Aktio

PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

ZAKON O VODAMA

ZAKON
O VODAMA

I - OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se način i uslovi upravljanja vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom radi korištenja voda, zaštite voda od zagađivanja, uređenja voda i vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda, način organizovanja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama, vodoprivrednim objektim i javnim vodnim dobrom, obezbjeđuju sredstva za finansiranje poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom, ovlaštenja i dužnosti organa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), organa kantona - županija i drugih pravnih lica i građana, kao i druga pitanja od značaja za upravljanje vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom.

Ovim se zakonom osnivaju javna preduzeća za upravljanje vodama na vodnim područjima, i to:

  • 1.
    Javno preduzeće za "Vodno područje slivova Jadranskog mora" i
  • 2.
    Javno preduzeće za "Vodno područje slivova rijeke Save"(u daljem tekstu: Javno preduzeće za vodno područje).

Za obavljanje dijela poslova iz člana 157. stav 1. ovoga zakona Javna preduzeća za vodna područja osnivaju Poslovno udruženje javnih vodoprivrednih preduzeća Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Poslovno udruženje).

Član 2.

Odredbe ovog zakona odnose se na:

  • 1.
    površinske i podzemne vode;
  • 2.
    mineralne i termalne vode;
  • 3.
    obalne vode Jadranskog mora u granicama Bosne i Hercegovine na području Federacije (u daljem tekstu: vode obalnog mora) u pogledu zaštite od zagađivanja s kopna i s mora i korištenje priobalnih podmorskih vrela u vodama obalnog mora.

Član 3.

Vode kao opšte dobro ne mogu biti ni u čijem vlasništvu.

Vode imaju posebnu zaštitu Federacije i kantona - županija.

Član 4.

Federacija i kantoni -županije upravljaju vodama na način utvrđen ovim zakonom.

Upravljanje vodama, u smislu stava 1. ovog člana, vrši se jedinstveno za teritoriju Federacije, vodna područja i za glavna slivna područja obezbjeđujući, u skladu sa mogućnostima, potreban režim voda.

Dio poslova i zadataka upravljanja vodama, kao i vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom, u skladu sa ovim zakonom vrše Javna preduzeća za vodna područja.

Član 5.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju slijedeće značenje:

  • 1.
    režim voda čine elementi kojima se utvrđuju količine i kvalitet voda na određenom području i u određenom vremenu;
  • 2.
    pod promjenama režima voda, smatraju se sve promjene koje nastaju usljed djelovanja prirodnih sila ili ljudske djelatnosti i ponašanja kojima se mijenjaju količina ili kvalitet voda;
  • 3.
    vodoprivredni sistem čine vodotoci i vodoprivredni objekti na određenom području;
  • 4.
    vodni bilans je odnos raspoloživih i potrebnih količina voda određenog kvaliteta za određeno područje i vremenski period;
  • 5.
    međudržavne vode su vode koje čine ili presjecaju granicu sa drugim državama;
  • 6.
    vodotokom se smatra korito sa obalama i vodom koja njime teče;
  • 7.
    korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode ili u kojim se nalaze stajaće vode;
  • 8.
    obala je pojas zemljišta uz korita tekućih i drugih kopnenih voda koji služi za pristup i redovno održavanje korita voda;
  • 9.
    morska obala je pojas kopna uz more do kojeg dopiru najveći talasi, udaljen najmanje deset metara od linije najviše plime;
  • 10.
    uređeno inundaciono područje je pojas kopna između korita za malu vodu i vanjskog ruba odbrambenog nasipa;
  • 11.
    neuređeno inundaciono područje je pojas kopna između korita za malu vodu i poplavne linije na području na kojem nisu izgrađeni zaštitni vodoprivredni objekti;
  • 12.
    pod vodama odnosno objektima na područjima dva ili više kantona smatraju se i vode i vodoprivredni objekti na području jednog odnosno, dva kantona - županije i drugog entiteta.

II - UPRAVLJANJE VODAMA, VODOPRIVREDNIM OBJEKTIMA I JAVNIM VODNIM DOBROM

1. Upravljanje vodama

Član 6.

Upravljanje vodama čini skup odluka, aktivnosti i mjera čija je svrha održavanje, poboljšanje i ostvarivanje potrebnog i održivog režima voda na određenom prostoru u skladu sa prirodnim uslovima, planom, potrebama i mogućnostima.

Upravljanje vodama iz stava 1. ovog člana ostvaruje se osobito osiguranjem potrebnih količina voda odgovarajućeg kvaliteta za različite namjene, zaštitom voda od zagađivanja, uređenjem voda i vodotoka i zaštitom od štetnog djelovanja voda.

Član 7.

Upravljanje vodama zasniva se na načelima:

  • 1.
    voda je nezamjenjiv uslov života i rada. Obaveza je svih pravnih lica i građana da sa pažnjom čuvaju njen kvalitet, štedljivo je i racionalno koriste, uz jednake zakonom utvrđene uslove;
  • 2.
    vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodoprivrednog sistema i načelu održivog razvoja kojima se zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije i ne ugrožavaju prava i mogućnosti budućih generacija da to ostvare za sebe;
  • 3.
    teritorijalne jedinice za upravljanja vodama su vodna i slivna područja kao hidrografske i vodoprivredne cjeline. Granice kantona - županija i općina ne mogu biti smetnja za integralno upravljanje vodama na tim područjima;
  • 4.
    u pripremi i donošenju planova koji su osnova upravljanja vodama polazi se od obaveze cjelovite zaštite okolice i ostvarivanja opšteg i privrednog razvoja;
  • 5.
    za korištenje voda za opštu upotrebu i korištenja voda koje prelaze granice dopuštene opšte upotrebe voda, kao i za svako pogoršanje kvaliteta voda, plaća se opšta vodna naknada i posebne vodoprivredne naknade srazmjerno koristi odnosno stepenu i obimu uticaja na promjene u stanju voda;
  • 6.
    planskim aktima se utvrđuju zadaci i obaveze vodoprivrede za ulaganja u rad i poboljšanje vodoprivrednih sistema, utvrđuju se izvori i obim sredstava za njihovo finansiranje.

a) Teritorijalne osnove za upravljanje vodama

Član 8.

Teritorija Federacije se u svrhu upravljanja vodama dijeli na vodna i glavna slivna područja.

Član 9.

Vodna područja obuhvataju područje jednog ili više glavnih slivnih područja ili njihovih dijelova koji čine prirodnu, hidrografsku i vodoprivrednu cjelinu.

Vodna područja su:

  • 1.
    vodno područje slivova rijeke Save;
  • 2.
    vodno područje slivova Jadranskog mora.

Granice vodnih područja iz stava 2. ovog člana utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije).

Član 10.

Glavno slivno područje, u okviru vodnog područja, obuhvata jedan ili više većih slivnih područja za koje se, zbog povezanosti vodoprivredne problematike, izgrađenog vodoprivrednog siste-ma i prirodnihuslova obezbjeđuje jedinstveno upravljanje vodama.

