Zavod za računovodstvo i reviziju Federacije Bosne i Hercegovine
Kodeks računovodstvenih načela i računovodstvene standarde Federacije BiH
KODEKS
RAČUNOVODSTVENIH NAČELA I RAČUNOVODSTVENE STANDARDE FEDERACIJE BIH
Na osnovu člana 3. Zakona o računovodstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95), člana 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/98) i Odluke Upravnog odbora Zavoda za računovodstvo i reviziju Federacije BiH broj 738-02/1/98 od 28. maja 1998. godine, Zavod za računovodstvo i reviziju Federacije BiH, donosi
UVOD
Ovim Kodeksom se utvrđuju računovodstvena načela kojima se podrobnije razrađuju karakteristike i koncepcije računovodstva a u cilju jedinstva u unapređivanju računovodstva u našem društvu i jedinstvenog sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvještaja za vanjske korisnike.
Računovodstveni standardi predstavljaju razradu računovodstvenih načela u pogledu metoda obuhvatanja i obrade računovodstvenih podataka, formiranja računovodstvenih informacija, prezentiranja i čuvanja računovodstvenih podataka i informacija (zasnovano na računovodstvenim načelima i računovodstvenim standardima) .
Računovodstvo obuhvata sistemsku cjelinu knjigovodstva, računovodstvenog planiranja, računovodstvenog nadzora, računovodstvene analize sredstava, obaveza i kapitala, prihoda i rashoda, kao i iz njih izvedenih ekonomskih kategorija i računovodstvo informisanja.
Knjigovodstvo je dokumentovana i strogo formalna evidencija zasnovana na potpunom trajnom sakupljanju i ustaljenom hronološkom i sistematskom sređivanju podataka o svim nastalim individualiziranim poslovnim procesima i o stanjima, koja korištenjem novačanih jedinica mjere ima mogućnost prikazivanja slike cjelokupnog poslovanja pravnog lica. Knjigovodstvo treba postmatrati i razmatrati kao cjelinu knjigovodstvenih dokumenata, poslovnih knjiga i računovodsvenih obračuna.
Knjiženje se obavlja na osnovu knjigovodstvenih dokumenata kojim se dokazuje nastanak poslovnog događaja. Vrsta knjigovodstvenih dokumenata, pojavni oblici, način izdavanja, rokovi i smjerovi kretanja knjigovodstvenih dokumenata regulišu se internim aktom pravnog lica.
Pod poslovnim knjigama u knjigovodstvu podrazumijevaju se instrumenti evidencije pomoću kojih se hronološki i na sistematski način obuhvataju poslovni događaji i promjene na osnovu knjigovodstvenih dokumenata. Poslovne knjige čine dnevnik, glavna kniga i pomoćne knjige. Sastavni dijelovi poslovnih knjiga, metodi i tehnika knjiženja, kao i rokovi knjiženja, bliže se utvrđuju internim aktom pravnog lica.
U skladu sa Zakonom o računovodstvu, poslovne knjige vode se primjenom kontnih planova koji su sastavni dio FBiH Računovodstvenih standarda.
Finansijski izvještaji su završni produkt računovodstva, a predstavljaju sintetički izvještaj izražen novčanim mjerilima. Korisnici, način sastavljanja, šeme, rokovi, obuhvatnost i postupci sastavljanja finansijskih izvještaja bliže se utvrđuju ovim Kodeksom, Zakonom i Računovodstvenim standardima.
Računovodstveno planiranje je dio čitavog niza procesiranja podataka o budućnosti kao informacione funkcije koja obuhvata vrijednosnu stranu tog procesiranja. Završni produkt računovodstvenog planiranja su računovodstveni predračuni. Računovodstveni predračuni su sistematizovani izvještaji koji sadrže podatke odnosno informacije o očekivanim poslovnim promjenama u budućnosti, izra�ene u novčanim jedinicama mjere. Izvjesni elementi iz usvojenog računovodstvenog predračuna se uključuju u knjigovodstvo.
Računovodstveni nadzor je utvrđivanje ispravnosti i ispostavljanje naloga za otklanjanje neispravnosti u svim dijelovima računovodstva. Računovodstveni nadzor se ostvaruje kao kontrola koja je spojena sa knjigovodstvom ili kao interna revizija. Eksterna revizija se reguliše standardima revizije. Detalji funkcionisanja i primjene zakonske, formalne, računske kontrole u okviru računovodstvenog nadzora regulišu se internim aktom pravnog lica.
Računovodstvena analiza je dio čitave djelatnosti analize kao informacijske funkcije. Računovodstvena analiza je na osnovu upoređivanja podataka u računovodstvenim obračunima i predračunima, kao i korištenja ostalih postupaka, uspostavljeno prosuđivanje i objašnjenje stanja i uspješnosti poslovanja, utvrđivanje odstupanja, uzroka za ta odstupanja i njihovih posljedica. Postupak i metod računovodstvene analize bliže se uređuje internim aktom pravnog lica.
Svako pravno lice predstavlja jedinicu računovodstvenog obuhvatanja.
Računovodstveno informisanje je dio čitavog sistema informisanja i predstavlja pružanje računovodstvenih podataka i informacija njihovim korisnicima. Korisnici računovodstvenih podataka su učesnici pri donošenju poslovnih odluka a računovodstvene informacije su potrebne kao podloga za donošenje odluka. Računovodstveno informisanje prenosi podatke i informacije koje proizilaze iz knjigovodstva, računovodstvenog planiranja i računovodstvene analize s tim što su podaci prilagođeni za prenošenje i lakše razumijevanje od strane korisnika.
