Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Uredba o računovodstvu proračuna-budžeta u Federaciji Bosne i Hercegovine
Na temelju članka 46. stavak 1. Zakona o proračunima-budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/98), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi
UREDBU
O RAČUNOVODSTVU PRORAČUNA-BUDŽETA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
1. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovom uredbom uređuju se fondovsko računovodstvo, računovodstvene knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, interni računovodstveni nadzor, prikazivanje prihoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija, revalorizacija, financijsko i proračunsko izvješćivanje, financijsko informiranje, predočenje financijskih izvješća i evidentiranje imovine, zaduženosti i obveza.
Članak 2.
Odredbe ove uredbe odnose se na proračun Federacije Bosne i Hercegovine, proračune kantona-županija, gradova i općina.
Odredbe ove uredbe dužni su provoditi proračunski korisnici i izvanproračunski fondovi.
Proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima (u daljnjem tekstu: proračunski korisnici) u smislu ove uredbe smatraju se korisnici i fondovi određeni člankom 4. Zakona o proračunima-budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/98 u daljnjem tekstu: Zakon).
Članak 3.
Cilj računovodstva proračuna i financijskog izvješćivanja je pružanje pouzdanih informacija koje su relevantne za donošenje odluka za potrebe planiranja i kontrole izvršavanja proračuna.
Svrha eksternog financijskog izvješćivanja je da se javno iskažu rezultati financijskih operacija i stanje financijskih stavki proračuna i proračunskih korisnika.
Svrha internog financijskog izvješćivanja je da se pruži točna i blagovremena računovodstvena i komparativna proračunska informacija za potrebe upravljanja i kontrole izvršavanja proračuna.
Računovodstvo proračuna omogućava djelotvorno uprav-ljanje javnim novcem sukladno odredbama Zakona.
Članak 4.
Računovodstvo proračuna propisano ovom uredbom temelji se na računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, blagovremenosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija.
Proračunski korisnici vode knjigovodstvo proračuna suglasno Računovodstvenim standardima Federacije Bosne i Hercegovine. Za pitanja koja nisu regulirana Računovodstvenim standardima Federacije Bosne i Hercegovine primjenjivaće se Međunarodni računovodstveni standardi (IAS), ukoliko su primjenjivi na proračun i proračunske korisnike, dok se ne donesu standardi za računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika.
Standarde za računovodstvo proračuna (u daljnjem tekstu: Standardi) donosi i objavljuje Zavod za računovodstvo i reviziju Federacije Bosne i Hercegovine uz prethodnu suglasnost Federalnog ministra financija-Federalnog ministra finansija (u daljnjem tekstu: Ministar financija-finansija).
Članak 5.
Ministar financija-finansija donosi rješenje o usklađenosti Standarda sa ovom uredbom.
Rješenje iz stavka 1. ovog članka objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".
Izmjene Standarda koje su izvešene tijekom godine primjenjuju se od početka naredne godine.
Članak 6.
Proračunski korisnici obvezni su u knjigovodstvu proračuna osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i primitaka, izdataka i drugih isplata kao i o stanju imovine, obveza i izvora vlasništva.
Članak 7.
Proračunski korisnici vode knjigovodstvo proračuna po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz propisanog računskog plana proračuna.
2. FONDOVSKO RAČUNOVODSTVO
Članak 8.
Proračunski korisnici vode knjigovodstvo proračuna po načelu fondovskog knjigovodstva i računovodstvenih grupa.
Svaki fond i računovodstvena grupa predstavljaju zaseban računovodstveni subjekt.
Računovodstveni fond nije pravna osoba.
Proračinski korisnici za računovodstvene svrhe se ponaosob promatraju kao cjelina koja se sastoji od manjih zasebnih računovodstvenih subjekata koje se nazivaju "fondovima".
Članak 9.
