Aktio

KOORDINACIONI ODBOR INSTITUCIJA ZA REVIZIJU BOSNE I HERCEGOVINE, FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE SRPSKE

ODLUKA REVIZIJSKI STANDARDI

Na temelju članka 29. Zakona o reviziji financijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 17/99), članka 14. Zakona o reviziji proračuna u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/99) i članka 19. Zakona o reviziji javnog sektora Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", broj 18/99) Koordinacioni odbor institucija za reviziju Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, na svojoj 1. sjednici održanoj dana 5. siječnja 2001. godine donio je

ODLUKU
REVIZIJSKI STANDARDI

  • 1.
    Ured za reviziju financijskog poslovanja institucija BiH i institucije za reviziju iz Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske uspostavljaju INTOSAI revizijske standarde koji će se primjenjivati u izvršenju funkcije revizijskih institucija.
  • 2.
    Generalni - glavni revizori osigurat će da sve osobe koje vrše bilo koje funkcije revizije sukladno Zakonima o državnoj reviziji primjenjuju INTOSAI revizijske standarde.
  • 3.
    Ova odluka kao i tekst INTOSAI revizijskih standarda se objavljuju u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima Federacije BiH i Republike Srpske i stupaju na snagu narednog dana od dana objave.

INTOSAI

K.O. broj 1/03
5. siječnja 2001. godine
Sarajevo

Predsjedatelj
Koordinacionog odbora
Ivan Miletić, v. r.

Na temelju članka 29. Zakona o reviziji financijskog poslovanja institucija BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 17/99), članka 19. Zakona o reviziji javnog sektora Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", broj 18/99) i članka 14. Zakona o reviziji budžeta u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/99) Koordinacioni odbor institucija za reviziju, koji čine generalni revizor i zamjenici generalnog revizora Ureda za reviziju financijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine i institucija za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine, te glavni revizor institucije za reviziju javnog sektora Republike Srpske (u daljnjem tekstu: vrhovne revizijske institucije - VRI), objavljuje

