Aktio

JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar

Kolektivni ugovor za j.p. Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar

Na temelju članka 137. stavak (1), članka 138. stavak (4) i članka 140. Zakona o radu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16, 89/18 i 44/22), Granskog kolektivnog ugovora za područje telekomunikacija u Federaciji BiH broj 07/1-45-613-3/23 od 05.06.2023. godine, Odluke Vlade Federacije BiH o davanju suglasnosti za zaključivanje Pojedinačnog kolektivnog ugovora za J.P. Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar V. broj 850/2023 od 21.06.2023. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/23) i Odluke Uprave J.P. HT d.d. Mostar Dj.br.: UD-3-30-3/23 od 04.07.2023. godine, SINDIKAT HRVATSKIH TELEKOMUNIKACIJA i J.P. HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. Mostar dana 05.07.2023. godine, zaključili su

KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA J.P. HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D. MOSTAR

I - TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze radnika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obveze potpisnika Ugovora.

Pod pojmom Poslodavac podrazumijeva se Javno Poduzeće Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar (u daljnjem tekstu: Poslodavac), koji se bavi pružanjem usluga u telekomunikacijskom prometu.

Pod pojmom radnik, u smislu ovog ugovora, podrazumijeva se fizička osoba koja je zaposlena na temelju ugovora o radu kod Poslodavca.

Članak 2.

Općim aktima Poslodavca ne mogu se utvrditi manja prava radnika, niti uskratiti prava radnika, od onih koja su utvrđena ovim ugovorom.

Ako je neko pravo različito uređeno Granskim ili ovim kolektivnim ugovorom, Zakonom o radu, Pravilnikom o radu ili bilo kojim drugim pravnim aktom primjenjuje se za radnika povoljnije pravo.

II - ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU

Članak 3.

Radni odnos zasniva se stupanjem radnika na rad na temelju zaključenog ugovora o radu između poslodavca i radnika i to nakon provedenog postupka prijema.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji vrši izbor radnika u skladu sa uvjetima utvrđenim za određeno radno mjesto.

Zapošljavanje novog radnika moguće je u slučaju kada Poslodavac internom preraspodjelom, u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu, nije u mogućnosti popuniti upražnjeno radno mjesto a postupci za ovaj način zapošljavanja biti će definirani Pravilnikom o radu Poslodavca.

Članak 4.

Ugovor o radu sa odabranom osobom, budućim radnikom može se zaključiti:

  • -
    na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom;
  • -
    na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom;
  • -
    na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad.

Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, Poslodavac može sa zainteresiranom osobom zaključiti ugovor o stručnom osposobljavanju.

Poslodavac može pod određenim uvjetima sa zainteresiranom osobom zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

Zaključivanje ugovora iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka vrši se u skladu sa Zakonom o radu, ovim ugovorom i Pravilnikom o radu.

Članak 5.

Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba sadržavati i podatke o:

  • -
    posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.);
  • -
    osiguranju sredstava zaštite na radu i mjerama zaštite na radu;
  • -
    probnom radu;
  • -
    drugim uvjetima utvrđenim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o zaštiti na radu i drugim aktima.

Članak 6.

Poslodavac može ustupati poslove drugim pravnim i fizičkim osobama, samo u slučaju kada za potrebne poslove nema dovoljno radnika odgovarajuće struke i kada time neće prouzročiti višak broja zaposlenih kod Poslodavca.

Članak 7.

Ako je Pravilnikom i ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan odrediti stručnu osobu ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad radnika.

Probni rad može trajati najduže 6 (šest) mjeseci.

Članak 8.

Po završetku probnog rada stručna osoba ili tijelo dužno je radniku i Poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini radnika.

Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najduže pet dana po isteku toga roka, stručna osoba ili tijelo ne saopće svoju ocjenu, smatra, se da je radnik zadovoljio na probnom radu.

Ukoliko se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je 7 (sedam) dana.

Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada prestaje radni odnos sa danom isteka roka utvrđenog ugovorom o probnom radu.

Članak 9.

Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje radnika i sl.).

III - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Članak 10.

Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom na određeno vrijeme, a najduže godinu dana.

Članak 11.

Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godine dana i to:

  • -
    6 (šest) mjeseci za pripravnike sa KV i SSS stručnom spremom;
  • -
    10 (deset) mjeseci za pripravnike VKV i VŠS stručnom spremom;
  • -
    12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VSS stručnom spremom.

Članak 12.

Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu i drugim internim aktima.

Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnim povjerenstvom čiji sastav određuje Poslodavac.

Članak 13.

Trajanje pripravničkog staža produljuje se za vrijeme opravdane odsutnosti sa posla (bolest, povreda na radu bez krivnje pripravnika i sl.) ako je ukupna odsutnost trajala dulje od 30 dana.

IV - RADNO VRIJEME

Članak 14.

Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno.

Radnici su dužni pridržavati se radnog vremena.

Članak 15.

U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja opsega posla, te u drugim slučajevima neophodne potrebe, radnik je obvezan, na zahtjev Poslodavca, raditi duže od punog radnog vremena u tjednu (prekovremeni rad), a najviše do 8 sati tjedno.

Poslodavac je obvezan radniku izdati pisani nalog za unaprijed definirani prekovremeni rad, a ako se radi o neplaniranom prekovremenom radu (intervenciji), Poslodavac će u roku od 72 sata od početka neplaniranog rada, izdati pisani nalog za prekovremeni rad.

Članak 16.

Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 06 sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom.

Članak 17.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.

U zavisnosti od potreba normalnog odvijanja procesa rada ovlaštena osoba Poslodavca će pisanim nalogom (obrazac) odrediti pripravnost kod kuće.

Pripravnost kod kuće predstavlja poseban vid rada kada radnik ne mora biti prisutan na radu, ali mora biti dostupan radi obavljanja poslova prema potrebi procesa rada.

Vrijeme pripravnosti za rad mora biti najavljeno od strane poslodavca najmanje 8 dana unaprijed.

Trajanje vremena pripravnosti za rad svakog radnika u toku mjeseca ne može biti duže od 48 sati.

Vrijeme pripravnosti za rad iz prethodnog stava ne može biti raspoređeno na više od 4 (četiri) dana tijekom mjeseca.

U slučaju da radnik bude radno angažiran za vrijeme pripravnosti, radni sati se obračunavaju kao prekovremeni sati.

Visina naknade za vrijeme pripravnosti kod kuće u kojem radnik nije bio radno angažiran utvrđuje se Pravilnikom o radu.

V - ODMORI I ODSUSTVO

Članak 18.

Poslodavac osigurava radniku sljedeće odmore u trajanju:

  • a)
    odmor u toku radnog vremena pripada radniku koji radi od 6 do 8 sati dnevno i to u trajanju od najmanje 30 minuta;
  • b)
    odmor u toku radnog vremena radniku koji radi duže od 8 sati pripada u trajanju od najmanje 45 minuta;
  • c)
    na zahtjev radnika odmor u toku radnog vremena u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radnog tjedna;
  • d)
    dnevni odmor između dva uzastopna radna dana najmanje 12 sati neprekidno;
  • e)
    tjedni odmor najmanje 24 sata neprekidno;
  • f)
    godišnji odmor najmanje 20 radnih dana za svaku kalendarsku godinu;
  • g)
    godišnji odmor maloljetnika najmanje 24 radna dana;
  • h)
    godišnji odmor radnika koje uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticanja najmanje 30 radnih dana.

Odmor u toku radnog vremena se koristi po rasporedu Poslodavca, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da odmor u toku radnog vremena iz stavka 1. točka a), b) i c) ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena.

Članak 19.

Radnicima koji su u toku rada izloženi štetnim zračenjima Poslodavac je dužan osigurati odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada po 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme.

Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stavka 1. ovog članka.

Članak 20.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 (petnaest) dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stavka 1. ovog članka, ima pravo na najmanje jedan radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada, bez uvećanja iz članka 21. ovog ugovora.

Članak 21.

Trajanje godišnjeg odmora dulje od najkraće propisanog Zakonom o radu, zavisi od:

  • -
    duljine radnog staža;
  • -
    stručne spreme i grupe složenosti poslova;
  • -
    posebnih uvjeta rada;
  • -
    posebnih zdravstvenih i socijalnih uvjeta.

Članak 22.

Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže u trajanju koliko je predviđeno zakonom o radu.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme za sve radnike raspoređeno na petodnevni radni tjedan.

Prema duljini radnog staža, duljina godišnjeg odmora uvećava se:

  • -
    do 5 godina radnog staža za 1 radni dan;
  • -
    od 5 - 10 godina radnog staža za 2 radna dana;
  • -
    od 10 - 15 godina radnog staža za 3 radna dana;
  • -
    od 15 - 20 godina radnog staža za 4 radna dana;
  • -
    od 20 - 25 godina radnog staža za 5 radnih dana;
  • -
    od 25 - 30 godina radnog staža za 6 radnih dana;
  • -
    30 i više godina radnog staža za 7 radnih dana.

Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju radnik navršava do donošenja plana godišnjeg odmora.

Članak 23.

Duljina godišnjeg odmora, ovisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto radnika, uvećava se na sljedeći način:

  • -
    NK i NSS 1 dan;
  • -
    KV i SSS 2 dana;
  • -
    VKV 3 dana;
  • -
    VŠS 4 dana;
  • -
    VSS 5 dana.

Članak 24.

Na temelju uvjeta rada godišnji odmor se uvećava za 3 dana svim radnicima koji rade:

  • -
    na neposrednom održavanju ili remontima objekata,
  • -
    na visini, pod zemljom, zdencima podzemne kanalizacije,
  • -
    na visokim ili niskim temperaturama,
  • -
    u vlazi ili buci,
  • -
    koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata dulje od 30 dana u toku godine,
  • -
    te za radnike koji rade u smjenama.

Članak 25.

Radnik koji živi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uvjetima ima pravo na povećanje godišnjeg odmora i to:

-

roditelji djece sa smetnjama u psiho-tjelesnom razvoju ili sa utvrđenim invaliditetom

2 dana;

-

radnice za svako dijete do 15 g. starosti

1 dan;

-

radnik invalid sa preostalom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom

2 dana;

-

radnici sa tjelesnim oštećenjima iznad 60%

1 dan;

-

samohranim roditeljima djece do 15 g.

2 dana.

Samohranim roditeljima smatraju se:

  • -
    majka vanbračnog djeteta kojem otac nije utvrđen;
  • -
    majka vanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen, a ne žive u zajedničkom kućanstvu;
  • -
    razvedeni roditelj djeteta kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj;
  • -
    roditelj kojem je bračni drug umro ili proglašen nestalim.

Članak 26.

Godišnji odmor se može koristi u toku čitave kalendarske godine na temelju plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac u skladu sa potrebama radnika i procesa rada, najkasnije do 31. ožujka za tekuću godinu.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika i blagdana u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

Članak 27.

Godišnji odmor se može koristiti u više dijelova.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja naredne godine.

Radnik ima pravo koristiti do 5 dana godišnjeg odmora kada on to želi uz suglasnost neposrednog rukovoditelja. Radnik je dužan najaviti korištenje godišnjeg odmora najmanje 7 dana ranije neposrednom rukovoditelju.

Članak 28.

(1) Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor.

(2) Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju prestanka ugovora o radu radnika koji nije iskoristio godišnji odmor ili njegov dio krivicom Poslodavca. U tom slučaju Poslodavac je dužan radniku isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora.

Članak 29.

Radnik ima pravo odsustva sa rada, uz naknadu plaće, do 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to:

-

sklapanje braka

5 radnih dana;

-

rođenje djeteta

5 radnih dana;

-

sklapanje braka djeteta zaposlenika

3 radna dana;

-

smrt supružnika, djeteta, roditelja, usvojitelja, očuha i maćehe i unuka

5 radnih dana;

-

smrt roditelja, usvojitelja, očuha i maćehe supružnika

3 radna dana;

-

smrt brata i sestre

4 radna dana;

-

smrt roditelja po ocu i majci

3 radna dana;

-

teška bolest člana uže obitelji

4 radna dana;

-

otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda

5 radnih dana;

-

sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim događajima

5 radnih dana;

-

selidba i izgradnja vlastite stambene kuće, stana

3 radna dana;

-

reguliranje prava na mirovinu

2 radna dana.

Isključivo na pisani zahtjev radnika, plaćeno odsustvo može trajati i kraće od naprijed naznačenog broja dana.

Članom uže obitelji, u smislu prethodnog stavka ovog članka, smatraju se: supružnici odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), braća i sestre. Za svaki smrtni slučaj predviđen ovim člankom radnik ima pravo na plaćeno odsustvo.

Dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na 2 uzastopna dana za svako darivanje krvi koje se računa kao da su na radu.

Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja, polaganja stručnog ili drugog ispita, na koje ga je uputio Poslodavac, radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini.

U toku jedne kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba.

Članak 30.