Glavna slivna područja, u smislu ovog zakona,su:

  • 1.
    slivno područje Une sa dijelom slivova Korane i Gline;
  • 2.
    slivno područje Vrbasa;
  • 3.
    slivno područjeBosne;
  • 4.
    slivno područje Drine;
  • 5.
    slivno područje Neretve sa dijelom sliva Trebišnjice;
  • 6.
    slivno područje Cetine sa dijelom sliva Krke.

U glavna slivna područja, u smislu stava 2. ovog člana, uključeni su i dijelovi neposrednih slivova rijeke Save i Jadranskog mora.

Granice glavnih slivnih područja iz stava 2. ovog člana utvrđuje Vlada Federacije.

b) Planske osnove za upravljanje vodama

Član 11.

Planske osnove za upravljanje vodama su vodoprivredna osnova Federacije i vodoprivredne osnove glavnih slivnih područja iz člana 10. stava 2. ovog zakona.

Za manje slivove koji su dijelovi glavnih slivnih područja može se donijeti odgovarajuća vodoprivredna osnova.

Vodoprivredna osnova glavnog slivnog područja mora biti u skladu sa vodoprivrednom osnovom Federacije.

Vodoprivredna osnova manjih slivova iz stava 2. ovog člana mora biti u skladu sa vodoprivrednom osnovom glavnog slivnog područja i vodoprivrednom osnovom Federacije.

Član 12.

Vodoprivredne osnove iz člana 11. st. 1 i 2. ovog zakona su dugoročni planski akti kojima se utvrđuju tehničko ekonomske osnove za upravljanje vodama, bilans voda, mjere za poboljšanje režima voda i za unapređivanje vodoprivrednog sistema, čime se obezbjeđuje usklađen režim voda na teritoriji Federacije odnosno na vodnim područjima.

Vodoprivredna osnova mora se usklađivati s promjenama koje nastaju u vodoprivrednom sistemu, privrednom i društve-nom razvoju, kao i međudržavnim obavezama.

Vodoprivrednom osnovom utvrđuje se naročito: raspored, rezerve i osobine voda, potrebe za vodom u svim područjima života, rada i drugih djelovanja, obezbjeđuju dovoljne količine voda odgovarajućeg kvaliteta za različite namjene, obezbjeđuje zaštita voda od zagađivanja, utvrđuju najpovoljnija tehnička i druga rješenja za uređenje voda i vodotoka, zaštitu od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i druga rješenja od značaja za upravljanje vodama i obezbjeđenje potrebnog režima voda.

Vodoprivredna osnova se mora zasnivati na:

  • 1.
    naučno zasnovanim istraživanjima, kontinuiranom praćenju režima voda i elemenata bilansa voda uvažavajući specifičnosti vodoprivredne problematike svakog vodnog područja i cjelovite zaštite okolice;
  • 2.
    međusobnom usklađivanju sa strategijom prostornog uređenja Federacije, dugoročnim planovima razvoja privrede.

Član 13.

Vlada Federacije obrazuje Komisiju za praćenje i usklađivanje rada na izradi vodoprivrednih osnova iz člana 11. stav 1. ovog zakona i imenuje predsjednika i njene članove iz reda prestavnika kantona - županija, nadležnih federalnih ministarstava i istaknutih naučnih i stručnih lica sa područja upravljanja vodama i tome srodnih područja, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Komisija iz stava 1. ovog člana donosi poslovnik o svome radu.

Član 14.

Vodoprivrednu osnovu Federacije i vodoprivredne osnove glavnih slivnih područja iz člana 11. stav 1.ovog zakona donosi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije).

Vodoprivrednu osnovu iz člana 11. stav 2. ovog zakona donosi zakonodavno tijelo kantona - županije.

Vodoprivrednu osnovu iz člana 11. stav 2. ovog zakona za manje slivove koji se nalaze na području dva ili više kantona - županija donose sporazumno zakonodavna tijela kantona-županija

Član 15.

Nacrt vodoprivredne osnove iz člana 11. stav 1.ovog zakona dostavlja se na javnu raspravu.

Nacrt vodoprivredne osnove dostavlja se naročito kantonima - županijama i zainteresovanim federalnim ministarstvima.

U toku rasprave zainteresovani kantoni - županije i federalna ministarstva imaju pravo da stavljaju primjedbe na nacrt vodoprivredne osnove.

Član 16.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Ministar)donosi propise o sadržaju, načinu i postupku donošenja vodoprivrednih osnova iz člana 11. stav 1. ovog zakona i javne rasprave o nacrtima vodoprivrednih osnova.

Član 17.

Radi unapređenja režima voda,obezbjeđenja vodnog bilansa i rada vodoprivrednih sistema na teritoriji Federacije donose se i sprovode dugoročni i srednjoročni planovi razvoja vodoprivrede u skladu sa vodoprivrednom osnovom iz člana 11. stav 1. ovog zakona.

Planovi iz stava 1. ovog člana sadrže naročito: aktivnosti i mjere koje treba realizovati u planskom periodu i sredstva potrebna za njihovu realizaciju.

Parlament Federacije donosi dugoročni plan razvoja vodoprivrede.

Vlada Federacije donosi srednjoročni plan razvoja vodoprivrede, u skladu sa dugoročnim planomiz stava 3. ovog člana.

Planovi razvoja vodoprivrede u kantonima - županijama moraju biti u skladu sa dugoročnim i srednjoročnim planovima razvoja vodoprivrede iz stava 1. ovog člana.

2.Upravljanje vodoprivrednim objektima

Član 18.

Vodoprivredni objekti su hidrograđevinskiobjekti ili skupovi takvih objekata zajedno sa pripadajućom opremom koji čine tehničku odnosno tehnološku cjelinu, a služe za uređenje vodotoka i drugih voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda, zahvatanju voda radi njihovog namjenskog korištenja i za zaštitu voda.

Član 19.

Vodoprivredni objekti s obzirom na njihovu namjenu su:

  • 1.
    zaštitni vodoprivredni objekti - nasipi, obaloutvrde, uređena korita vodotoka, odvodni kanali, obodni kanali za zaštitu od vanjskih voda, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retenzije, crpne stanice za odbranu od poplava, i drugi pripadaju-

ći objekti, kao iobjekti za zaštitu od erozija i bujica;

  • 2.
    vodoprivredni objekti za odvodnjavanje - osnovna i detaljna odvodna kanalska mreža, crpne stanice za odvodnjavanje, drenaže i drugi pripadajući objekti;
  • 3.
    vodoprivredni objekti za korištenje voda:
    • a)
      za navodnjavanje - akumulacije,dovodni kanali i tuneli, vodozahvatne građevine, crpne stanice, ustave, dovodna i razvodna mreža, i drugi pripadajući objekti i oprema;
    • b)
      za vodosnabdijevanje - akumulacije, vodozahvati (bunari, zahvati na vodotocima, jezerima i akumulacijama, crpke i sl.), uređaji za kondicioniranje voda, crpne stanice, rezervoari,glavni cjevovodi i drugi pripadajući objekti i oprema;
    • c)
      za korištenja vodnih snaga - akumulacije,dovodni i odvodni tuneli ikanali, strojare i drugi pripadajući objekti i oprema;

d)za plovidbu - plovni putevi, prevodnice, ustave i drugi pripadajući objekti i oprema;

  • e)
    vještački ribnjaci i rekreacioni bazeni i jezera.
    • 4.
      vodoprivredni objekti za zaštitu voda - kolektori za prijem i transport otpadnih voda, uređaji za prečišćavanje otpadnih voda, odlagališta za otpadne materije, ispusti u prijemnik i drugi pripadajući objekti i oprema.