INTOSAI
REVIZIJSKI STANDARDI

I - POGLAVLJE
OSNOVNA NAČELA DRŽAVNE REVIZIJE

  • 1.
    Opći okvir revizijskih standarda Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija - MOVRI (izvorna skraćenica: INTOSAI) proizašao je iz deklaracija u Limi i Tokyou, tvrdnji i izvješća koje je usvojio INTOSAI na raznim kongresima te izvješća ekspertne grupe Ujedinjenih naroda sa sjednica o javnom računovodstvu i reviziji zemalja u razvoju.
  • 2.
    Revizijski standardi INTOSAI sastoje se od četiri dijela (vidjeti shemu na stranici 7) i to:
    • a)
      Osnovna načela,
    • b)
      Opći standardi,
    • c)
      Standardi područja rada,
    • d)
      Standardi izvješćivanja.
      INTOSAI je razvio ove standarde da bi pružio okvir za ustanovljenje postupaka i djelovanja koje treba primjenjivati u vođenju revizije uključujući revizije kompjutorski podržanih sustava. Oni se trebaju promatrati sa stajališta pojedinih ustava, zakona i drugih uvjeta u kojima djeluje vrhovna revizijska institucija (VRI).
  • 3.
    Osnovna načela revizijskih standarda jesu osnovne pretpostavke, dosljedne premise, logična načela i zahtjevi koji pomažu u razvijanju revizijskih standarda te služe revizorima za oblikovanje njihovih mišljenja i izvješća, a poglavito u slučajevima gdje se ne primjenjuju posebni standardi.
  • 4.
    Revizijski standardi trebaju biti u skladu s načelima revizije. Oni također pružaju minimalne smjernice revizoru što pomaže u određivanju obujma revizijskih mjera i postupaka koje treba u reviziji primijeniti. Revizijske standarde čine kriteriji ili razlučivanja prema kojima se procjenjuje kvaliteta revizijskih rezultata.
  • 5.
    Objašnjenja i obrazloženja ovih standarda jesu u isključivoj nadležnosti Upravnog vijeća INTOSAI, dok su izmjene i dopune u nadležnosti Kongresa INTOSAI.
  • 6.
    Osnovna načela jesu:
    • a)
      VRI treba razmatrati suglasnost s revizijskim standardima INTOSAI u svim pitanjima koja se smatraju značajnima. Određeni standardi možda neće biti primjenjivi na neki rad koji obavljaju VRI, uključujući one koje su organizirane kao računski sud, niti na nerevizijski rad koji obavlja VRI. VRI treba odrediti primjenjive standarde za takav rad kako bi osigurao visokokvalitetan rad.
    • b)
      VRI treba primjenjivati nepristranu prosudbu u različitim situacijama koje nastaju tijekom državne revizije.
    • c)
      S povećanjem javne svijesti, očito je porasla potreba za javnom odgovornošću osoba ili jedinica koje upravljaju javnim dobrima, tako da postoji potreba za odgovornim postupkom koji treba postaviti i provesti učinkovito.
    • d)
      Razvoj odgovarajućih sustava informacija, kontrole, procjene i izvješćivanja u okviru države olakšat će postupak odgovornosti. Management je odgovoran za ispravnost i dostatnost oblika i sadržaja financijskih izvještaja i drugih informacija.
    • e)
      Odgovarajući organi trebaju osigurati donošenje prihvatljivih računovodstvenih standarda za financijsko izvješćivanje i objavljivanje primjereno potrebama države, a jedinice kod kojih se obavlja revizija trebaju razviti specifične i mjerljive ciljeve i norme uspješnosti.
    • f)
      Dosljedna primjena prihvatljivih računovodstvenih standarda treba rezultirati fer prezentiranjem financijskog položaja i rezultata poslovanja.
    • g)
      Postojanje odgovarajućeg sustava interne kontrole smanjuje rizik pogrešaka i nepravilnosti.
    • h)
      Zakonske odredbe bi trebale olakšati suradnju s jedinicama kod kojih se obavlja revizija u održavanju i omogućivanju pristupa svim relevantnim podacima neophodnim za cjelovitu ocjenu aktivnosti koje podliježu reviziji.
    • i)
      Sve revizijske aktivnosti trebaju biti u okviru revizijskog ovlaštenja VRI.
    • j)
      VRI trebaju djelovati na unapređenju tehnika radi revizije valjanosti mjera uspjeha.
    • k)
      VRI trebaju izbjegavati sukob interesa između revizora i jedinica gdje se obavlja revizija.
  • 7.
    Slijedeće točke objašnjavaju značaj osnovnih načela revizije.
  • 8.
    Osnovna načela revizije ističu da VRI treba pratiti suglasnost s revizijskim standardima INTOSAI u svim pitanjima koja se smatraju materijalnim. Određeni standardi možda neće biti primjenjivi na neki rad kojeg obavljaju VRI, uključujući one koje su organizirane kao računski sud, niti na nerevizijski rad kojeg obavlja VRI. VRI treba odrediti primjenjive standarde za takav rad kako bi osigurao visokokvaliteten rad.
  • 9.
    Općenito uzevši, predmet se može prosuditi materijalnim ako se smatra da bi znanje o tome moglo utjecati na korisnika financijskih izvješća ili na izvješće revizije uspjeha.
  • 10.
    Materijalnost se često smatra u smislu vrijednosti, ali svojstvo vrste ili obilježja pozicije ili karakteristike pozicija također mogu dati predmetu materijalni značaj - primjerice, ako zakon ili propis zahtijeva da se to treba objaviti odvojeno neovisno od sadržanog iznosa.
  • 11.
    Uz materijalnost prema vrijednosti i prema vrsti, predmet može biti materijalan zbog konteksta u kojem se pojavljuje. Primjerice, razmatranje pozicije u odnosu na:
    • a)
      opće gledište dano u financijskoj informaciji,
    • b)
      ukupnost od kojega ona čini dio,
    • c)
      povezane pojmove,
    • d)
      podudarne iznose ranijih godina.
  • 12.
    VRI često obavlja aktivnosti koje po dosljednoj definiciji ne pripadaju reviziji, ali koje znatno doprinose državi. Primjeri nerevizijskog rada mogu biti:
    • a)
      skupljanje podataka bez izvršenja kasnijih analiza,
    • b)
      rad prema obvezi iz zakona,
    • c)
      informativna uloga izabrane skupšine u pogledu ispitivanja nacrta proračuna,
    • d)
      pomoćna uloga za članove izabrane skupštine u pogledu istraživanja i konzultacija datoteka VRI,
    • e)
      administrativne aktivnosti i
    • f)
      funkcije kompjutorske obrade. Navedene nerevizijske aktivnosti pružaju pouzdane informacije donositeljima odluka i trebaju dosljednost visoke kvalitete.
  • 13.
    Zbog pristupa i strukture nekih VRI, ne primjenjuju se svi revizijski standardi na sve aspekte njihova rada. Primjerice, kolegijalna i nepristrana priroda pregleda, koju obavljaju računski uredi, temeljno je različita od financijske revizije i revizije uspjeha što ih obavljaju VRI, organizirane prema hijerarhijskom ustrojstvu, na čijem je čelu glavni revizor ili glavni kontrolor.
  • 14.
    Da bi se osigurao visokokvalitetan rad moraju se poštivati odgovarajući standardi. Ciljeve pojedine vrste rada ili pojedine procjene trebaju diktirati posebni standardi koji se primjenjuju. Svaka VRI treba utemeljiti politiku primjene INTOSAI standarda ili drugih specifičnih standarda kojih se treba pridržavati u obavljanju različitih vrsta rada koje organizacija provodi, kako bi se osigurao visokokvalitetan rad i učinci.
  • 15.
    Osnovna načela revizije ističu da VRI treba primjenjivati svoju vlastitu prosudbu u različitim situacijama koje nastaju tijekom državnog revidiranja.
  • 16.
    Revizijski dokaz ima značajnu ulogu kod donošenja odluke revizora u pogledu izbora pitanja i područja revizije, te vrste, vremenskog okvira i obujma revizijskih tekstova i postupaka.
  • 17.
    Uvjeti revizijske ovlasti koja je dodijeljena VRI nadilazi bilo koje računovodstvene ili revizijske konvencije s kojima su oni u suprotnosti, te stoga dobivaju bitni značaj kod revizijskih standarda koje primjenjuje VRI. Prema tome, revizijski standardi INTOSAI - te doista bilo koji eksterni revizijski standardi za VRI - ne mogu se propisati ili imati obveznu primjenu u VRI ili članove njenog osoblja.
  • 18.
    VRI mora prosuditi obujam u kojem su eksterni revizijski standardi kompatibilni s ispunjenjem ovlasti VRI. Međutim, VRI treba uvažiti da preuzeti revizijski standardi INTOSAI predstavljaju opći konsenzus mišljenja državnih revizora i pokušati ih primijeniti ako su u suglasju s ovlastima VRI. VRI treba otklanjati nesuglasice, ako je to neophodno da bi se dozvolilo usvajanje poželjnih standarda.
  • 19.
    Zbog nekih elemenata ovlasti VRI, posebice u pogledu revizije financijskih izvještaja, ciljevi revizije VRI mogu biti slični ciljevima revizije u privatnom sektoru. Sukladno tome, revizijske standarde za financijske izvještaje privatnog sektora, koje su donijela službena nadležna tijela, može primjenjavati i državni revizor.
  • 20.
    Osnovna načela revizije ističu da je s povećanjem javne svijesti, očito porasla potreba za javnom odgovornošću osoba ili jedinica koje upravljaju javnim resursima, tako da postoji veća potreba za odgovornim postupkom koji treba postaviti i provesti učinkovito.
  • 21.
    U nekim je zemljama tako riješeno da se od revizijskog organa zahtijeva da izvješćuje predsjednika, vladara ili državno vijeće, ali uglavnom oni izvješćuju izabrano zakonodavno tijelo, izravno ili putem izvršnog organa države. Neke VRI imaju sudbenu nadležnost. Ovisno od zemlje njihova se sudbena nadležnost izvršava nad računima, nad računovođama ili čak upravnicima. Prosudbe i odluke koje te institucije donose, po svojoj su prirodi sukladne administrativnoj funkciji revizije, za koje su one odgovorne. Njihove sudbene aktivnosti trebaju biti dio logike općih ciljeva što ih obavlja vanjski revizor te osobito onih ciljeva koji se odnose na područje računovodstva.
  • 22.
    Od javnih se poduzeća također zatijeva da ispune obveze javne odgovornosti. Javna poduzeća mogu se baviti i komercijalnim poslovanjem to jest jedinice koje su osnovane temeljem zakona, po nalogu izvršnog organa ili u kojima država ima udjel kojim kontrolira te jedinice. Neovisno od načina na koji su jedinice konstituirane, njihove funkcije, stupnja samostalnosti ili rješenja o utemeljenju, takve su jedinice bezuvjetno odgovorne vrhovnom zakonodavnom tijelu.
  • 23.
    Osnovna načela revizije ističu da razvoj odgovarajućih sustava informacija, kontrole, procjene i izvješćivanja u okviru države, olakšat će postupak odgovornosti. Management je odgovoran za ispravnost i dostatnost oblika i sadržaja financijskih izvještaja i drugih informacija.
  • 24.
    Ispravnost i dostatnost financijskih izvješča i izvještaja izražavaju financijski položaj i rezultate poslovanja jedinice. Također je obveza jedinice da oblikuje praktični sustav koji će pružiti relevantne i pouzdane informacije.
  • 25.
    Osnovna načela revizije ističu da odgovarajući organi vlasti trebaju osigurati donošenje prihvatljivih računovodstvenih standarda za financijsko izvješćivanje i objavljivanje primjereno potrebama države, a jedinice kod kojih se obavlja revizija trebaju razviti specifične i mjerljive ciljeve i norme uspjeha.
  • 26.
    VRI treba djelovati zajedno s organizacijama koje donose računovodstvene standarde da bi se pomoglo u stvaranju pravih računovodstvenih standarda koji se izdaju za državu.
  • 27.
    VRI treba također preporučiti jedinicama gdje se obavlja revizija da trebaju ustanoviti mjerljive i jasne ciljeve koji se iskazuju, te da trebaju postaviti zahtjeve uspjeha za te ciljeve.
  • 28.
    Osnovna načela revizije ističu da dosljedna primjena prihvatljivih računovodstvenih standarda treba rezultirati fer prezentiranjem financijskog položaja i rezultata poslovanja.
  • 29.
    Pretpostavka je da dosljedna primjena računovodstvenih standarda predstavlja preduvjet fer prezentiranja, znači da jedinica kod koje se obavlja revizija mora primjenjivati odgovarajuće računovodstvene standarde u danim okolnostima, te da se zahtijeva dosljedna primjena tih računovodstvenih standarda. Revizor ne treba razmatrati takvu suglasnost s računovodstvenim standardima na dosljedan način kao konačnu potvrdu fer prezentiranja različitih financijskih izvještaja. Fer prezentiranje je izraz revizorova mišljenja koje je iznad ograničene dosljedne primjene računovodstvenih standarda. Takva pretpostavka ističe da revizijski standardi nisu ništa više nego minimum zahtjeva za revizorsku obvezu. Iznad toga minimuma je prosudba revizora.
  • 30.
    Osnovna načela revizije ističu da postojanje odgovarajućeg sustava interne kontrole smanjuje rizik pogrešaka i nepravilnosti.
  • 31.
    Odgovornost je jedinice kod koje se obavlja revizija da razvija sustave interne kontrole radi zaštite svojih sredstava. To nije revizorova odgovornost. Također je obveza jedinice kod koje se obavlja revizija osigurati postojanje i funkcioniranje kontrola kako bi se pomoglo da primjena statuta, zakona i propisa bude u suglasju s njima te da se donošenje odluka obavlja pošteno i ispravno. Međutim, to ne oslobađa revizora od podnošenja prijedloga i preporuka jedinici gdje se obavlja revizija ako pronađe da su kontrole neodgovarajuće ili pogrešne.
  • 32.
    Osnovna načela revizije ističu da bi zakonske odredbe trebale olakšati suradnju sa jedinicama kod kojih se obavlja revizija u održavanju i omogućavanju pristupa svim relevantnim podacima koji su neophodni za cjelovitu ocjenu aktivnosti koje podliježu reviziji.
  • 33.
    VRI mora imati pristup tim izvorima informacija i podacima kao i pristup dužnosnicima i zaposlenima kod jedinica gdje se obavlja revizija da bi ispravno izvršila svoju revizorsku odgovornost. Ozakonjenjem zahtjeva za pristup revizora takvim informacijama i osoblju pomoći će ubuduće smanjenju problema u ovome području.
  • 34.
    Osnovna načela revizije ističu da sve revizijske aktivnosti trebaju biti u okviru revizijskog ovlaštenja VRI.
  • 35.
    VRI obično osniva vrhovno zakonodavno tijelo ili se osniva prema ustavnoj odredbi. U nekim slučajevima elementi uloge VRI mogu biti ugovoreni a ne zakonski propisani. Uobičajeno je da se zakonom ili propisom kojim se utemeljuje VRI, postavlja i njen oblik (kao što je sud, odbor, komisija, zakonodavni ured ili ministarstvo), rokovi i uvjeti nadležnosti, službovanje, prava, obveze, funkcije i opće odgovornosti te druga pitanja koja se odnose na mjesto ureda i izvršavanje funkcija i obveza koje treba obaviti.
  • 36.
    Neovisno od uređenja postavljenih zakonom ili propisom, bitna funkcija VRI je obuhvatiti i unapređivati javnu odgovornost. U nekim zemljama, VRI je sud sastavljen od sudaca, koji imaju ovlast nad državnim računovođama, koji im moraju polagati račune. Ova sudska nadležnost zahtijeva sigurnost VRI da je svatko onaj tko je ovlašten raditi javnim sredstvima odgovoran prema VRI i u tom smislu predmet njene sudske nadležnosti.
  • 37.
    Ako postoji sudska nadležnost važna je komplementarnost između nje i drugih karakteristika revizije. Ove se karakteristike trebaju promatrati kao dio logike općih ciljeva koje provodi vanjski revizor, a posebno onih koje se odnose na upravljačko računovodstvo.
  • 38.
    Cjelokupni djelokrug državne revizije uključuje reviziju financijske pravilnosti i reviziju uspjeha.
  • 39.
    Revizija pravilnosti obuhvaća:
    • a)
      potvrđivanje financijske odgovornosti jedinica koje podliježu reviziji, uključujući ispitivanje i procjenjivanje financijskih dokumenata i iznošenje mišljenja u svezi s financijskim izvještajima;
    • b)
      potvrđivanje financijske odgovornosti državne uprave u cjelini;
    • c)
      reviziju financijskih sustava i transakcija, uključujući procjenu usklađenosti s primijenjenim zakonima i propisima;
    • d)
      reviziju funkcija interne kontrole i interne revizije;
    • e)
      reviziju poštenosti i istinitosti upravnih odluka koje su donesene unutar jedinice kod koje se obavlja revizija; i
    • f)
      izvješćivanje o bilo kojim drugim pitanjima koja se pojavljuju ili se odnose na reviziju, a što VRI smatra da treba objaviti.
  • 40.
    Revizija uspjeha odnosi se na reviziju ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti i obuhvaća:
    • a)
      reviziju ekonomičnosti upravnih aktivnosti u skladu sa značenjem upravnih načela i prakse te politikama uprave;
    • b)
      reviziju učinkovitosti korištenja ljudskih, financijskih i drugih resursa, uključujući ispitivanje informacijskih sustava, mjera uspjeha te kontrolnih i drugih postupaka kod jedinice kod koje se obavlja revizija radi otklanjanja uočenih nedostataka; i
    • c)
      reviziju djelotvornosti uspjeha u odnosu na postignute ciljeve jedinice kod koje se obavlja revizija, te reviziju ostvarenih aktivnosti u usporedbi s namjeravanim.
  • 41.
    U praksi se može pojaviti ispreplitanje između revizije pravilnosti i revizije uspjeha i u takvim slučajevima razvrstavanje pojedine revizije ovisit će o primarnoj svrsi te revizije.
  • 42.
    U mnogim zemljama ovlaštenje za reviziju uspjeha zaustavit će se nakratko temeljem politike državnih programa. U svakom slučaju, ovlaštenje treba jasno razgraničiti prava i odgovornosti VRI u odnosu na reviziju uspjeha i to u svim područjima državne aktivnosti, između ostaloga da VRI olakša primjenu odgovarajućih revizijskih standarda.
  • 43.
    U nekim zemljama ustav ili zakon ne daje uvijek VRI ovlaštenje za reviziju "učinkovitosti" i "djelotvornosti" financijskog upravljanja izvršnog organa. U tim slučajevima, procjena primjerenosti ili korisnosti administrativnih odluka i učinkovitosti managementa odnosi se na ministre, kojima se daju zadaci organizacije i upravnih usluga i koji su odgovorni za svoj management prvenstveno zakonodavnom tijelu. Mišljenje koje bi se trebalo pojaviti u tom slučaju treba biti najprimjerenije da opiše revizije VRI koje su iznad uobičajenog okvira primjene propisa i zakona, kao "revizija dobrog managementa".
    Takva revizija ne namjerava provoditi kritična ispitivanja učinkovitosti ili djelotvornosti korištenja financijskih resursa, već postupati s analizom javnih izdataka u svjetlu općih načela dobrog upravljanja. Ove dvije vrste revizije, revizija pravilnosti i revizija uspjeha - u praksi se mogu obaviti s jednom operacijom utoliko više ukoliko se one zajednički nadopunjavaju: revizije pravilnosti trebaju biti u mogućnosti sastaviti revizije uspjeha, a kasnije će rezultirati ispravkama koje su uzrokovane nepravilnostima.
  • 44.
    Javna odgovornost će se više potaknuti tamo gdje ovlaštenje omogućuje VRI da vodi ili izravno rukovodi revizijom pravilnosti i revizijom uspjeha svih javnih poduzeća.
  • 45.
    Opća načela revizije ističu da VRI treba djelovati ka unapređenju tehnika radi revizije valjanosti mjera uspjeha.
  • 46.
    Proširenje revizijske uloge revizora će zahtijevati od revizora da unapređuju i razvijaju nove tehnike i metodologije kako bi se ocijenilo da li je jedinica kod koje se obavlja revizija koristila razumne i valjane mjere uspjeha. Revizori se trebaju koristiti tehnikama i metodologijama drugih disciplina.
  • 47.
    Opća načela revizije ističu da VRI treba izbjegavati sukob interesa između revizora kod jedinice koja podliježe reviziji.
  • 48.
    VRI obavlja svoju ulogu provođenjem revizije kod odgovornih jedinica izvješćivanjem o rezultatima. Da bi ispunila ovu ulogu, VRI treba sačuvati neovisnost i objektivnost. Primjena primjerenih općih revizijskih standarda pomaže VRI da udovolji tim zahtjevima.
  • 49.
    Djelokrug revizijskog ovlaštenja odredit će djelokrug standarda koje treba primijeniti VRI.
    I - SHEMA Osnovna načela državne revizije

