombiniranim cjepivom protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka.
Cijepljenje protiv malih boginja (morbila), zaušaka (parotitisa) i crvenke (rubeole) vrši se cijepljenjem i docjepljivanjem.
1. Cijepljenje
Cijepljenje protiv malih boginja (morbila), zaušaka (parotitisa) i crvenke (rubeole) obuhvaća svu djecu od navršenih 12 mjeseci života i mora se provesti do navršenih 18 mjeseci života.
Ako se iz bilo kojih razloga cijepljenje ne provede od navršenih 12 mjeseci života do navršenih 18 mjeseci života, djeca će se cijepiti u dobi od navršenih 18 mjeseci života do navršenih 14 godina života.
Cijepljenje protiv malih boginja (morbila), zaušaka (parotitisa) i crvenke (rubeole) se obavlja jednom dozom od 0,5 ml otopljenog cjepiva, subkutano ili intramuskularno u nadlakticu, u područje deltoidnog mišića. Rastvoreno se cjepivo mora uporabiti odmah.
ZASEBNE ODREDBE
Ako prema procjeni epidemiološke situacije postoji epidemiološka indikacija, uz suglasnost Povjerenstva za zaštitu od zaraznih bolesti Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, mogu se cijepiti protiv malih boginja (morbila) djeca od 6 do 12 mjeseci života, s tim da se moraju docjepljivati od 15 do 24 mjeseca života.
U pogoršanoj epidemiološkoj situaciji protiv malih boginja (morbila) se cijepe i sva djeca, na području mjesne zajednice, životne dobi od 18 mjeseci do 14 godina, koja nisu prethodno cijepljena.
2. Docjepljivanje
Docjepljivanje protiv malih boginja (morbila), zaušaka (parotitisa) i crvenke (rubeole) obuhvaća svu djecu u šestoj godini života.
Docjepljivanje protiv malih boginja (morbila), zaušaka (parotitisa) i crvenke (rubeole) se obavlja davanjem jedne doze od 0,5ml otopljenog cjepiva, intramuskularno ili subkutano.
Rastvoreno se cjepivo mora uporabiti odmah.
F -2 Cijepljenje ženske djece protiv crvenke (rubeole)
Cijepljenje protiv crvenke (rubeole) obuhvaća svu žensku djecu u 14 godini života.
Cijepljenje protiv crvenke (rubeole) se obavlja davanjem jedne doze živog atenuiranog cjepiva protiv crvenke (rubeole), subkutano ili intramuskularno.
G - CIJEPLJENJE PROTIV TUBERKULOZE
Cijepljenje protiv tuberkuloze se obavlja davanjem jedne doze BCG cjepiva, intradermalno,12 - 24 sata po rođenju, istodobno s prvom dozom cjepiva protiv hepatitisa B.
Ako se iz bilo kojeg razloga novorođenče ne cijepi istodobno s cjepivom protiv hepatitisa B, cjepivo protiv tuberkuloze dati u prvom mogućem kontaktu za zdravstvenom službom, ali s razmakom koji ne smije biti manji od 7 dana nakon aplikacije cjepiva protiv hepatitisa B.
Cijepljenju protiv tuberkuloze, bez prethodnog tuberku- linskog testiranja, obvezno podliježu i sva djeca do 5 godina, koja nisu iz bilo kojih razloga cijepljena u navedenom terminu.
Dokaz da je cijepljenje djece uspjelo jeste ožiljak na mjestu primjene cjepiva. Taj se ožiljak kontrolira od tri mjeseca do šest mjeseci nakon cijepljenja. Djeca koja ga nemaju ili je promjer ožiljka manji od 3 mm, cijepe se ponovno jednom dozom cjepiva protiv tuberkuloze.
Cijepljenje protiv tuberkuloze se obavlja davanjem jedne doze BCG cjepiva intradermalno, u deltoidni mišić. (Obvezno se pridržavati doze koja je dana u naputku proizvođača cjepiva).
H- CIJEPLJENJE PROTIV VIRUSNOG HEPATITISA B
Cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B obavit će se cjepivom protiv virusnog hepatitisa .
a) Cijepljenje novorođenčadi
Obvezna cijepljenje djece protiv virusnog hepatitisa B obuhvaća će svu novorođenu djecu.