Vodoprivredni objekti iz stava 1. ovog člana mogu služiti istovremeno i za više namjena (u daljem tekstu: višenamjenski vodoprivredni objekti).

Član 20.

Zaštitni vodoprivredni objekti iz člana 19. stav 1. tačka 1. ovog zakona su dobra od interesa za Federaciju i kantone-županije.

Zaštitni vodoprivredni objekti iz stava 1. ovog člana, izuzev uređenih korita vodotoka u naseljenim mjestima, su u vlasništvu Federacije.

Uređena korita vodotoka u naseljenim mjestima su u vlasništvu kantona-županija, ako kantonalnim zakonom o vodama nije drukčije određeno.

Zaštitnim vodoprivrednim objektima iz stava 2. ovog člana upravljaju Javna preduzeća za vodna područja u skladu sa svojim planom i kriterijumima o održavanju vodoprivrednih objekata i brine se o njihovom čuvanju, održavanju i namjenskom korištenju.

Ovlaštenja i obaveze Federacije prema zaštitnim vodoprivrednim objektima u vlasništvu Federacije vrše Javna preduzeća za vodna područja.

Odredbe st. 1 do 5. ovog člana odnose se i na zaštitne vodoprivredne objekte izgrađene do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 21.

Vodoprivredni objekti za odvodnjavanje iz člana 19. stav 1. tačka 2. ovog zakona su dobra od interesa za kantone-županije i Federaciju.

Vodoprivredni objekti iz stava 1. ovog člana u vlasništvu su kantona-županija, ako kantonalnim-županijskim zakonom o vodama nije drukčije određeno.

Vodoprivrednim objektima iz stava 1. ovog člana (hidromelioracioni sistemi) upravljaju hidromelioracione zadruge u skladu sa svojim planovima.

Izuzetno od odredbe stava 3. ovog člana dijelom vodoprivrednih objekata za odvodnjavanje: glavnim dovodnim kanalima na crpnu stanicu, u dužini, po pravilu, do 1000 metara, crpnim stanicama sa odvodnim kanalima do recipijenta, tunelima sa pripadajućim objektima i glavnim ustavama upravljaju Javna preduzeća za vodna područja u skladu sa planom Javnih preduzeća za vodna područja i planom hidromelioracione zadruge, kao i kriterijumima za održavanje vodoprivrednih objekata.

Vodoprivredni objekti za odvodnjavanje koje su za svoje potrebe izgradila druga pravna lica i građani od njihovog su interesa i vlasništvo su tih pravnih lica i građana koji njima upravljaju.

Odredbe st. 1 do 5. ovog člana odnose se i na vodoprivredne objekte za odvodnjavanje izgrađene do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 22.

Vodoprivredni objekti za navodnjavanje iz člana 19. stav 1. tačka 3a. ovog zakona su objekti od interesa za kantone-županije.

Vodoprivredni objekti iz stava 1. ovog člana su u vlasništvu kantona-županija, ako kantonalnim-županijskim zakonom o vodama nije drukčije određeno.

Vodoprivrednim objektima za navodnjavanje (hidromelio-racioni sistemi) upravljaju hidromelioracione zadruge u skladu sa svojim planovima i opštim aktima.

Vodoprivredni objekti za navodnjavanje koje su za svoje potrebe izgradila druga pravna lica i građani od njihovog su interesa i u vlasništvu su tih pravnih lica i građana koji njima upravljaju.

Odredbe st. 1 do 4. ovog člana odnose se i na vodoprivredne objekte za navodnjavanje izgrađene do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 23.

Vodoprivredni objekti za vodosnabdijevanje iz člana 19. stav 1. tačka 3b. ovog zakona su od interesa za kantone-županije i Federaciju.

Vodoprivredni objekti iz stava 1. ovog člana koji služe za vodosnabdijevanje potrošača na teritoriji Federacije i druge države (izvorišta, vodozahvati ili akumulacije, crpne stanice, uređaji za kondicioniranje voda i glavni transportni cjevovodi do distribucionih rezervoara na teritoriji Federacije) i vodoprivredni objekti iz stava 1. ovog člana koji služe za vodosnabdijevanje potrošača na području dva ili više kantona (izvorišta, vodozahvati ili akumulacije, crpne stanice, uređaji za kondicioniranje voda i glavni transportni cjevovodi do distribucionih rezervoara) su objekti od interesa za Federaciju.

Vodoprivredni objekti iz st. 1 i 2. ovog člana su u vlasništvu kantona-županija, ako kantonalnim-županijskim zakonom o vodama nije drukčije određeno.

Vodoprivrednim objektima iz st. 1 i 2. ovog člana upravljaju pravna lica registrovana za obavljanje komunalne djelatnosti snabdijevanja vodom, ako to pravo nije preneseno na drugo pravno lice.

Vodoprivredni objekti za vodosnabdijevanje koje su za svoje potrebe izgradila druga pravna lica i građani od njihovog su interesa i u vlasništvu su tih pravnih lica i građana koji njima upravljaju.

Odredbe st. 1 do 5. ovog člana odnose se i na vodoprivredne objekte za vodosnabdijevanje izgrađene do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 24.

Vodoprivredni objekti za korištenje vodnih snaga iz člana 19. stav 1. tačka 3c. ovog zakona su objekti od interesa za Federaciju i kantone - županije.

Vodoprivredni objekti za korištenje vodnih snaga iz stava 1. ovog člana koje su za svoje potrebe izgradila pravna lica i građani od njihovog su interesa i u vlasništvu su tih pravnih lica i građana koji njima upravljaju, ako nisu u vlasništvu Federacije odnosno kantona-županija.

Vodoprivrednim objektima iz stava 1. koji su u vlasništvu Federacije odnosno kantona-županije upravlja pravno lice kome je Federacija odnosno kanton-županija prenijela te objekte na upravljanje.

Odredbe st. 1 do 3.ovog člana odnose se i na vodoprivredne objekte za korištenje vodnih snaga izgrađene do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 25.

Vodoprivredni objekti za plovidbu iz člana 19. stav 1. tačka 3d. ovog zakona su objekti od interesa za Federaciju odnosno kantone - županije.

Vodoprivredni objekti za plovidbu iz stava 1. ovog člana koje su za svoje potrebe izgradila druga pravna lica i građani od njihovog su interesa i u vlasništvu su tih pravnih lica i građana koji njima upravljaju, ako nisu u vlasništvu Federacije odnosno kantona-županija.

Vodoprivrednim objektima iz stava 1. ovog člana koji su u vlasništvu Federacije odnosno kantona upravlja pravno lice kome je Federacija odnosno kanton-županija prenijeli na upravljanje.

Odredbe st. 1 do 3.ovog člana odnose se i na vodoprivredne objekte za plovidbu izgrađene do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 26.

Vodoprivredni objekti iz člana 19. stav 1. tačka 3e. ovog zakona - vještački ribnjaci i rekreacioni bazeni i jezera su od interesa za kantone - županije.