Svrha i status
- 1.Svrha Kodeksa se izražava u sljedećem:
- a)pomaže sastavljačima finansijskih izvještaja u primjeni računovodstvenih standarda i u postupanju s temema koje tek moraju postati predmetom računovodstvenih standarda;
- b)da se da trajna stručna osnovica za formulisanje računovodstvenih standarda i donošenje zakonskih propisa kojima se preciziraju intencije ekonomske politike u određenom periodu;
- c)da se da stručna osnovica za regulisanje materije računovodstva, a i pomoć pri donošenju instrumenata kojim se preciziraju intencije poslovne politike pravnog lica;
- d)pomaže revizorima u formiranju mišljenja o tome da li su finansijski izvještaji usklađeni sa računovodstvenim standardima;
- e)pomaže korisnicima finansijskih izvještaja pri tumačenju informacija sadržanih u finansijskim izvještajima, pripremljenim u skladu sa računovodstvenim standardima; i
- f)da se olakša komunikacija pravnog lica u međunarodnim ekonomskim odnosima i da se sa šireg međunarodnog aspekta afirmiše računovodstvena profesija u FBiH dokumentom koji se može uporediti sa opšte usvojenim računovodstvenim načelima u drugim zemljama, a koji se pridržava Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS) i Evropskih Direktiva (ED) (posebno IV i VII) .
- a)
Djelokrug
- 2.Kodeks se bavi:
- a)ciljevima finansijskih izvještaja;
- b)kvalitativnim karakteristikama koje određuju korisnost informacija u finansijskim izvještajima;
- c)definisanjem, priznavanjem i vrednovanjem elemenata od kojih su finansijski izvještaji sastavljeni;
- d)konceptima kapitala i očuvanja kapitala.
- a)
- 3.Kodeks se bavi finansijskim izvještajima za opšte potrebe (u daljnjem tekstu "finansijski izvještaji") , uključujući konsolidovane finansijske izvještaje. Takvi finansijski izvještaji pripremaju se i prezentiraju najmanje jednom godišnje i namijenjeni su uobičajenim informacijskim potrebama širokog kruga korisnika. Neki od tih korisnika mogu zahtijevati i imaju pravo dobiti dodatne informacije, uz one sadržane u finansijskim izvještajima. Mnogi se korisnici, ipak, moraju osloniti na finansijske izvještaje kao svoj glavni izvor finansijskih informacija i stoga bi takve finansijske izvještaje trebalo sastaviti i prezentirati imajući u vidu njihove potrebe. Finansijski izvještaji za posebne namjene, na primjer prospektusiDokument koji sadrži informacije o novoj emisiji dionica koja je javno ponuđena na prodaju, sa svim finansijskim informacijama o pravnom licu koje izdaje emisiju u svrhu što boljeg informisanja ulagača o stanju pravnog lica. i obračuni u svrhu oporezivanja, nalaze se izvan djelokruga ovog Kodeksa. U svakom slučaju, Kodeks je primjenjljiv i za sastavljanje izvještaja specijalne namjene gdje to njihovi zahtjevi dopuštaju.
- 4.Finansijski izvještaji oblikuju dio procesa finansijskog izvještavanja. Kompletan set finansijskih izvještaja uključuje bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o promjenama u kapitalu, izvještaj o gotovinskim tokovima, računovodstvene politike, te one zabilješke i ostale izvještaje i objašnjenja koja su sastavni dio finansijskih izvještaja. Oni takođe mogu uključivati dodatne tabele i informacije bazirane na takvim izvještajima ili izvedene iz njih, a za koje se očekuje da se čitaju zajedno s njima. Tabele i dodatne informacije mogu se odnositi, na primjer, na finansijske informacije industrijskih i geografskih segmenata i objavljivanja o učincima promjena cijena. Međutim, finansijski izvještaji ne uključuju takve izvještaje kao što su izvještaji direktora, izvještaje predsjednika upravnih odbora, rasprave i analize menadžmenta i slične stavke ali se one mogu uključiti u finansijski ili godišnji izvještaj.
- 5.Kodeks se odnosi na finansijske izvještaje trgovačkih, industrijskih i svih pravnih lica uključujući banke i osiguravajuće organizacije, koje izveštavaju o poslovanju, bilo da su u javnom ili privatnom sektoru. Izvještajno pravno lice jest ono pravno lice za koje postoje korisnici koji se pouzdaju u finansijske izvještaje kao njihov glavni izvor finansijskih informacija.
Korisnici i njihove informacijske potrebe
- 6.Korisnici finansijskih izvještaja su sadašnji i potencijalni ulagači, zaposleni, zajmodavci, dobavljači i ostali povjerioci, kupci, vlade i njihove agencije te javnost. Oni koriste finansijske izvještaje kako bi zadovoljili svoje različite potrebe za informacijama. Te potrebe uključuju sljedeće:
- a)Ulagači. Snabdjevači rizičnog kapitala i njihovi savjetnici se brinu zbog rizika koji je svojstven investiranju i prinosu koji ono obezbjeđuje. Oni trebaju informaciju da im pomogne ustanoviti da li bi trebali kupiti, zadržati ili prodati. Dioničari su takođe zainteresirani za informaciju koja im omogućuje da procijene sposobnost pravnog lica da isplati dividende.
- b)Zaposleni. Zaposleni i njihove predstavničke grupe zainteresirani su zainformaciju o stabilnosti i profitabilnosti svojih poslodavaca. Oni su takođezainteresirani za informaciju koja im omogućuje da procijene sposobnost pravnog lica da osigura nagrađivanje, penziona prava i mogućnosti zapošljavanja.
- c)Zajmodavci. Zajmodavci su zainteresirani zainformacije koje im omogućuju da odrede hoće li njihovi zajmovi, i pripadajuće kamate biti pravodobno plaćeni.
- d)Dobavljači i ostali povjerioci. Dobavljači i ostali povjerioci zainteresirani su za informaciju koja im omogućuje da odrede hoće li iznosi koji im se duguju biti pravodobno plaćeni. Povjerioci su zainteresirani za poslovanje pravnog lica vjerojatno za kraće razdoblje nego zajmodavci, osim ako su kontinuirano upućeni na pravno lice kao njihovog glavnog kupca.
- e)Kupci. Kupci su zainteresirani za informacijuo kontinuitetu poslovanja pravnog lica, posebno kad imaju dugoročne poslovne odnose s njim ili zavise od njega.
- f)Vlade i njihove agencije. Vlade i njihove agencije zainteresirane su za alokaciju resursa i stoga za aktivnost pravnog lica. Oni takođe zahtijevaju informaciju u svrhu regulisanja aktivnosti pravnog lica, određivanja poreskih politika te kao osnovicu za statistiku nacionalnog dohotka i slične statistike.
