Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Uputstvo o sistematskoj kontroli plodnosti zemljišta

Na osnovu člana 23. stav 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi

UPUTSTVO
O SISTEMATSKOJ KONTROLI PLODNOSTI ZEMLJIŠTA

I - OPŠTE ODREDBE

  • 1.
    Ovim uputstvom propisuju se postupci i radnje, odnosno sistem i metod kontrole plodnosti zemljišta od prve do pete katastarske, odnosno bonitetne klase (u daljem tekstu: kontrola plodnosti zemljišta), u cilju zaštite, očuvanja i poboljšanja hemijskih, fizičkih i bioloških svojstava obradivog poljoprivrednog zemljišta i obezbjeđenja pravilne upotrebe mineralnih đubriva.
  • 2.
    Sistematska kontrola plodnosti zemljišta podrazumijeva skup mjera i postupaka kojim se utvrđuje kvalitet osnovnih hemijskih svojstava zemljišta /pH vrijednost, sadržaj karbonata, sadržaj humusa, sadržaj pristupačna hraniva (P2O5 i K2O) i azota (N)/, na osnovu kojih se kontroliše racionalna upotreba gnojiva u cilju postizanja optimalnih prinosa gajenih kultura, a da se pri tom ne ugroze principi održivog razvoja i kvalitet poljoprivrednih proizvoda.
  • 3.
    Kontrolu plodnosti zemljišta mogu provoditi samo stručno opremljene i osposobljene institucije i preduzeća koji moraju imati odgovarajući atest i certifikat za rad.
  • 4.
    Institucije i preduzeća iz tačke 3. ovog uputstva, koje provode kontrolu plodnosti zemljišta, dužni su rezultate istraživanja sa preporukama dostaviti naručiocu i organu uprave nadležnom za poduzimanje odgovarajućih agropedoloških mjera u roku od sedam dana od obavljenih analiza.
  • 5.
    Kontrola plodnosti zemljišta se provodi sukcesivno na proizvodnim parcelama, tako da se u kontinuitetu određena parcela ispituje svakih pet godina.
  • 6.
    Obavezno je donošenje planova kontrole plodnosti zemljišta.

Planove iz stava 1. ove tačke donose federalni organi uprave nadležni za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: federalni organi) i kantonalni organi uprave nadležni za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: kantonalni organi) i općinske službe uprave nadležne za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: općinske službe).

Kratkoročni planovi (donose ih općinske službe) - izrađuju se svake godine u skladu sa godišnjim planom sjetve, gdje se definišu prioriteti u istraživanju onih parcela sa kojih se može ostvariti najveća dobit.

Srednjoročni planovi (donose ih kantonalni organi) - izrađuju se za petogodišnji period gdje se planira obim i struktura proizvodnje sa predviđenom dinamikom realizacije.

Dugoročni planovi (donose ih federalni organi) - izrađuju se za desetogodišnji period gdje se definišu prioritetna područja ispitivanja u sklopu planiranog obima poljoprivredne proizvodnje.

  • 7.
    Dva puta godišnje donose se i fertilizacioni (gnojidbeni) planovi za uzgoj ozimnih i jarih kultura, odnosno za jesenjsku i proljetnu gnojidbu, a na bazi godišnjeg plana sjetve.

Fertilizacione planove izrađuju verifikovane institucije.

  • 8.
    Saglasnost na provedbu fertilizacionih planova daje organ uprave nadležan za poduzimanje odgovarajućih agropedoloških mjera u roku od 15 dana od prijema istih.

II - SISTEM KONTROLE PLODNOSTI ZEMLJIŠTA

  • 9.
    Uspostavljanje sistema kontrole plodnosti zemljišta obuhvata monitoring gdje je neophodno provesti:

upostavljanje kompjuterskog centra, obuku korisnika i izradu prigodnih uputstava,

uzimanje uzoraka zemljišta i njihovu dostavu,

hemijsku analizu uzoraka zemljišta,

izradu fertilizacionih planova,

obavještavanje korisnika.

  • 10.
    Uspostavljanje informacionog sistema i obuku korisnika, te izradu prigodnih uputstava obavit će organ nadležan za poduzimanje odgovarajućih agropedoloških mjera.
  • 11.
    Uzimanje uzoraka zemljišta vršit će se na način kako je propisano ovim uputstvom.

Uzimanje uzoraka zemljišta mogu obavljati verifikovane institucije i preduzeća kao i sami farmeri koji se obuče da mogu uzimati uzorke ili se koriste tehničkim uputstvom za uzimanje uzoraka zemljišta.

  • 12.
    Površinski uzorci zemljšta uzimaju se kao prosječni uzorci koji se sastoje od 20 do 25 pojedinačnih uboda sondom ili ašovom, ravnomjerno raspoređenih po cijeloj parceli sa koje se uzima uzorak.
  • 13.
    Prosječni uzorak se uzima sa jedne parcele, odnosno ujednačenog dijela parcele i može maksimalno obuhvatati do tri ha površina, a zbog usitnjenosti posjeda se uzima sa znatno manje površine (od 0,1 do 1 ha).
  • 14.
    Dubina sa koje se uzimaju prosječni uzorci je različita za pojedine kulture:
    • -
      livade 0-15 cm
    • -
      oranice i bašte 0-30 cm (odnosno dubine obrade)
    • -
      voćnjaci i vinogradi 0-30 i 30-60 cm (sa dvije dubine).
  • 15.
    Uzorci se nakon uzimanja mogu analizirati na licu mjesta sa odgovarajućom mobilnom laboratorijom ili dostaviti u odgovarajuće pedološke laboratorije koje su verifikovane da vrše ove analize.
  • 16.
    Analizu uzoraka mogu vršiti samo stručna i osposobljena lica i institucije koje posjeduju odgovarajuću opremu i imaju dozvolu za rad.
  • 17.
    Analizom uzoraka zemljišta obuhvaćeno je utvrđivanje osnovnih hemijskih svojstava zemljišta, a po potrebi i njegovih fizičkih osobina, kao i sadržaj polutanata.
  • 18.
    Nakon dobijenih rezultata laboratorijskih analiza uzoraka zemljišta izrađuju se fertilizacioni planovi za svaku istraženu parcelu, kako bi se popravila njena osnovna svojstva i preporučila optimalna gnojidba za gajene kulture, a prema planu sjetve/sadnje za tu godinu.
  • 19.
    Fertilizacioni planovi i rezultati istraživanja se u roku od sedam dana od dobijanja analiza moraju dostaviti korisniku i organu uprave nadležnom za poduzimanje odgovarajućih agropedoloških mjera.

Rezultati istraživanja i preporuke za gnojidbu će se uvesti u jedinstveni informacioni sistem kotrole plodnosti zemljišta i poslužit će kao osnova za otvaranje kartice o praćenju stanja i plodnosti istraženih parcela.

  • 20.
    Dobijeni rezultati istraživanja i redovno praćenje ostvarenih prinosa gajenih kultura omogućit će izradu gnojidbenih planova za svaku godinu u narednom petogodišnjem periodu, koliko vrijede i rezultati analiza.

Gnojidbene planove istraženih parcela za naredni petogodišnji period davat će institucije, odnosno preduzeća koja su izvršila kontrolu plodnosti zemljišta.

III - ZAVRŠNE ODREDBE

  • 21.
    Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-021-4318/98
17. decembra 1998. godine
Sarajevo

Ministar
pro. dr Ahmed Smajić, s. r.