Fond je fiskalni i računovodstveni subjekt sa samobilancirajućom serijom računa koji evidentiraju novčana sredstva i druge financijske izvore, zajedno sa svim obvezama koje se na njih odnose i pripadajućim saldima i promjenama na njima, koji su izdvojeni u svrhu obavljanja specifičnih aktivnosti ili postizanja određenih ciljeva sukladno specijalnim propisima, restrikacijama ili ograničenjima.
Računovodstvo proračuna organizira se na temelju tri osnovna tipa fondova, a to su fondovi vlade, vlasnički fondovi i povjerenički fondovi.
Fondovi vlade su opći fondovi, fondovi prihoda po posebnim propisima, fondovi za servisiranje duga i fondovi kapitalnih projekata.
Vlasnički fondovi su fondovi javnih poduzeća i općih službi (internih servisa) koje obavljaju usluge ili nabavljaju robu za druge organizacijske jedinice na temelju nadoknade troškova, uključujući i troškove amortizacije.
Povjerenički fondovi su izvanproračunski fondovi: Mirovinsko-invalidski fond, Zdravstveni fond, Fond za zapošlja-vanje, kao i drugi fondovi uspostavljeni po zakonu.
Članak 10.
Budžetski korisnici će ustanoviti samo one fondove koji se zahtijevaju na temelju zakona i podzakonskih akata.
Na temelju čl. 17. i 20. Zakona proračunski dokumenti moraju sadržavati sve javne prihode, uključujući i prihode koji se smatraju prihodima proračunskih korisnika i izdatke koji se pokrivaju iz svih izvora prihoda.
U cilju efikasnijeg praćenja prihoda proračunski korisnici su obvezni pratiti da li se određene vrste prihoda koriste u zakonom predviđene svrhe.
U smislu stavka 3. ovog članka ustanoviće se slijedeće vrste fondova:
Opći fond se koristi za računodstveno iskazivanje svih financijskih aktivnosti i svih izvora prihoda proračuna i proračunskih korisnika, osim onih koje se prema posebnim zakonskim zahtjevima iskazuju u drugom fondu.
Fond prihoda po posebnim propisima se koristi za računovodstveno iskazivanje izvora prihoda koji se na temelju propisa koriste samo u posebne svrhe, isključivši kapitalne projekte, servisiranje duga i povjereničke fondove. Grantovi, osim kapitalnih grantova, također su obuhvaćeni ovim fondom.
Fond za servisiranje duga se koristi za računovodstveno iskazivanje prihoda i drugih financijskih izvora koji su prikupljeni za isplate kamata i otplate glavnice duga koje dospijevaju u narednim godinama i za rashode servisiranja duga.
Fond kapitalnih projekata se koristi za računovodstveno iskazivanje investicionih aktivnosti proračuna i proračunskih korisnika, kao i izvora prihoda koji se koriste za nabavku ili izgradnju stalnih sredstava. Kako se u proračunskim dokumentima kapitalni projekti prikazuju odvojeni od tekućeg proračuna, to se i računovodstveno iskazuju odvojeno kroz fond kapitalnih projekata.
Članak 11.
Transakcije između fondova istog proračunskog korisnika ne evidentiraju se i ne iskazuju kao prihodi, odnosno rashodi tog proračunskog korisnika. Svaki transfer između fondova mora biti evidentiran kao primitak jednog fonda i izdatak drugog odgovarajućeg fonda u istom iznosu.
Članak 12.
Fondovi vlade ne evidentiraju i ne iskazuju nedospjele dugoročne obveze, niti fiksnu imovinu koju koriste u svojim operacijama.
Fiksna imovina nabavljena kroz fondove vlade se evidentira u tzv. računovodstvenoj grupi opće fiksne imovine. Opća fiksna imovina ne koristi se kao financijski izvor raspoloživ za pokrivanje rashoda proračunskih korisnika.
Dugoročne obveze se evidentiraju u računovodstvenoj grupi općih dugoročnih obveza. Nedospjele dugoročne obveze također ne zahtijevaju korišćenje financijskih izvora u tekućem periodu.
