JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar
Kolektivni ugovor za j.p. Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar i - temeljne odredbe
1122 Na temelju članka 137. stavak (1), članka 138. stavak (4) i članka 140. Zakona o radu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16, 89/18 i 44/22), Granskog kolektivnog ugovora za područje telekomunikacija u Federaciji BiH broj 07/1- 45-613-3/23 od 05.06.2023. godine, Odluke Vlade Federacije BiH o davanju suglasnosti za zaključivanje Pojedinačnog kolektivnog ugovora za J.P. Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar V. broj 850/2023 od 21.06.2023. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/23) i Odluke Uprave J.P. HT d.d. Mostar Dj.br.: UD- 3-30-3/23 od 04.07.2023. godine, SINDIKAT HRVATSKIH TELEKOMUNIKACIJA i J.P. HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. Mostar dana 05.07.2023. godine, zaključili su KOLEKTIVNI UGOVOR ZA J.P. HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D. MOSTAR I - TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze radnika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obveze potpisnika Ugovora. Pod pojmom Poslodavac podrazumijeva se Javno Poduzeće Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar (u daljnjem tekstu: Poslodavac), koji se bavi pružanjem usluga u telekomunika- cijskom prometu. Pod pojmom radnik, u smislu ovog ugovora, podrazumijeva se fizička osoba koja je zaposlena na temelju ugovora o radu kod Poslodavca. Članak 2. Općim aktima Poslodavca ne mogu se utvrditi manja prava radnika, niti uskratiti prava radnika, od onih koja su utvrđena ovim ugovorom. Ako je neko pravo različito uređeno Granskim ili ovim kolektivnim ugovorom, Zakonom o radu, Pravilnikom o radu ili bilo kojim drugim pravnim aktom primjenjuje se za radnika povoljnije pravo. II - ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU Članak 3. Radni odnos zasniva se stupanjem radnika na rad na temelju zaključenog ugovora o radu između poslodavca i radnika i to nakon provedenog postupka prijema. Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji vrši izbor radnika u skladu sa uvjetima utvrđenim za određeno radno mjesto. Zapošljavanje novog radnika moguće je u slučaju kada Poslodavac internom preraspodjelom, u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu, nije u mogućnosti popuniti upražnjeno radno mjesto a postupci za ovaj način zapošljavanja biti će definirani Pravilnikom o radu Poslodavca. Članak 4. Ugovor o radu sa odabranom osobom, budućim radnikom može se zaključiti: - na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom; - na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom; - na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad. Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposoblja- vanja za samostalni rad, Poslodavac može sa zainteresiranom osobom zaključiti ugovor o stručnom osposobljavanju. Poslodavac može pod određenim uvjetima sa zaintere- siranom osobom zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Zaključivanje ugovora iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka vrši se u skladu sa Zakonom o radu, ovim ugovorom i Pravilnikom o radu. Članak 5. Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba sadržavati i podatke o: - posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.); - osiguranju sredstava zaštite na radu i mjerama zaštite na radu; - probnom radu; - drugim uvjetima utvrđenim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o zaštiti na radu i drugim aktima. Članak 6. Poslodavac može ustupati poslove drugim pravnim i fizičkim osobama, samo u slučaju kada za potrebne poslove nema dovoljno radnika odgovarajuće struke i kada time neće prouzročiti višak broja zaposlenih kod Poslodavca. Članak 7. Ako je Pravilnikom i ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan odrediti stručnu osobu ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad radnika. Probni rad može trajati najduže 6 (šest) mjeseci. Članak 8. Po završetku probnog rada stručna osoba ili tijelo dužno je radniku i Poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini radnika. Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najduže pet dana po isteku toga roka, stručna osoba ili tijelo ne saopće svoju ocjenu, smatra, se da je radnik zadovoljio na probnom radu. Ukoliko se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je 7 (sedam) dana. Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada prestaje radni odnos sa danom isteka roka utvrđenog ugovorom o probnom radu. Članak 9. Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje radnika i sl.). III - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD Članak 10. Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom na određeno vrijeme, a najduže godinu dana. Članak 11. Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godine dana i to: - 6 (šest) mjeseci za pripravnike sa KV i SSS stručnom spremom; - 10 (deset) mjeseci za pripravnike VKV i VŠS stručnom spremom; - 12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VSS stručnom spremom. Članak 12. Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu i drugim internim aktima. Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnim povjerenstvom čiji sastav određuje Poslodavac. Članak 13. Trajanje pripravničkog staža produljuje se za vrijeme opravdane odsutnosti sa posla (bolest, povreda na radu bez krivnje pripravnika i sl.) ako je ukupna odsutnost trajala dulje od 30 dana. IV - RADNO VRIJEME Članak 14. Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno. Radnici su dužni pridržavati se radnog vremena. Članak 15. U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja opsega posla, te u drugim slučajevima neophodne potrebe, radnik je obvezan, na zahtjev Poslodavca, raditi duže od punog radnog vremena u tjednu (prekovremeni rad), a najviše do 8 sati tjedno. Poslodavac je obvezan radniku izdati pisani nalog za unaprijed definirani prekovremeni rad, a ako se radi o neplaniranom prekovremenom radu (intervenciji), Poslodavac će u roku od 72 sata od početka neplaniranog rada, izdati pisani nalog za prekovremeni rad. Članak 16. Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 06 sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom. Članak 17. Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba. U zavisnosti od potreba normalnog odvijanja procesa rada ovlaštena osoba Poslodavca će pisanim nalogom (obrazac) odrediti pripravnost kod kuće. Pripravnost kod kuće predstavlja poseban vid rada kada radnik ne mora biti prisutan na radu, ali mora biti dostupan radi obavljanja poslova prema potrebi procesa rada. Vrijeme pripravnosti za rad mora biti najavljeno od strane poslodavca najmanje 8 dana unaprijed. Trajanje vremena pripravnosti za rad svakog radnika u toku mjeseca ne može biti duže od 48 sati. Vrijeme pripravnosti za rad iz prethodnog stava ne može biti raspoređeno na više od 4 (četiri) dana tijekom mjeseca. U slučaju da radnik bude radno angažiran za vrijeme pripravnosti, radni sati se obračunavaju kao prekovremeni sati. Visina naknade za vrijeme pripravnosti kod kuće u kojem radnik nije bio radno angažiran utvrđuje se Pravilnikom o radu. V - ODMORI I ODSUSTVO Članak 18. Poslodavac osigurava radniku sljedeće odmore u trajanju: a) odmor u toku radnog vremena pripada radniku koji radi od 6 do 8 sati dnevno i to u trajanju od najmanje 30 minuta; b) odmor u toku radnog vremena radniku koji radi duže od 8 sati pripada u trajanju od najmanje 45 minuta; c) na zahtjev radnika odmor u toku radnog vremena u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radnog tjedna; d) dnevni odmor između dva uzastopna radna dana najmanje 12 sati neprekidno; e) tjedni odmor najmanje 24 sata neprekidno; f) godišnji odmor najmanje 20 radnih dana za svaku kalendarsku godinu; g) godišnji odmor maloljetnika najmanje 24 radna dana; h) godišnji odmor radnika koje uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticanja najmanje 30 radnih dana. Odmor u toku radnog vremena se koristi po rasporedu Poslodavca, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da odmor u toku radnog vremena iz stavka 1. točka a), b) i c) ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena. Članak 19. Radnicima koji su u toku rada izloženi štetnim zračenjima Poslodavac je dužan osigurati odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada po 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme. Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stavka 1. ovog članka. Članak 20. Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 (petnaest) dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada. Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stavka 1. ovog članka, ima pravo na najmanje jedan radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada, bez uvećanja iz članka 21. ovog ugovora. Članak 21. Trajanje godišnjeg odmora dulje od najkraće propisanog Zakonom o radu, zavisi od: - duljine radnog staža; - stručne spreme i grupe složenosti poslova; - posebnih uvjeta rada; - posebnih zdravstvenih i socijalnih uvjeta. Članak 22. Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže u trajanju koliko je predviđeno zakonom o radu. Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme za sve radnike raspoređeno na petodnevni radni tjedan. Prema duljini radnog staža, duljina godišnjeg odmora uvećava se: - do 5 godina radnog staža za 1 radni dan; - od 5 - 10 godina radnog staža za 2 radna dana; - od 10 - 15 godina radnog staža za 3 radna dana; - od 15 - 20 godina radnog staža za 4 radna dana; - od 20 - 25 godina radnog staža za 5 radnih dana; - od 25 - 30 godina radnog staža za 6 radnih dana; - 30 i više godina radnog staža za 7 radnih dana. Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju radnik navršava do donošenja plana godišnjeg odmora. Članak 23. Duljina godišnjeg odmora, ovisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto radnika, uvećava se na sljedeći način: - NK i NSS 1 dan; - KV i SSS 2 dana; - VKV 3 dana; - VŠS 4 dana; - VSS 5 dana. Članak 24. Na temelju uvjeta rada godišnji odmor se uvećava za 3 dana svim radnicima koji rade: - na neposrednom održavanju ili remontima objekata, - na visini, pod zemljom, zdencima podzemne kanalizacije, - na visokim ili niskim temperaturama, - u vlazi ili buci, - koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata dulje od 30 dana u toku godine, - te za radnike koji rade u smjenama. Članak 25. Radnik koji živi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uvjetima ima pravo na povećanje godišnjeg odmora i to: - roditelji djece sa smetnjama u psiho-tjelesnom razvoju ili sa utvrđenim invaliditetom 2 dana; - radnice za svako dijete do 15 g. starosti 1 dan; - radnik invalid sa preostalom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom 2 dana; - radnici sa tjelesnim oštećenjima iznad 60% 1 dan; - samohranim roditeljima djece do 15 g. 2 dana. Samohranim roditeljima smatraju se: - majka vanbračnog djeteta kojem otac nije utvrđen; - majka vanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen, a ne žive u zajedničkom kućanstvu; - razvedeni roditelj djeteta kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj; - roditelj kojem je bračni drug umro ili proglašen nestalim. Članak 26. Godišnji odmor se može koristi u toku čitave kalendarske godine na temelju plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac u skladu sa potrebama radnika i procesa rada, najkasnije do 31. ožujka za tekuću godinu. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika i blagdana u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja. Članak 27. Godišnji odmor se može koristiti u više dijelova. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja naredne godine. Radnik ima pravo koristiti do 5 dana godišnjeg odmora kada on to želi uz suglasnost neposrednog rukovoditelja. Radnik je dužan najaviti korištenje godišnjeg odmora najmanje 7 dana ranije neposrednom rukovoditelju. Članak 28. (1) Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor. (2) Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju prestanka ugovora o radu radnika koji nije iskoristio godišnji odmor ili njegov dio krivicom Poslodavca. U tom slučaju Poslodavac je dužan radniku isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora. Članak 29. Radnik ima pravo odsustva sa rada, uz naknadu plaće, do 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to: - sklapanje braka 5 radnih dana; - rođenje djeteta 5 radnih dana; - sklapanje braka djeteta zaposlenika 3 radna dana; - smrt supružnika, djeteta, roditelja, usvojitelja, očuha i maćehe i unuka 5 radnih dana; - smrt roditelja, usvojitelja, očuha i maćehe supružnika 3 radna dana; - smrt brata i sestre 4 radna dana; - smrt roditelja po ocu i majci 3 radna dana; - teška bolest člana uže obitelji 4 radna dana; - otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda 5 radnih dana; - sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim događajima 5 radnih dana; - selidba i izgradnja vlastite stambene kuće, stana 3 radna dana; - reguliranje prava na mirovinu 2 radna dana. Isključivo na pisani zahtjev radnika, plaćeno odsustvo može trajati i kraće od naprijed naznačenog broja dana. Članom uže obitelji, u smislu prethodnog stavka ovog članka, smatraju se: supružnici odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), braća i sestre. Za svaki smrtni slučaj predviđen ovim člankom radnik ima pravo na plaćeno odsustvo. Dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na 2 uzastopna dana za svako darivanje krvi koje se računa kao da su na radu. Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja, polaganja stručnog ili drugog ispita, na koje ga je uputio Poslodavac, radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini. U toku jedne kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. Članak 30. Radniku se može na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo), u trajanju do godinu dana, radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima: - radi teže bolesti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva (bračni drug, djeca, roditelji, očuh, maćeha, usvojitelj i osobe nad kojima radnik ima starateljstvo); - radi liječenja, odnosno oporavka, prema preporuci ljekara; - izgradnje ili popravke kuće ili stana; - obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na osobni trošak; - radi sudjelovanja u društvenim, kulturnim i sportskim događajima; - kad radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i isto je iskoristio u cijelosti; - i drugim opravdanim razlozima. Članak 31. Radnici koji su imenovani ili izabrani u predstavnička tijela organa BiH, Federacije BiH, kantona-županije, grada i općina imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obvezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obveza je radnika da najavi odsustvo, po dobivanju poziva za sjednicu. VI - ZAŠTITA RADNIKA Članak 32. Prilikom stupanja radnika na rad Poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te ga je dužan upoznati sa organizacijom rada. Članak 33. Poslodavac je obvezan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprječava nastanak nesreće. Poslodavac je obvezan, kod uvođenja novih tehnologija informirati radnike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika. Zaštita radnika ostvarivat će se u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim zakonskim propisima. Dužnost je radnika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi. Dužnost Poslodavca je da jednom godišnje izvrši edukaciju radnika o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu. Članak 34. Poslodavac je obvezan osigurati odgovarajuće radne prostorije, potrebne uvjete i opremu za zaštitu na radu i sigurnost zdravlja radnika. Poslodavac je dužan radne prostorije radnika održavati čistim i urednim, osigurati mogućnost prozračivanja i dnevno osvjetljenje. Poslodavac je dužan osigurati redovito čišćenje radnih prostora, toaletnih i zajedničkih dijelova objekata. Članak 35. Radnik ima pravo odbiti da radi na poslovima od kojih mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a o tome je dužan da odmah obavijesti Poslodavca, inspekciju rada i Sindikat. Ukoliko odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti. Članak 36. Kod povreda na radu i u vezi sa radom ili oboljenja od profesionalne bolesti, Poslodavac je dužan osigurati zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječenja radnika kao i sve druge troškove u skladu sa zakonom. Poslodavac je dužan organizirati redovite besplatne sistematske liječničke preglede za sve radnike. Poslodavac je dužan izvršiti specijalističke i periodične preglede u skladu sa zakonskim propisima. Članak 37. Poslodavac može ugovoriti kombinirano kolektivno osiguranje radnika pri obavljanju i van obavljanja redovnih poslova. Članak 38. Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu ili je, osim u slučajevima određenim Zakonom o radu, rasporediti na druge poslove. Ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, Poslodavac je dužan rasporediti na druge poslove, ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Ako Poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene u smislu stavka 2. ovog članka, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o radu, ovim ugovorom i Pravilnikom o radu. Privremeni raspored iz stavka 2. ovog članka, ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene. Ženu iz stavka 2. ovog članka, poslodavac može premjestiti na drugo mjesto rada samo uz njen pismeni pristanak. Članak 39. Po isteku prava na plaćeno porodiljsko odsustvo utvrđeno zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do 3 godine života djeteta. Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stavka 1. ovog članka, prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Članak 40. Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu, osim ako je počinio težu povredu radne obveze iz ugovora o radu. Poslodavac može, samo uz prethodnu suglasnost Sindikata otkazati ugovor o radu radnika kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. Radnik sa smanjenom radnom sposobnošću ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije, te se raspoređuje na poslove koji odgovaraju njegovoj promijenjenoj sposobnosti za rad. Članak 41. Poslodavac može, samo uz prethodnu suglasnost Vijeća zaposlenika-Sindikata, otkazati ugovor o radu radniku starijem od 55 (pedesetpet) godina života. VII - PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I OSTALE ISPLATE RADNICIMA Članak 42. Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak ukoliko je isti ostvaren i uvećane plaće za dodatke. Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog ovim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuje se period isplate plaće koji ne može biti duži od 30 (trideset) dana. Poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun bruto i neto plaće prilikom njene isplate. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti. Obračun iz stavka 5. ovog članka ima snagu izvršne isprave. Pojedinačne isplate plaće nisu javne. Plaća se isplaćuje najkasnije do 10-tog dana u mjesecu. Članak 43. Osnovna plaća je najniži novčani iznos koji se radniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada. Osnovna plaća je proizvod najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje radnik obavlja. Članak 44. Procedurom upravljanja radnim učinkom koju donosi Poslodavac uz konzultacije sa Sindikatom uređuju se načela, obrasci, procesi i pravila radnog učinka radnika sukladno ostvarenim rezultatima radnika, njihovim kompetencijama, vještinama i ostvarivanjima zadanih ciljeva što predstavlja osnovu za isplatu dijela plaće radnika za učinak, planiranje karijera, napredovanje i edukaciju u Poduzeću. Dio plaće za radni učinak može biti uveden samo kao dodatak na postojeća primanja radnika. Članak 45. Najniža neto satnica prije oporezivanja ne može biti manja od 4,07 KM i primjenjuje se od 1.7.2023. godine. Najniža neto plaća je umnožak najniže satnice iz stavka 1. ovog članka i broja sati redovnog rada za pojedini mjesec. Najniža neto plaća je osnovica za obračun osnovne plaće radnika. Na najnižu neto plaću radnika primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova iz članka 48. ovog ugovora. Neto satnica prije oporezivanja uvećana za doprinose iz plaće čini bruto satnicu, a visina bruto satnice ovisi o Zakonom propisanim doprinosima iz plaće (F BiH, RS, BD). U slučaju da indeks potrošačkih cijena (godišnja stopa inflacije) prema izvješću Federalnog zavoda za statistiku prijeđe 5% Poslodavac i Sindikat će u roku od 30 dana izvršiti konzultacije o mogućnostima Poslodavca za povećanja plaća radnika. Ako