Osnovna načela

Opći standardi

suglasnost sa standardima

neovisnost

nepristrasna procjena

nadležnost

javna odgovornost

dužna pažnja

odgovornost menadžmenta

ostali opći standardi

objavljivanje standarda

dosljednost standarda

interne kontrole

pristup podacima

područja revizije

unapređenje revizijskih tehnika

sukob interesa

Standardi područja rada

Standardi izvješćivanja

planiranje

Oblik

nadzor i pregled

naslov

propisima

datum

interna kontrola

potpis

revizijski dokaz

Sadržaj

analiza izvještaja

potpunost

predmet

zakonska osnova

usklađenost sa standardima

usklađenost sa zakonima i propisima

pravovremenost

II - POGLAVLJE
OPĆI STANDARDI DRŽAVNE REVIZIJE

  • 50.
    Ovo poglavlje obrađuje opće standarde državne revizije. Opći revizijski standardi opisuju uvjete osposobljenosti revizora i/ili revizorske institucije za obavljanje zadataka koji se odnose na standarde područja rada i standarde izvješćivanja na mjerodavan i djelotvoran način.
  • 51.
    Opći revizijski standardi sadrže standarde koji se primjenjuju kako na revizore tako i na VRI te standarde koji se odnose na VRI.
    Standardi koji su zajednički i za revizore i za VRI jesu:
    • a)
      revizor i VRI moraju biti neovisni,
    • b)
      revizor i VRI moraju imati potrebno ovlaštenje,
    • c)
      revizor i VRI moraju djelovati s dužnom pažnjom i skrbiti o suglasnosti s revizijskim standardima INTOSAI. Dužna pažnja se provodi pri planiranju, specificiranju, sakupljanju i procjenjivanju dokaza, te u izvješćivanju, nalazima, zaključcima i preporukama.
  • 52.
    Opći revizijski standardi jesu da VRI treba usvojiti politike i postupke za
    • a)
      zapošljavanje osoblja s prikladnim kvalifikacijama,
    • b)
      razvijanje i uvježbavanje zaposlenih kod VRI kako bi im se omogućilo da obave svoje poslove djelotvorno te da se definira osnova za unapređivanje revizora i drugog osoblja,
    • c)
      sastavljanje priručnika i drugih pisanih smjernica i uputa koje se odnose na vođenje revizija,
    • d)
      podršku vještinama i iskustvu raspoloživom u okviru VRI i uočavanje vještina koje nedostaju; predvidjeti dobar raspored vještina na revizijske zadatke i dodijeliti dostatan broj osoblja za reviziju; imati pravilno planiranje i nadzor da se postignu ciljevi na zahtijevanoj razini dužne pažnje i brige,
    • e)
      pregled učinkovitosti i djelotvornosti internih standarda i postupaka VRI.