Računovodstvene grupe nisu fondovi.
Podaci iz računovodstvenih iskaza računovodstvenih grupa prezentiraju se u kombiniranoj bilanci, ali ne i u drugim iskazima iz članka 21. ove uredbe, jer ne evidentiraju financijske transakcije.
Fiksna imovina se evidentira i iskazuje u bilanci računovodstvene grupe knjiženjem protustavke na računu �investicije u fiksnu imovinu�.
Dugoročne obveze se evidentiraju i iskazuju u bilanci računovodstvene grupe knjiženjem protustavki na računima, "sredstva raspoloživa u fondu za servisiranje duga" ili "sredstva koja će se obezbijediti za izmiravanje dugoročnih obveza".
3. RAČUNOVODSTVENE KNJIGE, KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I OBRADA PODATAKA
Članak 13.
Računovodstvene knjige proračuna jesu: dnevnik transakcija, glavna knjiga (knjiga prihoda i izdataka i knjiga imovine, obveza i izvora vlasništva) i pomoćne knjige.
Obvezne pomoćne knjige iz stavka 1. ovog članka jesu: knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa, knjiga skladišta, knjiga (popis) inventara, knjiga (popis) kapitalne imovine, knjige javnog duga, knjiga blagajne, registar plaća i knjiga izvoda žiro-računa.
Osim računovodstvenih knjiga iz st. 1. i 2. ovog članka, proračunski korisnici mogu voditi i druge pomoćne knjige potrebne za podršku računa koji se evidentiraju u glavnoj knjizi.
Računovodstvene knjige iz stavka 1. ovog članka imaju važnost javne isprave.
Članak 14.
Računovodstvene knjige vode se za fiskalnu godinu.
Računovodstvene knjige otvaraju se na početku godine ili danom osnivanja nekog proračunskog korisnika.
Početna stanja stalnih računa u glavnoj knjizi na početku fiskalne godine moraju biti ista kao zaključna stanja na kraju prethodne fiskalne godine.
Članak 15.
Proračunski korisnici na kraju fiskalne godine računovodstvene knjige poravnjavaju, zaključuju i povezuju, a dnevnik i glavnu knjigu potpisuje ovlašteni predstavnik proračunskog korisnika ili osoba koje on ovlasti. Potpisom se potvrđuje točnost i usklađenost sa zakonskim odredbama.
Ako se knjigovodstveni podaci obrađuju električnim računalom, dnevnik i glavnu knjigu, pošto ih zaključe, proračunski korisnici obvezni su tiskati i potom uvezati.
Računovodstvene knjige pohranjuju se i čuvaju najmanje:
glavna knjiga i dnevnik 10 godina,
pomoćne knjige 5 godina.
Članak 16.
Oblik vođenja računovodstvenih knjiga proračuna ovisi o tehnici unosa nastalih financijskih promjena odnosno transakcija u proračunu.
Tehnika unosa i obrade podataka nastalih financijskih promjena odnosno transakcija u proračunu može biti pomoću elektroničkog računala, poluautomatizirana obrada podataka i ručna obrada podataka.
Članak 17.
Unos podataka u računovodstvene knjige proračuna temelji se na vjerodostojnim, istinitim i urednim knjigovodstvenim ispravama.
Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj financijskoj promjeni odnosno transakciji u proračunu.
Knjigovodstvena isprava služi kao podloga za unošenje podataka u računovodstvene knjige.
Knjigovodstvena isprava iz st. 1. i 2. ovog članka služi istovremeno kao podloga za nadzor i reviziju.
Proračunski korisnici odgovorni su za sastavljanje knjigovodstvenih isprava, a ovlaštena osoba potpisom na ispravi jamči da je isprava istinita i realno prikazuje računovodstvenu promjenu ili transakciju.
Vrste, sadržaj, kontrola, kretanje i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava propisuju se pravilnikom iz članka 47. Zakona.