- g)Javnost. Pravna lica utiču na pojedince u javnosti na različite načine. Pravna lica, na primjer, mogu značajno doprinijeti lokalnoj privredi na mnogo načina uključujući zapošljavanje većeg broja ljudi te pokroviteljstvo nad lokalnim snabdjevačima. Finansijski izvještaji mogu pomoći javnosti pružajući joj informaciju o trendovima i skorijem prosperitetu pravnog lica i rasponu njegovih aktivnosti.
- a)
- 7.Premda se svim informacijskim potrebama ovih korisnika ne može udovoljiti finansijskim izvještajima, postoje potrebe koje su svima njima zajedničke. Pošto su investitori snabdjevači pravnog lica rizičnim kapitalom, odredbe finansijskih izvještaja koje zadovoljavaju njihove potrebe će takođe biti dovoljne i većini potreba ostalih korisnika finansijskih izvještaja.
- 8.Menadžment pravnog lica ima primarnu odgovornost za pripremu i prezentaciju finansijskih izvještaja pravnog lica. Menadžment je takođe zainteresiran za informaciju sadržanu u finansijskim izvještajima i ako ima pristup i dodatnim upravljačkim i finansijskim informacijama koje im pomažu u sprovođenju njihovih planerskih, odlučivačkih i kontrolnih odgovornosti. Menadžment ima sposobnost da odredi oblik i sadržaj takve dodatne informacije s ciljem da zadovolji njegove vlastite potrebe. Izvještavanje o ovim informacijama je, međutim, van djelokruga ovog Kodeksa. U svakom slučaju, publikovani finansijski izvještaji se baziraju na informacijama korištenim od menadžmenta o finansijskom položaju, uspješnosti poslovanja (performansi) i promjenama u finansijskom položaju.
CILJEVI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA
- 9.Cilj finansijskih izvještaja je da obezbijedi informacije o finansijskom položaju, performansi i promjenama u finansijskom položaju pravnog lica koje su korisne širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka.
- 10.Finansijski izvještaji pripremljeni za tu svrhu udovoljavaju uobičajenim potrebama većine korisnika. Međutim, finansijski izvještaji ne pružaju sve informacije koje bi korisnici mogli zatrebati pri donošenju ekonomskih odluka budući da one uglavnom daju široku sliku finansijskih učinaka prošlih dogadaja i obično ne pružaju nefinansijske informacije.
- 11.Finansijski izvještaji takođe pokazuju rezultate vođstva menadžmenta ili odgovornost za povjerene im resurse. Oni korisnici koji žele ocijeniti rad menadžmenta ili njegovu odgovornost čine to kako bi sebi omogućili donošenje ekonomskih odluka; ove odluke mogu uključiti pitanja, na primjer, da li zadržati ili prodati svoje ulaganje u pravno lice, ili treba li ponovo izabrati isti ili zamijeniti menadžment.
- 12.Ekonomske odluke koje donose korisnici finansijskih izvještaja zahtijevaju procjenu sposobnosti pravnog lica da stvara gotovinu i ekvivalente gotovine, te pravovremenost i sigurnost njihova stvaranja. Ova sposobnost u krajnjem slučaju određuje, na primjer, mogućnost pravnog lica da plati svoje zaposlene i dobavljače, da plati kamate, vrati zajmove i isplati dividendu vlasnicima. Korisnicima je lakše procijeniti tu sposobnost stvaranja gotovine i ekvivalenata gotovine ako imaju informaciju koja se usredotočuje na finansijski položaj, uspješnost poslovanja (performansu) i promjene u finansijskom položaju pravnog lica.
Finansijski izvještaji
- 13.Godišnji finansijski izvještaji trebaju obuhvatati bilans stanja, bilans uspjeha (račun dobiti i gubitka) , izvještaj gotovinskih tokova, izvještaj o svim promjenama u vlasničkom kapitalu, računovodstvene politike i zabilješke uz finansijske izvještaje.
Godišnji finansijski izvještaji
- 14.Godišnji finansijski izvještaji pravnih lica pripremljenih u skladu Zakonom o računovodstvu trebaju biti usaglašeni sa Kodeksom računovodstvenih načela, šemama finansijskih izvještaja i računovodstvenim standardima FBiH. Kodeks, šeme i računovodstveni standardi u svakom suštinskom pogledu pridržavaju se sljedećeg:
Četvrte Direktive Savjeta Evropske Zajednice od 25 jula 1978; i
Međunarodnih računovodstvenih standarda.
Konsolidovani finansijski izvještaji
- 15.Konsolidovani finansijski izvještaji pravnih lica pripremljenih u skladu sa Zakonom o računovodstvu trebaju da su u saglasnosti sa Kodeksom računovodstvenih načela, šemama konsolidovanih obračuna i računovodstvenim standardima. Kodeks, forme i računovodstveni standardi u svakom suštinskom pogledu pridržavaju se sljedećeg:
Sedme Direktive Savjeta Evropske Zajednice od 13 juna 1983; i
Međunarodnih računovodstvenih standarda.
Godišnji izvještaj
- 16.Godišnji izvještaj mora sadržavati pregled razvoja poslovanja pravnog lica i njegovog položaja uključujući objašnjenje o:
- a)bilo kojem važnom događaju koji je nastao od kraja finansijske godine;
- b)predviđenom budućem razvoju pravnog lica;
- c)aktivnosti na polju istraživanja i razvoja;
- d)u slučaju kada pravno lice, ili drugo pravno lice ili osoba koja djeluje u ime pravnog lica, nabavi dionice u subjektu:
- a)
razlozima za nabavku dionica;
broju i nominalnoj vrijednosti takvih dionica koje su pribavljene ili otuđene u finansijskoj godini, i proporciju izdatih dionica koje one predstavljaju;
plaćeni iznos za pribavljanje takvih dionica i primljeni iznos od bilo kojeg otuđenja (prodavanja) dionica;
broju i nominalnoj vrijednosti svih dionica u subjektu koje su nabavljene i koje se čuvaju, kao i proporciju izdatih dionica koje one predstavljaju.