Cijepljenje novorođenčadi obavlja se s tri doze odgovarajućeg cjepiva, po shemi cijepljenja 0,1,6 mjeseci.
Prva doza se daje 12-24 sata po rođenju, davanjem jedne doze odgovarajućeg cjepiva u anterolateralni dio bedra.
Druga doza cjepiva se daje 1 mjesec nakon prve doze, davanjem jedne doze cjepiva u anterolateralni dio bedra.
Treća doza cjepiva se daje djeci s navršenih 6 mjeseci života, davanjem jedne doze cjepiva u deltoidni mišić.
Prva doza cjepiva protiv hepatiitsa B daje se istodobno s cjepivom protiv tuberkuloze.
Druga doza cjepiva protiv hepatitisa B daje se 1 mjesec nakon prve doze cjepiva protiv hepatitisa B i cjepiva protiv tuberkuloze.
Treća doza cjepiva protiv hepatitisa B se daje istodobno s trećom dozom cjepiva protiv difterije, tetanusa, hripavca, i trećom dozom cjepiva protiv dječije paralize.
Ako se novorođenče ne cijepi istodobno s cjepivom protiv tuberkuloze, cjepivo protiv hepatitisa B dati u prvom mogućem kontaktu za zdravstvenom službom, ali s razmakom koji ne smije biti manji od 7 dana nakon aplikacije cjepiva protiv tuberkuloze.
Kod davanja treće doze cjepiva protiv hepatitisa B i treću dozu cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca, dati duboko intramuskularno u deltoidni mišić, ali u drugo rame.
Cjepivo protiv hepatitisa B se daje isključivo, duboko intramuskularno u dozi od 10 mikrograma (0,5 ml suspenzije).
b) Cijepljenje novorođenčadi HBsAg pozitivnih majki
Ukoliko je utvrđeno da je novorođenče HBsAg pozitivne majke, osim aktivne zaštitte cjepivom, po shemi 0,1,2,12 mjeseci (prva doza odmah po rođenju, druga doza 1 mjesec nakon prve doze, treća doza 2 mjeseca nakon prve doze, a četvrta doza nakon 12 mjeseci), dati uz prvu dozu cjepiva hepatitis B imunoglobulin u dozi od 250 ij , na različita mjesta aplikacije.
c) Cijepljenje djece u 7-oj godini života
Obvezno cijepiti protiv virusnog hepatitisa B obuhvaća djecu u prvom razredu škole osnovnog obrazovanja do 2010. godine, do upisa generacije 2004. godine u prvi razred osnovne škole.
Cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B se obavlja intramuskularnim davanjem tri doze cjepiva po shemi 0, 1, 6 mjeseci (prva doza 0 mjeseci, druga doza mjesec nakon prve doze i treća doza šest mjeseci nakon prve doze).
Cjepivo se daje isključivo intramuskularno u deltoidni mišić, u dozi 10 mikrograma (0,5 ml suspenzije). (Obvezno se pridržavati doze koja je dana u naputku proizvođača cjepiva).
c) Cijepljenje rizičnih skupina
Preporuča se i cijepljenje sljedećih rizičnih skupina:
- a)zdravstveni djelatnici,
- b)bolesnici na kemodijalizi,
- c)spolni partneri HBsAg pozitivnih osoba,
- d)štićenici zavoda za mentalno retardirane osobe,
- e)intravenozni narkomani i
- f)kemofiličari
Cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B starijih od 15 godina obavlja se dozom od 20 mikrograma.
Cijepljenje se izvodi po shemi cijepljenja 0,1,6 ili ukoliko se treba postići brza zaštita, po shemi 0,1,2 i 12 mjeseci, godinu dana kod akcidentnih pojava. U tom slučaju daje se i hepatitis B imunoglobulin, u dozi od 12 ij. po kg tjelesne težini. Cjepivo i imunoglobulin moraju biti dani na odvojena mjesta.