Članak 18.
Proračunski korisnici organiziraju knjigovodstvo i način unošenja podataka u knjigovodstvu sukladno odredbama ove uredbe.
Proračunski korisnici vode knjigovodstveni sustav trajnih i nominalnih (privremenih) računa u glavnoj knjizi na temelju unaprijed pripremljenog računskog plana.
Računski plan propisat će se pravilnikom iz članka 47. Zakona.
Cjelokupno računovodstvo proračuna obuhvaća skupine računa, podskupine računa, odjeljke računa i osnovne račune.
Proračunski korisnici mogu vođenje knjigovodstva ugovorom povjeriti ovlaštenoj stručnoj organizaciji, s tim da se time ne smanjuje odgovornost odgovornih osoba proračunskih korisnika za cjelokupno računovodstvo.
Članak 19.
Proračunski korisnici u knjigovodstvu proračuna vode one trajne račune na kojima postoji početno stanje na početku fiskalne godine i mogu dodati i druge trajne račune potrebne za potpuno evidentiranje i izvješćivanje o cjelokupnoj imovini, obvezama i izvorima vlasništva.
Proračunski korisnici u knjigovodstvu proračuna vode i one nominalne (privremene) račune na kojima se tijekom tekuće godine pojave računovodstvene promjene odnosno transakcije.
4. INTERNI RAČUNOVODSTVENI NADZOR
Članak 20.
Proračunski korisnici će osigurati sustav redovitog internog račuvodstvenog nadzora (internih kontrola). Internim računovodstvenim nadzorom provjerava da li su računovodstvene transakcije izvršene sukladno zakonskim propisima, da li postoji adekvatna računovodstvena dokumentacija, te da li financijska izvješća pružaju kompletne, pouzdane i vjerodostojne informacije o rezultatima financijskih operacija i o financijskim pozicijama.
5. PRIZNAVANJE PRIHODA I RASHODA
Članak 21.
Priznavanje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka sadržanih u glavnoj knjizi proračuna provodi se prema računovodstvenom načelu modificiranog nastanka (modified accrual basis).
Računovodstveno načelo modificiranog nastanka događaja (modified accrual basis) iz stavka 1. ovog članka znači da se prihodi i primici priznaju u računovodstvenom razdoblju u kojem su mjerljivi i raspoloživi.
Računovodstveno načelo modificiranog događaja (modified accrual basis) iz stavka 1. ovog članka znači da se rashodi priznaju u obračunskom razdoblju u kojem je obveza za plaćanje i nastala.
6. PROCJENJIVANJE BILANČNIH POZICIJA
Članak 22.
Pod procjenjivanjem bilančnih pozicija podrazumijeva se utvrđivanje vrijednosti pojedinačnih pozicija bilance.
Stalna i privremena materijalna imovina obračunava se i knjiži po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost imovine čini kupovna cijena uvećana za uvozne carine, porez na promet, izdatke za prevoz i sve druge izdatke koji se izravno mogu dodati nabavnoj cijeni.
Proračunski korisnici obavljaju ispravak vrijednosti stalne imovine u obliku stvari indirektnom metodom na teret izvora sredstava, ako u dotaciji nisu sadržna sredstva amortizacije, odnosno ako stalnim sredstvom ne ostvaruju prihode (u tom slučaju se primjenjuju opće zakonske odredbe za računovodstvo subjekata koji obavljaju gospodarsku djelatnost i javna poduzeća).
Otpis stalne imovine iz stavka 3. ovog članka provodi se linearnom metodom otpisa-primjenom godišnjih stopa koje su propisane pravilnikom iz članka 47. Zakona.
Osnovica za otpis stalne imovine u obliku stvari jesu nabavna, odnosno revalorizana vrijednost dugotrajne imovine.