Neovisnost

  • 53.
    Opći standardi za revizora i VRI sadrže da revizor i VRI moraju biti neovisni.
    Slijedeće točke objašnjavaju neovisnost kao revizijski standard. Posebno, toč. 56-63 objašnjavaju neovisnost od zakonodavstva, toč. 64 - 75 od izvršne vlasti i toč. 76-80 od jedinice kod koje se obavlja revizija.
  • 54.
    Potreba za neovisnošću i objektivnošću u reviziji je bitna bez obzira na oblik vlasti. Odgovarajući stupanj neovisnosti i od zakonodavne i izvršne vlasti je bitan za vođenje revizije i za vjerodostojnost njenih rezultata.
  • 55.
    Kriterije za ustanovljenje i održavanje odgovarajuće neovisnosti VRI uglavnom mogu donijeti eksplicitno zemlje u kojima se izabrano zakonodavno tijelo razlikuje od izvršnog organa vlasti (neovisno o tome da li su članovi vlade također članovi zakonodavnog tijela). Budući da rješenja takve vrste postoje u velikom broju zemalja koje su članice INTOSAI, ovi standardi postavljaju kriterije neovisnosti VRI za zemlje s takvim rješenjima, znajući da će u drugim zemljama biti neophodna modifikacija i prilagodba tih kriterija.
  • 56.
    Zakonodavstvo je jedno od glavnih korisnika usluga VRI. To proizlazi iz ustava ili zakona da VRI ima ovlaštenja, a često je obilježje funkcije VRI da izvješćuje zakonodavno tijelo. Od VRI se može očekivati da djeluje blisko sa zakonodavnim tijelom, uključujući opunomoćene odbore da razmatraju izvješća VRI. Takva će povezanost doprinijeti učinkovitom praćenju rada VRI.
  • 57.
    O značajnim rezultatima revizije državnog proračuna i državne uprave te o nesuglasicama i nesporazumima s upravama kod kojih se obavlja revizija, treba se upoznati zakonodavno tijelo pomoću izvješća ili posebnog obavještenja.
  • 58.
    Posebni odbori osnovani kod zakonodavnog tijela mogu se zadužiti da ispituju, uz nazočnost ministra opunomoćenike iz jedinica koje se revidiraju te druge predstavnike, što se komentira u izvješću VRI i posebnim obavijestima. Uska povezanost između zakonodavnog tijela i VRI može se također uvesti proračunskim zahtjevom kao tehničkom pomoći za parlamentarne odbore koji su ovlašteni za ispitivanje nacrta proračuna.
  • 59.
    VRI može dati članovima zakonodavnog tijela sažeti pregled revizijskih izvješća, ali je važno da VRI sačuva svoju neovisnost od političkog utjecaja kako bi zaštitio nepristrani pristup svojim revizijskim odgovornostima. To podrazumijeva da VRI ne može biti odgovoran niti prihvaćati odgovornost prema željama pojedinačnih političkih interesa.
  • 60.
    Premda se VRI mora pridržavati zakonskih odredbi koje je donijelo zakonodavno tijelo, odgovarajuća neovisnost zahtijeva da VRI niti na koji način ne bude pod utjecajem zakonodavstva u programiranju, planiranju i vođenju revizija. VRI je potrebna sloboda da postavi prioritete i program svojega rada u skladu sa svojim ovlaštenjem i usvojenim metodologijama prikladnim za revizije koje treba poduzeti.
  • 61.
    U nekim zemljama revizija izvršnog financijskog managementa je prerogativ parlamenta ili izabrane skupštine; to se također može primijeniti na reviziju izdataka i primitaka na regionalnoj razini, gdje je vanjska revizija odgovorna zakonodavnoj skupštini. U tim se slučajevima revizija obavlja u ime toga tijela te je također prikladno za VRI da uzme u obzir svoje zahtjeve za posebna istraživanja programiranje zadataka revizije. Ipak je važno da VRI sačuva slobodu u određivanju načina na koji će obavljati svoj rad, uključujući one zadatke koje zahtijeva parlament.
  • 62.
    Prikladno je da zakonodavstvo odredi minimum zahtjeva u svezi izvješćivanja, uključujući i pitanja koja trebaju biti predmet revizijskog mišljenja i razumno vrijeme kojem se trebaju izraditi izvješća. Osim toga, fleksibilna rješenja za izvješćivanje VRI zakonodavnom tijelu, bez ograničenja u svezi sadržaja ili vremenskog okvira izvješća trebaju pomoći očuvanju neovisnosti.
  • 63.
    Neophodno je da zakonodavstvo osigura VRI dovoljno sredstava za rad za koje je VRI odgovorna kao i za učinkovito izvršenje njenog ovlaštenja.
  • 64.
    Izvršni organ države i VRI mogu imati neke zajedničke interese u unapređenju javne odgovornosti. Međutim, suštinska veza s izvršnim organom je na vanjskom revizoru. Tako naprimjer izvješća VRI pomažu izvršnom organu ukazujući na nedostatke u upravljanju i preporučuju poboljšanja. Potrebno je paziti da se izbjegne sudjelovanje u funkcijama bilo kakvog izvršnog organa koji bi mogli ugroziti neovisnost i objektivnost VRI u izvršenju svojeg ovlaštenja.
  • 65.
    Za neovisnost VRI je važno da je izvršni organ ne prisiljava u pogledu obavljanja ovlaštenja. VRI se ne treba obvezivati da obavlja, modificira ili se suzdržava od obavljanja revizije niti da poništava ili modificira revizijske nalaze, zaključke ili preporuke.
  • 66.
    Određeni stupanj suradnje između VRI i izvršnog organa je poželjan u nekim područjima. VRI treba biti spreman savjetovati izvršni organ o pitanjima kao što su računovodstveni standardi i politike kao i oblik financijskih izvršenja. VRI mora osigurati da se kod davanja takvog savjeta izbjegne bilo koja eksplicitna ili nagovorena obveza koja bi mogla umanjiti neovisnost izvršenja njenog revizijskog ovlaštenja.
  • 67.
    Održavanje neovisnosti VRI ne spriječava zahtjeve izvršnog organa prema VRI radi predlaganja pitanja za reviziju. Međutim, ako se želi postići odgovarajuća neovisnost, VRI mora biti u stanju odbaciti bilo kakav takav zahtjev. Suštinsko je u konceptu neovisnosti VRI da odluke u svezi poslova revizije sadržanih u programu, na kraju treba donijeti VRI.
  • 68.
    Osjetljivo je područje povezanosti između VRI i izvršnog organa u pogledu osiguranja sredstava za rad za VRI. U različitim stupnjevima, koji odražavaju ustavne i institucionalne razlike, rješenja za opskrbu sredstvima VRI mogu se povezati s financijskom situacijom izvršnog organa vlade i politike općih izdataka. Nasuprot tome, djelotvorno unapređenje javne odgovornosti zahtijeva da se VRI treba pružiti dovoljno sredstava za rad kako bi se omogućilo da VRI ispuni svoju odgovornost na razuman način.
  • 69.
    Bilo kakav nalog ili druga ograničenja od izvršnog organa koja bi mogla spriječiti izvršenje ovlaštenja VRI trebala bi biti prikladan predmet za izvješće VRI zakonodavnom tijelu.
  • 70.
    Zakonsko ovlaštenje treba predvidjeti potpuni i slobodni pristup VRI svim značajnim pretpostavkama i dokumentima kod jedinica kod kojih se obavlja revizija kao i njihovu poslovanju te treba osigurati odgovarajuća pravna sredstva pomoću kojih će VRI dobiti relevantne informacije od osoba ili jedinica koje ih posjeduju
  • 71.
    Isto tako, prema zakonskoj odredbi ili dogovoru, izvršni organ treba dozvoliti pristup VRI povjerljivim informacijama koje su neophodne i značajne za ispunjenje odgovornosti VRI.
  • 72.
    Uvjeti trajnog ovlaštenja rukovodstva VRI mogu doprinijeti neovisnosti VRI od izvršnog organa, primjerice, putem imenovanja, dužine roka trajanja imenovanja ili određivanjem godine umirovljenja. Općenito govoreći, uvjeti službovanja, koje za VRI postavlja izvršni organ, mogli bi imati razoran utjecaj na neovisnost. Iz tih je razloga poželjno načelo da odredbe koje se odnose na ograničeno vrijeme imenovanja ili istup iz službe mogu biti provedene samo putem posebnog postupka koji je sličan onome što se odnosi na sudski ili slični ured.
  • 73.
    VRI koje imaju sudbenu nadležnost i koje su vrlo često organizirane na kolegijalnoj osnovi, trebaju osigurati neovisnost svojih članova raznim jamstvima, napose načelom nesmjenjivosti sudaca, privilegijom sudske nadležnosti, određivanjem postupka zakonom te neovisnosti ispitivanja dužnosnika.
  • 74.
    Kako bi VRI izvršavala svoje zadatke neovisno o izvršnom organu, te bi njen rad bio i priznat kao takav, važno je da društvo dobro razumije njena ovlaštenja i neovisan status. VRI treba, ako to prilike dozvoljavaju, razvijati i odgovarajuću izobrazbu u tom pogledu.
  • 75.
    Funkcionalna neovisnost VRI ne treba spriječiti aranžmane s izvršnim organima od strane uprave kod pitanja kao što su poslovni odnosi, kadrovska problematika, upravljanje imovinom ili zajedničkog nabavljanja opreme ili roba, iako izvršni organi ne trebaju doći u situaciju da donose takve odluke koje bi mogle izložiti opasnosti neovisnost VRI u ispunjenju svojega ovlaštenja.
  • 76.
    VRI mora ostati neovisan prema jedinici kod koje se obavlja revizija. Međutim, VRI treba nastojati stvoriti kod jedinica kod kojih se obavlja revizija razumijevanje svoje uloge i funkcije održavanjem dobrih odnosa. Dobri odnosi mogu pomoći VRI da dobije informacije slobodno i iskreno te da vodi raspravu u atmosferi međusobnog uvažavanja i razumijevanja. U tom duhu, čuvajući svoju neovisnost, VRI može prihvatiti promjene koje je planirala državna uprava u područjima kao što su javni računi, financijsko zakonodavstvo, prihvatiti da se savjetuje u svezi sastavljanja nacrta zakona ili pravila koji utječu na nadležnost ili ovlaštenje VRI.
    Međutim, u tim slučajevima to nije pitanje uplitanja VRI u administrativni management, već pitanje suradnje s određenim administrativnim službama dajući im tehničku pomoć ili im stavljajući na raspolaganje iskustvo financijskog managementa VRI.
  • 77.
    Nasuprot reviziji u privatnom sektoru, gdje su revizorovi ugovoreni zadaci nabrojeni u pismu o preuzimanju obveze revizije, jedinica gdje se obavlja revizija nije komitent s VRI. VRI ispunjava svoje ovlaštenje slobodno i nepristrano, uzimajući u obzir gledišta uprave kod oblikovanja revizijskih mišljenja, zaključaka i preporuka, ali bez odgovornosti uprave jedinice kod koje se obavlja revizija za sadržaj ili vrstu revizija koje su poduzete.
  • 78.
    VRI ne treba sudjelovati u upravljanju ili u poslovanju jedinica kod koje se obavlja revizija. Osoblje revizije ne smije postati članovima upravnih odbora. Ako VRI treba dati revizijski dokaz, on se treba prenijeti kao revizijski savjet ili kao preporuka s time da je jasno prepoznatljiv.
  • 79.
    Osoblje VRI koje je blisko povezano s managementom jedinice kod koje se obavlja revizija, u obliku društvenog, rodbinskog ili drugog odnosa koje vodi smanjenju objektivnosti ne treba određivati da obavlja reviziju kod takve jedinice.
  • 80.
    Osoblje VRI ne treba imati obvezu u obučavanju osoblja jedinice kod koje se obavlja revizija. U onim primjerima gdje VRI odluči osnovati svoj ured kod jedinice gdje se obavlja revizija s namjerom potpomaganja daljnjeg pregleda svojih djelatnosti, programa i aktivnosti, osoblje VRI ne treba se angažirati kod donošenja bilo koje odluke ili postupka odobrenja koje se smatra odgovornošću uprave u jedinici u kojoj se obavlja revizija.
  • 81.
    VRI može surađivati s visokoškolskim institucijama i ulaziti u formalne odnose sa stručnim tijelima kako bi se u širem smislu koristila savjetima iskusnih stručnjaka, uz uvjet da ti odnosi ne umanjuju njenu neovisnost i objektivnost.