Radniku se može na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo), u trajanju do godinu dana, radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima:

  • -
    radi teže bolesti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva (bračni drug, djeca, roditelji, očuh, maćeha, usvojitelj i osobe nad kojima radnik ima starateljstvo);
  • -
    radi liječenja, odnosno oporavka, prema preporuci ljekara;
  • -
    izgradnje ili popravke kuće ili stana;
  • -
    obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na osobni trošak;
  • -
    radi sudjelovanja u društvenim, kulturnim i sportskim događajima;
  • -
    kad radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i isto je iskoristio u cijelosti;
  • -
    i drugim opravdanim razlozima.

Članak 31.

Radnici koji su imenovani ili izabrani u predstavnička tijela organa BiH, Federacije BiH, kantona-županije, grada i općina imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obvezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obveza je radnika da najavi odsustvo, po dobivanju poziva za sjednicu.

VI - ZAŠTITA RADNIKA

Članak 32.

Prilikom stupanja radnika na rad Poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te ga je dužan upoznati sa organizacijom rada.

Članak 33.

Poslodavac je obvezan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprječava nastanak nesreće.

Poslodavac je obvezan, kod uvođenja novih tehnologija informirati radnike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

Zaštita radnika ostvarivat će se u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim zakonskim propisima.

Dužnost je radnika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi.

Dužnost Poslodavca je da jednom godišnje izvrši edukaciju radnika o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.

Članak 34.

Poslodavac je obvezan osigurati odgovarajuće radne prostorije, potrebne uvjete i opremu za zaštitu na radu i sigurnost zdravlja radnika.

Poslodavac je dužan radne prostorije radnika održavati čistim i urednim, osigurati mogućnost prozračivanja i dnevno osvjetljenje.

Poslodavac je dužan osigurati redovito čišćenje radnih prostora, toaletnih i zajedničkih dijelova objekata.

Članak 35.

Radnik ima pravo odbiti da radi na poslovima od kojih mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a o tome je dužan da odmah obavijesti Poslodavca, inspekciju rada i Sindikat.

Ukoliko odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti.

Članak 36.

Kod povreda na radu i u vezi sa radom ili oboljenja od profesionalne bolesti, Poslodavac je dužan osigurati zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječenja radnika kao i sve druge troškove u skladu sa zakonom.

Poslodavac je dužan organizirati redovite besplatne sistematske liječničke preglede za sve radnike.

Poslodavac je dužan izvršiti specijalističke i periodične preglede u skladu sa zakonskim propisima.

Članak 37.

Poslodavac može ugovoriti kombinirano kolektivno osiguranje radnika pri obavljanju i van obavljanja redovnih poslova.

Članak 38.

Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu ili je, osim u slučajevima određenim Zakonom o radu, rasporediti na druge poslove.

Ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, Poslodavac je dužan rasporediti na druge poslove, ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

Ako Poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene u smislu stavka 2. ovog članka, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o radu, ovim ugovorom i Pravilnikom o radu.

Privremeni raspored iz stavka 2. ovog članka, ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.

Ženu iz stavka 2. ovog članka, poslodavac može premjestiti na drugo mjesto rada samo uz njen pismeni pristanak.

Članak 39.

Po isteku prava na plaćeno porodiljsko odsustvo utvrđeno zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do 3 godine života djeteta.

Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stavka 1. ovog članka, prava i obveze iz radnog odnosa miruju.

Članak 40.

Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu, osim ako je počinio težu povredu radne obveze iz ugovora o radu.

Poslodavac može, samo uz prethodnu suglasnost Sindikata otkazati ugovor o radu radnika kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.

Radnik sa smanjenom radnom sposobnošću ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije, te se raspoređuje na poslove koji odgovaraju njegovoj promijenjenoj sposobnosti za rad.

Članak 41.

Poslodavac može, samo uz prethodnu suglasnost Vijeća zaposlenika-Sindikata, otkazati ugovor o radu radniku starijem od 55 (pedesetpet) godina života.

VII - PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I OSTALE ISPLATE RADNICIMA

Članak 42.

Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak ukoliko je isti ostvaren i uvećane plaće za dodatke.

Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog ovim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuje se period isplate plaće koji ne može biti duži od 30 (trideset) dana.

Poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun bruto i neto plaće prilikom njene isplate.

Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti.

Obračun iz stavka 5. ovog članka ima snagu izvršne isprave.

Pojedinačne isplate plaće nisu javne.

Plaća se isplaćuje najkasnije do 10-tog dana u mjesecu.

Članak 43.

Osnovna plaća je najniži novčani iznos koji se radniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada.

Osnovna plaća je proizvod najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje radnik obavlja.

Članak 44.