Stalna imovina u obliku poslovnih udjela, dugoročnih zajmova i papira od vrijednosti koji kotiraju, iskazuje se po principu nabavne ili niže cijene. Bliže odredbe o procjeni tih pozicija utvrdiće se pravilnikom iz članka 47. Zakona.
Pod stalnom imovinom smatra se imovina (sredstvo) čiji je vijek trajanja duži od jedne godine. Stalna imovina čija je pojedinačna imovina u trenutku nabave niža od 250 KM svrstava se u sitan inventar i otpisuje se jednokratno neovisno od vijeka trajanja.
Domaći novac u blagajni i na računima iskazuje se u nominalnom iznosu, a strani novac po kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan bilance.
Bilančne pozicije potraživanja i obveza priznaju se prema iznosima iz ugovora.
Članak 23.
Proračunski korisnici revaloriziraju imovinu, obveze i izvore vlasništva na način propisan pravilnikom iz članka 47. Zakona.
Proračunski korisnici najmanje jednom godišnje usklađuju stanje sredstava i njihovih izvora iskazanih u računovodstvu sa stvarnim stanjem utvrđenim propisom (inventurom) na način utvrđen pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.
7. FINANCIJSKO IZVJEŠĆIVANJE
Članak 24.
Glavna financijska izvješća proračunskih korisnika jesu bilanca, račun (iskaz) prihoda i izdataka, račun (iskaz) ostvarenih prihoda i izdataka u usporedbi sa proračunom, račun (iskaz) o novčanom tijeku, konsolidacijska bilanca kapitalne imovine (popis kapitalne imovine), račun o zaduživanju i bilješke uz financijska izvješća.
Bilanca je sustavni pregled imovine, obveza i izvora vlasništva na određeni dan.
Račun prihoda i izdataka prikazuje prihode i primitke te izdatke i druga plaćanja odnosno višak ili manjak ostvaren u fiskalnoj godini ili u nekom drugom razdoblju tijekom fiskalne godine.
Račun ostvarenih prihoda i izdataka u usporedbi sa proračunom prikazuje odobreni proračun, izmjene i dopune, ukoliko ih Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donese tijekom fiskalne godine, te ostvarenje prihoda i rashoda sukladno odgovarajućim zakonima i propisima, kao i odstupanje stvarnih od planiranih iznosa.
Račun (iskaz) o novčanom tijeku prikazuje priljev i odljev novca i novčanih ekvivalenata u fiskalnoj godini ili u nekom drugom razdoblju tijekom fiskalne godine.
Pregled stanja (popis) kapitalne imovine je sustavni pregled kapitalne imovine proračunskih korisnika.
Račun zaduživanja je pregled duga na određeni dan. Sadrži podatke o danim i primljenim zajmovima, nepodmirenim obvezama i neostvarenim tražbinama.
Bilješke uz financijska izvješća detaljna su razrada i dopuna podataka iz bilance, računa prihoda i izdataka, konsolidacijske bilance kapitalne imovine i računa zaduživanja proračuna, koja pomaže da se potpunije razumiju financijski podaci predstavljeni u financijskim izvješćima.
Glavna financijska izvješća moraju pružiti točan, istinit i pouzdan pregled prihoda i primitka, izdataka i drugih plaćanja kao i stanje imovine, obveza i izvora vlasništva.
Glavna financijska izvješća čuvaju se trajno u izvorniku.
Glavna financijska izvješća iz stavka 1. ovog članka sastavljaju se za fiskalnu godinu.
Oblik i sadržaj financijskog izvješća propisuju se pravilnikom iz članka 47. Zakona.
Članak 25.
Glavna financijska izvješća zajedno s obrazloženjem i objašnjenjem čine godišnji obračun odnosno godišnji izvješće.
Ministarstva su obvezna pregledati i uskladiti godišnje obračune proračunskih korisnika za koja su odgovorna, potom konsolidirati te obračune i sastaviti konsolidirani godišnji obračun.