Publikacija (objavljivanje)
- 17.Godišnji finansijski izvještaji trebaju biti publikovani (objavljeni) u skladu sa Zakonom o računovodstvu.
- 18.Kad su godišnji finansijski izvještaji i godišnji izvještaj u cjelosti objavljeni, oni moraju biti umnoženi u istoj formi sa istim tekstom po kojem je nezavisni revizor izdao svoje mišljenje o finansijskom izvještaju, ako se revizorovo mišljenje zahtijeva zakonom. Finansijski izvještaji moraju biti propraćeni sa cijelim tekstom revizorovog izvještaja.
- 19.Kada je objavljena skraćena verzija godišnjih finansijskih izvještaja, moraju imati naznaku da je to skraćena verzija i ime nadležne institucije, u skladu sa zakonom o računovodstvu, u kojoj je potpuni finansijski izvještaj uknjižen. Ako cjeloviti finansijski izvještaji još nije registrovan, ta činjenica se mora objaviti u bilo kojoj skraćenoj verziji. Revizorov izvještaj ne mora biti uključen u skraćenu verziju finansijskog izvještaja, ali pravno lice mora objaviti u skraćenoj verziji finansijskog izvještaja da li je revizorov izdati izvještaj pozitivan, uslovan, ili je revizor odbio izdati izvještaj.
Finansijski položaj, uspješnost poslovanja i izmjene u finansijskom položaju
- 20.Sa godišnjim finansijskim izvještajem treba objaviti predloženi raspored dobitka, ili tretman gubitka za finansijsku godinu.
- 21.Na finansijski položaj pravnog lica utiču ekonomski resursi koje ono kontroliše, njegova finansijska struktura, njegova likvidnost i solventnost, te njegova sposobnost da se prilagodi promjenama okruženja u kojem djeluje. Informacija o ekonomskim resursa koje kontroliše pravno lice i o njegovoj sposobnosti u prošlosti da prilagođava te resursa korisna je u predviđanju sposobnosti pravnog lica da stvara gotovinu i ekvivalente gotovine u budućnosti. Informacija o finansijskoj strukturi korisna je prilikom predviđanja budućih potreba za zajmovima i o tome kako će budući profiti i gotovinski tokovi biti distribuirani medu onima koji imaju interes u preduzeću; ona je takođe korisna pri predviđanju kakva će biti vjerovatna uspješnost pravnog lica u pribavljanju daljnjih finansijskih sredstava. Informacija o likvidnosti i solventnosti korisna je prilikom predviđanja sposobnosti pravnog lica da udovolji svojim finansijskim obavezama onako kako one dospijevaju. Likvidnost se odnosi na raspoloživost gotovine u bližoj budućnosti nakon što se uzmu u obzir finansijske obaveze tokom tog perioda. Solventnost se odnosi na raspoloživost gotovine tokom dužeg perioda za izmirenje finansijskih obaveza kako dospijevaju.
- 22.Informacija o uspješnosti poslovanja pravnog lica, posebno o njegovoj profitabilnosti, zahtijeva se u svrhu procjene potencijalnih promjena u ekonomskim resursima koje će pravno lice vjerovatno kontrolisati u budućnosti. U tom je slučaju važna informacija o promjenjivosti uspješnosti poslovanja. Informacija o uspješnosti poslovanja korisna je u predviđanju mogućnosti pravnog lica da stvara gotovinske tokove iz svoje postojeće baze resursa. Ona je takođe korisna u prosudbi učinkovitosti kojim bi pravno lice moglo zaposliti dodatne resurse.
- 23.Informacija koja se tiče gotovinskih tokova pravnog lica je korisna u svrhu procjene ulagačkih, finansijskih i poslovnih aktivnosti pravnog lica u toku izvještajnog perioda. Ova informacija je korisna jer pruža korisniku osnov za procjenu sposobnosti pravnog lica da akumulira gotovinu i ekvivalente gotovine, kao potrebe preduzeća da koristi ove novčane tokove.
- 24.Informacija o finansijskom položaju prvenstveno je data u bilansu stanja. Informacija o uspješnosti poslovanja pruža se prije svega u bilansu uspjeha (računu dobiti i gubitka) . Informacija o promjenama u finansijskom položaju daje se u finansijskim izvještajima kao poseban izvještaj.
- 25.Sastavni dijelovi finansijskih izvještaja u uzajamnoj su vezi jer odražavaju različite aspekte istih transakcija ili drugih događaja. Premda svaki izvještaj pruža informaciju koja se razlikuje od ostalih, nijedna ne služi samo jednoj jedinoj svrsi, niti pruža sve informacije za odredene potrebe korisnika. Na primjer, bilans uspjeha pruža nepotpunu sliku uspješnosti poslovanja ako se ne koristi zajedno s bilansom stanja i izvještajem o promjenama finansijskog položaja.
Zabilješke uz finansijske izvještaje i dodatni podaci
- 26.Finansijski izvještaji takođe sadrže bilješke i dodatne tabele te ostale informacije. Na primjer, oni mogu sadržati dodatnu informaciju o stavkama u bilansu stanja i bilansu uspjeha, koja je važna za potrebe korisnika. Oni mogu sadržavati objavljivanja o rizicima i neizvjesnostima koji utiču na pravno lice te bilo kojim resursima i obavezama koje nisu u bilansu priznati (kao što su mineralne rezerve) . Informacija o geografskim i industrijskim segmentima i o učincima promjene cijena na pravno lice mogu se takođe dati u obliku dodatne informacije.
TEMELJNE POSTAVKE
Akrualna osnova
- 27.Treba uzeti u obzir prihode i rashode koji se odnose na finansijsku godinu,Poslovna (obračunska) godina. bez obzira na datum na koji je prihod naplaćen ili izvršeno plaćanje.