za vrijeme trajanja ovog kolektivnog ugovora dođe do promjene porezne politike u F BiH (Zakon o doprinosima, Zakon o porezu na dohodak) Poslodavac i Sindikat će obaviti razgovore o potrebnim korekcijama i usklađivanjima članaka ovog Ugovora. Članak 46. Osnovna plaća radnika uvećava se 0,4% za svaku godinu radnog staža, s tim da ukupno uvećanje ne može biti veće od 20%. Članak 47. Poslodavac će dostaviti radnicima nove ugovore o radu sukladno utvrđenim koeficijentima složenosti poslova radnih mjesta, a što je definirano odredbama članka 48. ovog ugovora. Poslodavac će za trenutna radna mjesta koja su razvrstana u grupe poslova NSS i KV podići osobni koeficijent za iznos od minimalno 0,10, a što je uključeno u raspone koeficijenata u članku 48. Poslodavac će za trenutna radna mjesta koja su razvrstana u grupe poslova SSS podići osobni koeficijent za iznos od minimalno 0,08, a što je uključeno u raspone koeficijenata u članku 48. Obračun plaće po novim uvećanim koeficijentima primjenjuje se od 1.7.2023. godine. Članak 48. Poslodavac raspoređuje radnike na pojedina radna mjesta u okviru grupe poslova. U okviru grupe poslova iz prethodnog stavka sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 grupa poslova i utvrđuju koeficijenti ovisno o složenosti poslova radnih mjesta i stupnja stručne spreme, kako slijedi: Grupa poslova koeficijenti: - NSS - jednostavni, rutinski poslovi koji se obavljaju po jedinstvenom postupku sa jednostavnim sredstvima rada 1,00-1,25 - KV - srednje složeni poslovi, s različitim sredstvima rada na kojima se rad obavlja, uz povremenu pojavu novih poslova 1,45-1,65 - SSS - složeniji i raznovrsniji poslovi koji zahtijevaju razumijevanje radnih uputstava i konsultacije pri izvršavanju poslova 1,65-1,85 - VKV - složeniji poslovi, za čije obavljanje je potreban veći stupanj samostalnosti u izvršavanju zadataka, poslovi organiziranja, vođenja i pripreme rada 1,85-2,05 - VŠS- poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnost i kreativnost u njihovom izvršavanju 2,20-2,70 - VSS - najsloženiji poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, dodatna specijalistička znanja, sposobnosti vođenja poslova, rada i razvoja, istraživačku sposobnost 2,85-5,05 Članak 49. U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu te nakon izvršene procjene rizika Poslodavac i Sindikat će obaviti konzultacije sa ciljem određivanja visine naknade za radna mjesta sa posebnim uvjetima rada. Članak 50. Plaća vježbenika iznosi 70% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava. Članak 51. Osnovna plaća radnika uvećava se: - za rad noću 25% - za prekovremeni rad 25% - za rad na dan tjednog odmora 15% - za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni 40% - za rad u dane blagdana koji su po zakonu neradni 40% U slučaju da radnik bude radno angažiran za vrijeme pripravnosti, radni sati se obračunavaju kao prekovremeni sati. Dodaci se međusobno ne isključuju, izuzev u slučajevima: - pripravnost kod kuće koja isključuje primjenu ostalih dodataka iz stavka 1. ovog članka; - rada na dane praznika/blagdana za koje se po zakonu ne radi, koji isključuje naknadu za rad na dan tjednog odmora. Članak 52. Koeficijenti, odnosno bodovi za platne grupe, sadrže sveukupne elemente (zahtjeve) radnog mjesta, složenost poslova, odgovornost i normalne uvjete rada. Članak 53. Radnik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima: - za vrijeme godišnjeg odmora, - za vrijeme privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti, - za vrijeme porođajnog odsustva, - za plaćeno odsustvo i praznike, - za prekid rada (koji nije prouzrokovao radnik), - za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije, na koje ga je uputio Poslodavac, - i u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu. Članak 54. Naknada plaće iz članka 53. isplaćivat će se u skladu sa Zakonom o radu, ovim ugovorom, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima. Članak 55. U skladu s pozitivnom bilancom poslovanja, a na temelju rezultata završnog računa za prethodnu godinu, Poslodavac može donijeti odluku o nagrađivanju svih radnika u istom novčanom iznosu. U skladu s pozitivnom bilancom poslovanja, a na temelju rezultata završnog računa za prethodnu godinu, Poslodavac može na prijedlog nadležnog člana Uprave donijeti odluku o nagrađivanju pojedinih radnika čiji rad znatno premašuje definirane radne standarde jednom prosječnom plaćom tog radnika. Podaci o nagrađenim radnicima će biti objavljeni na internoj web stranici. Članak 56. Radniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora. Visinu regresa određuje Poslodavac svojom odlukom, sukladno pozitivnim propisima. Regres će Poslodavac isplatiti svim radnicima najkasnije uz plaću za 7. mjesec. Članak 57. Poslodavac može nagraditi i stimulirati radnika povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada. Poslodavac će pitanje nagrađivanja i stimuliranja radnika bliže urediti posebnim općim aktom. Poslodavac može jednom godišnje za poboljšanje životnog i kulturno-sportskog standarda radnika izdvojiti sredstva za: - susrete radnika Poslodavca; - kulturno-rekreacijske potrebe; - preventivno-zdravstvene potrebe; - ostalo. Poslodavac će ova pitanja regulirati internim aktima. Članak 58. Radniku pripada naknada troškova prijevoza na posao i s posla. Odluku o isplati, uvjetima za isplatu i visini naknade iz prethodnog Stavka donosi Poslodavac, sukladno pozitivnim propisima. Članak 59. Radnik sa kojim je Poslodavac sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem se otkazuje Ugovor o radu nakon 2 (dvije) ili više godina neprekidnog rada, osim u slučaju ako se Ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjenja obveza iz Ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na novčani iznos otpremnine koji se sastoji od dvije trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, s tim da ukupni iznos otpremnine ne može biti veći od šest (6) prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Novčani iznos otpremnine iz ovog članka isplaćuje se radniku nakon što odluka o otkazu postane konačna. Poslodavac može, samo uz prethodnu suglasnost Vijeća zaposlenika, odnosno Sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost. U takvom slučaju radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uvećanom za 50% u odnosu na otpremninu iz ovog članka, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjenja obveza iz ugovora o radu od strane radnika. Radniku se može isplatiti otpremnina prilikom odlaska u mirovinu, a visinu iznosa otpremnine će posebnom odlukom utvrditi Poslodavac, sukladno pozitivnim propisima. Članak 60. Radnik i Poslodavac mogu pod uvjetima utvrđenim Zakonom o mirovinsko-invalidskom osiguranju zaključiti sporazum o ranijem odlasku radnika u mirovinu. Posebnim aktom će se utvrditi i visina poticajne otpremnine za raniji odlazak u mirovinu. Članak 61. Radnici