Vodoprivredni objekti stava 1. ovog člana koje su za svoje potrebe izgradila druga pravna lica i građani, od njihovog su interesa i u vlasništvu su tih pravnih lica i građana koji njima upravljaju, ako nisu u vlasništvu Federacije odnosno kantona županija.

Vodoprivrednim objektima iz stava 1. koji su u vlasništvu Federacije odnosno kantona - županija upravlja pravno lice kome je Federacija odnosno kanton - županija prenijela na upravljanje.

Odredbe st. 1 do 3. ovog člana odnose se i na vodoprivredne objekte - vještačke ribnjake i rekreacione bazene i jezera izgrađene do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 27.

Vodoprivredni objekti za zaštitu voda iz člana 19. stav 1. tačka 4. su objekti od interesa za kantone-županije i Federaciju.

Vodoprivredni objekti koji služe za zaštitu voda od otpadnih voda naselja i od privrede sa teritorije Federacije i druge države odnosno dva ili više kantona-županija (kolektori za prijem i transport otpadnih voda, uređaji za prečišćavanje otpadnih voda, ispusti u prijemnik i odlagališta za otpadne materije iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda) su objekti od interesa za Federaciju.

Vodoprivredni objekti iz st. 1 i 2. ovog člana u vlasništvu su kantona-županija, ako kantonalnim-županijskim zakonom nije drukčije određeno.

Vodoprivrednim objektima iz st. 1 do 3. ovog člana upravljaju pravna lica za obavljanje komunalne djelatnosti odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda, ako to pravo nije preneseno na drugo pravno lice.

Vodoprivredni objekti za zaštitu voda koje su za svoje potrebe izgradila druga pravna lica i građani od njihovog su interesa i u vlasništvu su tih pravnih lica i građana koji njima upravljaju.

Odredbe st. 1 do 5. odnose se i na vodoprivredne objekte za zaštitu voda izgrađene do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 28.

Višenamjenski vodoprivredni objekti iz člana 19. stav 2. ovog zakona su od interesa za Federaciju i kantone-županije.

Vlasništvo i način upravljanja nad višenamjenskim vodoprivrednim objektima iz stava 1. ovog člana koji se grade iz sredstava dva ili više pravnih lica utvrđuje se ugovorom o finansiranju izgradnje tih objekata odnosno posebnim ugovorom suvlasnika tih objekata, u skladu sa ovim zakonom.

Višenamjenski vodoprivredni objekti koje su za svoje potrebe izgradila druga pravna lica od njihovog su interesa i u vlasništvu su tih pravnih lica koji njima upravljaju.

Odredbe st. 1 do 3. ovog člana odnose se i na višenamjenske vodoprivredne objekte izgrađene do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 29.

Lokalna izvorišta voda za piće kaptirana i ne kaptirana koja bi usljed izgradnje novih vodoprivrednih objekata za vodosnabdijevanje mogla ostati van upotrebe, moraju se zaštititi od uništenja ili propadanja i redovno održavati u najnužnijem obimu, zbog obezbjeđenja njihove pogonske spremnosti za slučajeve ponovnog korištenja u vanrednim okolnostima.

Za činidbe iz stava 1. ovog člana odgovorno je pravno lice koje upravlja novim vodoprivrednim objektom za vodosnabdijevanje i lokalnim izvorištem iz stava 1. ovog člana.

Član 30.

Preneseno pravo upravljanja na vodoprivrednim objektima iz člana 19. ovog zakona na Javna preduzeća za vodna područja, ili pravna lica registrovana za obavljanje komunalne djelatnosti snabdijevanja vodom, ili na pravna lica registrovana za obavljanje komunalne djelatnosti za odvod i prečišćavanje otpadnih voda ili druga pravna lica, ne isključuje odgovornost vlasnika tih objekata da se ti objekti održavaju u funkcionalnom stanju i koriste samo u skladu sa njihovom prirodom i namjenom, izdatim vodoprivrednim saglasnostima i vodoprivrednim dozvolama i opštim aktom iz člana 31. stav 4. ovog zakona, kao i naknade štete trećim licima.

Član 31.

Vlasnik odnosno korisnik vodoprivrednog objekta iz člana 19. ovog zakona obavezan je da objekat održava u funkcionalnom stanju i koristi samo u skladu sa njegovom prirodom i namjenom.

Vlasnik odnosno korisnik vodoprivrednog objekta iz stava 1. ovog člana dužan je u slučaju prestanka upotrebe tog objekta da postupi u skladu sa vodoprivrednom dozvolom odnosno da objekat dovede u određeno stanje i održava taj objekat u takvom stanju da isti ne prouzrokuje štete režimu voda i trećim licima.

Ako vlasnik odnosno korisnik ne održava vodoprivredni objekat u funkcionalnom stanju i ne koristi ga na način određen u stavu 1. ovog člana federalni odnosno kantonalni - županijski organ vodoprivredne inspekcije rješenjem će naložiti potrebne mjere.

Vlasnik odnosno korisnik vodoprivrednog objekta dužan je da vodoprivredni objekat održava i koristi u skladu sa opštim aktom o održavanju, korišćenju i osmatranju vodoprivrednog objekta i postupanju u slučaju kvara ili havarije na objektu koji se donosi prije izdavanja vodoprivredne dozvole i uz pribavljeno stručno mišljenje.

Vlasnik odnosno korisnik vodoprivrednog objekta dužan je da se stara o čuvanju vodoprivrednih objekata i uređaja na njima od slučajnog ili namjernog oštećenja ili uništenja.

Ministar donosi propis o minimumu sadržine opšteg akta iz stava 4. ovog člana.

Javna preduzeća za vodna područja nisu odgovorna za štete trećim licima nastale usljed neizgrađenosti ili nedovoljne osposobljenosti vodoprivrednog objekta za namjenu za koje je izgrađen i opremljen odgovarajućim sredstvima i opremom tog objekta.

3. Upravljanje vodnim dobrom

a) Vodno dobro

Član 32.

Vodno dobro, u smislu ovog zakona, je skup zemljišnih čestica koji obuhvata:

  • 1.
    vodonosna i napuštena korita i obale površinskih kopnenih voda i njihove ade;
  • 2.
    uređeni ili neuređeni inundacioni pojas.

Vodno dobro je i skup zemljišnih čestica ispod i pored vodoprivrednih objekata iz člana 19. ovog zakona.

Vodno dobro služi za održavanje i razvoj vodoprivrednog sistema.

Vodno dobro je dobro od interesa za Federaciju i kantone - županije.

Vodno dobro koristi se na način utvrđen ovim zakonom.

Član 33.

Zemljište iz člana 32. stav 1. ovog zakona i zemljište ispod i pored vodoprivrednih objekata (član 32. stav 2.), čiji je, u smislu ovog zakona, vlasnik Federacija, je vodno dobro i u vlasništvu Federacije, izuzev vodnog zemljišta koje je do dana stupanja na snagu ovog zakona bilo u vlasništvu preduzeća i drugih pravnih lica i građana.

Vodnim dobrom iz stava 1. ovog člana upravljaju Javna preduzeća za vodna područja na način utvrđen ovim zakonom.

Član 34.

Rješenjem Ministarstva utvrđuje se pripadnost nekog zemljišta vodnom dobru.

b) Javno vodno dobro

Član 35.

Javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz člana 33. stav 1.ovog zakona, koje su do dana stupanja na snagu ovog zakona bile upisane u zemljišnim knjigama odnosno u katastru nepokretnosti kao javno dobro, vodno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo opštine, odnosno koje su na osnovu zakona postale vlasništvo države.

Javnim vodnim dobrom smatraju se, sve do dokaza suprotnim, i one zemljišne čestice iz člana 33. stav 1. ovog zakona koje do dana njegovog stupanja na snagu su bile upisane u zemljišne knjige odnosno katastar nekretnina,ali niko nije naveden kao vlasnik.

Član 36.

Javno vodno dobro iz člana 33. stav 1. ovog zakona je u vlasništvu Federacije, ako nije u vlasništvu drugih pravnih lica i građana.

Javno vodno dobro ne može biti predmet prometa, izuzev u slučaju zakupa iz stava 5. ovog člana.

Rješenjem o vodnom dobru iz člana 34. ovog zakona utvrđuje se pripadnost vodnog dobra javnom vodnom dobru.

Ovlaštenja i obaveze Federacije prema javnom vodnom dobru u vlasništvu Federacije vrše Javna preduzeća za vodna područja.

Javna preduzeća za vodna područja, u okviru upravljanja javnim vodnim dobrom ovlaštena su za zaključivanje ugovora i drugih pravnih radnji u vezi sa ulaganjima u to dobro, održavanju, korištenju i davanjem na korištenje (zakup), korištenje za uzgoj i sječu šumskog zaštitnog pojasa i u druge svrhe, osim zaključenja ugovora o prodaji javnog vodnog dobra.

Zemljišna čestica iz stava 3. ovog člana prestaju biti dijelom javnog vodnog dobra pod slijedećim uslovima:

  • 1.
    ako se rješenjem Ministarstva utvrdi da je ta zemljišna čestica postala trajno nepotrebnom za namjene iz člana 32. stav 3. ovog zakona i da je zbog toga prestala biti javnim vodnim dobrom;
  • 2.
    ako se u katastru nepokretnosti briše njeno svojstvo javnog vodnog dobra.

Član 37.

Sastavni dio sistema odbrane od poplava i boljeg krištenja javnog vodnog dobra u vlasništvu Federacije u uređenim i neuređenim inundacionim područjima čini zaštitni pojas sa šumom (u daljem tekstu: zaštitne šume).

Zasađivanje, sječa i obnavljanje zaštitnih šuma vrši se u skladu sa ovim zakonom i godišnjim planom Javnih preduzeća za vodna područja uz prethodno pribavljenu vodoprivrednu saglasnost, koju izdaje Ministarstvo.

III - VODOPRIVREDNI AKTI

Član 38.

Radi obezbjeđenja upravljanja vodama u skladu sa ovim zakonom izdaju se vodoprivredni akti:

  • 1)
    vodoprivredni uslovi;
  • 2)
    vodoprivredne saglasnosti;
  • 3)
    vodoprivredne dozvole;
  • 4)
    vodoprivredni nalozi.

Član 39.

Vodoprivredne saglasnosti, vodoprivredne dozvole i vodoprivredni nalozi su upravni akti i izdaju se u formi rješenja odnosno zaključka.

Vodoprivredni uslovi nisu upravni akti.

Na postupak izdavanja upravnih akata iz člana 38. tač. 2, 3 i 4. ovog zakona primjenjuju se odredbe Zakona o opštem upravnom postupku ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Ministar donosi propis o sadržaju, obliku, uslovima i načinu izdavanja, čuvanja i drugim pitanjima od značaja za vodoprivredne akte iz člana 38. ovog zakona, kao i slučajevima kada je za izdavanje vodoprivredne saglasnosti i vodoprivredne dozvole nije potrebno pribaviti vodoprivredno mišljenje.

Član 40.

Posebne troškove koji nastanu u postupku izdavanja vodoprivrednih akata i vodoprivrednih mišljenja snosi podnosilac zahtjeva.

Pod posebnim troškovima postupka, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se putni troškovi službenih lica, izdaci za stručna vještačenja, analize i ekspertize, izrada vodoprivrednih mišljenja, troškovi uviđaja na licu mjesta i dr.

1. Vodoprivredni uslovi

Član 41.

Vodoprivrednim uslovima određuju se uslovi koje mora sadržavati dokumentacija za građenje novih i za rekonstrukciju postojećih objekata, za promjene tehnologije i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno da utiču na promjene režima voda.

Vodoprivredni uslovi potrebni su i za izvođenje geoloških, hidrogeoloških, hidroloških i drugih istraživanja koja mogu uticati na promjene režima voda.

Vodoprivredni uslovi nisu potrebni za građenje i rekonstrukciju stambenih objekata u kojima se voda koristi isključivo za piće i sanitarne potrebe - ako su ti objekti priključeni na komunalne sisteme za snabdijevanje vodom za piće i komunalnu kanalizacionu mrežu.

Propisom iz člana 39. stav 3. ovog zakona mogu se bliže odrediti slučajevi iz stava 3. ovog člana za koje nisu potrebni vodoprivredni uslovi.

Za objekat ili radove za koje su pribavljeni vodoprivredni uslovi, a za koji nije podnesen zahtjev za izdavanje vodoprivredne saglasnosti, vodoprivredni uslovi prestaju važiti istekom roka od dvije godine od dana njihovog izdavanja.

Vodoprivredne uslove izdaje Ministarstvo odnosno kantonalni - županijski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede (član 44. st. 1 i 2.).

2. Vodoprivredna saglasnost

Član 42.

Vodoprivredna saglasnost je potrebna za izgradnju novih ili rekonstrukciju ili uklanjanje postojećih objekata i postrojenja i promjenu tehnologije, ako to može uticati na promjene kvaliteta i kvantiteta voda odnosno ako se time mogu trajno, povremeno ili privremeno prouzrokovati promjene u režimu voda.

Vodoprivredna saglasnost je potrebna i za radove koji mogu uticati na promjene u režimu voda za odlaganje krutog i tekućeg otpada, za rudarske radove, geološke radove i za vađenje šljunka, pijeska, kamena i gline iz korita i obala vodotoka, jezera i obalnog mora (u daljem tekstu: vađenje materijala iz vodotoka).

Član 43.

Vodoprivrednom saglasnošću se utvrđuje da je dokumentacija priložena uz zahtjev za izdavanje vodoprivredne saglasnosti u skladu sa donesenim vodoprivrednim uslovima, propisima o vodama i vodoprivrednom osnovom.

Odobrenje za građenje novih ili rekonstrukciju postojećih objekata za koje je po ovom zakonu propisana obaveza pribavljanja vodoprivredne saglasnosti, u smislu propisa o prostornom uređenju, izdaje se po prethodno izdatoj vodoprivrednoj saglasnosti.

Član 44.

