Aktio

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Zakon o polaganju ispita za vođenje postupka o prekršajima kojima se povrijeđuju federalni propisi

ZAKON
O POLAGANJU ISPITA ZA VOĐENJE POSTUPKA O PREKRŠAJIMA KOJIMA SE POVRIJEĐUJU FEDERALNI PROPISI

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se uslovi, program i način polaganja ispita za vođenje postupka o prekršajima kojima se povrijeđuju federalni propisi (u daljem tekstu: ispit).

Član 2.

Ispit za prekršaje, u smislu ovog zakona, je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici iz federalnih tijela uprave i federalnih ustanova, koji nemaju položen pravosudni ispit, radi sticanja uslova za obavljanje poslova vođenja prvostepenog prekršajnog postupka u komisiji za prekršaje ili kao ovlaštena službena lica u federalnim organima uprave, odnosno prekršajnog postupka iz nadležnosti Federalnog vijeća za prekršaje, kojima se povrijeđuju federalni propisi.

Ispit iz stava 1. ovog člana mogu na lični zahtjev polagati i diplomirani pravnici koji nisu u radnom odnosu u federalnim tijelima uprave i federalnim ustanovama.

Član 3.

Ispit za prekršaje mogu polagati lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje jednu godinu na pravnim poslovima u sudovima, tužilaštvima, pravobranilaštvima i advokatskim kancelarijama u Bosni i Hercegovini ili u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), sudovima kantona-županija ili opštinskim sudovima, tužilaštvima, pravobranilaštvima ili advokatskoj kancelariji na teritoriji Federacije.

Ispit za prekršaje mogu polagati i lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje dvije godine na pravnim poslovima u organima uprave i drugim organima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona-županija, grada i opština, odnosno na pravnim poslovima u preduzećima (društvima) i drugim pravnim licima na teritoriji Bosne i Hercegovine i Federacije.

Član 4.

Na ispitu se provjerava sposobnost kandidata za samostalno obavljanje poslova i zadataka iz člana 2. ovog zakona.

Član 5.

Ispit se polaže pismeno i usmeno.

Pismeni dio ispita polaže se iz prekršajnog prava.

Član 6.

Usmeni dio ispita polaže se iz:

  • 1.
    ustavnog sistema Bosne i Hercegovine i Federacije,
  • 2.
    prekršajnog prava, odnosno propisa o prekršajima koji su uređeni federalnim zakonima,
  • 3.
    upravnog prava Federacije,
  • 4.
    osnovnih pravila o naknadi štete iz građanskog prava i osnovnih instituta iz radnog i porodičnog prava,
  • 5.
    osnova privrednog sistema Bosne i Hercegovine i Federacije.

Član 7.

Program ispita za prekršaje sadrži predmete iz člana 6. ovog zakona, gradivo, pravne izvore i literaturu za svaki predmet.

Program iz stava 1. ovog člana donosi federalni ministar pravde (u daljem tekstu: ministar pravde).

Član 8.

Ispit se polaže pred Federalnom komisijom za polaganje ispita za vođenje postupka o prekršajima kojima se povrijeđuju federalni propisi (u daljem tekstu: Komisija).

Komisija se sastoji od predsjednika i četiri člana koji mogu imati zamjenike.

Komisiju obrazuje i njene članove rješenjem imenuje ministar pravde.

Član 9.

Predsjednik, članovi komisije i njihovi zamjenici imenuju se iz reda diplomiranih pravnika koji su se istakli u radu na pravnim poslovima u organima, advokaturi i pravnim licima iz člana 3. ovog zakona, te stekli visok ugled pravnog stručnjaka.

Komisija se obrazuje za period od dvije godine.

Član 10.

Predsjednik i članovi Komisije su ispitivači za određene predmete. Rješenjem o imenovanju komisije određuje se koji je član Komisije ispitivač za pojedini predmet.

Rješenjem iz stava 1. ovog člana, određuje se zapisničar na ispitu i njegov zamjenik.

Član 11.

Komisija o svom radu podnosi izvještaj Federalnom ministarstvu pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo pravde) najmanje jednom godišnje.