imaju pravo na božićnicu. Visinu božićnice određuje Poslodavac svojom odlukom, sukladno pozitivnim propisima. Iznimno, ovim kolektivnim ugovorom utvrđuje se visina božićnice za 2023. godinu u iznosu 300 KM po radniku. Božićnica se isplaćuje svim radnicima sa plaćom za 11. mjesec tekuće godine. Prigodom božićnih, odnosno novogodišnjih blagdana, radnicima se isplaćuje novčani iznos ili daje dar za svako dijete do navršene 12 godine života. Članak 62. U slučaju smrti radnika, teškog invaliditeta 70% i više, ili teške bolesti radnika isplaćuje se novčana naknada u visini dvije (2) prosječne neto plaće isplaćene u posljednja 3 mjeseca u Federaciji BiH prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Ukoliko umrli radnik nema obitelji, jednokratna novčana pomoć isplaćuje se osobi koja snosi troškove njegovog sprovoda ili na tekući račun umrlog radnika zajedno sa isplatom posljednje plaće koja mu pripada. Radniku za rođenje ili posvojenje prvog ili drugog djeteta pripada pomoć u visini jedne (1) prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Radniku za rođenje ili posvojenje trećeg i svakog sljedećeg djeteta pripada pomoć u visini dvije (2) prosječne neto plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca u Federaciji BiH prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. U slučaju da su oba roditelja novorođenog ili posvojenog djeteta radnici poduzeća pravo na naknadu ima samo jedan roditelj. Članak 63. Radnik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem radnika na službeno putovanje - dnevnice izvan sjedišta Poslodavca. Visinu dnevnica za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu određuje Poslodavac sa time da visina ne može biti manja od visine određene općim aktom Vlade FBiH. Naknada troškova za upotrebu vlastitog vozila za službene potrebe utvrdit će se u skladu sa važećim propisima. Upotrebu vlastitog vozila u službene svrhe odobrava ovlaštena osoba kod Poslodavca. Članak 64. Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu, van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 (trideset) dana neprekidno. Naknada za rad na terenu - terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve radnike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.). Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od: - ako je osiguran i smještaj i ishrana terenski dodatak iznosi 1 dnevnica za službeno putovanje; - ako je osiguran samo smještaj terenski dodatak iznosi 1,4 dnevnice za službeno putovanje; - ako je osigurana samo ishrana terenski dodatak iznosi 1,6 dnevnice za službeno putovanje; - ako nije osiguran ni smještaj ni ishrana terenski dodatak iznosi 2 dnevnice za službeno putovanje. Članak 65. Radnik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove obitelji, ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od obitelji u visini 70 % prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku. Članak 66. Dnevnica, naknada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju. Članak 67. Radnik ima pravo na naknadu za ishranu u toku radnog dana (topli obrok), u iznosu od 1% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku. Radniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po osnovu plaćenog odsustva, bolovanja i sl. Međutim, u slučaju službenog putovanja naknada troškova za službeno putovanje (dnevnica) i naknada za topli obrok se međusobno ne isključuju. Članak 68. Pod prosječnom plaćom Poslodavca podrazumijeva se prosječna plaća prije oporezivanja. Visina iznosa svih naknada koje se isplaćuju radnicima kod Poslodavca predstavljaju neto iznos prije oporezivanja (neto iznos sa uključenim porezom na dohodak). Članak 69. Radniku se ne može umanjiti plaća 5 godina prije ostvarivanja uvjeta za redovnu mirovinu bez prethodne suglasnosti Vijeća zaposlenika-Sindikata. VIII - NAKNADA ŠTETE Članak 70. Naknada štete utvrđivat će se u skladu sa zakonima i Pravilnikom o radu. Za štetu koju je prouzrokovao radnik, a čiji se iznos ne može točno utvrditi ili bi utvrđivanje iznosa stvorilo nerazmjerne troškove, visina naknade štete se utvrđuje u paušalnom iznosu, uzimajući u obzir vrijednost radne snage, materijala, izgubljenog vremena, izgubljenu zaradu i druge kriterije, zavisno od vrste štete. Visinu štete utvrđuje komisija za naknadu štete koju formira Poslodavac, a koja se sastoji od 3 (tri) člana i isto toliko zamjenika, s tim da jedan član i zamjenik budu predstavnici Vijeća zaposlenika - Sindikata. Članak 71. Radnik ne može bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac. Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, radnik ne može zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnoj utakmici sa Poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun trećih osoba sklapati poslove kojima se natječe sa Poslodavcem. Ugovor iz stavka 2. ovog članka može biti sastavni dio ugovora o radu. Ugovorena zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom Poslodavac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene radniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Naknadu iz stavka 4. ovog članka Poslodavac je dužan isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade iz stavka 4. ovog članka usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim ugovorom o radu. IX - PRESTANAK UGOVORA O RADU Članak 72. Ugovor o radu prestaje u slučajevima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu. Otkaz ugovora o radu Članak 73. Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku, uz propisani otkazni rok, ako: 1. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili 2. radnik nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa. Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stavka 1. ovog članka ako se, s obzirom na veličinu, kapacitet i gospodarsko stanje poslodavca i mogućnosti radnika, ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalificira ili dokvalificira za rad na drugim poslovima./ Ako u razdoblju od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stavka 1. točka 1. ovog članka, Poslodavac namjerava zaposliti radnika sa istim kvalifikacijama i stupnjem stručne spreme, ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih osoba dužan je ponuditi zaposlenje onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani. Poslodavac može otkazati ugovor o radu, bez obveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je radnik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos. Prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu Poslodavac se obvezno konsultira sa sindikatom / vijećem zaposlenika o namjeravanoj odluci. Podaci o namjeravanoj odluci dostavljaju se sindikatu / vijeću zaposlenika najmanje 30 dana prije donošenja odluke. U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja radniku. Pismeno upozorenje iz stavka 6. ovog članka sadrži opis prijestupa ili povrede radne obveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se takav prijestup ponovi u roku šest mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja poslodavca. Članak 74. Radniku se otkaz ugovora o radu kod Poslodavca, s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta, mora dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku. Članak 75. Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo odsustvovati sa rada, s naknadom plaće radi traženja novog zaposlenja od 2 (dva) sata dnevno ili 1 (jedan) dan u tjednu. Članak 76. Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti, Poslodavac, bez prethodne suglasnosti Federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može: a. otkazati ugovor o radu, ili b. na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika. Sindikalnim povjerenikom u smislu stavka 1. ovog članka smatra se radnik koji je ovlašteni predstavnik sindikata organiziranog kod Poslodavca u skladu sa propisima o organiziranju i djelovanju Sindikata. Ukoliko nadležno ministarstvo uskrati suglasnost iz stavka 1. ovog članka, Poslodavac može u roku od 30 dana od dana dostave takve odluke zatražiti da suglasnost zamjeni sudska odluka. Članak 77. Ako Poslodavac, zbog ekonomskih, tehničkih, organizacijskih i drugih razloga u periodu od naredna tri mjeseca, namjerava otkazati ugovor o radu najmanje petorici radnika, dužan je se o tome konzultirati sa Sindikatom. X - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA Članak 78. Radnici imaju pravo i obvezu školovati se, osposobljavati i usavršavati se na radu, u skladu sa svojim sposobnostima, uvjetima rada i utvrđenim planom potreba Poslodavca. Poslodavac je obvezan prilikom tehnoloških promjena ili uvođenja novog načina organiziranja rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad. Obrazovanje radnika za potrebe Poslodavca urediti će se posebnim aktom Poslodavca. Obrazovanje za potrebe Poslodavca je radna obveza radnika, te mu u to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio. Međusobna prava i obveze između Poslodavca i radnika koji je upućen na obrazovanje od strane Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom. U slučaju da radnik ne završi školovanje u određenom roku, Poslodavac je dužan da ga rasporedi na poslove u okviru njegove stručne spreme uz obvezu vraćanja troškova školovanja od strane radnika. Članak 79. Na zahtjev Sindikata Poslodavac će, u skladu sa mogućnosti- ma, omogućiti obrazovanje i osposobljavanje sindikalnih kadrova. XI - OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Članak 80. Radnik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu, Granskim kolektivnim ugovorom i Kolektivnim ugovorom za J.P. HT d.d. Mostar. Članak 81. Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organiziranja, promijeni osoba ili pravni položaj Poslodavca, sve obveze iz ovog ugovora, ugovora o radu i svih drugih akata, koje se odnose na radnike, prenose se na novog Poslodavca, uz suglasnost radnika. XII - UVJETI ZA RAD SINDIKATA Članak 82. Poslodavac neće ni na koji način ograničavati djelovanje Sindikata, organa sindikata, rad sindikalnih povjerenika niti članova sindikata. Područje rada Sindikata utemeljeno Statutom i Programom je sindikalno organiziranje zaposlenih kod Poslodavca, aktivno sudjelovanje u donošenju normativnih akata kod Poslodavca koji tretiraju odnose na temelju rada kod Poslodavca i zaštita prava radnika. Poslodavac će na zahtjev Sindikata dostaviti tražene podatke sukladno Zakonu vezane za: - opće informacije vezane za status radnika, - prosječna primanja na mjesečnoj i godišnjoj razini, - podatke vezane za članove Sindikata , te ostale podatke vezane za rad Sindikata. Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obaveza i razvoja Poslodavca, tehnološkim i ekonomsko- komercijalnim procesom, ukoliko ne utiču negativno na socijalni status i prava radnika. Članak 83. Poslodavac će osigurati Sindikatu : - aktivno sudjelovanje u donošenju akata koji uređuju pitanja iz radnih odnosa u skladu sa zakonom - omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo sa rada radi sudjelovanja u radu organa Sindikata i to: - članovima Glavnog odbora i Predsjedništva predsjedniku Skupštine i Nadzornog odbora 15 radnih dana u godini; - Predsjednicima i članovima vijeća sindikalnih podružnica 9 radnih dana u godini; - Povjerenicima sindikalnih jedinica 5 radnih dana u godini. Osim broja sati sindikalne aktivnosti s naknadom plaće utvrđenim u prethodnom stavu, Poslodavac je obavezan članu sindikata ili sindikalnom povjereniku koji sindikalnu aktivnost ne obavlja u punom radnom vremenu (profesionalno) omogućiti izostanak s rada, uz naknadu plaće i ostalih troškova, prilikom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inostranstvu. Radnik ima pravo odsustvovati sa posla uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do 7 dana u tijeku kalendarske godine radi realizacije programa ili aktivnosti Sindikata, pritom vodeći računa o minimalnim procesima rada kod poslodavca. Odsustvo se najavljuje Poslodavcu najkasnije 3 dana prije odlaska na odsustvo od strane radnika ili Sindikata. Sindikat je obavezan Poslodavca obavijestiti o sindikalnim povjerenicima i trajanju mandata svakog sindikalnog povjerenika. Članak 84. Sindikatu će Poslodavac osigurati sljedeće uvjet rada: - radne prostorije - sredstva, namještaj, sitni inventar i potrošni materijal - korištenje sale za sastanke ili drugi odgovarajući prostor - besplatno korištenje najmanje jednog telefonskog priključka (telefon, faks, računar) - besplatan pristup internetu, intranetu, e-mail adresama, web prostor, domena i distribucijska grupa, - korištenje sustava e-obavijesti svim radnicima ili određenim grupama prema potrebama Sindikata - dva mobilna priključka za predsjednika i tajnika prema odluci Poslodavca - korištenje putničkog automobila po potrebi - slobodu sindikalnog izvještavanja u skladu sa važećim propisima i etičkim standardima, te podjelu tiska - osigurati i druga neophodna sredstva i uvjete za rad Sindikata u skladu sa posebnim sporazumom zaključenim između Sindikata i Poslodavca Članak 85. Kod korištenja uvjeta za rad Sindikat će osigurati da se: - povjerene prostorije i sredstva koriste na predviđen i racionalan način, - sve sjednice održavaju tako da se odsustva sa posla svedu na razumnu mjeru, - za prisustvovanje sjednicama organa sindikata, edukacijama i drugim sindikalnim aktivnostima blagovremeno obavijesti neposredni rukovodilac. Članak 86. Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvarivati putem: Direktor - Predsjednik Uprave i Predsjednik Sindikata, odnosno kroz rad pregovaračkih timova Poslodavca i Sindikata. Direktor - Predsjednik Uprave ili od njega ovlašteni predstavnik Uprave Društva će primiti Predsjednika Sindikata, na njegov zahtjev. Ovlaštene osobe Poslodavca će primiti predsjednike Sindikalnih podružnica na njihov zahtjev. Članak 87. Profesionalni nosioci funkcija u Sindikatu regulirat će se Aneksima pojedinačnih Ugovora o radu, temeljem odluka Sindikata, na koje će Uprava Poduzeća dati suglasnost. Za vrijeme obavljanja funkcija, radnici iz stava 1. ovog člana, ne mogu biti uskraćeni u ostvarivanju niti jednog prava iz radnog odnosa, koje bi ostvarivali da su radili na svojim radnim mjestima koja su utvrđena u njihovim ugovorima o radu. Plaće predsjednika i tajnika Sindikata, koji profesionalno obavljaju dužnosti u Sindikatu, isplaćuje Poslodavac. Radnici koji profesionalno obavljaju dužnosti u Sindikatu, a to su predsjednik i tajnik Sindikata, imaju pravo po isteku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto u mjesto rada gdje su radili prije odlaska na funkciju, a ukoliko to radno mjesto ne postoji onda na drugo odgovarajuće radno mjesto. Član 88. Poslodavac ne može pozivati na odgovornost radnike, niti ih dovoditi u nepovoljniji položaj, zbog sudjelovanja u štrajku bez obzira jesu li ili nisu članovi Sindikata, sukladno zakonu. XIII - METODA SINDIKALNE AKCIJE Članak 89. Komunikacija između Sindikata i Poslodavca će se vršiti na razini Predsjednik Sindikata - Predsjednik Uprave. Pojedini oblici sindikalnih aktivnosti i rokovi rješavanja su sljedeći: METODA SINDIKALNE AKCIJE NAČIN RJEŠAVANJA ROK RJEŠAVANJA Zahtjev Pismeno 15 dana Posredovanje Predstavnici 7 dana Arbitraža Komisijski 30 dana Pregovaranje Predstavnici 30 dana Usuglašavanje Predstavnici 15 dana XIV - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Članak 90. Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora, rješavat će se u postupku mirenja u skladu sa Zakonom. XV - ŠTRAJK Članak 91. U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih i drugih interesa svojih članova Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene u štrajk i prosvjede. Radnik ima pravo na štrajk i slobodno odlučuje o svom sudjelovanju u štrajku. Radnik koji je sudjelovao u štrajku ne može na bilo koji način biti stavljen u nepovoljniji položaj od strane Poslodavca u odnosu na radnike koji nisu sudjelovali u štrajku. Ukoliko Sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava radnika utvrđena Zakonom i ovim ugovorom, stupit će u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da poduzme odgovarajuće mjere. Članak 92. Sporazum kojim se utvrđuju poslovi koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka predlaže Poslodavac u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora. XVI - PRIMJENA I TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA Članak 93. Ugovorne strane imenuju zajedničko povjerenstvo od četiri člana za praćenje primjene i tumačenje odredaba ovog ugovora i to dva člana Sindikata i dva člana Poslodavca. Povjerenstvo se imenuje u roku od 30 (trideset) dana od dana potpisivanja ovog ugovora. Predsjednik povjerenstva, mijenja se naizmjenično svakih 6 mjeseci. Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu. Odluke povjerenstva se donose većinom glasova, a kod istog broja glasova povjerenstvo će usuglašavati stavove. Ukoliko povjerenstvo u roku od 30 dana ne donese odluku odnosno ne usuglasi stavove, donošenje odluke može se uz suglasnost obje strane povjeriti Mirovnom vijeću. Odluke povjerenstva predstavljaju sastavni dio ovog ugovora, a odluke Mirovnog vijeća imaju pravnu snagu i djelovanje odredbe ovog ugovora. XVII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 94. Zaštita dostojanstva i načela ponašanja Poslodavca i radnika temelje se na Etičkom kodeksu. Članak 95. Ovaj ugovor zaključuje se na rok od 2 (dvije) godine a ukoliko se ovaj ugovor ne produži primjenjuje se još 90 dana od datuma isteka. Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog ugovora, ali ga ne može jednostrano otkazati. Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora obavezna je pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema prijedloga. Ako druga strana ne prihvati prijedlog za pregovore u roku od 15 (petnaest) dana, pokreće se arbitražni postupak. Članak 96. Ovaj ugovor smatra se zaključenim i stupa na snagu kada ga potpišu predstavnici ugovornih strana. Članak 97. Nadzor nad primjenom ovog ugovora obavlja nadležni inspektor rada u skladu sa zakonom. Članak 98. Potpisnici ovog ugovora se obvezuju da će na sva druga pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim ugovorom, primjenjivati odredbe Zakona o radu, drugih pozitivnih propisa i Konvencija MOR-a koje su ratificirane od strane BiH. Članak 99. Poslodavac je dužan uskladiti Pravilnik o radu i druge opće akte sa odredbama ovog ugovora u roku od 60 (šezdeset) dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora. Članak 100. Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivanja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Troškove objave će snositi potpisnici u jednakim iznosima. Broj D-03-1392/23-1 5. srpnja/jula 2023. godine Mostar V. d. predsjednik Uprave Direktor J.P. Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar Goran Kraljević, s. r. Broj 27/23 5. sprnja/jula 2023. godine Mostar Predsjednik Sindikata Hrvatskih telekomunikacija Saša Živković, s. r. (Sl-1062/23-F) KAZALO DOM NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1103 Odluka o izmjeni Odluke o izboru članova u Povjerenstvo za europske integracije Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 1 Odluka o izmjeni Odluke o izboru članova u Komisiju za evropske integra- cije Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 1 Odluka o izmjeni Odluke o izboru članova u Komisiju za evropske integracije Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 1 VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1104 Odluka o imenovanju koordinatora ispred Federacije Bosne i Hercegovine za implementaciju Programa garancije za mlade (GZM) (hrvatski jezik) 2 Odluka o imenovanju koordinatora ispred Federacije Bosne i Hercegovine za implementaciju Programa garancije za mlade (GZM) (srpski jezik) 2 Odluka o imenovanju koordinatora ispred Federacije Bosne i Hercegovine za implementaciju Programa garancije za mlade (GZM) (bosanski jezik) 3 1105 Odluka o odobravanju prodaje 1 (jednog) službenog putničkog motornog vozila Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (hrvatski jezik) 3 Odluka o odobravanju prodaje 1 (jednog) službenog putničkog motornog vozila Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (srpski jezik) 3 Odluka o odobravanju prodaje 1 (jednog) službenog putničkog motornog vozila Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (bosanski jezik) 4 1106 Odluka o odobravanju prijenosa i isknjiža- vanja dijela stalnih materijalnih sredstava Federalnog Zavoda za programiranje razvoja (hrvatski jezik) 4 Odluka o odobravanju prijenosa i isknji- žavanja dijela stalnih materijalnih sredstava Federalnog Zavoda za progra- miranje razvoja (srpski jezik) 4 Odluka o odobravanju prijenosa i isknjiža- vanja dijela stalnih materijalnih sredstava Federalnog