- 28.Da bi postigli njihovi ciljevi, finansijski se izvještaji sastavljaju na akrualnoj osnovi računovodstva. Prema toj osnovi, učinci transakcija i drugih događaja se prepoznaju kad se dese (a ne kad se gotovina ili njen ekvivalent primi ili plati) i oni se knjiže u računovodstvenu evidenciju i prezentiraju u finansijskim izvještajima perioda na koji se odnose. Finansijski izvještaji pripremljeni na akrualnoj osnovi informišu korisnike ne samo o prošlim transakcijama koje uključuju plaćanja i primitke gotovine, nego i obaveze da se plati gotovinu u budućnosti i izvore koji predstavljaju gotovinu koja će se primiti u budućnosti. Oni obezbjeđuju vrstu informacija o prošlim transakcijama i drugim događajima koje su najkorisnije korisnicima za donošenje ekonomskih odluka.
Stalnost poslovanja
- 29.Finansijski izvještaji trebaju biti pripremljeni na bazi kontinuiteta poslovanja osim ako rukovodstvo ne namjerava ili da pravno lice likvidira, ili da prestane sa radom, ili da nema realnih alternativa nego da to uradi. Kada finansijski izvještaji nisu pripremljeni na bazi kontinuiteta, činjenice i razlozi trebaju biti objavljeni u zabilješkama uz obračun zajedno sa objašnjenjem osnovice po kojoj su finansijski izvještaji pripremljeni.
- 30.Finansijski izvještaji su uobičajeno sastavljeni na pretpostavci da će pravno lice neodređeno trajati i da će nastaviti poslovanje u predvidivoj doglednoj budućnosti. Stoga se pretpostavlja da pravno lice nema namjeru niti potrebu da likvidira ili značajno smanji skalu svog poslovanja; ako takva namjera ili potreba postoji, finansijski izvještaji bi morali biti pripremljeni na drukčijoj osnovi, a u tom slučaju se primjenjivana osnova objavljuje.
KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA
Razumljivost
- 31.Osnovni kvalitet informacije pružene u finansijskim izvještajima jest da je odmah razumljiva korisnicima. U tu se svrhu pretpostavlja da korisnici posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i o računovodstvu, te da imaju volju proučavati informacije s razumnom pažnjom. U svakom slučaju, informacije o kompleksnim pitanjima koje trebaju biti uključene u finansijske izvještaje zbog njihove relevantnosti za korisničke potrebe pri donošenju ekonomskih odluka ne trebaju biti izuzete samo zato što bi nekim korisnicima bile preteške za razumijevanje.
Relevantnost
- 32.Da bi bila korisna, informacija mora biti relevantna za korisničke potrebe pri donošenju odluka. Informacija posjeduje kvalitetu relevantnosti kad utiče na ekonomske odluke korisnika pomažući im da procijene prošle, sadašnje ili buduće događaje, ili pak potvrđujući ili ispravljajući njihove prošle procjene.
- 33.Predviđajuća i potvrđujuća uloga informacije su uzajamno povezane uloge. Na primjer, informacija o tekućem nivou i strukturi držanih sredstava ima vrijednost za korisnika kad oni nastoje predvidjeti sposobnost pravnog lica da iskoristi prilike i njegovu sposobnost da reaguje na obratne situacije. Ista informacija igra potvrđujuću ulogu u odnosu na prošlo predviđanje o, na primjer, načinu na koji bi pravno lice trebalo biti struktuirano ili o rezultatu planiranih aktivnosti.
- 34.Informacija o finansijskom položaju i prošloj performansi često se koristi kao osnov za predviđanje budućeg finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja, te drugih pitanja za koja su korisnici direktno zainteresovani, kao što su isplate dividendi i nadnica, kretanja cijena vrijednosnih papira i sposobnost pravnog lica da odgovori svojim obavezama kako one dospijevaju. Da bi imala predviđajuću vrijednost informacija ne mora biti u obliku izričite prognoze. Štaviše, sposobnost predviđanja na osnovu finansijskih izvještaja pojačana je načinom na koji su informacije o prošlim transakcijama i događajima objavljene. Na primjer, predviđajuća vrijednost bilansa uspjeha je pojačana ako su neuobičajene, nenormalne i rijetke stavke prihoda ili rashoda odvojeno objavljene.
Značajnost
- 35.Svaka značajna stavka treba biti iskazana odvojeno u finansijskim izvještajima. Beznačajne stavke mogu biti sastavljene sa iznosima slične prirode i ne trebaju se prikazati odvojeno. FBiH računovodstveni standardi se ne primjenjuju na beznačajne stavke.
- 36.Na važnost informacije utiče njena priroda i značajnost. U nekim je slučajevima priroda informacije sama za sebe dovoljna da odredi njenu relevantnost Na primjer, izvještaj o novom segmentu pravnog lica može utjecati na ocjenu rizika i prilika s kojima se suočava pravno lice bez obzira na značajnost rezultata koji je postigao novi segment pravnog lica u izvještajnom periodu. U drugim su slučajevima važni i priroda i značajnost, na primjer, količina zaliha držanih u svakoj od glavnih kategorija koje su primjerene poslovanju.
- 37.Informacija je značajna ako njezino izostavljanje ili krivo izvještavanje može uticati na ekonomske odluke korisnika koje su ovi donijeli na osnovu finansijskih izvještaja. Značajnost zavisi od veličine stavke ili greške u prosudbi u pojedinim okolnostima njezinog izostavljanja ili pogrešnog izvještavanja. Stoga značajnost više predstavlja početak ili prelomnu tačku nego osnovnu kvalitativnu karakteristiku koju informacija mora imati da bi bila korisna.
Pouzdanost
- 38.Da bi bila korisna, informacija mora takođe biti pouzdana. Informacija ima kvalitet pouzdanosti kada u njoj nema značajne greške i predrasuda i u koju se korisnici mogu pouzdati u smislu da ona nešto vjerodostojno prezentira ili bi se od nje moglo realno očekivati da to prezentira.
- 39.lnformacija može biti relevantna ali tako nepouzdana po prirodi ili prezentaciji da njeno priznavanje može potencijalno navesti na pogrešan zaključak. Na primjer, ako su pravovaljanost i iznos odštetnog zahtjeva u pravnom postupku sporni, može biti neprikladno za pravno lice da prizna puni iznos zahtjeva u bilansu stanja, iako bi bilo prikladno da objavi iznos i okolnosti zahtjeva.
