PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Zakon o fondacijama i zakladama
ZAKON
O FONDACIJAMA I ZAKLADAMA
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuju se: osnivanje, djelatnost, upravljanje, ustrojstvo i prestanak fondacija i zaklada od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i njene organe, odnosno za Bosnu i Hercegovinu, te nadzor nad radom tih fondacija i zaklada.
Član 2.
U smislu ovog zakona, fondacija je imovina namijenjena da u određenom vremenskom razdoblju služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe od značaja za Federaciju, odnosno za Bosnu i Hercegovinu.
Općekorisna svrha u smislu ovog zakona smatra se takva svrha čijim ispunjavanjem se postiže općenito unapređenje kulturne, prosvjetne, znanstvene, duhovne, sportske, zdravstvene, ekološke ili druge društvene djelatnosti, kao i organiziranje radova i drugih aktivnosti u oblasti privrednog razvoja, obnove i rekonstrukcije Federacije.
Dobrotvorna svrha u smislu ovog zakona je takva svrha čijim se ispunjenjem pruža potpora osobama kojima je potrebna pomoć.
Član 3.
U smislu ovog zakona, zaklada je imovina namijenjena da sama, ili prihodima koje ostvaruje ta imovina, trajno služi ostvarivanje neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe.
Općekorisna svrha zaklade postiže se sukladno odredbi stava 2. člana 2. ovog zakona.
Svrha zaklade je općekorisna, odnosno dobrotvorna iako se tiče samo osoba koje pripadaju određenom staležu, pozivu, nacionalnoj, jezičkoj, kulturnoj, znanstvenoj i vjerskoj grupi ili slično, određenom krugu osoba, odnosno osoba koje žive na određenom području ili su obuhvaćene djelatnošću udruženja, ustanove ili drugog pravnog lica.
Član 4.
Fondacija i zaklada su pravna lica.
Član 5.
Pitanja koja se odnose na osnivanje, djelatnost, upravljanje, ustrojstvo i prestanak fondacija i zaklada od značaja za kanton-županiju i njegove organe, uređuju se zakonom kantona-županije.
II - OSNIVANJE, DJELATNOST, UPRAVLJANJE I USTROJSTVO FONDACIJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU I NJENE ORGANE
1. Osnivanje i sjedište fondacije
Član 6.
Fondaciju osniva Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada), na prijedlog federalnog ministra u čiju oblast spadaju poslovi fondacije koja se osniva.
Uz saglasnost Vlade, fondaciju mogu osnovati domaća i strana pravna i fizička lica.
Davanje suglasnosti Vlada ne može odbiti ako su ispunjeni uvjeti predviđeni ovim zakonom.
Fondacija ima administrativnu, tehničku i finansijsku samostalnost.
Sjedište fondacije mora biti na teritoriji Federacije.
2. Djelatnost fondacije
Član 7.
Djelatnost fondacije može biti: osiguravanje zapošljavanja nezaposlenih osoba putem savjetovanja i nalaženja posla; prekvalifikacija, izvođenje javnih radova, projekata i programa obnove i rekonstrukcije; informiranje, obuka osoblja, transfer tehnologija i savjetodavni rad vezan za glavne aktivnosti fondacije, te druge aktivnosti sukladno posebnim projektima i programima u svim privrednim i društvenim djelatnostima značajnim za obnovu i rekonstrukciju na teritoriji Federacije.
3. Prihodi fondacije
Član 8.
Prihodi fondacije sastoje se od sredstava dobivenih iz multilateralnih ili bilateralnih programa pomoći, ulaganja koja osiguravaju Bosna i Hercegovina i Federacija, domaće i inozemne donacije i ostali izvori finansiranja.
4. Statut fondacije
Član 9.
Fondacija ima statut.