I - OBVEZNO CIJEPLJENJE PROTIV OSTALIH ZARAZNIH BOLESTI
1. Cijepljenje protiv bjesnila
Cijepljenju protiv bjesnila podliježu sve osobe izložene infekciji virusom bjesnila, i to :
- a)osobe koje je ugrizla ili na drugi način ozlijedila bijesna ili na bjesnilo sumljiva divlja ili domaća životinja,
- b)osobe koje je ugrizao pas ili mačka nepoznatog imaoca, koji se ne mogu držati pod desetodnevnom veterinarskom kontrolom,
- c)osobe koje je ugrizao pas ili mačka koji u roku od deset dana ozljede osobe pokažu znakove bjesnila, uginu, budu ubijeni ili odlutaju,
- d)osobe koje se mogu zaraziti virusom bjesnila preko sluzokože ili oštećenja kože,
- e)osobe povrijeđene pri radu s materijalom kontaminiranim virusom bjesnila.
Cjepivo se daje 0 (prvog) dana - dvije doze, treća doza sedmog dana i četvrta doza dvadeset prvog dana.
Antirabično cjepivo mora da bude proizvedeno na kulturi diploidnih ćelija i daje se intramuskularno u deltoidni mišić.
Preventivno se daje i 20 i.j. humanog rabijes imunoglobulina na kilogram tjelesne težine.
Osobama koje su kompletno preekspoziciono ili postekspo- ziciono imunizirane protiv bjesnila, u slučaju ponovnog povređivanja daje se cjepivo i humani rabies imunoglobulin na način koji određuje proizvođač cjepiva. Ako je prošlo više od tri godine, vrši se potpuno cijepljenje uz istodobnu primjenu rabies imunoglobulina.
Istodobno s cijepljenjem protiv bjesnila obavlja se cijepljenje protiv tetanusa, cijepljenjem odnosno docjepljivanjem, ukoliko povrijeđena osoba nije zadnjih pet godina potpuno cijepljena protiv tetanusa.
Cijepljenje protiv bjesnila počinje odmah po postavljanju indikacije, bez obzira na vrijeme proteklo od posljednjeg cijepljenja protiv neke od zaraznih bolesti.
2. Cijepljenje protiv trbušnog tifusa
Cijepljenju protiv trbušnog tifusa podliježu sve osobe prema sljedećim epidemiološkim indikacijama, i to:
- a)osobe zaposlene na čišćenju kanalizacije, čišćenju septičkih jama, uklanjanju smeća i drugih otpadnih materija iz naselja,
- b)osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu s kliconošom trbušnog tifusa,
- c)lica prema epidemiološkim indikacijama što ih utvrdi Federalno ministarstvo zdravstva.
Cijepljenje se vrši davanjem dvije doze cjepiva u razmaku koji ne smije biti kraći od 15 dana ni dulji od tri mjeseca.
Docjepljivanje se obavlja davanjem jedne doze cjepiva po isteku jedne godine od dana cijepljenja i obavlja se po isteku tri godine sve dok su osobe zaposlene na određenim, naprijed navedenim poslovima ili dok postoje epidemiološke indikacije.
3. Cijepljenje protiv žute groznice
Cijepljenju protiv žute groznice podliježu osobe koje putuju u zemlje u kojima postoji ova bolest ili koja zahtijeva imunizaciju protiv ove bolesti, a provodit će se davanjem jedne doze cjepiva najkasnije 10 dana prije polaska na endemsko područje. Ponovno cijepljenje se obavlja poslije 10 godina.
4. Cijepljenje protiv meningokoknog meningitisa
Cijepljenju protiv meningokoknog meningitisa podliježu osobe koje putuju u zemlje koje zahtijevaju cijepljenje protiv te bolesti. Provodit će se davanjem jedne doze cjepiva najkasnije deset dana prije polaska na endemsko područje.
5. Cijepljenje protiv virusnog hepatitisa A, varičela i pneumokoknih sistemnih bolesti
Cijepljenje protiv navedenih bolesti provest će se prema epidemiološkim i medicinskim indikacijama.
Kod davanja cjepiva pridržavati se naputaka koje su dali proizvođači.