Ministarstvo izdaje vodoprivrednu saglasnost za:

  • 1.
    građenje nuklearnih elektrana i svih drugih objekata u čijem tehnološkom procesu se koriste radioaktivne materije odnosno nastaju radioaktivne materije;
  • 2.
    građenje hidroelektrana,termoelektrana i toplana instalisane snage preko 30 MW;
  • 3.
    građenje vodoprivrednih objekata za koje su investitori Javna preduzeća za vodna područja;
  • 4.
    građenje vodoprivrednih objekata iz člana 23. stav 2. ovog zakona;
  • 5.
    građenje objekata za zaštitu voda - kanalizacija i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i kišne kanalizacije, iz člana 27. stav 2. ovog zakona dva ili za dva ili više kantona - županija;
  • 6.
    građenje kanalizacija i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda industrije, koje se poslije prečišćavanja ispuštaju u međudržavne vode;
  • 7.
    građenje naftovoda, gasovoda i drugih magistralnih cjevovoda koji prelaze granicu sa drugom državom ili područje dva ili više kantona - županija;
  • 8.
    građenje akumulacija na području Federacije i druge države odnosno dva ili više kantona - županija;
  • 9.
    građenje objekata za prevođenje voda iz međudržavnih vodotoka ili iz jednog u drugo vodno područje ili iz jednog glavnog sliva u drugi;
  • 10.
    građenje zaštitnih vodoprivrednih objekata na međudržavnim vodotocima;
  • 11.
    građenje hidromelioracionih sistema za odvodnjavanje na međudržavnim vodotocima odnosno koji se prostiru na području dva ili više kantona - županija;
  • 12.
    građenje hidromelioracionih sistema za navodnjavanje na međudržavnim vodotocima odnosno koji se prostiru na području dva ili više kantona - županija;
  • 13.
    građenje ribnjaka koji koriste vodu između državnih vodotoka;
  • 14.
    vršenje geoloških istraživanja uz međudržavne vodotoke;
  • 15.
    građenje objekata za površinsku ili podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina na području dva ili više kantona - županija odnosno uz međudržavne vodotoke;
  • 16.
    građenje objekata za odlaganje ili skladištenje čvrstih i tečnih otpadaka i jalovine i sanitarnih deponija;
  • 17.
    građenje puteva i željezničkih pruga koje prelaze granicu sa drugom državom odnosno koja prelaze područje između dva ili više kantona - županija;
  • 18.
    građenje mostova na međudržavnim vodotocima;
  • 19.
    građenje plovnih puteva na međudržavnim vodotocima;
  • 20.
    građenje objekata na morskoj obali ili u obalnom moru koji mogu uticati na promjenu kvaliteta voda obalnog mora;
  • 21.
    vađenje materijala iz međudržavnih vodotoka koji čine granicu sa drugom državom koje može uticati na snabdijevanje vodom za piće;
  • 22.
    vađenje materijala iz vodotoka koje vrše Javna preduzeća za vodna područja za regulaciju vodotoka;
  • 23.
    građenje privrednih i drugih objekata čije otpadne vode mogu uticati na režim međudržavnih voda, odnosno režim voda na području drugog kantona - županije.

Kantonalni - županijski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede izdaje vodoprivrednu saglasnost za:

  • 1.
    građenje hidroelektrana, termoelektrana i toplana instalisane snage do 30 MW, kao i drugih objekata koji koriste vodne snage;
  • 2.
    građenje sistema za snabdijevanje vodom naselja iz člana 23. stav 1. ovog zakona;
  • 3.
    građenje kanalizacije i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i kod kišne kanalizacije, iz člana 27. stav 1. ovog zakona;
  • 4.
    građenje kanalizacije i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda industrije koje se poslije prečišćavanja ispuštaju u vodotoke koje ne spadaju u međudržavne vodotoke;
  • 5.
    građenje naftovoda, gasovoda i drugih magistralnih cjevovoda koji ne prelaze područje kantona - županije;
  • 6.
    građenje akumulacija na području jednog kantona - županije;
  • 7.
    građenje objekata za prevođenje voda u području kantona - županije;
  • 8.
    građenje hidromelioracionih sistema za odvodnjavanje na vodotocima koji nisu međudržavni vodotoci na području kantona - županije;
  • 9.
    građenje hidromelioracionih sistema za navodnjavanje koji ne koriste vode međudržavnih vodotoka na području kantona - županije;

10.građenje ribnjaka koji ne koriste vodu međudržavnih vodotoka;

11.vršenje geoloških istraživanja na području kantona - županije;

  • 12.
    građenje objekata za površinsku ili podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina napodručju kantona - županije;
  • 13.
    građenje puteva, željezničkih pruga, mostova i plovnih puteva na području kantona - županije;
  • 14.
    vađenje materijala iz vodotoka;
  • 15.
    građenje privrednih i drugih objekata koji iskorištavaju vodu i koji mogu uticati na pogoršanje režima voda;
  • 16.
    građenje turističkih naselja i kampova;
  • 17.
    građenje privrednih i drugih objekata čije otpadne vode ne mogu uticati na režim voda na području drugog kantona - županije.

Član 45.

U slučaju izdavanja vodoprivredne saglasnosti za građenje određenog objekta ili vršenje određenih radova, koji se ne nalaze na popisu objekata i radova u članu 44. ovog zakona,rješenje donosi Ministarstvo.

Član 46.

Rješenjem kojim se izdaje vodoprivredna saglasnost utvrđuju se uslovi pod kojima se izdaje vodoprivredna saglasnost, kao i obaveze investitora radi otklanjanja ili smanjenja štetnih posljedica izgradnjom objekata, odnosno izvođenjem određenih radova i potrebne mjere.

Rješenjem iz stava 1. ovog člana može se postaviti uslov investitoru odnosno korisniku objekta ili izvođaču radova da poslije roka određenog za korištenje objekta ili završetka izvođenja radova određenih u vodoprivrednoj saglasnosti ukloni objekat, odnosno dovede u onakvo stanje korita i obale vodotoka, jezera ili obalnog mora kako je to predviđeno vodoprivrednom saglasnosti odnosno tako da se do krajnjih mogućnosti smanje štetne posljedice na režim voda, vodoprivredne objekte i treća lica.

Vodoprivrednom saglasnošću obavezno će se usloviti postavljanje kontrolnih i mjernih instrumenata i uređaja za praćenje potrebnih parametara od značaja za sigurnost objekta, njegov rad i održavanje i mogućeg uticaja na režim voda.

Rješenje o izdavanju vodoprivredne saglasnosti ne oslobađa investitora, odnosno korisnika objekta ili izvođača radova od naknade štete koje mogu nastati trećim licima.

Član 47.

Važnost vodoprivredne saglasnosti prestaje ako se sa izgradnjom objekata ili izvođenjem radova, izuzev vađenja materijala iz vodotoka, ne otpočne u roku određenom u rješenju o davanju vodoprivredne saglasnosti koji ne može biti kraći od godinu ni duži od dvije godine.

Vodoprivredna saglasnost za vađenje materijala iz vodotoka važi za tekuću godinu u kojoj je izdata vodoprivredna saglasnost.

Vodoprivredna saglasnost za vađenje materijala prestaje i prije isteka vremena iz stava 2. ovog člana ako se pregledom od strane federalne odnosno kantonalne - županijske vodoprivredne inspekcije utvrdi da se korisnik vodoprivredne saglasnosti nije pridržavao uslova određenih u vodoprivrednoj saglasnosti ili ako se utvrdi da korisnik vodoprivredne saglasnosti ne plaća ili neuredno plaća naknadu za korištenje koncesije za vađenje materijala iz vodotoka, odnosno posebnu vodoprivrednu naknadu za vađenje materijala iz vodotoka.