Statut fondacije sadrži naročito:
- 1.ime i sjedište fondacije,
- 2.podatke o osnivanju i osnovnoj imovini i svrsi fondacije,
- 3.način upotrebe njenih prihoda,
- 4.odredbe o organima upravljanja fondacije, postupak za njihovo postavljenje i razrješenje, kao i odgovornost za rad njihovih članova,
- 5.odredbe o nadležnostima organa fondacije i njihovom radu,
- 6.odredbe o podnošenju izvješća o radu i finansijskom poslovanju fondacije,
- 7.odredbe o prenamjeni preostale imovine u slučaju prestanka fondacije,
- 8.odredbe o donošenju akata i njihovom objavljivanju i druge odredbe od značaja za organizaciju i način rada fondacije.
Statut mora biti u skladu sa ovim zakonom i propisima Vlade.
Suglasnost na statut fondacije daje Vlada, kada je Vlada njen osnivač.
Član 10.
Organi fondacije su odbor povjerenika i izvršni odbor.
Odbor povjerenika je organ upravljanja i sastoji se od predsjednika i određenog broja članova.
Kada je osnivač fondacije Vlada, predsjednika i članove odbora povjerenika imenuje Vlada.
Kada je osnivač fizičko ili pravno lice iz člana 6. stav 2, odbor povjerenika imenuje osnivač.
Predsjednik odbora povjerenika je federalni ministar ili njegov zamjenik, ili osoba koju odrede ministar ili njegov zamjenik.
Članovi odbora povjerenika su predstavnici federalnih ministarstava i drugih institucija koje odredi Vlada, na prijedlog nadležnog federalnog ministra, u fondacijama koje osniva Vlada.
Član 11.
Odbor povjerenika vrši naročito slijedeće poslove: donosi statut i planove poslovanja, utvrđuje poslovnu politiku, strategiju i program razvoja, odlučuje o raspodjeli i upotrebi sredstava, donosi godišnji obračun prihoda i vrši druge poslove utvrđene statutom fondacije.
Član 12.
Izvršni odbor je izvršni organ fondacije, koji sačinjavaju osobe koje odredi Vlada, na prijedlog nadležnog federalnog ministra, kada je osnivač Vlada.
U slučajevima iz člana 10. stav 4. izvršni odbor imenuje odbor povjerenika.
Sastav, nadležnost, mandat, način odlučivanja, odgovornost i druga pitanja od značaja za rad izvršnog odbora uređuju se statutom, u skladu sa ovim zakonom.
6. Registracija fondacije
Član 13.
Fondacija se upisuje u Registar.
Registar svih fondacija koje se osnivaju po ovome zakonu vodi Federalno ministarstvo pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo pravde).
Fondacija počinje sa radom danom upisa u registar iz stava 2. ovog člana.
Federalni ministar pravde propisat će sadržaj i način vođenja registra iz stava 2. ovoga člana.
7. Prestanak fondacije
Član 14.
Fondacija prestaje sa radom kada prestane svrha njenog osnivanja, o čemu odlučuje Vlada, odnosno osnivač fondacije, a na prijedlog federalnog ministra u čijoj su nadležnosti poslovi fondacije, odnosno na prijedlog tijela kojeg statutom odredi osnivač fondacije.
8. Nadzor nad radom fondacije
Član 15.
Nadzor nad radom fondacije vrše federalno ministarstvo u čijem su djelokrugu poslovi iz nadležnosti fondacije i Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija, svako u pitanjima iz svoje nadležnosti.
Član 16.
Fondacija podnosi Vladi godišnje izvješće o radu fondacije.
III - OSNIVANJE, DJELOVANJE I UPRAVLJANJE ZAKLADOM OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU I NJENE ORGANE
1. Osnivanje zaklade
Član 17.
Zakladu može osnovati fizičko ili pravno lice iz Bosne i Hercegovine, ili strano fizičko ili pravno lice (u daljem tekstu: zakladnik).
Zakladnik koji namjerava osnovati zakladu u korist Federacije ili njenih organa ili drugih federalnih institucija donosi akt o osnivanju zaklade.
Član 18.
Ako zakladu osniva jedan zakladnik, zaklada se osniva izjavom o osnivanju zaklade (odluka, izjava, posljednje volje i sl.). Ako zakladu osniva zajednički više osoba, akt o osnivanju donosi se u obliku ugovora.