J - CIJEPLJENJE KOMBINIRANOM CJEPIVOM
Cijepljenje kombiniranim cjepivom može se obaviti:
- 1.protiv difterije, tetanusa i hripavca (Di-Te- Per),
- 2.protiv difterije i tetanusa (Di-Te),
- 3.protiv trbušnog tifusa i tetanusa (Te -Ty),
- 4.protiv dječije paralize (postojeća sva 3 tipa),
- 5.protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP).
Istodobno cijepljenje može se obaviti davanjem:
- -dva mrtva antigena ili više mrtvih antigena,
- -mrtvih i živih antigena,
- -dva živa antigena ili više živih antigena.
Istodobno cijepljenje se može obaviti:
- 1.protiv tuberkuloze i hepatitisa B
- 2.protiv dječije paralize, difterije i tetanusa,
- 3.protiv dječije paralize, difterije, tetanusa i hripavca
- 4.protiv bjesnila i tetanusa,
- 5.protiv dječije paralize, difterije, tetanusa, hripavca, hemofilus influence tip b, morbila, parotitisa, rubeole i virusnog hepatitisa B.
Razmaci između cjepiva koja se daju po kalendaru cijepljenja, moraju biti najmanje 30 dana, izuzetno kod cijepljenja oralnim polio cjepivom, razmak mora biti 42 dana.
Različita injekciona cjepiva davati (aplicirati) na različita mjesta.
K - KONTRAINDIKACIJE ZA PROVOĐENJE CIJEPLJENJA
Obveznom cijepljenju protiv zaraznih bolesti ne podliježu osobe kod kojih doktor medicine utvrdi da postoje kontraindikacije.
Kontraindikacije za cijepljenje protiv određene zarazne bolesti mogu biti opće i zasebne.
- a)Opće kontraindikacije za sva cijepljenja su:
- 1.akutne bolesti,
- 2.febrilna stanja, temperatura veća od 37,5o C
- 3.preosjetljivost na sastojke cjepiva,
- 4.anafilaktička reakcija na prethodno cjepivo,
- 5.za živa atenuirana virusna cjepiva, još i:
- -stanje oslabljene imunosti,
- -graviditet,
- -
- 6.intravenozna aplikacija cjepiva.
- 1.
- b)Zasebne kontraindikacije su:
- 1.Za cijepljenje protiv tuberkuloze: HIV infekcija s izraženom kliničkom slikom bolesti.
- 2.Za cijepljenje protiv difterije, tetanusa i pertusisa: evolutivne bolesti centralnog nervnog sustava (nekontrolirana epilepsija, infantilni spazmi, progresivna encefalopatija), konvulzije poslije davanja prethodne doze, kolaps ili stanje slično šoku u toku od 48 sati od prethodne Di-Te-Per doze, encefalopatija u roku od sedam dana od prethodne Di-Te-Per doze.
- 3.Za cijepljenje protiv dječije paralize: HIV neposredni kontakt u kućanstvu, HIV infekcija, imunodeficijencija (hematološki i čvrsti tumor, kongenitalna imunodeficijencija, dugoročna imunosupresivna terapija).
- 4.Za cijepljenje protiv malih boginja, rubeole i zaušaka: alergija na neomicin, imunodeficijencija (hematološki i čvrsti tumor, kongenitalna imunodeficijencija, terapije s imunosupresivnim lijekovima i kortikosteroidima).
- 5.Za cijepljenje protiv hepatitisa B: Novorođenčad u ugroženom stanju,djeca na odjelu intenzivne njege, i stanja niskog APGAR testa, sve dok se ne postigne vrijednost APGAR-a 7.
- 1.
Kontraindikacije za cijepljenje protiv određene zarazne bolesti određuje doktor medicine koji obavlja cijepljenje, odnosno pod čijim se nadzorom ona obavlja, pregledom osoba koje podliježu obveznom cijepljenju i uvidom u zdravstvenu dokumentaciju prije pristupanja cijepljenju.
Kontraindikacije za cijepljenje pojedinih osoba protiv određenih zaraznih bolesti mogu biti privremene ili trajne.
Ako postoje privremene kontraindikacije, upisuju se u temeljnu dokumentaciju i odmah se određuje vrijeme i mjesto naknadnog cijepljenja.