Član 12.

Administrativne poslove Komisije obavlja Ministarstvo pravde.

Član 13.

Zahtjev za polaganje ispita diplomirani pravnik (u daljem tekstu: kandidat) podnosi Ministarstvu pravde.

Uz zahtjev kandidat podnosi dokaz o završenom pravnom fakultetu i o provedenoj praksi u smislu odredaba člana 3. ovog zakona.

Na zahtjev kandidata, organi i pravna lica iz člana 3. ovog zakona izdaju uvjerenje o vremenu provedenom na pravnim poslovima koje su kandidati proveli na radu kao dilomirani pravnici u tim organima i pravnim licima i vrsti pravnih poslova koje su obavljali.

Uvjerenje iz stava 2. ovog člana kandidatu koji je radio na pravnim poslovima u advokaturi, izdaje advokatska komora kod koje je kandidat upisan u imenik kao advokatski pripravnik.

O zahtjevu iz stava 1. ovog člana, odlučuje rješenjem ministar pravde.

Član 14.

Na osnovu rješenja kojim je kandidatu odobreno polaganje ispita za prekršaje, predsjednik Komisije određuje vrijeme kada će kandidat polagati ispit.

O rasporedu polaganja ispita i o novčnom iznosu koji se uplaćuje kao naknada za rad Komisije kandidat se obavještava pismeno, najkasnije 15 dana prije dana određenog za polaganje ispita.

Član 15.

Ispit za prekršaje počinje polaganjem pismenog dijela ispita. Pismeni dio ispita kandidat polaže rješavanjem praktičnog slučaja iz prekršajno-pravne oblasti.

Zadatak za pismeni dio ispita daje Komisija na prijedlog člana Komisije koji je određen za ispitivača iz prekršajnog prava.

Kandidat ima pravo na tri sata rada za izradu pismenog zadatka.

Član 16.

Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijelu ispita donosi Komisija većinom glasova, ocjenom "zadovoljava" ili "nezadovoljava".

Kandidat koji na pismenom dijelu ispita dobije ocjenu "nezadovoljava" ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita i smatra se da ispit nije položio.

Član 17.

Na usmenom dijelu ispita provjerava se sposobnost kandidata za samostalno obavljanje poslova iz člana 2. ovog zakona.

O usmenom dijelu ispita vodi se zapisnik.

Usmeni dio ispita je javan.

Član 18.

Uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se prema pokazanom znanju na pismenom i usmenom dijelu ispita. Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na ispitu donosi Komisija većinom glasova.

Uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se ocjenom "položio"ili "nije položio".

Član 19.

Kandidat koji na ispitu ne pokaže zadovoljavajuće znanje najviše iz dva predmeta, odnosno kandidat koji nije dužan polagati predmete iz člana 28. ovog zakona, ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz jednog predmeta, ima pravo da iz tih predmeta odnosno iz tog predmeta polaže popravni ispit.

Popravni ispit iz jednog predmeta polaže se najkasnije u roku od dva mjeseca, a najranije nakon 30 dana od dana polaganja ispita.

Popravni ispit iz dva predmeta polaže se najkasnije u roku od tri mjeseca, a najranije u roku od mjesec dana od dana polaganja ispita.

Ako kandidat u roku iz stava 2. odnosno stava 3. ovog člana ne položi popravni ispit, smatra se da ispit nije položio.

Član 20.

Kandidatu koji je položio ispit Ministarstvo pravde izdaje uvjerenje o položenom ispitu. Uvjerenje potpisuje ministar pravde.

Član 21.

Kandidat koji nije položio ispit može ispit ponovo polagati po isteku roka od tri mjeseca računajući od dana prethodnog polaganja ispita.

Član 22.

Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita na dan koji mu je određen za polaganje ili prije početka polaganja ispita izjavi da odustaje od ispita, smatra se da ispit nije polagao.

Ako kandidat odustane od već započetog ispita ili ne preda rad iz pismenog dijela ispita, smatra se da ispit nije položio.

Član 23.

Započeti ispit može se odložiti ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga bio spriječen da nastavi ispit.