Akt o osnivanju zaklade mora sadržavati:
- 1.očitovanje volje zakladnika da se određena imovina trajno namjenjuje za osnivanje zaklade,
- 2.podatke kojima se tačno određuje imovina namijenjena zakladnoj svrsi (osnovna imovina), s procjenom sudskog vještaka o njenoj vrijednosti i predvidivim prihodima koje bi ona mogla davati,
- 3.određenje općekorisne ili dobrotvorne svrhe zaklade.
Akt o osnivanju zaklade mora biti sastavljen u pismenom obliku, a može sadržavati i odredbu o upravniku zaklade, kao i druge odredbe koje mora sadržavati statut zaklade.
Ako se zaklada osniva za života zakladnika, potpis zakladnika na takvoj izjavi mora biti ovjeren sudski ili od drugog nadležnog organa.
Ako se zaklada osniva za slučaj smrti zakladnika, izjava o njenom osnivanju mora biti u obliku izjave posljednje volje (oporuke, legata).
Član 19.
Osnivanje zaklade dopušteno je:
- 1.ako je akt o osnivanju zaklade donesen sukladno odredbama člana 18. ovog zakona;
- 2.ako je svrha zaklade općekorisna ili dobrotvorna, te
- 3.ako je imovina zaklade dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade.
Imovina zaklade nije dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade ako bi njezini predvidivi prihodi trajno ili za dulje vrijeme omogućavali samo očuvanje te imovine, osobito nekretnina, a ne i ostvarenje neposredne svrhe zaklade.
Osnivanje zaklade nije dopušteno:
- 1.ako je svrha zaklade nemoguća, ili je pravno ili moralno nedopustiva,
- 2.ako za osnivanje zaklade ne postoji razborit razlog ili kad svrha zaklade očito ne bi bila ozbiljna.
Član 20.
Zakladnik može opozvati akt o osnivanju zaklade sve do trenutka dok mu ne bode dostavljeno rješenje kojim se dopušta osnivanje zaklade.
Nasljednici zakladnika mogu pobijati njegovu izjavu posljednje volje o osnivanju zaklade po pravilima o pobijanju oporuke. Izjavu o pobijanju nasljednici mogu dati najkasnije prilikom davanja svoje nasljedničke izjave, odosno odmah nakon što su saznali za izjavu posljednje volje zakladnika o osnivanju zaklade.
Ako je akt o osnivanju donijelo više osoba, pojedini zakladnik može taj akt pobijati tužbom iz razloga koji ga čine pobijajućim po općim pravilima obaveznog prava. Tužba se može podnijeti sudu do predaje akta o osnivanju zaklade Ministarstvu pravde.
Ako je akt o osnivanju zaklade pravovremeno opozvan, odnosno ako je pravovremeno pokrenut postupak za njegovo pobijanje, Ministarstvo pravde ne može donijeti rješenje kojim se dopušta osnivanje zaklade do okončanja toga postupka. Ako tužba za pobijanje akta o osnivanju bude pravomoćno odbijena, Ministarstvo pravde će donijeti rješenje o dopuštenju osnivanja zaklade.
Akt o osnivanju zaklade mogu pobijati i vjerovnici zakladnika po općim zakonskim propisima o pobijanju pravnih radnji. Pokretanje parnice za pobijanje ne sprečava osnivanje zaklade.
Radi zaštite prava zaklade, odnosno drugih suosnivača, sud može tokom parnice, po službenoj dužnosti ili na zahtjev Ministarstva pravde ili drugih suosnivača, odrediti privremene mjere osiguranja.
Član 21.
Ako je izjava o osnivanju zaklade data oporučno, ostavinski sud će o toj izjavi obavijestiti Ministarstvo pravde, koje će, ako ocijeni da su ispunjene pretpostavke za osnivanje zaklade, donijeti rješenje o davanju odobrenja za osnivanje zaklade na temelju oporuke. Ako Ministarstvo pravde odbije dati takvo dopuštenje, smatrat će se da zaklada nije ni osnovana.
Član 22.
Poslove u vezi s osnivanjem i druge poslove od značaja za rad zaklade, određene ovim zakonom, obavlja Ministarstvo pravde.
