PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Zakon o javnom bilježništvu
ZAKON
O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se organizacija, ovlaštenja, način rada, kao i druga pitanja od značaja za rad javnog bilježništva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Član 2.
Javno bilježništvo je javna služba koju obavljaju javni bilježnici, kao samostalni i neovisni nositelji te službe.
Član 3.
Javni bilježnici službu javnog bilježnika obavljaju profesionalno i isključivo kao zanimanje tokom vremena za koje su postavljeni, u skladu s ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.
Član 4.
Isprave i druga akta i dokumenta koja izda, ovjeri ili na drugi način obradi javni bilježnik imaju snagu javne isprave i važe na teritoriji cijele Federacije, kod svih organa vlasti i drugih institucija.
II - ORGANIZACIJA JAVNIH BILJEŽNIKA
1. Javni bilježnik
Član 5.
Poslove javnog bilježništva predviđene ovim zakonom obavljaju javni bilježnici.
Član 6.
Za javnog bilježnika može biti izabrana osoba koja kumulativno ispunjava slijedeće uvjete:
- 1.da je državljanin Bosne i Hercegovine,
- 2.da ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete,
- 3.da je diplomirala na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, ili bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj SFRJ do 06. 04. 1992. godine, a ako je diplomirala na pravnom fakultetu druge države ovaj uvjet stiče nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave,
- 4.da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili u bivšoj SFRJ do 06. 04. 1992. godine, a ako je pravosudni ispit položila u drugoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita od strane Federalnog ministarstva pravde,
- 5.da ima najmanje tri godine radnog staža poslije položenog pravosudnog ispita na radnom mjestu sudije, tužioca, odnosno zamjenika tužioca, pravobranioca, odnosno zamjenika pravobranioca i advokata ili da ima najmanje pet godina radnog staža poslije položenog pravosudnog ispita na drugim pravnim poslovima,
- 6.da je istaknuti pravnik najviših moralnih osobina,
- 7.da nije osuđivana na kaznu zatvora za krivična djela protiv uređenja i sigurnosti Bosne i Hercegovine odnosno Federacije, za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo krivično djelo izvršeno iz koristoljublja ili iz drugih niskih pobuda.,
- 8.da može osigurati opremu i prostorije potrebne za rad prema kriterijima koje utvrdi federalni ministar pravde,
- 9.da ne obavlja političke funkcije van političkih stranaka.
Osobi koja se nalazi u radnom odnosu ili u drugom radno-pravnom statusu danom izbora za javnog bilježnika prestaje radni odnos, odnosno drugi radno-pravni status.
Član 7.
Posebna komisija Federalnog ministarstva pravde vrši provjeru znanja materije iz nadležnosti javnog bilježnika osoba koje su se prijavile za obavljanje javno-bilježničke službe.
O izvršenoj provjeri iz stava 1. ovog člana izdaje se potvrda.
Federalni ministar pravde svojim aktom formirat će posebnu komisiju za provjeru znanja iz stava 1. ovog člana i utvrditi sadržaj materije iz koje se vrši provjera znanja.
Član 8.
Osoba koja obavlja poslove javnog bilježnika ne može vršiti nikakvu djelatnost u drugom organu, preduzeću i drugim pravnim osobama, čija djelatnost ostvaruje dobit nit, biti član upravnog i drugog tijela u preduzećima i drugim pravnim osobama, a niti obavljati djelatnost u vidu dopunskog zanimanja osobnim radom, odnosno osobnim radom i sredstvima u vlasništvu građana i drugim oblicima vlasništva.
Član 9.
Izbor javnih bilježnika vrši se konkursom.
Konkurs organizira i provodi kantonalni organ uprave nadležan za poslove uprave i pravosuđa (u daljem tekstu: nadležni kantonalni organ).
Konkurs mora da sadrži opće i posebne uvjete za izbor javnog bilježnika predviđene ovim zakonom i drugim propisima, rok za podnošenje prijava, rok u kome će kandidati biti obaviješteni o rezultatima konkursa i područje za koje se vrši izbor javnog bilježnika.
Rok za podnošenje prijava po konkursu ne može biti kraći od 15 ni duži od 30 dana.
Konkurs se obavezno objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH", službenom glasniku kantona, a može se objaviti i u drugim sredstvima javnog informisanja.
Član 10.
O izboru između kandidata koji ispunjavaju uvjete konkursa odlučuje se na osnovu svih činjenica traženih konkursom, a naročito o njihovom ispunjavanju uvjeta u pogledu stručnosti predviđenim ovim zakonom i drugim propisima.
Izbor kandidata prijavljenih na konkurs mora se izvršiti najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave za konkurs.
Rukovoditelj organa iz člana 9. stava 2. ovog zakona formira komisiju za sprovođenje konkursa koja utvrđuje listu kandidata koji ispunjavaju uvjete predviđene konkursom. Kao član ove komisije obvezno ulazi predstavnik Federalnog ministarstva pravde koga odredi federalni ministar pravde.
Rješenje o izboru kandidata za javnog bilježnika donosi rukovoditelj organa iz člana 9. stav 2. ovog zakona.
Prije izbora i razrješenja kandidata za javnog bilježnika, rukovoditelj organa uprave iz stava 4. ovog člana, dužan je pribaviti prethodnu saglasnost federalnog ministra pravde.
Za kandidate koji se izaberu za javnog bilježnika donosi se rješenje, a za kandidate koji ne budu izabrani izdaje se pismeno obavještenje koje sadrži podatke o kandidatu koji je izabran za javnog bilježnika i razloge zbog kojih kandidat nije izabran.
Kakndidat koji nije izabran za javnog bilježnika može na rješenje odnosno obavijest iz stava 5. ovog člana, podnijeti prigovor federalnom ministru pravde u roku od 8 dana od dana prijema rješenja, odnosno obavijesti.
Prigovor protiv rješenja o izboru kandidata za javnog bilježnika zadržava izvršenje rješenja.
Federalni ministar pravde dužan je odlučiti o prigovoru u roku od 15 dana od dana prijema prigovora.
Rješenje kojim je odlučeno o prigovoru je konačno.
Član 11.
Vlada kantona određuje ukupan broj javnih bilježnika potrebnih na području kantona, kao i područje djelovanja javnih bilježnika, na prijedlog rukovoditelja kantonalnog organa uprave nadležnog za upravu i pravosuđe.
Broj javnih bilježnika određuje se prema broju stanovnika koji žive na području kantona s tim da na jednog javnog bilježnika treba da bude oko 10 hiljada stanovnika.
Opštine koje ne ispunjavaju kriterije iz stava 1. ovog člana mogu imati jednog bilježnika.
Član 12.