Započeti ispit može se odložiti najviše za 15 dana računajući od dana donošenja odluke o odlaganju polaganja ispita.

O odlaganju i nastavku polaganja ispita odlučuje Komisija.

U nastavku ispita kandidat ne polaže onaj dio ispita koji je polagao do odlaganja ispita.

Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita u roku iz stava 2. ovog člana, smatra se da ispit nije položio. U opravdanim slučajevima Komisija ovaj rok može produžiti još do osam dana.

Član 24.

Predsjedniku, članovima Komisije i zapisničaru pripada naknada za rad u Komisiji.

Ministar pravde rješenjem određuje visinu naknade iz stava 1. ovog člana.

Član 25.

Troškove u vezi s polaganjem ispita za prekršaje snosi kandidat, ukoliko organ, preduzeće (društvo) ili drugo pravno lice iz člana 3. ovog zakona, ne odluči da snosi troškove ispita, s tim da troškove ispita za osobe iz člana 29. ovog zakona snosi organ koji je imenovao to lice za obavljanje poslova prekršajnog postupka.

Član 26.

Ministar pravde donosi uputstvo o radu Komisije na ispitu, o obliku i sadržaju uvjerenja o položenom ispitu i o načinu vođenja evidencije lica koja su položila ispit za prekršaje.

Član 27.

Sa ispitom za prekršaje, u smislu ovog zakona, izjednačuje se ispit sudije za prekršaje koji je položen po propisima koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije od dana stupanja na snagu ovog zakona.

O priznavanju ispita za prekršaje lica koja su taj ispit položila po propisima drugog Entiteta odlučuje ministar pravde uzimajući u obzir program po kojem je ispit položen i program predviđen ovim zakonom, a ispit za prekršaje položen u drugoj državi priznaje se po načelu reciprociteta.

Priznavanje ispita iz stava 1. ovog člana vrši se na pismeni zahtjev zainteresovanog lica i odgovarajuće dokumentacije, o čemu ministar pravde donosi rješenje. Ovim rješenjem utvrđuje se i obaveza polaganja razlike predmeta koji postoje u programu ispita predviđenog ovim zakonom i programa po kojem je ispit položen.

Član 28.

Lica koja su kao diplomirani pravnici položili stručni ispit predviđen za lica organa uprave po propisima o polaganju tog ispita, ako su ispunili uslove iz člana 3. ovog zakona, prilikom polaganja ispita za prekršaje nisu dužna polagati ustavni sistem i upravno pravo.

Lica koja su kao diplomirani pravnici položila odgovarajući ispit za vođenje prekršajnog postupka pred nadležnom kantonalnom-županijskom komisijom, ako ispunjavaju uslove iz člana 3. ovog zakona, radi sticanja uslova za vršenje poslova iz člana 2. ovog zakona dužna su položiti ispit predviđen ovim zakonom s tim da nisu dužna polagati ispit iz predmeta iz člana 6. tač. 1., 4., i 5. ovog zakona, ako su te predmete polagali u okviru ispita za vođenje prekršajnog postupka pred nadležnom kantonalnom-županijskom komisijom.

O ostvarivanju prava iz st. 1. i 2. ovog člana, zainteresovano lice podnosi pismeni zahtjev sa odgovarajućom dokumentacijom Ministarstvu pravde, o čemu se donosi rješenje.

Član 29.

Ako je neko lice do dana stupanja na snagu ovog zakona imenovano za obavljanje prekršajnog postupka iz člana 2. ovog zakona, a nema položen ispit za prekršaje, dužno je položiti taj ispit u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ako ispunjava uslove iz člana 3. ovog zakona.

Član 30.

Pod radom u smislu člana 3. ovog zakona, podrazumijeva se i rad koji su diplomirani pravnici ostvarili na pravnim poslovima u pravosudnim organima, organima uprave i drugim organima, preduzećima (društvima) i drugim pravnim licima koja su postojala na teritoriji Bosne i Hercegovine i Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 31.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH"

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Mariofil Ljubić, s. r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, s. r.