Član 23.
Rješenje o davanju odobrenja za osnivanje zaklade donosi se na osnovu pismenog zahtjeva zakladnika.
Ako je zakladnik pravna ili fizička osoba koja je u vrijeme osnivanja zaklade živa, akt o osnivanju zaklade, uz zahtjev za njezino osnivanje, podnosi se Ministarstvu pravde. Zahtjev za osnivanje zaklade podnosi se u dva primjerka na posebnom obrascu. Podnositelj zahtjeva je dužan uz zahtjev priložiti dokaze iz člana 18. ovog zakona potrebne za osnivanje zaklade.
Prilozi se podnose u izvorniku, prepisu ili presliku. Ako se podnesu u prepisu ili presliku koji nije ovjeren, službena osoba će utvrditi da li su prepis ili preslik vjerni izvorniku.
Obrazac zahtjeva i priloge koje treba priložiti zahtjevu iz stava 2. ovog člana propisuje federalni ministar pravde.
Član 24.
Ministarstvo pravde je dužno donijeti rješenje o davanju odobrenja za osnivanje zaklade u roku od 60 dana od dana predaje urednog zahtjeva za osnivanje zaklade.
Rješenje iz stava 1. ovog člana sadrži: ime i sjedište zaklade, svrhu zaklade s naznakom kruga osoba prema kojima se svrha zaklade ostvaruje, ime i prezime osobe, odnosno naziv zakladnog tijela ovlaštenog za zastupanje zaklade, te druge podatke predviđene odredbama ovog zakona, kao i odredbu da zaklada ne može sklapati pravne poslove dok Ministarstvo pravde ne da suglasnost na njezin statut.
Nakon što rješenje o davanju odobrenja za osnivanje zaklade postane pravomoćno, Ministarstvo pravde će po službenoj dužnosti izvršiti upis zaklade u zakladni upisnik.
Protiv rješenja kojim se ne dopušta osnivanje zaklade zakladnik, odnosno privremeni upravnik zaklade, može pokrenuti spor pred Vrhovnim sudom Federacije.
Član 25.
Po prijemu zahtjeva za osnivanje zaklade Ministarstvo pravde će bez odgode odrediti osobu koja će se starati o imovini nad kojom se zaklada osniva, do okončanja postupka.
Osobu iz stava 1. ovog člana odredit će Ministarstvo pravde ukoliko zakladnik sam ne odredi tu osobu.
Privremeni upravnik može biti osoba koja je određena za upravnika u aktu o osnivanju zaklade, a ako u tom aktu nema odredbe o upravniku, privremenog upravnika postavit će Ministarstvo pravde.
2. Ime zaklade
Član 26.
Ime zaklade određuje zakladnik u aktu o osnivanju.
Ime zaklade treba biti takvo da se jasno razlikuje od imena drugih već registriranih zaklada. U imenu zaklade treba biti navedena riječ "zaklada", ili druga odgovarajuća riječ (npr. "vakuf").
Ime zaklade može sadržavati i ime određenog fizičkog ili pravnog lica, te naznaku svrhe zaklade.
Ako zakladnik nije odredio ime zaklade, ime zaklade odredit će Ministarstvo pravde.
Ako fizičko ili pravno lice čije je ime sadržno u imenu zaklade nije zakladnik, njegovo ime može se unijeti u ime zaklade samo uz pristanak tog lica ili njegovih nasljednika. Pristanak se daje pisanom ovjerenom izjavom.
3. Sjedište zaklade
Član 27.
Sjedište zaklade mora biti u Federaciji. Kao sjedište zaklade uzima se mjesto određeno u aktu o osnivanju.
U sjedištu zaklade je i sjedište njezinih tijela upravljanja.
4. Imovina zaklade
Član 28.
Osnovnu imovinu zaklade čini imovina koju je zakladnik namijenio zakladi u aktu o osnivanju a čija se vrijednost ostvarivanjem zakladne svrhe ne smije umanjivati ili gubiti. Ta imovina postaje imovinom zaklade upisom zaklade u zakladni upisnik. Ministarstvo pravde može, izravno ili putem privremenog upravnika, i prije upisa zaklade u zakladni upisnik poduzimati pred nadležnim tijelima radnje radi zaštite osnovne imovine.