Nadležnost

  • 82.
    Opći standardi za revizore i VRI uključuju da revizor i VRI moraju imati tražene sposobnosti.
    Slijedeće točke objašnjavaju sposobnost kao revizijski standard.
  • 83.
    Ovlaštenje VRI obično propisuje obvezu oblikovanja i izvješćivanja revizijskih mišljenja, zaključaka i preporuka. Kod nekih VRI, ova se obveza može propisati na rukovoditelje organizacije. U VRI koje su organizirane na kolektivnoj osnovi, obveza se obično postavlja na samu instituciju.
  • 84.
    Rasprave unutar VRI unapređuju objektivnost, ovlaštena mišljenja i odluke. Tamo gdje je VRI organizirana na kolegijalnom obliku, konačna mišljenja i odluke predstavljaju stajalište organizacije kao cjeline, čak ako akciju poduzme ili obavlja u tijelima različitim po svojem sastavu, a ne po njihovom ovlaštenju - primjerice, ured, zajednički ured ili odjel ureda. Ako VRI ima jednog rukovoditelja, sva mišljenja i odluke preuzima taj rukovoditelj ili se sve poduzima u njegovo ime.
  • 85.
    Budući da su obveze i odgovornosti VRI stoga bitne za koncept javne odgovornosti, VRI mora primjenjivati u revizijama najkvalitetniju metodologiju i praksu. VRI je obvezna oblikovati postupke da bi osigurala učinkovito izvršenje svojih odgovornosti za revizijska izvješća, ne umanjujući ni najmanje potpunu privrženost osoblja ili vanjskih stručnjaka svojim standardima, planiranim postupcima, metodologijama i nadzoru.
  • 86.
    VRl se treba obvezati na visoki stupanj vještina i iskustava neophodnih za učinkovito izvršenje svoje ovlasti. Kakva god vrsta revzije se poduzela prema tome ovlaštenju, rad revizije treba obaviti osoblje dostatnog obrazovanja i iskustva s vrstom, djelokrugom i složenostima zadatka revizije. VRI se treba opremiti s najnovijim revizijskim metodologijama, uključujući sustave temeljene na tehnikama, metode analitičkog pregleda podataka, statističke metode uzorka i sustave automatske obrade podataka.
  • 87.
    Šira i diskreciona priroda ovlaštenja VRI postaje složeniji zadatak osiguranja kvalitete uspjeha tijekom cjelokupnog ovlaštenja. Stoga, ovlaštenje koje ostavlja VRI diskreciju u učestalosti revizija koje treba izvršiti i prirodi izvješća koje treba osigurati zahtijeva visoki standard upravljanja i odlučivanja u okviru VRI.