zavoda za programiranje razvoja (bosanski jezik) 5 1107 Odluka o dopuni Odluke o podnošenju prijave potraživanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine od stečajnog dužnika Gospodarskog društva "Zrak" d.d. Sarajevo (hrvatski jezik) 5 Odluka o dopuni Odluke o podnošenju prijave potraživanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine od stečajnog dužnika Privrednog društva "Zrak" d.d. Sarajevo (srpski jezik) 5 Odluka o dopuni Odluke o podnošenju prijave potraživanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine od stečajnog dužnika Privred- nog društva "Zrak" d.d. Sarajevo (bosanski jezik) 5 1108 Odluka o proglašenju 11. srpnja 2023. godine Danom žalosti (hrvatski jezik) 6 Odluka o proglašenju 11. jula 2023. godine Danom žalosti (srpski jezik) 6 Odluka o proglašenju 11. jula 2023. godine Danom žalosti (bosanski jezik) 6 1109 Odluka o odobravanju prodaje službenog putničkog automobila Federalnog ministar- stva trgovine (hrvatski jezik) 6 Odluka o odobravanju prodaje službenog putničkog automobila Federalnog ministarstva trgovine (srpski jezik) 7 Odluka o odobravanju prodaje službenog putničkog automobila Federalnog ministar- stva trgovine (bosanski jezik) 7 1110 Odluka o dopunama Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Tekući transferi neprofitnim organizacijama - za političke stranke i koalicije" utvrđenih Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 7 Odluka o dopunama Odluke o usvajanju programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Tekući transferi neprofitnim organizacijama - za političke stranke i koalicije" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 8 Odluka o dopunama Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Tekući transferi neprofitnim organizacijama - za političke stranke i koalicije" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 8 1111 Odluka o odobravanju raspoređivanja sredstava sa podračuna evidentiranog na Jedinstvenom računu Riznice-Trezora Federalnog ministarstva financija/Federalnog ministarstva finansija Zavodu za Javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 8 Odluka o odobravanju raspoređivanja sredstava sa podračuna evidentiranog na Jedinstvenom računu Trezora - Riznice Federalnog ministarstva finansija/Fed- eralnog ministarstva financija Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 9 Odluka o odobravanju raspoređivanja sred- stava sa podračuna evidentiranog na Jedin- stvenom računu Trezora-Riznice Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministar- stva financija Zavodu za Javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 10 1112 Odluka o odobravanju raspoređivanja sredstava sa podračuna evidentiranog na Jedinstvenom računu Riznice - Trezora Federalnog ministarstva financija/Federalnog ministarstva finansija Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 10 Odluka o odobravanju raspoređivanja sredstava sa podračuna evidentiranog na Jedinstvenom računu trezora - Riznice Federalnog ministarstva finansija/Fe- deralnog ministarstva financija Zavodu za Javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 11 Odluka o odobravanju raspoređivanja sredstava sa podračuna evidentiranog na Jedinstvenom računu Trezora - Riznice Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 11 1113 Rješenje o razrješenju ravnateljice Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 12 Rješenje o razrješenju direktorice Zavo- da zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 12 Rješenje o razrješenju direktorice Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Fede- racije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 12 1114 Rješenje o privremenom imenovanju ravna- teljice Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 12 Rješenje o privremenom imenovanju direktorice Zavoda zdravstvenog osigura- nja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 13 Rješenje o privremenom imenovanju direktorice Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 13 1115 Rješenje broj V 892/2023 13 1116 Rješenje broj 03-27-452/2023 14 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE 1117 Rješenje o dodjeli dijela sredstava Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d. Sarajevo Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za dugoročno finansira- nje projekata putem dodjele kredita za 2022. godinu Privrednom društvu PergoAl design d.o.o. Ljubuški u iznosu od 225.999,00 KM 14 1118 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju kakvoće tekućih naftnih goriva (hrvatski jezik) 15 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju kvaliteta tečnih naftnih goriva (srpski jezik) 16 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju kvaliteta tečnih naftnih goriva (bosanski jezik) 16 FEDERALNO MINISTARSTVO PROMETA I KOMUNIKACIJA 1119 Rješenje broj 01/6-45-1074/23 21 FEDERALNO MINISTARSTVO TRGOVINE 1120 Rješenje o imenovanju Komisije za utvrđivanje ispunjavanja uslova za obavljanje kontrole kvalitete određenih proizvoda pri uvozu u Privrednom društvu "ConTek" d.o.o. Zenica 21 DRŽAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU - DERK 1121 Odluka o izboru predsjedatelja Državne Regulatorne komisije za električnu energiju (hrvatski jezik) 22 Odluka o izboru predsjedavajućeg Držav- ne regulatorne komisije za električnu energiju (srpski jezik) 22 Odluka o izboru predsjedavajućeg Državne Regulatorne komisije za električnu energiju (bosanski jezik) 22 J.P. HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D. MOSTAR 1122 Kolektivni ugovor za J.P. Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar 23 Nakladnik: Javno poduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Džemala Bijedića 39/III - Poštanski fah 3 - Ravnatelj i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefon - Ravnatelj: 722-061 - Pretplata: 722-054, fax: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049, 722-050, fax: 722-074 - Služba za pravne i opće poslove: 722-051 - Računovodstvo: 722-044, 722-046 - Komercijala: 722-042 - Centrala: 722-030 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT BANK DD 338-320-22000052-11 - ASA BANKA DD Sarajevo 134-470-10067655-09 - ADDIKO BANK AD Banja Luka, filijala Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK DD BiH Sarajevo 161-000-00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Tisak: "Unioninvestplastika" d. d. Sarajevo - Za tiskaru: Muhamed Mirvić - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH", su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obvezno dostave svoj PDV broj radi izdavanja poreske fakture. Izdanje na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku. Pretplata za II polugodište 2023. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za II polugodište 2023. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM. Web izdanje: http: //www.sluzbenilist.ba - godišnja pretplata 240,00 KM po korisniku.