Imovinu zaklade čini i imovina koju je zaklada stekla ekonomskim iskorištavanjem svoje imovine (npr. zakupnina, najamnina, dobit, kamate, dividende, prihodi od autorskih prava, patenata, licenci i sl.; prihodi od poljoprivrednog, šumskog i drugog zemljišta), prilozima, donacijama i sl. Radi stjecanja imovine, zaklada može organizirati određene aktivnosti (dobrotvorne priredbe, prigodnu lutriju, izradu i prodaju prigodnih tiskovina, amblema, znački i sl.).
Imovina zaklade može se nalaziti u inozemstvu.
Novčana sredstva koja čine dio imovine zaklade moraju se unijeti u Federaciju i položiti na račun zaklade.
Imovina zaklade može se koristiti samo za ostvarivanje svrhe zbog koje je zaklada osnovana.
Nepokretna imovina, unijeta u zakladu kao njezina glavnica ili kupljena od kamata radi ostvarivanja svrhe zaklade i uvećanja njezine finansijske podloge, ne smije se otuđiti (prodati, zamijeniti) na štetu već ostvarne finansijske podloge i svrhe glavnice.
Član 29.
Federacija može biti osnivač ili suosnivač zaklade samo na temelju posebnog federalnog zakona.
5. Statut zaklade
Član 30.
Statut zaklade mora osobito sadržavati:
- 1.ime i sjedište zaklade,
- 2.podatke o osnivanju i osnovnoj imovini zaklade,
- 3.odredbe o svrsi zaklade, upotrebi njezinih prihoda, odnosno o krugu osoba koje se zakladom potpomažu, te o načinu na koji se odobrava potpora,
- 4.odredbe o tijelu upravljanja i zastupanja zakladom, te odredbe o postupku za njegovo postavljenje i razrješenje, kao i odgovornost za rad članova tog tijela,
- 5.odredbe o ovlastima tijela upravljanja i zastupanja zakladom, o zakladnom vijeću, kao i o njihovom pravu na nagradu za posao koji obavljaju, te na naknadu troškova,
- 6.odredbe o podnošenju izvješća o radu i o polaganju računa Ministarstvu pravde i Federalnom ministarstvu finansija - Federalnom ministarstvu financija o imovinskom i finansijskom stanju zaklade,
- 7.odredbe o pravnim poslovima za čije je obavljanje potrebna suglasnost, odnosno naknadno odobrenje Ministarstva pravde,
- 8.odredbe o prenamjeni preostale imovine u slučaju prestanka zaklade,
- 9.druge odredbe, sukladno aktu o osnivanju, koje su potrebne za uspješno uređenje i djelovanje zaklade.
Na statut zaklade suglasnost daje Ministarstvo pravde.
Upravnik zaklade dužan je u roku od 30 dana od postavljenja za upravnika podnijeti statut zaklade Ministarstvu pravde na suglasnost.
6. Upravljanje zakladom
a) Upravnik zaklade
Član 31.
Ako zakladnik nije odredio upravnika, njega će odrediti Ministarstvo pravde svojim rješenjem, vodeći pri tome računa o motivima i interesima osnivanja zaklade.
Član 32.
Upravnik zaklade je osobito dužan:
- 1.preuzeti, odnosno prikupiti zakladnu imovinu, te upravljati i zastupati zakladu, ako poduzimanje određenih radnji ili pravnih poslova u vezi sa zakladom nije ovim zakonom ostavljeno Ministarstvu pravde,
- 2.predložiti statut zaklade, te
- 3.predložiti Ministarstvu pravde osobe za prvo postavljanje tijela upravljanja i zastupanja zaklade koja su predviđena statutom zaklade.
b) Tijelo upravljanja zakladom
Član 33.
Tijelo upravljanja zakladom i njegove članove postavit će prvi put Ministarstvo pravde između osoba koje je predložio upravnik zaklade, uz suglasnost zakladnika.