Vjerodostojna prezentacija
- 40.Godišnji finansijski izvještaji treba da daju istinit i fer pregled sredstava, obaveza, finansijskog položaja, dobitka ili gubitka i novčanih tokova pravnog lica. Konsolidovani finansijski izvještaji treba da daju istinit i fer pregled sredstava, obaveza, finansijskog položaja, dobitka ili gubitka i novčanih tokova grupe.
- 41.Da bi bila pouzdana, informacija mora vjerodostojno prezentirati transakcije i druge događaje koje ili ukazuju da prezentiraju ili se razumno očekuje da prezentiraju. Tako na primjer, bilans stanja treba vjerodostojno prezentirati transakcije i druge događaje koji rezultiraju u sredstvima, obavezama i vlasničkom kapitalu pravnog lica na dan izvještavanja koji udovoljava kriterijima prepoznavanja.
- 42.Većina finansijskih informacija podliježe određenom riziku da su manje od vjerodostojne prezentacije onoga što ukazuju da predstavljaju. To nije zbog predrasuda, nego prije zbog svojstvenih teškoća bilo pri prepoznavanju transakcija i ostalih događaja koje treba izmjeriti bilo pri izradi i primjeni tehnika vrednovanja i prezentacije koje mogu saopštiti poruke koje odgovaraju tim transakcijama i događajima. U određenim bi slučajevima vrednovanje finansijskih učinaka stavki moglo biti tako neodređeno da ih pravnog lica općenito ne bi mogla priznati u finansijskim izvještajima; na primjer, premda većina pravnog lica goodwill stvara interno tokom vremena, obično je vrlo teško pouzdano identificirati ili izmjeriti taj goodwill. U drugim slučajevima bi, međutim, ipak moglo biti relevantno priznati stavke i objaviti rizik greške u vezi s njihovim priznavanjem i vrednovanjem.
Suština prije forme
- 43.Ako informacija treba da vjerodostojno prezentira transakcije i druge događaje za koje ukazuje da ih prezentira, nužno ih je obuhvatiti i prezentirati u skladu sa suštinom i ekonomskom stvarnošću, a ne samo sa njihovom zakonskom formom. Suština transakcija ili drugih događaja nije uvijek konzistentna s onim što se očituje iz njihove zakonske ili ostvarene forme. Na primjer, pravno lice može ustupiti sredstvo drugoj stranci na taj način da dokumentacija ukazuje na prelazak legalnog vlasništva toj stranci, pa ipak mogu postojati sporazumi koji osiguravaju da pravno lice nastavi uživati u budućim ekonomskim koristima sadržanim u tom sredstvu. Pod tim okolnostima izvještavanje prodaje ne bi vjerodostojno prezentiralo transakciju u koju se ušlo (ako je do transakcije uopće i došlo) .
Neutralnost
- 44.Da bi bila pouzdana, informacija sadržana u finansijskim izvještajima mora biti neutralna, odnosno neopterećena predrasudama. Finansijski izvještaji nisu neutralni ako putem izbora ili prezentiranja informacija utiču na donošenje odluke ili prosuđivanje sa ciljem postizanja unaprijed određenog rezultata ili ishoda.
Opreznost
- 45.Sredstva i obaveze, prihodi i rashodi se trebaju vrednovati po načelu opreznosti, a posebno:
samo prihodi ostvareni na datum bilansa stanja mogu biti uključeni u bilans uspjeha;
treba uzeti u obzir sve obaveze i rashode koji su nastali za vrijeme tekuće ili prethodnih finansijskih godina. Takve obaveze ili rashodi trebaju da obuhvate one koji se odnose na finansijsku godinu čak i ako postaju očiti tek nakon datuma bilansa stanja;
- 46.Sastavljači finansijskih izvještaja moraju se pomiriti s neizvjesnostima koje neizbježno okružuju mnoge događaje i okolnosti, kao što su naplativost spornih potraživanja, vjerovatni vijek trajanja postrojenja i opreme te broj zahtjeva po garancijama koji se mogu pojaviti. Takve se neizvjesnosti priznaju objavljivanjem njihove prirode i razmjera te primjerenom opreznošću prilikom pripremanja finansijskih izvještaja. Opreznost je uključivanje stepena opreza u prosuđivanje koje je potrebno pri traženoj procjeni pod uslovima neizvjesnosti, tako da sredstva ili prihodi nisu precijenjeni i obaveze ili rashodi potcijenjeni. Pa ipak opreznost ne dopušta, na primjer, stvaranje skrivenih rezervi ili prekomjernih rezervisanja, namjerno potcjenjivanje sredstava ili prihoda ili namjerno uveličavanje obaveza ili rashoda, jer finansijski izvještaji ne bi bili neutralni i stoga ne bi imali kvalitet pouzdanosti.
Kompletnost
- 47.Da bi bila pouzdana, informacija u finansijskim izvještajima mora biti kompletna u okviru granica materijalnosti i troška. Nekompletnost može informaciju učiniti lažnom ili navoditi na krivi put te je stoga učiniti nepouzdanom i manjkavom u smisli njene relevantnosti.
Uporedivost
- 48.Finansijski izvještaji trebaju biti usaglašeni sa šemama finansijskih izvještaja i računovodstvenim standardima. Pravno lice može odstupiti od primjene zahtjeva zakona o računovodstvu, kodeksa ili računovodstvenih standarda samo u slučaju kada bi primjena datih zahtjeva bila u suprotnosti sa obavezom davanja istinitog i fer pregleda sredstava, obaveza, finansijskog položaja, dobitka ili gubitka, i gotovinskih tokova pravnog lica, a u saglasnosti je sa svim relevantnim zahtjevima iz Računovodstvenog standarda 1 - Prezentacija finansijskih izvještaja.
- 49.Stavke propisane šemama bilansa stanja, bilansa uspjeha i iskaza gotovinskih tokova trebaju biti prikazane odvojeno po navedenom redosljedu. Dozvoljeno je detaljnije podgrupisanje stavki pod uslovom da je to u saglasnosti sa šemama. Nove stavke treba dodati šemama za one stavke koje nisu pokrivene bilo kojom stavkom predviđenom u šemama.