Dužna pažnja

  • 88.
    Opći standard za revizora i VRI sadrže da revizor i VRI moraju djelovati s dužnom pažnjom i u suglasnosti s revizijskim standardima INTOSAI. To obuhvaća dužnu pažnju u specificiranju, skupljanju i procjenjivanju dokaza; te u izvješćivanju o nalazima, zaključcima i preporukama.
    Slijedeće točke objašnjavaju dužnu pažnju kao revizijski standard.
  • 89.
    VRI mora biti objektivna u reviziji jedinica i javnih poduzeća i to treba biti vidljivo. VRI treba biti fer u procjenjivanju i izvješćivanju obavljenih revizija.
  • 90.
    Uspjeh i izvedba tehničke vještine treba biti primjerene kvalitete u pojedinoj zamršenoj reviziji. Revizor treba biti oprezan u situacijama kao što su nedostaci kontrole, neodgovarajuće čuvanje dokumenata, greške i neuobičajene transakcije ili rezultati koji bi mogli ukazivati na prijevaru, nepravilne ili nezakonite izdatke, neovlaštena poslovanja, rasipanje, neučinkovitost ili nedostatak poštenja.
  • 91.
    Tamo gdje ovlašteni ili mjerodavni organi postavljaju standarde ili smjernice računovodstva i izvješćivanja javnih poduzeća, VRI može koristiti takve smjernice tijekom ispitivanja.
  • 92.
    Ako VRI angažira vanjske stručnjake kao konzultante, to se mora izvršiti s dužnom pažnjom kako bi se VRI osigurala od nadležnosti i sklonosti konzultanata za pojedinačne zadatke za što su angažirani. Ovaj se standard također primjenjuje tamo gdje su vanjski revizori angažirani na temelju ugovora s VRI. S dodatnom pažnjom, mora se osigurati da revizijski ugovori sadrže odgovarajuća prava kojima određuje planiranje; djelokrug revizije, obavljanje i izvješćivanje u svezi revizije.
  • 93.
    Ako u obavljanju svojih funkcija VRI treba savjet od specijalista izvan VRI, standardi izvršenja dužne pažnje u takvim aranžmanima također zahtijevaju da se sačuva kvaliteta obavljanja revizije. Dobivanje savjeta od vanjskog stručnjaka ne oslobađa VRI od odgovornosti za izneseno mišljenje ili donesene zaključke u svezi revizije.
  • 94.
    Kada VRI koristi rad drugog(ih) revizora, VRI mora primjenjivati odgovarajuće postupke kako bi se pružila sigurnost da drugi revizor(i) rade s pažnjom i udovoljavaju relevantnim revizijskim standardima, te da može pregledati rad drugog(ih) revizora da se zadovolji zahtjev VRI u pogledu kvalitete rada.
  • 95.
    Informacije dobivene tijekom revizorova rada kod jedinice gdje se revizija obavlja ne mogu se koristiti za druge svrhe izvan djelokruga revizije i radi oblikovanja mišljenja ili za izvješćivanje u skladu s odgovornostima revizora. Bitno je da VRI sačuva tajnost u pogledu revizijskih predmeta i informacija koje nastanu iz revizijskog zadatka. Međutim, VRI se mora ovlastiti da točno izvijesti sudske organe o povredama zakona.