Osobe predložene za članove tijela upravljanja zakladom moraju dati svoju prethodnu pismenu ovjerenu suglasnost, biti poslovno sposobne i dostojne povjerenja s obzirom na svoju stručnost, prethodni rad i vladanje, te ne mogu pripadati osobama kojima su namijenjene koristi zaklade, niti mogu biti službenici Ministarstva pravde i članovi zakladnog vijeća.
Danom pravomoćnosti odluke o postavljenju tijela upravljanja zakladom prestaju ovlaštenja upravnika zaklade, a upravljanje i zastupanje zakladom preuzima postavljeno tijelo upravljanja zakladom.
O preuzimanju upravljanja zakladom između upravnika i novopostavljenog tijela upravljanja zakladom sastavit će se poseban zapisnik i početni zakladni bilans, na temelju izvješća upravnika i obavljene revizije od ovlaštenih osoba. Razrješnicu upravniku zaklade daje Ministarstvo pravde.
c) Zakladno vijeće
Član 34.
Zakladno vijeće je najviše stručno i savjetodavno tijelo koje:
- 1.raspravlja o stanju zaklade i utvrđuje prijedloge i smjernice s tim u vezi,
- 2.raspravlja i daje prijedloge i mišljenja o pitanjima koja nadležni federalni ministri iznose pred zakladno vijeće,
- 3.daje mišljenje i prijedloge o propisima koji se donose radi provedbe ovog zakona, kao i o drugim propisima kojima se uređuju pitanja zaklada, te
- 4.odlučuje o drugim pitanjima predviđenim ovim zakonom i statutom zaklade.
Član 35.
Zakladno vijeće ima predsjednika i određeni broj članova, koji se imenuju iz redova stručnjaka za određena područja u kojima se osniva zaklada, te istaknutih javnih djelatnika i dobrotvora.
Predsjednika i članove zakladnog vijeća imenuje Vlada na prijedlog nadležnog federalnog ministra. Aktom o imenovanju određuje se i broj članova zakladnog vijeća.
Mandat članova zakladnog vijeća je četiri godine.
7. Prestanak zaklade
Član 36.
Zaklada prestaje:
- 1.ako izgubi imovinu,
- 2.ako njena imovina prestane biti dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade, a nema uvjeta za pretvorbu zaklade u fondaciju, ali se svrha zaklade može postići njenim prestankom i prijenosom zakladne imovine u neku drugu zakladu, koja služi istoj ili sličnoj svrsi, te
- 3.ako svrha zaklade prestane biti općekorisna ili dobrotvorna ili je njezino ostvarivanje postalo nemoguće, ili pravno ili moralno nedopušteno.
Član 37.
O prestanku zaklade odlučuje rješenjem Ministarstvo pravde na prijedlog tijela upravljanja zakladom ili po službenoj dužnosti. U postupku prestanka zaklade stranke su zakladnik odnosno njegovi nasljednici i zastupnik zaklade.
U rješenju o prestanku zaklade Ministarstvo pravde će postaviti zakladi povjerenika, koji će odmah preuzeti upravljanje i zastupanje zakladom.
Član 38.
Povjerenik zaklade ovlašten je da izvrši primopredaju zakladne imovine, knjiga i drugih isprava od dotadašnjih tijela zaklade, o čemu će sastaviti posebne zapisnike. Ako dotadašnja tijela zaklade odbiju sudjelovati u primopredaji, odnosno ne odazovu se pozivu povjerenika, povjerenik će sam sastaviti zapisnike o preuzimanju zakladne imovine i arhiva. Primjerak zapisnika o primopredaji, odnosno preuzimanju zakladne imovine dostavit će se Ministarstvu pravde.
Ministarstvo pravde će, na prijedlog povjerenika ili po službenoj dužnosti, odlučiti treba li protiv članova dotadašnjih tijela zaklade pokrenuti određeni sudski ili drugi postupak.
Član 39.
U rješenju o prestanku zaklade određuje se na koga će se prenijeti preostala zakladna imovina.