- 50.Bilansne šeme ne treba da se mijenjaju od jedne finansijske godine do druge, osim ako:
je došlo do značajne promjene u prirodi poslovanja pravnih lica i da će promjena rezultirati u više odgovarajućoj prezentaciji događaja ili transakcija; ili
se promjena zahtijeva Zakonom o računovodstvu, Kodeksima ili Računovodstvenim standardima.
Kad se promjeni forma obračuna, u zabilješkama uz finansijske izvještaje pravno lice mora objaviti prirodu i razloge za promjenu formi.
- 51.Korespondirajući iznosi prethodne godine moraju biti prikazani za sve stavke bilansa stanja, bilansa uspjeha i stavke gotovinskih tokova kao i za sve druge tekstualne i opisne informacije kada je od važnosti za razumijevanje obračuna za tekući period.
- 52.Računovodstvene politike se moraju dosljedno primjenjivati iz jedne finansijske godine u drugu. Međutim, računovodstvene politike se moraju promijeniti ako to zahtijeva Zakon, Kodeks ili Računovodstveni standard. Efekti promjene u računovodstvenoj politici se trebaju tretirati u skladu sa Računovodstvenim standardom 8 - Neto dobit ili gubitak, temeljne greške i promjene u računovodstvenim politikama.
- 53.Korisnici moraju biti u stanju uporediti finansijske izvještaje pravnog lica kroz vrijeme kako bi mogli identificirati trendove njegova finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja. Korisnici takođe moraju biti u stanju uporediti finansijske izvještaje različitih pravnih lica, kako bi mogli procijeniti njihov relativni finansijski položaj, performansu i promjene finansijskog položaja. Stoga se vrednovanje i prikazivanje finansijskog učinka slične transakcije i ostalih događaja mora provesti dosljedno kroz cijelo poslovanje i tokom vremena za to pravno lice, te na dosljedan način za različita pravna lica.
- 54.Važna implikacija kvalitativnih karakteristika uporedivosti je da su korisnici obaviješteni o računovodstvenim politikama koje se primjenjuju pri pripremi finansijskih izvještaja, o bilo kakvim promjenama u tim politikama i o učincima takvih promjena. Korisnici trebaju biti u stanju identifikovati razlike između računovodstvenih politika za slične transakcije i ostale događaje što ih primjenjuje isto pravno lice od perioda do perioda od onih koje primjenjuju različita pravna lica. Usklađenost sa Standardima, uključujući objavljivanje računovodstvenih politika koje primjenjuje pravno lice, pomaže da se postigne uporedivost.
- 55.Potrebu uporedivosti ne bi valjalo miješati (zamjenjivati) s običnom ujednačenošću i ne bi trebalo dopustiti da postane zapreka uvođenju poboljšanih računovodstvenih standarda. Za pravno lice nije primjereno da nastavi sa računovodstvom za transakciju i ostale događaje, na isti način ako usvojena politika nije u skladu sa kvalitativnim karakteristikama relevantnosti i pouzdanosti. Takođe je neprikladno za pravno lice da ostavlja svoje računovodstvene politike nepromijenjene ako postoje relevantnije i pouzdanije alternative.
- 56.Pošto korisnici žele uporediti finansijski položaj, performansu i promjene u finansijskom položaju pravnog lica kroz vrijeme, važno je da finansijski izvještaji pnkazuju odgovarajuću informaciju za prethodne periode.
Ograničenja na važne i pouzdane informacije
Pravovremenost
- 57.Ako postoji neprikladno kašnjenje u izvještavanju informacije, ona može izgubiti svoju relevantnost. Menadžment će možda morati uravnotežiti relativne vrijednosti pravovremenog izvještavanja i dobivanje pouzdane informacije. Da bi se osigurala pravovremena informacija često može biti nužno da se ona izvijesti čak i prije nego što su svi aspekti transakcije ili ostalog događaja poznati, čime se umanjuje pouzdanost. Nasuprot tome, ako se s izvještavanjem čeka dok svi aspekti budu poznati, informacija može biti vrlo pouzdana, ali od male vrijednosti korisnicima koji su u međuvremenu morali donositi odluke. Pri postizanju ravnoteže izmedu relevantnosti i pouzdanosti, najvažnije razmatranje je kako najbolje zadovoljiti potrebe korisnika u donošenju ekonomskih odluka.
Ravnoteža između koristi i troška
- 58.Ravnoteža između koristi i troška više je sveobuhvatno ograničenje nego što je kvalitativna karakteristika. Koristi proizašle iz informacije trebalo bi da premašuju troškove njihovog dobivanja. Međutim, procjena koristi i troškova u osnovi je proces prosuđivanja. Staviše, nije nužno da troškove snose oni korisnici koji uživaju koristi. U koristima mogu takođe uživati i drugi korisnici, a ne oni za koje se informacija priprema; na primjer, pribavljanje daljnje informacije zajmodavcima može preduzeću smanjiti troškove zaduživanja. Zato je teško primijeniti test trošak - korist u bilo kom određenom slučaju. U svakom slučaju, trebalo bi, posebno oni koji utvrduju standarde, kao i sastavljači i korisnici finansijskih izvještaja, da su svjesni tog ograničenja.
Ravnoteža između kvalitativnih karakteristika
- 59.U praksi je usklađenost između kvalitativnih karakteristika često potrebna. Općenito cilj je postizanje odgovarajuće ravnoteže između karakteristika s namjerom da se ostvare ciljevi finansijskih izvještaja. Relativna važnost kvalitativnih karakteristika je u različitim slučajevima stvar profesionalne prosudbe.