Ostali opći standardi za VRI

  • 96.
    Opći standardi za VRI uključuju da VRI treba usvojiti politike i postupke za upošljavanje osoblja s prikladnim kvalifikacijama.
    Slijedeća točka objašnjava upošljavanje kao revizijski standard.
  • 97.
    Osoblje VRI treba posjedovati prikladne akademske kvalifikacije te treba imati odgovarajuću uvježbanost i iskustvo. VRI treba ustanoviti i propisno pregledavati, minimum obrazovnih zahtjeva kod imenovanja revizora.
  • 98.
    Opći standardi za VRI uključuju da VRI treba usvojiti politike i postupke za razvoj i uvježbavanje uposlenih u VRI kako bi ih se osposobilo da obave svoje poslove djelotvorno te de se definira osnova za unapređivanje revizora i osoblja.
    Slijedeće točke objašnjavaju uvježbavanje i razvoj kao revizijski standard.
  • 99.
    VRI treba poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala kontinuirani profesionalni razvoj svojeg osoblja uključujući, ako je prikladno, odredbu za samostalno vježbanje kod kuće i poticanje sudjelovanja na vanjskim tečajevima.
  • 100.
    VRI treba posjedovati podatke o vještinama osoblja kako bi joj to pomoglo u planiranju revizija kao i određivanju potreba profesionalnog razvoja.
  • 101.
    VRI treba ustanoviti i postaviti kriterije uključujući i obrazovne zahtjeve za napredovanje revizora i drugog osoblja VRI.
  • 102.
    VRI također treba ustanoviti i održavati politike i postupke za profesionalni razvoj osoblja u pogledu revizijskih tehnika i metodologija primjenjivih na određene stupnjeve revizije koje poduzima VRI.
  • 103.
    Osoblje VRI treba dobro razumjeti funkcioniranje države, uključujući takve aspekte kao što je uloga zakonodavstva, zakonska i institucionalna rješenja koja se odnose na djelatnosti izvršnog organa i poslovanje javnih poduzeća. Slično tome, uvježbano revizijsko osoblje VRI mora posjedovati odgovarajuće poznavanje revizijskih standarda, politike, postupka i prakse.
  • 104.
    Revizija financijskih sustava, računovodstvenih evidencija i financijskih izvještaja zahtijeva uvježbanost računovodstvenih i s time povezanih disciplina kao i poznavanje primjenjivosti zakonodavnih i izvršnih naloga koji utječu na odgovornost jedinice kod koje se obavlja revizija. Nadalje, rukovođenje revizijom uspješnosti može zahtijevati, osim prethodno navedenoga, uvježbanost u takvim područjima kao što je administracija, management, ekonomika i društvene znanosti.
  • 105.
    VRI treba poticati svoje osoblje da postanu članovi profesionalne organizacije koja je važeća za njihov rad i da sudjeluju u aktivnostima te organizacije.
  • 106.
    Opći standardi za VRI uključuju,
    VRI treba usvojiti politike i postupke za sastavljanje priručnika, drugih pisanih smjernica i uputa koje se odnose na vođenje revizije.
    Slijedeća točka objašnjava pisanu smjernicu kao revizijski standard.
  • 107.
    Radi održavanja kvalitetne razine revizije,važno je obavještavati osoblje VRI .pomoću okružnica koje sadrže smjernice kao i održavanje ažurnim revizijskog priručnika u kojem se nalaze politike, standardi i praksa VRI.
  • 108.
    Opći standardi za VRI uključuju VRI treba usvojiti politike i postupke kako bi se podržale vještine i iskustvo raspoloživi u okviru VRI te da se identificiraju vještine koje nedostaju; VRI treba osigurati dobar raspored za izradu revizija kao i dostatan broj osoba za reviziju treba usvojiti ispravno planiranje i nadzor kako bi se postigli ciljevi na zahtjevnoj razini dužne pažnje i obzira.
    Slijedeće točke objašnjavaju uporabu vještina kao revizijski standard.
  • 109.
    Potrebna sredstva za rad za poduzimanje svake revizije potrebno je procijeniti, tako da se može dodjeljivati osoblju s prikladnom vještinom i da se kontroliraju mjesta potrebnih sredstava koja se trebaju koristiti pri reviziji.
  • 110.
    Razinu akademskog obrazovanja osoblja treba specificirati prema zadatku revizije, što će ovisiti o vrsti revizije koja se poduzima. Nije neophodno potrebno da svaki revizor ima sposobnosti u svim aspektima revizijskog ovlaštenja. Međutim, politike i postupci koji se odnose na određivanje osoblja za revizijski posao trebaju imati za cilj raspoređivanje osoba koje imaju potrebne revizijske vještine prema vrsti revizijskog zadatka tako da tim koji je uključen kod pojedine revizije u cjelini posjeduje vještinu i stručnost.
  • 111.
    Treba biti otvorena mogućnost da VRI koriste specijalizirane vještine iz vanjskih izvora, ako to zahtijeva uspješno obavljanje revizije, tako da su revizijski nalazi, zaključci i preporuke čvrsto utemeljene na zapažanju i da odražavaju odgovarajuće razumijevanje područja koje je predmet revizije. Na VRI je da prosudi na tim pojedinačnim okolnostima do kojeg stupnja zahtjevi VRI najbolje udovoljavaju istraživanjima u VRI nasuprot angažiranju vanjskog stručnjaka.
  • 112.
    Politike i postupci koji se odnose na nadzor revizije važan su činilac u obavljanju uloge VRI na odgovarajućoj razini nadležnosti. VRI trebaju osigurati da revizije nadziru i planiraju revizori koji su sposobni, te koji poznaju standarde i metodologije VRI i koji poznaju posebnosti i naročito obilježja okruženja.
  • 113.
    Tamo gdje ovlaštenje VRI obuhvaća i reviziju financijskih izvještaja, koji pokrivaju izvršni organ države, angažirani vanjski timovi trebaju biti u mogućnosti da daju koordiniranu procjenu računovodstvenog sustava izvršnog organa i središnjeg tijela koje koordinira rješenja i ima kontrolne mehanizme Od tih timova se zahtijeva poznavanje važećeg državnog računovodstva i sustava kontrole, kao i odgovarajuće ispitivanje revizijskih tehnika koje primjenjuje VRI u ovoj vrsti revizije.
  • 114.
    Ukoliko unutar razumnog vremenskog okvira VRI nije u mogućnosti poduzeti sve poželjne revizije kao i revizije uspjeha, koje se odnose na cjelinu poslovanja svake jedinice kod koje se obavlja revizija, potrebni su kriteriji za određivanje stupnja revizijskih aktivnosti, koji će unutar svakog revizijskog razdoblja ili ciklusa dati maksimalno praktične garancije s obzirom na izvršenje obveze javne odgovornosti svake jedinice kod koje se obavlja revizija.
  • 115.
    U određivanju rasporeda svojih novih resursa između različitih revizijskih aktivnosti, VRI mora dati prednost bilo kojem revizijskom zadatku,koji prema zakonu mora biti dovršen unutar određenog vremenskog okvira. Pažljivo se mora pristupiti strategijskom planiranju, tako da se odredi odgovarajući redosljed prioriteta revizije koje će se poduzati prema vlastitom nahođenju.
  • 116.
    Određivanje prioriteta suglasno održavanju kvalitete uspjeha na temelju ovlaštenja, uključuje prosudbu VRI u svjetlu raspoloživih informacija. Čuvanje vlastitih podataka što pripadaju strukturi, funkcijama i poslovanju revizijskih aktivnosti, pomoći će identificiranju područja materijalnosti i povredivosti te područja koja sadrže mogućnost za unapređenje državnog upravljanja.
  • 117.
    Prije poduzimanja svake revizije, točno ovlaštenje na njen početak treba odobriti osoblje određeno u okviru VRI. To ovlaštenje treba sadržavati jasnu poruku o ciljevima revizije, djelokrugu i središtu zanimanja revizije, resursima koje treba primijeniti u reviziji u smislu vještine i obujma, mogućnosti za preglede tekućih aktivnosti po odgovarajućim točkama i datumima, prema području rada koji treba dovršiti i izvijestiti o reviziji.
  • 118.
    Opći standardi za VRI uključuju VRI treba usvojiti politike i postupke za pregled učinkovitosti i djelotvornosti internih standarda i postupaka VRI.
    Slijedeće točke objašnjavaju osiguranje kvalitete pregleda kao revizijski standard.
  • 119.
    Zbog važnosti da VRI osigura visok standard rada, VRI treba posvetiti posebnu pažnju programu osiguranja kvalitete da bi se unaprijedilo obavljanje revizije i njen rezultat. Koristi koje se trebaju dobiti od takvih programa bitne su za odgovarajuće resurse koji trebaju biti raspoloživi za ovu namjenu. Važno je da se uporaba tih resursa treba povezati s koristima koje se trebaju dobiti.
  • 120.
    VRI treba uspostaviti sustave i postupke da se:
    • a)
      potvrdi da se proces osiguranja kvalitete zadovoljavajuće izvršava;
    • b)
      osigura kvaliteta revizijskog izvješća;
    • c)
      osiguraju poboljšanja i izbjegne ponavljanje nedostataka.
  • 121.
    Daljnje je značenje osiguranja kvalitete uspjeha, osim pregleda revizijske aktivnosti što obavlja osoblje s odgornošću za odnosne revizije, u tome što je poželjno da VHI uspostavi svoja vlastita rješenja za osiguranje kvalitete. To se odnosi na planiranje, vođenje i izvješćivanje u svezi revizija na bazi uzorka, što može detaljno pregledati prikladno kvalificirano osoblje VRI koje nije uključeno u te revizije, uz konzultaciju s managementom relevantne razine u pogledu ishoda internih postupaka za osiguranje kvalitete i periodičnog izvješćivanja najvišeg managmenta VRI.
  • 122.
    Poželjno je da VRI institucionalizira svoju internu revizijsku funkciju sa širokim ovlastima kako bi pomogla da VRI postigne učinkovito upravljanje svojim vlastitim djelatnostima i poboljša kvalititetu svojeg poslovanja.
  • 123.
    Kvaliteta rada VRI se može povećati intenziviranjem internog pregleda te po mogućnosti neovisnom ocjenom svojega rada.
  • 124.
    U nekim zemljama revizija pravilnosti i zakonitosti predstavlja oblik preventivne kontrole javnih izdataka tako da VRI odobrava te izdatke.
  • 125.
    Općenito uzevši, preventivna se revizija treba razumjeti kao revizija koja se obavlja u vrijeme koje još dopušta revizijskoj instituciji da se spriječi čin koji se prosuduje dok bi mogao biti nepravilan.
  • 126.
    Dok "a posteriori" revizija može samo naći nepravilnosti kada su se već dogodile i kada ih je teško ispraviti, "a priori" revizija, nasuprot tome donosi sankciju odmah: odbijanje da se odobri rješenje u slučaju zakonske ili računovodstvene nepravilnosti utvrđene od VRI.
  • 127.
    Neke VRI pomažu razvoj i/ili odobrenje računovodstvenih sustava, a potom kasnije pregledavaju primjenu istih sustava u funkciji.
  • 128.
    VRI treba osigurati da se koriste primjenjivi standardi prije i poslije revizije te da se odstupanja od standarda koji su određeni, trebaju prikladno dokumentirati.

III - POGLAVLJE
STANDARDI PODRUČJA RADA DRŽAVNE REVIZIJE

  • 129.
    Svrha je standarda područja rada ustanoviti kriterije ili opći okvir ispunjenja opće namjene te sustavne i uravnotežene korake ili akcije koje treba provoditi revizor. Ovi koraci ili akcije predstavljaju pravila istraživanja koja provodi revizor, kao kreator revizijskog dokaza, da bi postigao postavljeni cilj.
  • 130.
    Standardi područja rada postavljaju okvir za vođenje upravljanja poslom revizije. Oni se odnose na opće revizijske standarde, koji utvrđuju osnovne zahtjeve za poduzimanje poslova obuhvaćenih standardima područja rada. Oni se također odnose na standarde izvješćivanja koji obuhvaćaju revizijski aspekt obavješćivanja, te kao rezultat izvršenja standarda područja rada, predstavljaju glavni izvor sadržanja mišljenja ili izvješća.
  • 131.
    Standardi područja rada primjenjivi na sve vrste revizije su:
    • a)
      revizor treba planirati reviziju na način koji osigurava da se revizija visoke kvalitete obavlja ekonomično, učinkovito i djelotvorno i u vremenskim danim okvirima;
    • b)
      rad revizijskog osoblja tijekom revizije, na svakoj razini i fazi revizije, treba biti ispravno nadgledan; dokumentirani rad treba pregledati viši član revizijskog osoblja;
    • c)
      u određivanju širine i djelokruga revizije, revizor treba ispitati i procijeniti pouzdanost interne kontrole;
    • d)
      u obavljanju revizije financijske pravilnosti, treba se napraviti test usuglašenosti s primjenjivim zakonima i propisima. Revizor treba oblikovati korake i postupke revizije kako bi se osiguralo otkrivanje pogrešaka, nepravilnosti i nezakonitosti u financijskim izvješćima kako bi utvrdio s kojim prihvatljivim revizijskim standardom financijsko izvještavanje treba biti u skladu. Revizor treba biti svjestan mogućnosti nezakonitih aktivnosti koje bi mogle imati neizravan ali značajan utjecaj na financijske izvještaje ili rezultate revizija pravilnosti.
      Kod obavljanja revizija uspjeha treba se ocijeniti usuglašenost o primjenjivim zakonima i propisima kada je to neophodno da se zadovolje revizijski ciljevi. Revizor treba oblikovati reviziju kako bi se osiguralo otkrivanje nezakonitosti koje bi mogle značajno utjecati na ciljeve revizije. Revizor također treba biti oprezan prema situacijama ili transakcijama koje bi mogle ukazivati na nezakonitosti koje mogu imati neizravan utjecaj na rezultate revizije.
      Revizija pravilnosti je bitan aspekt državne revizije. Važan cilj koji ova vrsta revizije daje VRI je da se uvjeri, pomoću svih načina koji joj stoje na raspolaganju, da su državni proračun i računi cjeloviti i valjani. To će pružiti parlamentu i drugim korisnicima revizijskog izvješća uvjerenje o veličini i razvoju financijskih obveza države. Da bi se postigao ovaj cilj, VRI će ispitati račune i financijske izvještaje državne uprave kako bi se uvjerila da su sve djelatnosti pravilno poduzete, dovršene, odobrene, plaćene i registrirane. Ako nema nepravilnosti, rezultati normalnih revizijskih postupaka, dopuštaju "izvršenje".
    • e)
      dokazi koji se trebaju dobiti da se potkrijepe prosudbe i zaključci revizora u pogledu organizacije, programa, aktivnosti ili funkcije što podliježe reviziji moraju biti mjerodavni, relevantni i razumni.
    • f)
      u reviziji financijske pravilnosti, a i u drugim vrstama revizije kada je to primjenjivo, revizor treba analizirati financijske izvještaje kako bi ustanovio da li su u skladu s primjenjivanim računovodstvenim standardima za financijsko izvješćivanje i objavljivanje. Analiza financijskih izvještaja treba se obaviti na takvoj razini da se dobije racionalna osnova za iznošenje mišljenja o financijskim izvješćima.