Trajne kontraindikacije za cijepljenje protiv određenih zaraznih bolesti određuje Povjerenstvo za postvakcinalne reakcije i komplikacije, sastavljena od experata iz oblasti pedijatrije, infektologije i epidemiologije, a imenovane od strane Federalnog ministarstva zdravstva.
Povjerenstvo će postavljati trajne kontraindikacije na temelju nalaza liječnika koji je obavio imunizaciju, nalaza liječnika odgovarajuće specijalnosti, odnosno uvida u medicinsku dokumentaciju djeteta.
Utvrđena kontraindikacija se upisuje u temelju dokumentaciju i o tome izdaje potvrda. Povjerenstvo za postvakcinalne reakcije i komplikacije će donositi preporuke o liječenju postvakcinalnih reakcija i komplikacija.
Pored općih i zasebnih kontraindikacija postoje i epidemiološke kontraindikacije.
Epidemija jedne zarazne bolesti može biti privremena kontraindikacija za provođenje cijepljenja protiv drugih zaraznih bolesti, u trajanju najdulje inkubacije za bolest koja se pojavila u epidemijskom obliku, računajući od pojave posljednjeg oboljenja.
Epidemija zarazne bolesti nije kontraindikacija za cijepljenje osoba protiv te bolesti.
Trajne kontraindikacije za cijepljenje utvrđuje Ekspertna skupina Federalnog ministarstva zdravstva.
L - NAČIN PROVOĐENJA CIJEPLJENJA
Obvezno cijepljenje protiv određenih zaraznih bolesti obavlja se kontinuirano.
M - KONTINUIRANA IMUNIZACIJA
Kontinuirano cijepljenje provodi se cijele godine.
Kontinuirano cijepljenje obvezno se provodi u svim područjima općine.
Provodi se po utvrđenom kalendaru :
- -odmah nakon rođenja protiv tuberkuloze (BCG) i hepatitisa B,
- -s navršenim jednim mjesecom života protiv hepatitisa B,
- -s navršena dva mjeseca života protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječije paralize i hemofilus influence tip b,
- -u četvrtom mjesecu života protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječije paralize i hemofilus influence tip b,
- -s navršenih šest mjeseci života protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječije paralize i hepatitisa B,
- -u trinaestom mjesecu života protiv malih boginja, rubeole i zaušaka,
- -u osamnaestom mjesecu života - docjepljivanje protiv dječije paralize i hemofilus influence tip b,
- -u petoj godini života - docjepljivanje protiv difterije, tetanusa, hripavca i dječije paralize,
- -u šestoj godini života - docjepljivanje protiv malih boginja, rubeole i zaušaka,
- -u sedmoj godini života - cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B (do 2010.godine),
- -u četrnaestoj godini - docjepljivanje protiv difterije i tetanusa (Di -Te pro adultis) i dječije paralize i cijepljenje ženske djece protiv rubeole, ako nisu cijepljena ili ako nisu preboljela rubeolu,
- -u osamnaestoj godini života - docjepljivanje protiv tetanusa.
Kontinuirano cijepljenje se provodi sve dok se ne cijepe sve osobe koje podliježu obveznom cijepljenju, osim osoba kod kojih postoje trajne kontraindikacije.
II - OBVEZE OVLAŠTENIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA I TIJELA UPRAVE GLEDE PROVOĐENJA PROGRAMA CIJEPLJENJA
Ako u bilo kojem naselju ili u dijelu naselja u kojem se provodi cijepljenje broj cijepljenih osoba ne dostigne 95% od broja osoba koje podliježu obveznom cijepljenju protiv tih bolesti, mora se obaviti dopunsko cijepljenje dok se ne postigne propisani postotak.
Kantonalno ministarstvo zdravstva, na prijedlog kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, određuje, za svaku pripadajuću općinu, zdravstvenu ustanovu koja će izvoditi Program cijepljenja, kao i način provođenja cijepljenja.
Zdravstvena ustanova koja izvodi Program cijepljenja će, uz stručnu pomoć ovlaštenog kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, donijeti godišnji plan cijepljenja s podacima o broju obveznika, vremenu i mjestu izvođenja cijepljenja i sastavu tima koji izvodi cijepljenje, najkasnije 15 dana prije početka provođenja Programa cijepljenja.