Na temelju godišnjih obračuna iz stavka 2. ovog članka Federalno ministarstvo financija-Federalno ministarstvo finansija izrađuje godišnji obračun Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovlaštena osoba proračuna svojim potpisom jamči da se podaci u financijskim izvješćima ne razlikuju od podataka u glavnoj knjizi.
Članak 26.
Za potrebe planiranja i kontrole izvršavanja proračuna, proračunski korisnici obvezni su sastavljati tromjesečna komparativna financijska izvješća o proračunom predviđenim i ostavrenim prihodima i primicima te izdacima i drugim plaćanjima.
Tromjesečno financijsko izvješće iz stavka 1. ovog članka pokazuje sve prihode i primitke, izdatke i druga plaćanja, te višak ili manjak ostvarenih prihoda i primitaka za tromjesečje za koje se daje izvješće.
Tromjesečna financijska izvješće proračunski korisnici dostavljaju svojim nadležnim ministarstvima u roku od dvadeset dana po isteku mjeseca za koji se podnosi izvješće.
Članak 27.
Nadležna ministarstva sastavljaju zbrojno tromjesečno financijsko izvješće svih proračunskih korisnika koji su u djelokrugu odnosnog ministarstva.
Zbrojno tromjesečno financijsko izvješće iz stavka 1. ovog članka nadležna ministarstva dostavljaju Federalnom ministarstvu financija-Federalnom ministarstvu finansija u roku od 30 dana po isteku mjeseca za koji se podnosi zbrojno izvješće.
Uz zbrojno tromjesečno financijsko izvješće nadležna ministarstva dostavljaju Federalnom ministarstvu financija-Federalnom ministarstvu finansija i objašnjenja mogućih najvažnijih odstupanja od proračunskih odnosno planiranih iznosa.
Članak 28.
Tromjesečna financijska izvješća iz članka 19. stavak 1. ove uredbe sadrže usporedne podatke razdoblja za koje se sastavlja izvješće, planirane iznose za to razdoblje i podudarne podatke istog razdoblja prethodne financijske godine.
Sadržaj i oblik financijskih izvješća i tromjesečnih izvješća propisuju se pravilnikom iz članka 47. Zakona, sukladno Zakonu o računovodstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 12/98).
8. PREDOČENJE FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA
Članak 29.
Proračunski korisnici dužni su predočavati financijska izvješća ovlaštenoj instituciji za reviziju u rokovima koji su propisani čl. 49. do 51. Zakona.
Financijska izvješća sastavljena sukladno ovoj uredbi, a na temelju Zakona služe ujedno i za potrebe revizije i statistike.
Računovodstveni iskazi podnose se Zavodu za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine koji će vršiti obradu i objavljivanje podataka iz tih iskaza.
9. KAZNENE ODREDBE
Članak 30.
Novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 1.500 do 5.500 KM kaznit će se proračunski korisnik:
- a)za neprovođenje odredbi iz čl. 7. do 13. ove uredbe;
- b)za neprovođenje odredbi iz članka 14. ove uredbe;
- c)za neporovođenje odredbi iz članka 15. ove uredbe;
- d)za neprovođenje odredbi iz čl. 16. do 22. ove uredbe.
Novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 300 do 1.500 KM kaznit će se za radnje iz stavka 1. ovog članka i odgovorna osoba proračunskih korisnika.
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 31.
U pravilniku o knjigovodstvu iz članka 47. Zakona zasebno će se utvrditi Računski (kontni) plan za izvanproračunske fondove.
Javna poduzeća će koristiti Računski (kontni) plan za poduzeća.
Članak 32.
Danom početka primjene ove uredbe, prestaje primjena propisa o računovodstvu proračuna koji su se do dana stupanja na snagu ove uredbe primjenjivali na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.
Članak 33.
Ova uredba stupa na snagu danom objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 1. siječnja/ januara 1999. godine.
V broj 309/98
3. prosinca 1998. godine
Sarajevo
Premijer
Edhem Bičakčić, v. r.