Javni bilježnik je dužan prije početka rada osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećim osobama obavljanjem svoje službene dužnosti.
Uvjete i način osiguranja iz stava 1. ovog člana utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 13.
Služba javnog bilježnika prestaje:
- 1.smrću - danom smrti,
- 2.navršenjem 65 godina života,
- 3.pismenim otkazom - danom donošenja pravosnažnog rješenja o prestanku službe,
- 4.ako bude osuđen za krivično djelo iz člana 6. stav 1. tačka 7. ovog zakona na bezuvjetnu kaznu zatvora preko šest mjeseci, ili ako mu bude izrečena zabrana obavljanja službe javnog bilježnika - danom pravosnažnosti sudske odluke,
- 5.ako bez valjanog razloga ne započne s radom dana koji je rješenjem o izboru za javnog bilježnika određen za početak njegovog rada - danom donošenja pravosnažnog rješenja o prestanku službe,
- 6.kad na osnovu odluke disciplinskog tijela izgubi pravo na obavljanje službe javnog bilježnika - danom pravosnažnosti odluke disciplinskog tijela,
- 7.razrješenjem - danom pravosnažnosti rješenja o razrješenju.
Član 14.
Javni bilježnik će biti razriješen:
- 1.ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje službe javnog bilježnika iz člana 6. ovog zakona, ili ako se naknadno utvrdi da prilikom izbora na konkursu nisu postojale,
- 2.ako se zaposli, ako počne koristiti starosnu ili invalidsku penziju ili počne obavljati neku drugu službu, odnosno iz razloga navedenih u članu 32. ovog zakona,
- 3.ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,
- 4.ako uslijed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duhovne slabosti ili zbog bolesti postane trajno nesposoban za uredno obavljanje službe,
- 5.ako njegovi poslovni odnosi ili način vođenja poslova javnog bilježnika, odnosno njegove materijalne prilike ugrožavaju interese stranaka,
- 6.ako započne s obavljanjem funkcije van političkih stranaka u kojima je angažovan.
Rješenje o razrješenju donosi se na način utvrđen u članu 10. st. 4. i 5. ovog zakona. Prije donošenja rješenja o razrješenju, javnom bilježniku mora biti omogućeno da se izjasni o razlogu za razrješenje.
Član 15.
Javni bilježnik može biti privremeno udaljen iz službe:
- 1.ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti,
- 2.ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za razrješenje iz člana 14. ovog zakona.
Rješenje o udaljenju iz razloga utvrđenih u stavu 1. ovog člana donosi se po službenoj dužnosti na način utvrđen u članu 10. stav 4. ovog zakona.
Član 16.
Rješenjem o udaljenju iz službe po osnovu člana 15. ovog zakona, mora se odlučiti o čuvanju spisa, poslovnih knjiga, pečata i štambilja za vrijeme dok traje udaljenje.
Za vrijeme privremenog udaljenja iz službe javni bilježnik ne smije preduzimati nikakve službene radnje iz nadležnosti javnog bilježnika.
2. Pripravnik kod javnog bilježnika
Član 17.
U uredu javnog bilježnika može biti zaposlen pripravnik.
Pripravnik se osposobljava za samostalno vršenje poslova javnog bilježnika i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita radom na pravnim poslovima javnog bilježnika.
Član 18.
Svojstvo pripravnika stiče se donošenjem rješenja nadležnog organa o prijemu u radni odnos u ured javnog bilježnika.
Za pripravnika može biti primljena osoba koja ispunjava slijedeće uvjete:
- 1.da je državljanin Bosne i Hercegovine,
- 2.da je diplomirala na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, a ako je diplomirala u drugoj državi pod uvjetom iz člana 6. stav 1. tačka 3. ovog zakona,
- 3.da nije u radnom odnosu,
- 4.da je poslovno sposobna i da posjeduje opću zdravstvenu sposobnost za vršenje poslova pripravnika.
Član 19.
Pripravnik se prima u radni odnos u ured javnog bilježnika na određeno vrijeme i ima ista prava i dužnosti kao pripravnici zaposleni u advokatskim uredima.
Prijem pripravnika vrši rukovoditelj organa iz člana 9. stava 2. ovog zakona putem javnog konkursa.
Pripravnički staž pripravnika traje dvije godine nakon čega pripravnik stiče uvjet za polaganje pravosudnog ispita.
Član 20.
Pripravnik u uredu javnog bilježnika može obavljati sve poslove pod neposrednim nadzorom javnog bilježnika, za koje je po zakonu ovlašten javni bilježnik.
Pripravnik može umjesto javnog bilježnika kod kojeg radi:
- 1.sastavljati nacrte isprava,
- 2.zamjenjivati javnog bilježnika u onim poslovima u kojima javni bilježnik zastupa stranke u stvarima koje nisu sporne,
- 3.podizati proteste,
- 4.sastavljati inventare,
- 5.provoditi dobrovoljne dražbe pokretnih stvari s djelovanjem sudske zaštite.
Sve akte i radnje koje poduzima pripravnik potpisuje javni bilježnik.
3. Zamjenik javnog bilježnika
Član 21.
Ako je javni bilježnik na odsustvu, bolestan ili privremeno udaljen iz službe ili je iz drugih razloga spriječen da duže vrijeme obavlja svoju službu, može se, bez javnog konkursa, izabrati zamjenik javnog bilježnika.
Zamjenik javnog bilježnika može biti samo osoba koja ispunjava uvjete iz člana 6. ovog zakona s tim da se za zamjenika može angažirati i drugi javni bilježnik.
Izbor zamjenika javnog bilježnika može se izvršiti na period do tri mjeseca , s tim da se u opravdanim slučajevima to vrijeme, može produžiti još do tri mjeseca.
Izbor zamjenika javnog bilježnika vrši se na način utvrđen u članu 10. stav 4. ovog zakona.
Član 22.
Prava i obaveze između zamjenika i javnog bilježnika uređuju se ugovorom, a ako se ne postigne saglasnost o tome odlučuje posebnim rješenjem organ uprave koji je izvršio izbor zamjenika javnog bilježnika.
Zamjenik javnog bilježnika obavlja sve poslove javnog bilježnika, vodi poslovne knjige, a isprave potpisuje kao zamjenik i, ako sam nije javni bilježnik, upotrebljava službeni pečat i štambilj zamijenjenog javnog bilježnika. Isprave koje sastavi zamjenik javnog bilježnika čuvaju se u arhivi zamje-njenog javnog bilježnika.
Zamjenik je dužan suzdržati se od obavljanja službenih radnji u slučajevima u kojima te radnje ne bi smio obavljati ni javni bilježnik kojega zamjenjuje.
Član 23.
Zamjenik javnog bilježnika ima sva prava i dužnosti javnog bilježnika.