Plan cijepljenja treba dostaviti pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo radi ovjere. Tek nakon ovjere plana cijepljenja može otpočeti provođenje Programa cijepljenja.
Ovlašteno općinsko tijelo uprave za oblast zdravstva, dužno je izraditi spiskove za novorođenu djecu, obveznike za cijepljenje, kao i prikupiti podatke o doseljenoj, odseljenoj i umrloj djeci i mladeži u dobi do navršenih 18 godina života.
Izrađene spiskove i podatke treba dostaviti zdravstvenoj ustanovi radi uspostave kartoteke.
Ovlašteno općinsko tijelo dužno je osigurati prostor za cijepljenje koje se izvodi izvan zdravstvene ustanove, izraditi i dostaviti pojedinačne pozive za osobe koje podliježu obveznom cijepljenju.
Ovlašteno općinsko tijelo može sporazumno svoje obveze prenijeti na zdravstvenu ustanovu koja izvodi cijepljenje, uz obvezno plaćanje nastalih troškova zdravstvene ustanove.
Doktor medicine koji prilikom cijepljenja utvrdi postojanje uzgredne pojave, u svakom pojedinom slučaju, sukladno stručno-metodološkom naputku, obvezno odmah izvještava Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na obrascu "Prijave uzgrednih pojava nastalih nakon cijepljenja".
Zdravstvene ustanove koje koriste cjepiva obvezne su rukovati cjepivima pod odgovarajućim režimom "hladnog lanca".
Za rad na cijepljenju s cjepivom koje se daje parenteralno, zdravstvene ustanove koje provode cijepljenje, moraju imati pripremljene ampule adrenalina, kortizonskog preparata s brzom učinkovitošću, kalcijuma za intravenoznu primjenu i antihistaminskih preparata.
Za rad na cijepljenju s cjepivom koje se daje parenteralno, zdravstvene ustanove koje provode cijepljenju dužne su za svaku osobu koja pristupi cijepljenju osigurati jednu špricu i jednu iglu za jednokratnu uporabu.
Zdravstvene ustanove koje provode Program cijepljenja dužne su voditi evidenciju o izvršenom cijepljenju i to za svaku osobu koja podliježe tom cijepljenju (karton cijepljenja, kartoteka cijepljenja).
Zdravstvene ustanove koje provode Program cijepljenja dužne su dostaviti mjesečno izvješće o izvršenom cijepljenju na propisanom obrascu pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo.
Mjesečna izvješća o stanju raspoloživih cjepiva, rasturu i potrebama za cjepivima za naredni mjesec dostavljati pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo.
Kantonalni zavodi za javno zdravstvo dužni su dostaviti zbirno mjesečno, polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenom cijepljenju, stanju zaliha i rastura cjepiva i zahtjev o potrebama cjepiva Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Provjera cjepivnog statusa obvezno se obavlja:
- 1.Prilikom upisa u sve vrste predškolskih ustanova,
- 2.Prilikom upisa u sve vrste škola od osnovnih do visokih,
- 3.Prilikom odlaska na radne akcije i druga radilišta,
- 4.Prije izvođenja cijepljenja po epidemiološkim indikaci- jama,
- 5.Prilikom primitka djece i mladeži na bolničko liječenje,
- 6.Prilikom primitka u radni odnos,
- 7.Prilikom svake posjete liječniku (novorođenčadi, male djece, predškolske i školske djece i mladeži),
- 8.Prilikom primitka djece u đačke i studentske domove,
- 9.Prilikom primitka osoba u kolektivne smještaje.
Provjera se sastoji u pružanju dokaza odgovornoj osobi, podnošenjem odgovarajuće dokumentacije o svim prethodnim cijepljenjima.
Na temelju utvrđenog statusa o prethodnim cijepljenjima, obavlja se cijepljenje, odnosno docjepljivanje sukladno ovom programu.
III - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Cijepljenje novorođene djece protiv hepatitisa B počet će se obavljati od 01.05.2004.godine.
Ova naredba stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-37-1675/04
10. ožujka 2004. godine
Sarajevo
Ministar
Tomo Lučić, v. r.