Procedurom upravljanja radnim učinkom koju donosi Poslodavac uz konzultacije sa Sindikatom uređuju se načela, obrasci, procesi i pravila radnog učinka radnika sukladno ostvarenim rezultatima radnika, njihovim kompetencijama, vještinama i ostvarivanjima zadanih ciljeva što predstavlja osnovu za isplatu dijela plaće radnika za učinak, planiranje karijera, napredovanje i edukaciju u Poduzeću.

Dio plaće za radni učinak može biti uveden samo kao dodatak na postojeća primanja radnika.

Članak 45.

Najniža neto satnica prije oporezivanja ne može biti manja od 4,07 KM i primjenjuje se od 1.7.2023. godine.

Najniža neto plaća je umnožak najniže satnice iz stavka 1. ovog članka i broja sati redovnog rada za pojedini mjesec.

Najniža neto plaća je osnovica za obračun osnovne plaće radnika.

Na najnižu neto plaću radnika primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova iz članka 48. ovog ugovora.

Neto satnica prije oporezivanja uvećana za doprinose iz plaće čini bruto satnicu, a visina bruto satnice ovisi o Zakonom propisanim doprinosima iz plaće (F BiH, RS, BD).

U slučaju da indeks potrošačkih cijena (godišnja stopa inflacije) prema izvješću Federalnog zavoda za statistiku prijeđe 5% Poslodavac i Sindikat će u roku od 30 dana izvršiti konzultacije o mogućnostima Poslodavca za povećanja plaća radnika.

Ako za vrijeme trajanja ovog kolektivnog ugovora dođe do promjene porezne politike u F BiH (Zakon o doprinosima, Zakon o porezu na dohodak) Poslodavac i Sindikat će obaviti razgovore o potrebnim korekcijama i usklađivanjima članaka ovog Ugovora.

Članak 46.

Osnovna plaća radnika uvećava se 0,4% za svaku godinu radnog staža, s tim da ukupno uvećanje ne može biti veće od 20%.

Članak 47.

Poslodavac će dostaviti radnicima nove ugovore o radu sukladno utvrđenim koeficijentima složenosti poslova radnih mjesta, a što je definirano odredbama članka 48. ovog ugovora.

Poslodavac će za trenutna radna mjesta koja su razvrstana u grupe poslova NSS i KV podići osobni koeficijent za iznos od minimalno 0,10, a što je uključeno u raspone koeficijenata u članku 48.

Poslodavac će za trenutna radna mjesta koja su razvrstana u grupe poslova SSS podići osobni koeficijent za iznos od minimalno 0,08, a što je uključeno u raspone koeficijenata u članku 48.

Obračun plaće po novim uvećanim koeficijentima primjenjuje se od 1.7.2023. godine.

Članak 48.

Poslodavac raspoređuje radnike na pojedina radna mjesta u okviru grupe poslova.

U okviru grupe poslova iz prethodnog stavka sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 grupa poslova i utvrđuju koeficijenti ovisno o složenosti poslova radnih mjesta i stupnja stručne spreme, kako slijedi:

Grupa poslova koeficijenti:

-

NSS - jednostavni, rutinski poslovi koji se obavljaju po jedinstvenom postupku sa jednostavnim sredstvima rada

1,00-1,25

-

KV - srednje složeni poslovi, s različitim sredstvima rada na kojima se rad obavlja, uz povremenu pojavu novih poslova

1,45-1,65

-

SSS - složeniji i raznovrsniji poslovi koji zahtijevaju razumijevanje radnih uputstava i konsultacije pri izvršavanju poslova

1,65-1,85

-

VKV - složeniji poslovi, za čije obavljanje je potreban veći stupanj samostalnosti u izvršavanju zadataka, poslovi organiziranja, vođenja i pripreme rada

1,85-2,05

-

VŠS- poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnost i kreativnost u njihovom izvršavanju

2,20-2,70

-

VSS - najsloženiji poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, dodatna specijalistička znanja, sposobnosti vođenja poslova, rada i razvoja, istraživačku sposobnost

2,85-5,05

Članak 49.

U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu te nakon izvršene procjene rizika Poslodavac i Sindikat će obaviti konzultacije sa ciljem određivanja visine naknade za radna mjesta sa posebnim uvjetima rada.

Članak 50.

Plaća vježbenika iznosi 70% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.

Članak 51.

Osnovna plaća radnika uvećava se:

-

za rad noću

25%

-

za prekovremeni rad

25%

-

za rad na dan tjednog odmora

15%

-

za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni

40%

-

za rad u dane blagdana koji su po zakonu neradni