Zakladna imovina će se prenijeti, uz njihovu prethodnu pisanu suglasnost, fizičkim ili pravnim licima kojima ona treba pripasti prema aktu o osnivanju zaklade ili njezinom statutu, u slučaju prestanka zaklade, ili, ako to nije moguće, nekoj drugoj zakladi sa sličnom zakladnom svrhom. Ako ni to nije moguće, zakladna imovina će se namijeniti nekoj općekorisnoj ili dobrotvornoj svrsi koja je najbliža volji utemeljivača zaklade što je prestala.
U slučaju kada se zakladna imovina prenosi drugoj zakladi sa sličnom svrhom Ministarstvo pravde će rješenjem o prijenosu imovine odrediti način na koji će se ime osnivača zaklade sačuvati od zaborava.
Prestankom zaklade njena preostala imovina postaje imovina osobe koja je rješenjem o prestanku zaklade određena za preuzimača te imovine.
Rješenje o prestanku zaklade s izvatkom iz zakladnog upisnika o brisanju zaklade može biti valjana osnova za upis promjene vlasnika u zemljišnim knjigama.
Protiv rješenja o prestanku zaklade mjerodavno tijelo za zastupanje zaklade može pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Federacije.
8. Zakladni upisnik
Član 40.
Zaklada se upisuje u zakladni upisnik.
Zakladni upisnik vodi Ministarstvo pravde.
Sadržaj i način vođenja zakladnog upisnika propisuje federalni ministar pravde.
Zakladni upisnik i spisi čuvaju se trajno.
IV - PRETVORBA ZAKLADE U FONDACIJU
Član 41.
Zaklada će se pretvoriti u fondaciju kada njezini prihodi više nisu dostatni za trajno ispunjavanje svrhe zaklade, čak i prema izmijenjenom statutu, ali je upotrebom osnovne imovine zaklade predvidivo moguće ispunjavanje njezine svrhe za najmanje još deset godina, ukoliko se utemeljivač zaklade ne opredijeli za neko drugo rješenje.
Pretvorba zaklade u fondaciju obavlja se promjenom statuta zaklade, što se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".
O pretvorbi zaklade u fondaciju odlučuje Vlada na prijedlog nadležnog federalnog ministra.
V - INSPEKCIJSKI NADZOR
Član 42.
Inspekcijski nadzor nad radom zaklade provode Ministarstvo pravde i Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija.
Ministarstvo pravde provodi inspekcijski nadzor radi provjere da li se održava osnovna imovina zaklade, ispunjava li se njena svrha, te da li se njome upravlja sukladno propisima.
Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija provodi inspekcijski nadzor nad finansijskim poslovanjem zaklade.
Član 43.
Tijela upravljanja zakladom dužna su svake godine podnijeti ministarstvima iz člana 42. ovog zakona završni račun za proteklu kalendarsku godinu. Završni račun mora sadržavati, između ostalog, pregled prihoda i rashoda zaklade u proteklom obračunskom razdoblju, te stanje imovine zaklade.
VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 44.
Promjene imena, sjedišta, imovine, svrhe i statutarnih odredbi o tijelima upravljanja zakladom vrši se na način i po postupku koji je ovim zakonom predviđen za osnivanje zaklade.
Član 45.
Federalni ministar pravde donijet će propise za koje je ovlašten ovim zakonom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 46.
Fondacije i zaklade koje su osnovane prije stupanja na snagu ovog zakona, sukladno propisima koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije, a odluče da nastave djelovati sukladno sa zakonom, dužne su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoja opća akta s odredbama ovog zakona i nadležnom ministarstvu u tom roku dostaviti usklađena opća akta i akt o osnivanju fondacije i zaklade.
Nadležno ministarstvo izvršit će upis fondacije i zaklade iz stava 1. ovog člana u registar fondacija, odnosno upisnik zaklada na način propisan u članu 13. stav 4. i članu 40. stav 3. ovog zakona.
Član 47.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Mariofil Ljubić, s. r.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, s. r.
Sudska praksa po ovom aktu
1 odluka iz 1 člana
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.