Planiranje

  • 132.
    Standardi područja rada uključuju
    revizor treba planirati reviziju na način koji osigurava da se revizija visoke kvalitete obavi ekonomično, učinkovito i djelotvorno i u vremenski danom okviru.
    Slijedeće točke objašnjavaju planiranje kao revizijski standard
  • 133.
    VRI treba dati prioritet bilo kojem revizijskom zadatku koji se poduzima na temelju zakona i ima prioritet za diskreciona područja unutar ovlasti VRI.
  • 134.
    U planiranju revizije, revizor treba:
    • a)
      identificirati značajne aspekte okruženja u kojima djeluje jedinica kod koje se obavlja revizija;
    • b)
      razvijati razumljive odnose odgovornosti;
    • c)
      razmotriti oblik, sadržaj i korisnike revizijskih mišljenja, zaključaka i izvješća;
    • d)
      odrediti predmete revizije i zahtjeve da ih se obuhvati;
    • e)
      identificirati najvažnije sustave upravljanja i kontrole i obaviti prethodne procjene da se identificiraju njihove prednosti i nedostaci;
    • f)
      utvrditi značajna pitanja koja treba razmotriti;
    • g)
      pregledati internu reviziju jedinice gdje se obavlja revizija i njegov program rada;
    • h)
      procijeniti širinu pouzdanosti koja se može postaviti kod drugih revizija, primjerice, kod interne revizije;
    • i)
      utvrditi najučinkovitiji i najdjelotvorniji pristup reviziji;
    • j)
      osigurati revizijski pregled kako bi se odredilo da li je poduzeta prikladna akcija u svezi prijašnjih revizijskih nalaza i preporuka i
    • k)
      osigurati odgovarajuću dokumentaciju plana revizije i za svrhe predloženog područja rada.
  • 135.
    U reviziji su obično obuhvaćeni slijedeći koraci planiranja:
    • a)
      skupiti informacije o jedinici gdje se obavlja revizija i o njenoj orgazinaciji kako bi se procijenio rizik i odredila značajnost;
    • b)
      definirati cilj i djelokrug revizije;
    • c)
      poduzeti prethodne analize kako bi se odredio pristup koji se treba usvojiti, kao i prirodu i širinu zahtjeva koje će trebati obaviti kasnije;
    • d)
      označiti posebne probleme za koje se zna unaprijed kada se planira revizija;
    • e)
      pripremiti proračun i raspored revizije;
    • f)
      identificirati osoblje koje se zahtijeva za reviziju kao i revizijski tim; i
    • g)
      upoznati jedinicu kod koje se obavlja revizija glede djelokruga, ciljeva i odrediti kretirij revizije te po potrebi raspraviti sa jedinicom o navedenome.
      VRI može promijeniti plan tijekom revizije, ako je to neophodno.

Nadzor i pregled

  • 136.
    Standardi područja rada uključuju rad revizijskog osoblja u svakoj fazi revizije treba biti točno nadgledan tijekom revizije, a dokumentirani rad treba pregledati viši član revizijskog osoblja.
    Slijedeće točke objašnjavaju nadzor i pregled kao revizijski standard.
  • 137.
    Nadzor je bitan kako bi se osiguralo ispunjenje ciljeva revizije i održao kvalitet revizijskog rada. Pravni nadzor i kontrola je stoga nužna u svim slučajevima, neovisno o nadležnosti pojedinih revizora.
  • 138.
    Nadzor se treba usmjeriti na sadržaj i na metodu revizije. Nadzor osigurava da:
    • a)
      članovi revizijskog tima jasno i dosljedno razumiju plan revizije;
    • b)
      revizija se obavlja u skladu s revizijskim standardima i praksom VRI;
    • c)
      plan revizije i faze aktivnosti navedeni u tom planu se sprovode, osim ako su dozvoljene promjene;
    • d)
      radna dokumentacija sadrži nalaz koji odgovarajuće potkrepljuje sve zaključke, preporuke i mišljenja;
    • e)
      revizor postiže utvrđene ciljeve revizije; i
    • f)
      revizijsko izvješće sadrži odgovarajuće revizijske zaključke, preporuke i mišljenja.
  • 139.
    Rad revizije treba pregledavati viši član revizijskog osoblja prije nego su mišljenja ili izvješća dovršeni. On se treba obaviti tijekom svakog dijela revizije. Pregled se obavlja na jednoj višoj razini iskustva i prosudbe te revizijski posao treba osigurati da:
    • a)
      sve procjene i zaključci su čvrsto utemeljeni i podržani od mjerodavnog, relevantnog i razumnog revizijskog dokaza kao osnova za završno revizijsko mišljenje ili izvješće;
    • b)
      sve pogreške, nedostaci i neuobičajenosti su ispravno identificirani, dokumentirani te zadovoljavajuće riješeni ili su na razmatranju kod višeg dužnosnika VRI;
    • c)
      uočavaju se promjene i poboljšanja neophopni za vođenje budućih revizija, evidentirane i uzete u obzir u kasnijim revizijskim planovima, kao i u aktivnostima razvoja osoblja.
  • 140.
    Ovaj standard đeluje različito u VRI organiziranim na kolegijalnoj osnovi. Kod takve strukture, odluke se donose na kolegijalnoj osnovi na odgovarajućoj razini prema značenju pitanja, osim pitanja koja se rješavaju na rutinski način. Takva jedinica, uzimajući je kao cjelinu, testira ono što se treba poduzeti kao i metode koje se trebaju koristiti.

Proučavanje i procjenjivanje interne kontrole

  • 141.
    Standardi područja rada sadrže da revizor u određivanju obujma i djelokruga revizije treba proučiti i procijeniti pouzdanost interne kontrole.
    Slijedeće točke objašnjavaju internu kontrolu kao revizijski standard.
  • 142.
    Proučavanje i procjenjivanje interne kontrole treba se obaviti u skladu s vrstom poduzete revizije. U slučaju revizije financijske pravilnosti, proučavanje i procjenjivanje se provodi uglavnom u svezi kontrola koje pomažu zaštiti imovine i resursa, kao i da se osigura točnost i cjelovitost računovodstvenih evidencija. U slučaju revizije pravilnosti, proučavanje i procjenjivanje se provodi uglavnom u svezi kontrola koje pomažu managementu u primjenjivanju zakona i propisa. U slučaju izvršenja revizije, proučavanje i procjena provode se na kontrolama što pomažu izvođenju poslovanja jedinice kod koje se obavlja revizija na ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način, osiguravajući usuglašenost s politikama managementa i izrađujući u vremenski danom okviru pouzdane financijske i upravljačke informacije.
  • 143.
    Širina proučavanja i procjenjivanja interne kontrole ovisi o ciljevima revizije i o stupnju predviđenog povjerenja.
  • 144.
    Gdje su računovodstveni i drugi informacijski sustavi kompjutorizirani, revizor treba odrediti da li interne kontrole funkcioniraju ispravno da bi osigurale potpunost, pouzdanost i cjelovitost podataka.