Po isteku roka važenja vodoprivredne saglasnosti za vađenje materijala iz vodotoka, izvođač radova koji je vršio vađenje materijala dužan je u najkraćem roku dovesti korito i obale vodotoka, jezera ili mora u stanje predviđeno vodoprivrednom saglasnosti.

U slučaju da izvođač radova ne udovolji obavezi iz stava 4. ovog člana ni poslije pismenog upozorenja od strane federalne vodoprivredne inspekcije odnosno kantonalne - vodoprivredne inspekcije, federalna odnosno kantonalna vodoprivredna inspekcija narediće Javnom preduzeću za vodno područje da organizuje izvršenje naređenih mjera na trošak izvođača koji je doveo korito i obale voda u neispravno stanje.

Član 48.

Za građenje objekata ili izvođenje radova na međudržavnim vodama za koje se po ovom zakonu izdaje vodoprivredna saglasnost, vodoprivredna saglasnost se izdaje i u skladu sa međunarodnim ugovorom ili konvencijom.

3. Vodoprivredna dozvola

Član 49.

Za korištenje voda, pražnjenje akumulacija, za ispuštanje otpadnih voda u vode i za odlaganje odnosno ispuštanje štetnih i opasnih materija na javno vodno dobro, poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište i u atmosferu (u daljem tekstu: ispuštanje otpadnih voda) potrebna je vodoprivredna dozvola.

Član 50.

Vodoprivredna dozvola potrebna je za sve objekte za koje je izdata vodoprivredna saglasnost.

Vodoprivredna dozvola potrebna je i ako izdavanju vodoprivredne dozvole nije prethodilo izdavanje vodoprivredne saglasnosti.

Ako se zbog promjena u tehnologiji ili iz drugih razloga naknadno izmjene obim i uslovi korištenja voda odnosno ispuštanje otpadnih voda u vode, odlaganje na javno vodno dobro odnosno ispuštanja opasnih i štetnih materija u atmosferu, potrebna je nova vodoprivredna dozvola.

Član 51.

Vodoprivredna dozvola nije potrebna za:

  • 1.
    korištenje voda iz javnog vodoopskrbnog sistema i ispuštanje otpadnih voda naselja u javnu kanalizaciju;
  • 2.
    vađenje materijala iz vodotoka;
  • 3.
    korištenje bunara (osim arterskih, reni bunara i sl.), izvora, cisterni i sličnih objekata za snabdijevanje jednog domaćinstva vodom za piće;
  • 4.
    gašenje požara i preduzimanje hitnih sanitarnih i drugih mjera u slučaju opšte opasnosti kada se koriste vode.

Član 52.

Vodoprivrednom dozvolom se utvrđuju namjena, način i uslovi za iskorištavanje voda, režim rada objekata i postrojenja, način i uslovi ispuštanja otpadnih voda, kao i gasova u atmosferu, način i uslovi odlaganja krutih i tečnih otpadaka i drugi uslovi.

Vodoprivrednom dozvolom se utvrđuje da su ispunjeni uslovi određeni vodoprivrednom saglasnošću i da je pribavljen opšti akt iz člana 31. stav 4. ovog zakona.

U slučaju kada se vodoprivredna dozvola izdaje bez vodoprivredne saglasnosti, vodoprivrednom dozvolom utvrđuju se uslovi pod kojima se može vršiti djelatnost koja je predmet izdate vodoprivredne dozvole.

Član 53.

Za korištenje međudržavnih voda i ispuštanje otpadnih voda u međudržavne vode za koje se po ovom zakonu izdaje vodoprivredna dozvola, vodoprivredna dozvola se izdaje u skladu sa međunarodnim ugovorom ili konvencijom i izdatom vodoprivrednom saglasnošću iz člana 48. ovog zakona.

Član 54.

Vodoprivredna dozvola izdaje se na određeno vrijeme, a najduže sa rokom trajanja do trideset godina, ako ugovorom o koncesiji nije određen duži rok.

Pravo na iskorištavanje ili upotrebu voda ili ispuštanje otpadnih voda stečeno na osnovu vodoprivredne dozvole ne može se prenositi bez saglasnosti organa koji je vodoprivrednu dozvolu izdao.

Član 55.

Vodoprivrednu dozvolu izdaje organ koji je nadležan za izdavanje vodoprivredne saglasnosti (član 44.).

Član 56.

Pravo na iskorištavanje voda ili ispuštanje otpadnih voda stečeno na osnovu vodoprivredne dozvole prestaje:

  • 1.
    istekom roka važnosti vodoprivredne dozvole;
  • 2.
    odricanjem korisnika od prava iz vodoprivredne dozvole;
  • 3.
    nekorištenjem prava iz vodoprivredne dozvole bez opravdanih razloga duže od dvije godine.

Rješenje o utvrđivanju prestanka prava, u smislu odredbe stava 1. ovog člana, donosi organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu.

U slučaju iz stava 1. tačke 1. ovog člana pravo na korištenje vode ili ispuštanje otpadnih voda može se produžiti na zahtjev korisnika, nakon sprovedenog dokaznog postupka.

Član 57.

Ako korisnik koristi vodu na način i za svrhe protivno vodoprivrednoj dozvoli, ili ispušta otpadne vode na način protivan vodoprivrednoj dozvoli, ili ne ispunjava uslove i obaveze postavljene u vodoprivrednoj dozvoli, organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu dužan je da ga na to upozori i odredi mu rok u kome je obavezan da iskorištavanje voda odnosno ispuštanje otpadnih voda uskladi sa vodoprivrednom dozvolom.

Ako korisnik u određenom roku ne uskladi način i iskorištavanja odnosno ispuštanja otpadnih voda sa vodoprivrednom dozvolom, organ iz stava 1. ovog člana donijeće rješenje o prestanku važenja vodoprivredne dozvole.

Organ iz stava 1. ovog člana donijeće rješenje o prestanku važenja vodoprivredne dozvole ili privremeno obustaviti korištenje prava po izdatoj dozvoli, ako su se usljed više sile ili krivicom korisnika vodoprivredne dozvole izmijenili uslovi pod kojima je dozvola izdata i time se doveli u opasnost životi i zdravlje ljudi.

Kopija rješenja o prestanku važenja ili trajnom oduzimanju vodoprivredne dozvole dostavlja se i Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša.

Član 58.

Ako nastupi nestašica vode u tolikoj mjeri da se ne mogu zadovoljiti potrebe korisnika vode na određenom području, organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu može pojedinim korisnicima privremeno ograničiti ili privremeno obustaviti korištenje odnosno upotrebu voda, vodeći računa o pravu prvenstva iz člana 111. ovog zakona i posljedicama.

Član 59.

Upotrebna dozvola objekta, u smislu propisa o prostornom uređenju, ne može se izdati bez prethodno pribavljene vodoprivredne dozvole.

4. Zajedničke odredbe za vodoprivredne uslove, vodoprivrednu saglasnost i vodoprivrednu dozvolu

Član 60.