Pri sastavljanju javnobilježničkih isprava i izdavanja otpravaka, prijepisa i izvoda, zamjenik javnog bilježnika mora potpisati svoje prezime i ime i naznačiti da je zamjenik javnog bilježnika. Zamjenik mora istovremeno navesti i osobne podatke javnog bilježnika kojega zamjenjuje.
Dok traje zamjena, zamjenjeni javni bilježnik ne može obavljati poslove javnog bilježnika.
4. Prava i dužnosti javnog bilježnika
Član 24.
Javni bilježnik može imati samo jedan ured za rad.
Javni bilježnik može obavljati poslove iz svoje nadležnosti samo na području za koje je izabran.
Javni bilježnik ne smije obavljati službene radnje izvan teritorija Federacije, a ako se te radnje obave one nemaju snagu službene radnje javnog bilježnika.
Član 25.
Javni bilježnik ne može biti premješten u drugo mjesto bez svog pristanka.
Član 26.
Javni bilježnik može započeti s radom na dan koji je određen u rješenju o izboru za javnog bilježnika.
Radno vrijeme javnog bilježnika određuje rješenjem rukovoditelj organa iz člana 9. stav 2. ovog zakona. Javni bilježnik može, prema potrebi, službene radnje preduzimati i izvan utvrđenog radnog vremena i tome prilagoditi dopunsko radno vrijeme svog ureda.
Član 27.
Javni bilježnik je dužan uskratiti izvršenje službene radnje ako je ona nespojiva s njegovom službenom dužnošću, osobito ako se njegovo učestvovanje zahtjeva radi postizanja očigledno nedopuštenog ili nepoštenog cilja.
Javni bilježnik ne može posredovati u sklapanju pravnih poslova ili u svezi koje službene radnje preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za stranku. On je dužan paziti da se ni osobe koje su kod njega zaposlene ne bave takvim poslovima.
Član 28.
Javni bilježnik ne smije bez valjanih razloga uskratiti preduzimanje službenih radnji.
Javni bilježnik ne smije preduzeti nikakvu službenu radnju s osobom za koju zna ili mora znati da je zbog maloljetnosti ili zbog kojega drugoga zakonskog razloga nesposobna da preduzima ili sklopi određeni pravni posao.
Ako javni bilježnik posumnja da stranka koja zbog nedostatka punomoći ili zbog kojeg drugog razloga nije ovlaštena za preduzimanje ili sklapanje pravnog posla, dužan je na to upozoriti stranku, a ako ona i uprkos tome zahtijeva da se sastavi javnobilježnička isprava, javni bilježnik će sastaviti ispravu, ali će u njoj navesti da je stranku upozorio na nedostatak.
Član 29.
Na izuzeće javnog bilježnika od preduzimanja službene radnje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku koje se odnose na izuzeće službene osobe koja obavlja poslove upravnog rješavanja u upravnom postupku organa uprave.
U slučaju dvojbe da li postoje razlozi za izuzeće javni bilježnik ovlašten je uskratiti obavljanje službene radnje.
O izuzeću javnog bilježnika odlučuje organ iz člana 9. stav 2. ovog zakona na prijedlog stranke ili javnog bilježnika.
Na izuzeće pripravnika i zamjenika javnog bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju odrebe o izuzeću javnog bilježnika iz stava 1. ovog člana.
Član 30.
Javni bilježnik je dužan čuvati kao tajnu ono za što je saznao u obavljanju svoje službe, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržaja pravnog posla ne proizilazi što drugo.
Tajnu iz stava 1. ovog člana dužne su čuvati i osobe zaposlene kod javnog bilježnika.
Stranka može javnog bilježnika osloboditi dužnosti čuvanja tajne.
Dužnost čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe javnog bilježnika.
Član 31.
Javni bilježnik ne smije se povezati s advokatom ni s drugim fizičkim ili pravnim osobama radi zajedničkog obavljanja službe niti koristiti isti poslovni prostor za sjedište ureda.
Dva ili više javnih bilježnika mogu zajednički obavljati svoju službu samo ako im to odobri organ iz člana 9. stav 2. ovog zakona.
U pogledu političkog djelovanja javnog bilježnika odgovarajuće se primjenjuju pravila o zabrani političkog djelovanja sudaca.
Član 32.
Javni bilježnik ne može istovremeno biti advokat.
Javni bilježnik ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj profesionalnoj službi, ili imati kakvo drugo profesionalno zaposlenje ili biti članom tijela pravne osobe koja obavlja kakvu privrednu djelatnost.
Zabrana iz stava 2. ovog člana ne odnosi se na obavljanje službe izvršitelja oporuke, stečajnog upravnika, skrbnika ili koje druge slične službe osnovane na odluci nadležnog organa.
Zabrana se ne odnosi ni za obavljanje naučne, umjetničke ili predavačke djelatnosti te za obavljanje dužnosti udruženja javnih bilježnika i u međunarodnim udruženjima javnih bilježnika.
5. Pretraga ureda javnog bilježnika
Član 33.
Pretraga ureda javnog bilježnika i oduzimanje isprava koje su povjerene na čuvanje javnom bilježniku, novca, i predmeta od vrijednosti koje je javni bilježnik preuzeo radi predaje trećim osobama te drugih spisa i knjiga dopušteno je samo u pogledu isprava, predmeta i knjiga koje su izričito navedene u odluci o pretrazi donesenoj u krivičnom postupku protiv javnog bilježnika.
Pri pretrazi ureda mora biti prisutan predstavnik udruženja javnih bilježnika.
Javni bilježnik ne smije biti pritvoren u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je počinio krivično djelo u obavljanju svoje službe, bez dopuštenja vijeća trojice sudaca nadležnog suda pred kojim se vodi krivični postupak.
O određivanju pritvora sud je dužan obavijestiti udruženje javnih bilježnika i organ iz člana 9. stav 2. ovog zakona.
6. Oslobađanje od plaćanja nagrada i naknada
Član 34.
Ako stranka ima pravo na oslobađanje od plaćanja troškova postupka po odredbama Zakona o parničnom postupku, može zatražiti od općinskog suda na području na kojem se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži preduzimanje službene radnje, da je oslobodi od dužnosti plaćanja taksi za obavljanje te radnje.
Stranka može biti oslobođena obaveze plaćanja nagrade i naknade troškova javnom bilježniku, ako se utvrdi da su ispunjeni zakonski uvjeti za oslobađanje od tih troškova. U tom slučaju javni bilježnik, ima pravo tražiti od kantona plaćanje nagrade i naknade troškova. O zahtjevu za isplatu nagrade i naknade odlučuje organ iz člana 9. stav 2. ovog zakona, a naknade i nagrade se isplaćuju iz sredstava proračuna kantona.
7. Naknada štete
Član 35.
Javni bilježnik je dužan naknaditi štetu koju je drugom prouzrokovao povredom svoje službene dužnosti.
Za prouzrokovanu štetu javni bilježnik odgovara po općim pravilima za naknadu štete.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana odnose se i na pripravnika i na zamjenika javnog bilježnika.
8. Pečat i štambilj javnog bilježnika
Član 36.
Javni bilježnik ima pečat i štambilj.
Oblik, sadržaj, način izdavanja, korišćenje i čuvanje pečata i štambilja javnog bilježnika uređuje svojim propisom federalni ministar pravde.
III - UDRUŽENJA JAVNIH BILJEŽNIKA
Član 37.
Javni bilježnici sa područja kantona obavezno se udružuju u udruženje javnih bilježnika (u daljem tekstu: kantonalno udruženje bilježnika).
Kantonalno udruženje bilježnika ima svojstvo pravne osobe.
Kantonalno udruženje registrira se kod organa vlasti kantona koji vodi registar udruženja građana, a federalno udruženje javnih bilježnika registrira se kod Federalnog ministarstva pravde prema propisima koji se primjenjuju za udruženja građana.
Sjedište udruženja iz stava 1. ovog člana je u sjedištu kantona.
Član 38.
Kantonalno udruženje bilježnika sačinjavaju svi javni bilježnici sa područja kantona.
Kantonalno udruženje bilježnika predstavlja javne bilježnike kod nadležnih organa i stara se da javni bilježnici savjesno i sukladno zakonu obavljaju svoju djelatnost.
Kantonalno udruženje javnih bilježnika može organizirati najmanje četiri javna bilježnika koji imaju svoj ured na području tog kantona.
Ako se zbog manjeg broja javnih bilježnika ne može organizirati vlastito kantonalno udruženje javnih bilježnika, javni bilježnici s područja tog kantona mogu se organizirati pri jednom od drugih kantonalnih udruženja javnih bilježnika.
Član 39.
Vrste, broj organa, njihova nadležnost i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad kantonalnog udruženja bilježnika uređuju se statutom tog udruženja.
Član 40.
Kantonalnim udruženjem bilježnika rukovodi predsjednik.
Predsjednik predstavlja i zastupa udruženje i vrši druge poslove određene statutom udruženja.
Član 41.
Kantonalno udruženje bilježnika je dužno svake godine podnijeti kantonalnim organima iz člana 9. stav 2. ovog zakona izvješće o svom radu te svoje stavove o stanju u službama javnih bilježnika, kao i o mjerama koje bi trebalo preduzeti radi unapređenja tog stanja.
Član 42.
Kantonalna udruženja bilježnika obavezno se udružuju u Federalno udruženje javnih bilježnika (u daljem tekstu: Federalno udruženje bilježnika).
Statutom Federalnog udruženja bilježnika uređuju se uvjeti i način udruživanja, nadležnost udruženja, vrsta i broj organa i njihova nadležnost, način izbora organa, međusobni odnosi kantonalnih udruženja bilježnika i Federalnog udruženja bilježnika, kao i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad Federalnog udruženja bilježnika.
Federalno udruženje bilježnika podnosi izvještaj Federalnom ministarstvu pravde najmanje jedan put godišnje o svom radu i funkcionisanju javnobilježničke službe.
Sjedište Federalnog udruženja bilježnika je u Sarajevu.
Član 43.
Protiv odluka organa kantonalnih udruženja bilježnika kojima se odlučuje o pravima i dužnostima javnih bilježnika, pripravnika i zamjenika javnih bilježnika može se izjaviti žalba nadležnom organu Federalnog udruženja bilježnika u roku od 15 dana od dana prijema odluke, a primjerak žalbe i odluka dostavljaju se Federalnom ministarstvu pravde.
Odluka donesena po žalbi je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
IV - NADLEŽNOSTI JAVNIH BILJEŽNIKA
Član 44.
Služba javnih bilježnika obuhvata vršenje naročito slijedećih poslova:
- 1.službeno sastavljanje i izdavanje javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava stranaka,
- 2.službeno ovjeravanje privatnih isprava,
- 3.primanje na čuvanje isprava novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima,
- 4.po nalogu sudova ili drugih organa vlasti, obavljanje određenih radnji predviđenih zakonom.
Zakonom kantona javnim bilježnicima može se povjeriti i vršenje drugih poslova, u skladu sa načelima ovog zakona.
Član 45.
Sud ili drugi organ vlasti mogu javnom bilježniku povjeriti vršenje sljedećih poslova:
- 1.popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase,
- 2.procjene i javne prodaje (dražbe)pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku, osobito dobrovoljnih prodaja,
- 3.provedbu rasprave o razdiobi prodajne cijene u izvršnom postupku,
- 4.sastavljanje i provjeru računa koje su položili skrbnici ili upravnici većih imovina.
Povjeravanje poslova iz stava 1. ovog člana može se vršiti samo pismenim aktom nadležnog suda odnosno drugog organa vlasti.
Član 46.
Javni bilježnik je ovlašten zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim tijelima, ako se pred tim sudovima i tijelima raspravlja samo o stvarima koje su potrebne u svrhu provođenja isprave javnog bilježnika.
U slučajevima iz stava 1. ovog člana, javni bilježnik ima prava i dužnosti advokata.
V - PRAVILA POSTUPKA O NAČINU POSLOVANJA JAVNIH BILJEŽNIKA
1. Opće odredbe o javnobilježničkim ispravama
Član 47.
Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili prisutni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda).
Javnobilježničke isprave i njihovi podnesci izdani po ovom zakonu imaju snagu javnih isprava, ako je njihovo sastavljanje i izdavanje izvršeno na način i po postupku koji je utvrđen u ovom zakonu.
Javnobilježnički akt može biti izvršna isprava u slučajevima predviđenim ovim zakonom.
Član 48.
Javnobilježničke isprave moraju biti napisane strojem ili drugim stredstvom pisanja, jasno i čitko. Izuzetno isprave se mogu pisati rukopisom, i to trajnom tintom.
Kratice se u ispravi mogu upotrebljavati samo ako su uobičajene ili opće poznate. Prazna mjesta u tekstu popunit će se crtama.
Član 49.
Javni bilježnik je dužan javnobilježničku ispravu vlastoručno potpisati na njenom kraju. Pored potpisa stavit će svoj službeni pečat. Na kraj isprave, ali iznad potpisa javnog bilježnika, stavljaju se i potpisi stranaka, te svjedoka, ako su i oni učestvovali u sastavljanju isprave.