Vodoprivredni uslovi odnosno vodoprivredna saglasnost i vodoprivredna dozvola izdaje se na pismeni zahtjev investitora odnosno korisnika.

Uz zahtjev za izdavanje akata iz stava 1. ovog člana prilaže se dokumentacija određena aktom iz člana 39. stav 4. ovog zakona.

Član 61.

Za objekte i postrojenja koja ispuštaju otpadne vode ili druge opasne i štetne materije u atmosferu ne može se izdati odobrenje za građenje, ako investitor ili korisnik nema pouzdanih dokaza da je obezbijedio potrebna sredstva za izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda odnosno uređaja za smanjenje količina i koncentracija opasnih ili štetnih materija koje se ispuštaju u atmosferu u vode, na javno vodno dobro, poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište.

5. Vodoprivredni nalog

Član 62.

Vodoprivredni nalog je akt koji se izdaje u toku trajanja roka važenja vodoprivredne dozvole.

Vodoprivredni nalog se izdaje radi usklađivanja ponašanja i radnji korisnika vodoprivredne dozvole sa uslovima i obavezama iz tog akta.

Vodoprivrednim nalogom nalaže se korisniku vodoprivredne dozvole da u određenom roku izvrši neku radnju, izvrši ulaganja ili se uzdrži od nekog činjenja radi uklanjanja opasnosti od prijetećeg ili već nastalog poremećaja ili nesaglasnosti sa uslovima i obavezama iz vodoprivredne dozvole, kao i radi uspostavljanja stanja u skladu sa tim aktom.

Na oblik i način izdavanja vodoprivrednog naloga na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o zaključku u opštem upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Član 63.

Vodoprivredni nalog izdaje organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu.

Primjerak vodoprivrednog naloga dostavlja se federalnoj odnosno kantonalnoj - županijskoj vodoprivrednoj inspekciji.

Član 64.

Protiv vodoprivrednog naloga može se izjaviti prigovor organu koji je izdao vodoprivrednu dozvolu.

Prigovor ne odlaže izvršenje vodoprivrednog naloga.

Član 65.

Rok za donošenje rješenja po prigovoru na vodoprivredni nalog je 15 dana od dana podnošenja prigovora.

Član 66.

Za neizvršenje vodoprivrednog naloga,pravnom licu se može trajno ili privremeno oduzeti vodoprivredna dozvola.

Rješenje o trajnom ili privremenom oduzimanju vodoprivredne dozvole donosi Ministarstvo odnosno kantonalni - županijski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede.

Član 67.

Vodoprivredna dozvola oduzeće se privremeno ako korisnik u roku određenom vodoprivrednim nalogom ne obavi radnju, ne izvrši ulaganje ili se ne uzdrži od nekog činjenja naloženog u vodoprivrednom nalogu, a zbog neizvršenja vodoprivrednog naloga ne prijete posljedice iz člana 68. stav 1. tačka 2. ovog zakona.

Vodoprivredna dozvola može se privremeno oduzeti na vrijeme od šest mjeseci, u kom roku se korisniku obustavlja pravo koje je stekao na osnovu tog akta i u kome je korisnik dužan da izvrši radnju zbog koje mu je privremeno oduzeta vodoprivredna dozvola.

Član 68.

Vodoprivredna dozvola trajno će se oduzeti:

  • 1.
    ako u određenom roku korisnik ne obavi radnje, ne izvrši ulaganje ili se ne uzdrži od nekog činjenja naloženog u vodoprivrednom nalogu zbog čega mu je vodoprivredna dozvola privremeno oduzeta;
  • 2.
    ako bi neizvršenje vodoprivrednog naloga moglo dovesti do teške i neposredne opasnosti za žvot ili zdravlje ljudi ili do poremećaja u privredi.

Korisnik kome je oduzeta vodoprivredna dozvola, može zatražiti izdavanje nove vodoprivredne dozvole ako ispuni za to potrebne uslove.

Rješenje o trajnom oduzimanju vodoprivredne dozvole, dostavlja se i Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša i kantonalnom - županijskom organu nadležnom za poslove prostornog uređenja i okoliša.

IV - KONCESIJE NA VODAMA I JAVNOM
VODNOM DOBRU

Član 69.

Koncesije na vodama i javnom vodnom dobru se daju radi unapređivanja vodoprivrednih sistema i bržeg i potpunijeg korištenja voda i javnog vodnog dobra i stvaranja uslova za brže obezbjeđenje i priliv potrebnih finansijskih sredstava iz inostranstva i zemlje, kao i bržeg angažovanja potrebnog prostora za vodoprivredne objekte od značaja za Bosnu i Hercegovinu i kantone - županije.

Koncesijom u smislu stava 1. ovog člana daje se pravo na korištenje voda i javnog vodnog dobra, ako ovim zakonom nije drukčije određeno, kao i za vađenje materijala iz vodotoka.

Korisnici koncesije iz ovog zakona su pod jednakim uslovima, strana pravna i fizička lica (strana lica) i pravna lica sa sjedištem na teritoriji Bosne i Hercegovine i državljani Bosne i Hercegovine (domaća lica).

Koncesija iz stava 1. ovog člana se daje na određeno vrijeme, a najduže sa rokom trajanja do devedeset i devet godina.

Član 70.

Koncesija na vodama i javnom vodnom dobru potrebno je za:

  • 1.
    korištenje voda za potrebe javnog snabdijevanja vodom naselja;
  • 2.
    korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije;
  • 3.
    korištenje vodnih snaga za pogon postrojenja, izuzev za proizvodnju električne energije;
  • 4.
    korištenje voda za tehnološke i slične potrebe pravnih lica i građana koje obavljaju privrednu ili drugu sličnu djelatnost;
  • 5.
    crpljenje mineralnih i termalnih voda;

6.zahvatanje voda za hidromelioracione sisteme za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta;

  • 7.
    uređenje plovnih puteva;
  • 8.
    građenje pristaništa i pristanišnih postrojenja;
  • 9.
    uzgoj ribe u privredne svrhe i druge svrhe;
  • 10.
    privredno i drugo korištenje javnog vodnog dobra sa izgradnjom trajnih objekata odnosno ugradnjom uređaja;
  • 11.
    korištenje javnog vodnog dobra za sportske i rekreativne namjene sa izgradnjom trajnih objekata;
  • 12.
    vađenje materijala iz vodotoka u trajanju dužem od tri godine.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, vode i javno vodno dobro za namjene iz stava 1. tač. 2,3,4 i 6. ovog člana mogu se koristiti i bez koncesije ako se radi o manjem obimu korištenja bez trajnih objekata odnosno ugradnje uređaja, ako to pravo treba da koristi građanin odnosno grupa građana. Za takvo korištenje voda i javnog vodnog dobra Javno preduzeće za vodno područje i građanin zaključuju ugovor u skladu sa propisima o obligacionim odnosima.

Izuzetno od odredbi st. 1 i 2. ovog člana koncesija nije potrebna za ulaganja u objekte i radove iz plana Javnog preduzeća za vodno područje i ako je za ta ulaganja i radove investitor ili vršilac poslova Javno preduzeće za vodno područje.

Sudska praksa po ovom aktu

2 odluka iz 2 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (1)