Ako stranka ne zna pisati, to će se u ispravi naznačiti. Ako stranka ne može pisati, u ispravi će se naznačiti i razlog zbog čega ne može pisati.
Ako stranka ne zna ili ne može pisati, pozvat će se, na njen zahtjev, dva svjedoka ili još jedan javni bilježnik, pred kojima će ona svojeručno staviti na ispravu svoj potpis, dok će njeno ime potpisati jedan od svjedoka ili drugi javni bilježnik, označavajući sebe kao potpisinika imena stranke. Javni bilježnik je dužan upozoriti stranku na pravo da potpisivanju isprave budu prisutni svjedoci odnosno drugi javni bilježnik i to će upozorenje unijeti u ispravu. Ako stranka ne zatraži učestvovanje svjedoka ili drugog javnog bilježnika, stavit će, ako to može, na ispravu svoj potpis, dok će njeno ime potpisati javni bilježnik označavajući sebe kao potpisnika imena stranke.
Član 50.
Ako se u ispravi moraju izvršiti izmjene ili dopune, to će se učiniti na kraju isprave s time što se mora navesti na koji se dio teksta isprave izmjene ili dopune odnose. Izmjene i dopune potpisat će stranke i javni bilježnik, ako su one unijete u ispravu nakon što je ona potpisana.
Član 51.
U ispravi se ne smije ništa brisati.
Ako treba koju riječ precrtati, to će se učiniti tako da ona ostane čitka. Broj precrtanih riječi napisat će se na kraju isprave s oznakom strane i reda isprave i broja precrtanih riječi. Takvu napomenu stranke će potpisati po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u ispravi (član 50.).
Član 52.
Javnobilježnička isprava bez potpisa i pečata javnog bilježnika nema snagu javne isprave.
Član 53.
Ako ovim zakonom nije što drugo određeno, javnobilježničke isprave čuvat će javni bilježnik koji ih je sastavio, a strankama se izdaju otpravci isprave.
Izvornici izvršnih javnobilježničkih spisa i javnobilježničkih akata o izjavama za slučaj smrti ne mogu se izdavati strankama. Te se isprave mogu izdavati sudu ili drugom tijelu, sukladno posebnim propisima.
Član 54.
Ako su pri sastavljanju javnobilježničke isprave učestvovali dva ili više javnih bilježnika, raspravu će voditi, ispravu sastaviti i čuvati onaj javni bilježnik kojemu su se stranke obratile radi obavljanja određenog posla. Ako su se pojedine od stranaka obratile različitim javnim bilježnicima, te će radnje, ako se javni bilježnici drugačije ne sporazumiju, obaviti onaj bilježnik kod kojeg ispravu treba sastaviti.
Sastavljenu ispravu potpisat će svi javni bilježnici koji su učestvovali u njenom sastavljanju. Ovjerene isprave pečatom vrši samo onaj javni bilježnik koji je vodio raspravu.
Član 55.
Federalni ministar pravde propisat će pravila o načinu pisanja, obilježavanja, ispravljanja grešaka, povezivanja i obilježavanja isprava sa više stranica, čuvanja i izdavanja isprava i druga pitanja od značaja za valjanost javnobilježničkih isprava.
2. Javnobilježnički akti o pravnim poslovima
Član 56.
Javnobilježnički akt potreban je osobito za pravnu valjanost:
- 1.ugovora o uređenju imovinskih odnosa među bračnim drugovima te među osobama koje žive u izvanbračnoj zajednici,
- 2.ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost,
- 3.darovanih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca,
- 4.svih pravnih poslova među živima koje osobno preduzimaju slijepi ili gluhi koji ne znaju čitati, ili nijemi koji ne znaju pisati. Time se ne dira u odgovarajuće propise mjeničnog i čekovnog prava.
Odredbe stava 1. tač. 2. i 4. ovog člana ne odnose se na male poslove svakodnevnog života.
Odredbama stava 1. ovog člana ne dira se u odredbe ovog ili drugog zakona po kojima je za valjanost pravnog posla potrebno da ispravu o njima sastavi sud ili javni bilježnik.
Član 57.
Ugovori o uređenju imovinskih odnosa među bračnim drugovima (član 56. stav 1. tačka 1.), nasljednopravni ugovori te drugi ugovori određeni zakonom mogu se sastaviti pred javnim bilježnikom samo ako su istovremeno prisutni svi ugovaratelji.
Ostali ugovori mogu se sastaviti u obliku javnobilježničkog akta i tako da javni bilježnik odvojeno utvrdi ponudu i prihvat ponude. U ponudi se mora navesti određeno vrijeme, kalendarski utvrđeno, do kojeg se i prihvat mora utvrditi javnobilježničkim aktom. Ako se to ne učini u određenom roku, smatrat će se da ugovor nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta.
Akte o ponudi i prihvatu ponude ne mora sastaviti isti javni bilježnik. U takvom slučaju morat će drugi javni bilježnik svoj akt o prihvatu ponude poslati na čuvanje onom javnom bilježniku koji je utvrdio ponudu.
- a)Postupak pri sastavljanju javnobilježničkog akta
Član 58.
Pri sastavljanju javnobilježničkog akta javni bilježnik mora, ako je to moguće, ispitati da li su stranke sposobne i ovlaštene za preduzimanje i sklapanje posla, objasniti strankama smisao i posljedice posla i uvjeriti se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji. Javni bilježnik će izjave stranke potpuno jasno i određeno sastaviti pismeno i onda sam pročitati strankama i neposrednim pitanjima uvjeriti se da li sadržaj javnobilježničkog akta odgovara volji stranaka. Prilozi će se uvijek pročitati, osim ako se stranke ne odreknu tog prava i izjave da su upoznate s njihovim sadržajem, što mora biti utvrđeno u javnobilježničkom aktu.
Član 59.
Ako stranke hoće da se u javnobilježnički akt unesu nejasne, nerazgovjetne ili dvosmislene izjave, koje bi mogle dati povoda sporovima, ili koje ne bi bile pravno valjane ili bi se mogle pobijati, ili ne bi imale namjeravano djelovanje, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se koja od stranaka ošteti, javni će bilježnik upozoriti na to stranke i dati im odgovarajuće pouke. Ako oni ipak ostanu kod tih izjava, one će se unijeti u javnobilježnički akt, ali će u tom aktu posebno napomenuti da je stranke upozorio na posljedice takvih izjava.
Član 60.
Ako nisu u pitanju pravni poslovi iz člana 56. ovog zakona, stranke u pravnom poslu, svi ili neki od njih, mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog bilježnika. Potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a ako je sastavljena po odredbi člana 54. ovog zakona, ima snagu i izvršnog javnobilježničkog akta.
Javni bilježnik može potvrditi privatnu ispravu kada utvrdi da nema smetnji iz čl. 58. i 59. ovog zakona.
Ako privatna isprava odgovara po svom obliku propisima javnobilježničke isprave i propisima člana 55. ovog zakona, ona će se potvrditi bez sastavljanja posebnog javnobilježničkog akta na taj način što će se na ispravu staviti posvjedočenja podatka iz člana 70. stav 1. tač. 1, 3. i 5. ovog zakona.
Ako privatna isprava po svom obliku i sadržaju ne odgovara zahtjevima iz stava 3. ovog člana, potvrda će se izvršiti sastavljanjem posebnog javnobilježničkog akta. Privatna se isprava u tom slučaju mora proširiti s javnobilježničkim aktom, i smatrat će se sastavnim dijelom i dopunom javnobilježničkog akta. U tom slučaju privatnu ispravu potpisuje i javni bilježnik i svjedoci.
- b)Utvrđivanje identiteta
Član 61.
Ako javni bilježnik ne poznaje stranke osobno i po imenu, njihov identitet utvrdit će osobnom iskaznicom ili pasošem, ili drugim osobnim dokumentom. Ako ni to nije moguće, njihov identitet mora posvjedočiti koji drugi javni bilježnik ili dva svjedoka.
U ispravi javni će bilježnik navesti da li poznaje stranke, odnosno na koji je način utvrdio njihov identitet, uz tačno navođenje imena, zanimanja i prebivališta svjedoka, datuma i broja isprave upotrebljene za utvrđivanje identiteta i organa vlasti koji je tu ispravu izdao.
Član 62.
Svjedoci moraju biti punoljetni, dostojni povjerenja i javnom bilježniku osobno i po imenu poznati.
Svjedok može biti i poslovni svjedok i osoba iz člana 65. stava 1. tačke 4. ovog zakona. Osobe za koje se zna da se uz nagradu bave posvjedočenjem istovjetnosti ne mogu biti svjedoci istovjetnosti.
Javni bilježnik će, u svakom slučaju, na prikladan način ispitati svjedoke o poznavanju osoba kod kojih se utvrđuje identitet, a tražit će i potpis osobe za koju se utvrđuje identitet, da bi provjerio da li se može vjerovati svjedocima.
- c)Pozvani svjedoci (Svjedoci akta)
Član 63.
Dva svjedoka su potrebna pri sastavljanju javnobilježničkog akta:
- 1.koji sadrži ugovor ili drugo raspolaganje za slučaj smrti,
- 2.kad jedan od svjedoka ne zna službeni jezik, osim ako javni bilježnik nije istodobno i zakleti sudski tumač,
- 3.kad je koji od svjedoka slijep, gluh, nijem ili gluhonijem,
- 4.kad je koji od svjedoka nepismen.
U ostalim slučajevima ovisit će o javnom bilježniku i strankama da li će pri sastavljanju javnobilježničkog akta biti pozvani svjedoci akta.
Umjesto dva svjedoka akta može se pozvati bilo koji drugi javni bilježnik.
Član 64.
Svjedoci akta moraju biti punoljetni i znati, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno (član 66. stav 3.), službeni jezik, s tim da jedan od svjedoka mora znati čitati i pisati.
Identitet svjedoka akta utvrđuje se na način predviđen u odredbama člana 61. ovog zakona.
Član 65.
Svjedoci akta ne mogu biti:
- 1.osobe koje ne mogu valjano svjedočiti uslijed svojih duševnih ili tjelesnih nedostataka,
- 2.osobe koje su zaposlene kod javnog bilježnika ili su u njegovoj službi,
- 3.osobe koje mogu imati kakvu korist od posla čije sklapanje posvjedočuju,
- 4.osobe koje su sa strankom ili s onim koji bi po javnobilježničkom aktu trebao dobiti kakvu korist, ili sa samim javnim bilježnikom, u odnosu zbog kojega se može tražiti izuzeće javnog bilježnika.
Član 66.
Ako zakonom nije drugačije određeno, svjedoci akta, ili drugi javni bilježnik moraju biti prisutni najkasnije kada javni bilježnik čita strankama javnobilježnički akt i kad ga oni potpisuju.
Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci akta mogu biti, ako što drugo nije za pojedine slučajeve određeno, isključeni za vrijeme čitanja javnobilježničkog akta, ali u tom slučaju sudionici moraju potpisati javnobilježnički akt u prisustvu svjedoka akta i izjaviti da su akt pročitali ili da im je bio pročitan i da odgovara njihovoj volji. Sve će se to naznačiti u javnobilježničkom aktu.
Ako je koji od svjedoka slijep, gluh ili nijem, svjedoci akta moraju biti prisutni kada stranke daju izjavu o raspoložbama koja će se unijeti u javnobilježnički akt, zatim prigodom čitanja cijelog akta strankama, ili kad ga oni sami čitaju te onda kada svjedoci izjavljuju svoj pristanak kad potpisuju javnobilježnički akt. To će se naznačiti u javnobilježničkom aktu.
Član 67.
Gluhi svjedok koji zna čitati mora sam pročitati akt i izričito izjaviti da ga je pročitao i da odgovara njegovoj volji.
Nijemi ili gluhonijemi svjedok koji zna čitati i pisati mora na javnobilježničkom aktu svojeručno napisati da ga je pročitao i da ga odobrava. Te izjave moraju se unijeti u javnobilježnički akt ispred potpisa.
U javnobilježničkom aktu mora biti naznačeno da se postupilo prema odredbama st. 1. i 2. ovog člana.
Član 68.
Ako gluhi svjedok ne zna čitati ili ako nijemi ili gluhonijemi svjedok ne zna čitati i pisati, mora se osim svjedoka akta pozvati i jedna osoba njegova povjerenja koja se s njime može znacima sporazumjeti. Ta osoba mora imati svojstva svjedoka akta i ne mora znati čitati i pisati. Ta osoba može biti u srodstvu s gluhom, nijemom ili gluhonijemom osobom, ako nije osobno zainteresirana u pravnom poslu koji je predmet javnobilježničkog akta.
Javni bilježnik se mora uvjeriti da li se osoba povjerenja zna putem znakova sporazumijeti s gluhom, nijemom ili gluhonijemom strankom i u javnobilježničkom aktu navesti da se u to uvjerio.
- d)Tumači (prevodioci)
Član 69.
Ako koja od stranaka ne zna službeni jezik, mora se, pored svjedoka akta iz stava 1. člana 63. ovog zakona pozvati i sudski tumač (prevodilac). U javnobilježničkom aktu će se naznačiti da se tako postupilo.
Tumač može biti i namještenik javnog bilježnika, ali mora imati sva druga svojstva svjedoka akta.
Tumač nije potreban ako javni bilježnik i oba svjedoka akta odnosno drugi javni bilježnik vladaju jezikom te stranke.
U slučaju iz stava 3. ovog člana svjedoci akta ne mogu se isključiti za vrijeme čitanja akta. U aktu će se naznačiti zašto nije pozvan tumač.
Kad je tumač potreban, javni će bilježnik nastojati da preko njega sazna pravu volju sudionika, i prema njoj na službenom jeziku sastaviti akt, koji će tumač prevesti sudionicima. Ako to stranka traži, prijevod akta na jezik stranke napisat će se i priložiti uz javnobilježnički akt.
- e)Sadržaj javnobilježničkog akta
Član 70.
Javnobilježnički akt mora sadržavati:
- 1.podatke o javnom bilježniku koji učestvuje u sastavljanju akta (prezime, ime, i sjedište),
- 2.podatke (prezime, ime, zanimanje i adresu) o strankama, te eventualnim svjedocima i tumačima (prevodiocima),
- 3.način na koji je utvrđen identitet osoba pod tačkom 2. stava 1. ovog člana,
- 4.tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoći i priloga,
- 5.napomenu da je javnobilježnički akt strankama pročitan ili da je postupljeno po odredbama člana 67. stav 2, člana 68. stav 1. i člana 69. ovog zakona,
- 6.dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili sudionici zahtijevaju, i sat kada je isprava sastavljena,
- 7.potpis osoba pod tač. 1. i 2. stav 1. ovog člana i pečat javnog bilježnika koji je sastavio javnobilježnički akt.
Ako je javnobilježnički akt kasnije nadopunjen, ispravljen ili preinačen drugim javnobilježničkim aktom, to će se zabilježiti na izvorniku javnobilježničkog akta, odnosno, ako je izvornik izdan, na njegovom ovjerenom prijepisu koji čuva javni bilježnik.
- f)Posljedice povrede pravila o sastavljanju javnobilježničkog akta
Član 71.
Javnobilježnički akt pri čijem sastavljanju nisu poštivani zahtjevi iz odredaba člana 60. , člana 61. stava 1. , člana 62. stava 1. , člana 63. stava 1. , člana 64. stava 1. u pogledu poznavanja službenog jezika, čl. 65. do 69. i člana 70. stava 1. tač. 5. , 6. i 7. ovog zakona, nema snagu javne isprave.
- g)Punomoći i prilozi
Član 72.
Stranke mogu javnobilježničkom aktu priložiti punomoći i druge priloge u izvorniku ili prijepisu, ali ako ih izdavalac nije potvrdio u javnobilježničkom aktu, samim prilaganjem ne mogu dobiti veću vjerodostojnost nego što su je ranije imali.
Priloge koje stranke nisu potpisale i koji nisu javne isprave moraju potpisati stranke, eventualni svjedoci akta ili drugi javni bilježnik.
- h)Izvršnost javnobilježničkog akta
Član 73.
Javnobilježnički akt je izvršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obaveza na radnju o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na osnovu toga akta može radi ostvarenja dužne radnje, nakon dospjelosti obaveze, neposredno provesti prisilno izvršenje.
Na osnovu javnobilježničkog akta koji sadrži obavezu da se osnuje, prenese, ograniči ili ukine koje zemljišno-knjižno pravo može se neposredno provesti upis u zemljišne knjige ako je obveznik izričito na to pristao u tom aktu.
Na osnovu javnobilježničkog akta, kojim je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može se neposredno tražiti izvršenje na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao.
Ako obaveza ovisi o uvjetu ili roku koji nije određen kalendarski, za izvršnost javnobilježničkog akta je potrebno da se javnom ispravom ili, ako to nije moguće pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku dokaže da je nastupio uvjet ili da je protekao rok.
Ako je javnobilježnički akt iz st. 1. , 2. i 3. ovog člana sastavljen na osnovu punomoći ili ovlaštenja, moraju punomoć ili ovlaštenje koji nisu javne isprave biti sudski ili javnobilježnički ovjereni i priloženi u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu.
Isto djelovanje kao i isprava iz stava 1. ovog člana ima i privatna isprava takvog sadržaja na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis dužnika. Ako privatna isprava ne sadrži izjavu o pristanku dužnika da se neposredno na temelju nje može tražiti prisilno izvršenje, takvu izjavu može u privatnu ispravu, uz pristanak stranaka, unijeti javni bilježnik prigodom ovjere potpisa dužnika.
U slučajevima iz st. 1. , 3. i 6. ovog člana, javni će bilježnik, na zahjtev stranke, sam sastaviti na ispravu potvrdu o njenoj izvršnosti.
Član 74.
Izvršnost javnobilježničkog akta može se pobijati po odredbama Zakona o izvršnom postupku.
Sud će odgoditi izvršenje i kad utvrdi da pri sastavljanju ili otpravljanju javnobilježničkog akta nisu poštovani uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi taj akt dobio snagu javne isprave ili postao izvršan.
3. Sastavljanje javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima
Član 75.
Djelovanje, oblik i način sastavljanja javnobilježničkih akata o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima uredit će se zakonom kojim se uređuju nasljednopravni odnosi.
4. Posvjedočenje (potvrđivanje) činjenica i izjava
(javno bilježničke potvrde)
- a)Djelovanje javnobilježničkog posvjedočenja
Član 76.
Javni bilježnik izdaje javno bilježničke potvrde o pitanjima koja su uređena odredbama čl. 77. do 95. ovog zakona. Te potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave samo ako nisu suprotne navedenim zakonskim odredbama.
- b)Ovjera prijepisa
Član 77.
Javni bilježnik potvrdit će da se prijepis isprave slaže s izvornikom ako razumije jezik na kome je isprava napisana.
Prijepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi. Ako su u ispravi neka mjesta preinačena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri će se navesti i je li isprava poderana, oštećena, ili po vanjskom obliku očito sumnjiva.
Javni bilježnik mora tačno usporediti prijepis s ispravom i ako utvrdi da se slaže, potvrdit će to na samom prijepisu, a uz to će navesti da je to prijepis isprave koju je stranka označila kao izvornik, ili da je to prijepis ovjerenog ili običnog prijepisa isprave, da li je i kako taksiran, da li je pisan rukom ili strojem ili kojim drugim mehaničkim ili kemijskim sredstvom, olovkom ili perom, i gdje se, po njegovu znanju ili po tvrđenju stranke, nalazi izvornik, a ako ga je donijela stranka, ime i stan te stranke.
Ako se na ispravi nalazi kakva primjedba ili klauzula i ona će se unijeti u prijepis.
Kad se ovjerava prijepis jednog dijela isprave ili izvod iz koje isprave, iz prijepisa se mora jasno razabrati koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.
Ovjere prijepisa unose se u poseban javnobilježnički upisnik.
S prijepisom je po ovom zakonu izjednačena fotokopija isprave.
Član 78.
Pri ovjeri izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga javni bilježnik će uporediti izvod s odnosnim stavkama izvorne knjige i napisati će na izvodu klauzulu ovjere s primjedbom da se izvod potpuno slaže s odgovarajućim stavkama izvorne knjige. U izvodu će se naznačiti datum pregleda trgovačke odnosno poslovne knjige.
Ovjere izvoda iz stava 1. ovog člana zabilježit će se u poseban javnobilježnički upisnik.
- c)Ovjera prijevoda
Član 79.
Javni bilježnik, ovjerit će tačnost prijevoda koji je on sam načinio ili koji je on savjesno ispitao i za koji je utvrdio da je ispravan.
Svoju ovjeru javni bilježnik stavit će na prijevod koji će, u pravilu, napisati na samoj izvornoj ispravi ili će u vezi ove ovjere postupiti u skladu s propisom iz člana 55. ovog zakona.
Ovjere prijevoda zabilježit će se u poseban javnobilježnički upisnik.
- d)Ovjera potpisa (legalizacija)
Član 80.
Javni bilježnik može potvrditi da je stranka u njegovoj prisutnosti svojeručno potpisala pismeno, ili svoj potpis na njega stavila, ili da je potpis, koji je već na pismenu, pred njim priznala kao svoj.
Identitet stranke mora se utvrditi u skladu s odredbama čl. 61. i 62. ovog zakona.
Ovjera, s pozivom na broj zapisnika ili upisnika o ovjerama i potvrdama, stavit će se na izvornom pismenu uz naznaku na koji je način utvrđen identitet i dodatak da je potpis istinit, i uz datum, potpis i službeni pečat javnog bilježnika.
Pri ovjeri potpisa javni bilježnik se treba upoznati sa sadržajem pismena samo ukoliko je to potrebno za popunjavanje rubrika upisnika o ovjerama i potvrdama. Javni bilježnik nije odgovoran za sadržaj pismena niti je dužan ispitivati da li su svjedoci ovlašteni na dotični posao.
Javni bilježnik može ovjeriti i potpis na pismenu koje nije sastavljeno na službenom jeziku.
Ako je svjedok slijep ili ako ne zna čitati, javni bilježnik će mu pročitati pismeno prije nego što ovjeri potpis. Ako javni bilježnik ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno će pročitati sudski tumač, što će se navesti u ovjeri.
Ako se ovjerava potpis osobe kao zastupnika pravne osobe ili organa, javni bilježnik može u ovjeri potvrditi da se ta osoba potpisala za pravnu osobu ili organ samo ako je javni bilježnik prethodno utvrdio da je ta osoba ovlaštena to učiniti.
- e)Potvrda o vremenu kad je isprava predočena
Član 81.
Vrijeme kad je isprava javnom bilježniku ili u njegovoj prisutnosti kojoj drugoj osobi predočena, potvrdit će se na samoj ispravi uz tačnu naznaku dana, mjeseca, godine, a, ako to stranka zahjteva, i sata.
Ako to stranka zahtjeva, mora se utvrditi i identitet osobe koja je pismeno predočila i osobe kojoj je ono predočeno. U potvrdi će se naznačiti na koji je način utvrđen identitet tih osoba.
Član 82.
Javni bilježnik može potvrditi da je neko "iv ako ga osobno i po imenu poznaje ili ako je njegov identitet utvrdio na način određen odredbama čl. 61. i 62. ovog zakona.
U izvorniku isprave, koji će se stranci izdati, potvrdit će se da je ta osoba bila pred javnim bilježnikom, uz naznaku dana, mjeseca i godine, a na zahtjev stranke, i sata kad se to dogodilo, i kako je utvrđen njen identitet.
- f)Potvrda o ovlaštenju za zastupanje
Član 83.
Javni bilježnik je ovlašten izdati potvrdu o ovlaštenju za zastupanje ako to ovlaštenje proizilazi iz trgovačkog ili sličnog registra. Takva potvrda ima istu dokaznu snagu kao i potvrda registarskog suda.
Javni bilježnik će potvrdu iz stava 1. ovog člana izdati samo ako je prethodno obavio uvid u registar ili ovjereni izvod iz registra. U potvrdi će se naznačiti dan uvida u registar odnosno dan izdavanja izvoda iz registra.
- g)Potvrde o drugim činjenicama iz registra
Član 84.
Javni bilježnik može izdati potvrdu o postojanju ili sjedištu neke pravne osobe, o statusnim promjenama ili drugim pravno važnim činjenicama ako one proizilaze iz kojeg javnog registra.
U slučaju iz stava 1. ovog člana, javni bilježnik je dužan postupati na način koji je propisan odredbama čl. 77. do 83. ovog zakona.
- h)Upisnik o ovjerama i potvrdama
Član 85.
O službenim radnjama po odredbama čl. 76. do 84. ovog zakona, neće se, u pravilu, sačiniti posebni zapisnici, već će se o tome i o izdatim ovjerama i potvrdama voditi poseban upisnik. Stranke i svjedoci moraju potpisati ono što je upisano u upisnik.
Ako je to potrebno, može se o službenim radnjama iz stava 1. ovog člana napisati i poseban zapisnik koji će potpisati stranke i svjedoci, što će se naznačiti u upisniku.
- i)Saopćenje izjava
Član 86.
Javni bilježnik može izdati potvrdu o učinjenoj opomeni, otkazu, ponudi i drugim izjavama koje jedna stranka daje na znanje drugoj da bi time postigla kakvo pravno djelovanje. Sa saopćenjem može se spojiti i preduzimanje pravne radnje koju javni bilježnik po nalogu jedne stranke treba izvršiti prema drugoj, npr. ponudu plaćanja, predaje ili preuzimanja kakve isprave ili drugih stvari.
Javni bilježnik će o zahtjevu stranke sastaviti zapisnik i u njemu će doslovno navesti izjavu koju treba priopćiti, zatim predmet, vrstu, mjesto i vrijeme pravne radnje koju tom prigodom treba obaviti. Zapisnik mora potpisati i stranka.
Sa zapisnikom iz stava 2. ovog člana, javni bilježnik će se uputiti na naznačeno mjesto protivnoj stranci, kojoj će priopćiti što mu je naloženo i preduzet će odnosnu pravnu radnju. Javni će bilježnik to potvrditi u nastavku zapisnika.
Odgovor protivne stranke unijet će se u zapisnik samo ako ona to zatraži ili dopusti. U tom slučaju protivna je stranka dužna potpisati zapisnik.