Istinit i fer pregled / Fer prezentacija
- 60.Finansijski izvještaji često se opisuju kao predočavanje istinitog i fer pregleda, ili fer prezentiranje finansijskog položaja, uspješnosti poslovanja i promjene u finansijskom položaju pravnog lica. Premda se ovaj Kodeks ne bavi direktno takvim konceptima, primjena glavnih kvalitativnih karakteristika i primjerenih računovodstvenih standarda normalno rezultira u finansijskim izvještajima koji izražavanju ono što se generalno razumijeva kao istinit i fer pregled ili fer prezentiranje takvih informacija
Elementi finansijskih izvještaja
- 61.Finansijski izvještaji oslikavaju finansijske učinke transakcije i drugih događaja grupirajući ih u velike skupine prema njihovim ekonomskim karakteristikama. Ove velike skupine nazivaju se elementi finansijskih izvještaja. Elementi koji se direktno odnose na vrednovanje finansijskog položaja u bilansu stanja jesu sredstva, obaveze i vlasnički kapital. Elementi koji se direktno odnose na vrednovanje uspješnosti poslovanja u bilansu uspjeha jesu prihodi i rashodi. Izvješaj o promjenama finansijskog položaja obično odražava elemente bilansa uspjeha i promjene u elementima bilansa stanja; prema tome, ovaj Kodeks ne obrađuje elemente koji su unikatni samo za ovaj izvještaj.
- 62.Prezentacija ovih elemenata u bilansu stanja i bilansu uspjeha uključuje proces potklasifikacije. Na primjer, sredstva i obaveze mogu biti klasifikovani po svojoj prirodi ili funkciji u poslovanju pravnog lica sa svrhom da prikažu informaciju na način najkorisniji za korisnike u svrhu donošenja njihovih ekonomskih odluka.
- 63.U bilansu stanja, svako pravno lice mora odvojeno klasifikovati svoja sredstva kao stalna i tekuća, a obaveze kao dugoročne i tekuće.
- 64.Zaokružena cjelina ekonomskih kategorija od osnovnog značaja za računovodstvo prikazana je u bilansu stanja i bilansu uspjeha. Osnovne ekonomske kategorije su prihodi i rashodi, sredstva, obaveze i kapital.
- 65.Sredstva, obaveze i kapital su ekonomske kategorije koje su definisane njihovim stanjem u određenom trenutku, a prihodi i rashodi su ekonomske kategorije koje su definisane njihovim kumulativnim iznosom u računovodstvenom periodu. Sve druge ekonomske kategorije sa računovodstvenog aspekta proizilaze i zasnosane su na prethodnim kategorijama.
Finansijski položaj
- 66.Elementi koji se direktno odnose na vrednovanje finansijskog položaja jesu sredstva, obaveze i vlasnički kapital. Oni se definišu na sljedeći način:
- a)Sredstvo je resurs koji kontroliše pravno lice kao rezultat prošlih događaja i iz kojeg se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi u pravno lice.
- b)Obaveza je sadašnja obaveza pravnog lica, proizašla iz prošlih događaja, za čije se izmirenje očekuje da će stvoriti odliv resursa, koji utjelovljuje ekonomske koristi.
- c)Vlasnički kapital je ostatak sredstava (imovine) pravnog lica nakon odbitaka svih njegovih obaveza.
- a)
- 67.Definicije sredstava i obaveza identifikuju njihova osnovna obilježja, ali ne pokušavaju specificirati kriterije kojima treba udovoljiti prije nego što se priznaju u bilansu stanja. Stoga te definicije obuhvaćaju stavke koje nisu priznate kao sredstva ili obaveze u bilansu stanja, jer one ne zadovoljavaju kriterije za priznavanje date u tačkama 111 do . 113 Konačno, očekivanja da će buduće ekonomske koristi pritjecati u pravno lice ili otjecati iz njega moraju biti u dovoljnoj mjeri izvjesna da udovolje kriteriju vjerovatnosti u tački 114 prije nego što su sredstva i obaveze priznati.
- 68.U ocjenjivanju da li stavka udovoljava definiciji sredstva, obaveze ili vlasničkog kapitala, treba posvetiti pažnju njenoj suštini i ekonomskoj stvarnosti a ne samo zakonskoj formi. Stoga, na primjer, kod finansijskih lizinga, suština i ekonomska stvarnost je da zakupoprimac stiče ekonomske koristi od upotrebe unajmljenog sredstva kroz navjeći dio njegovog vijeka trajanja, a zauzvrat preuzima obavezu da plati za to pravo iznos koji je približan fer vrijednosti sredstva i pripadajuće finansijske naknade. Zato finansijski lizing rezultira u stavkama koje zadovoljavaju definiciju sredstva i obaveze te se priznaju kao takve u bilansu stanja zakupoprimca.
Sredstva
- 69.Buduća ekonomska korist sadržana u sredstvu jeste potencijal koji doprinesi, direktno ili indirektno, toku gotovine i ekvivalenata gotovine u pravno lice. Taj potencijal može biti produktivan, odnosno dio poslovnih aktivnosti pravnog lica. On takoder može poprimiti oblik konvertibilnosti u gotovinu ili ekvivalente gotovine, ili sposobnost da smanji odliv gotovine, kao što je kad alternativni proizvodni proces smanjuje troškove proizvodnje.
- 70.Pravno lice obično zapošljava svoja sredstva da proizvede dobra ili usluge koje su u stanju zadovoljavati želje i potrebe kupaca; budući da ta dobra ili usluge mogu zadovoljiti te želje ili potrebe, kupci su spremni platiti za njih i tako doprinositi gotovinskom toku u pravno lice. Sama gotovina služi preduzeću za upravljanje drugim resursima.
- 71.Buduće ekonomske koristi, utjelovljene u sredstvu, mogu teći u pravno lice na brojne načine. Na primjer, sredstvo može biti:
- a)upotrijebljeno pojedinačno ili u kombinaciji s ostalim sredstvima pri proizvodnji dobara i usluga koje će pravno lice prodati;
- b)razmijenjeno za druga sredstva;
- c)korišteno za izmirenje obaveza;
- d)raspoređeno vlasnicima pravnog lica.
- a)
- 72.Mnoga sredstva, na primjer nekretnine, postrojenja i oprema, imaju fizički oblik. Međutim, fizički oblik nije suštinski za postojanje sredstava; tako su patenti i autorskih prava, na primjer, sredstva ako se očekuje da će iz njih proisteći buduće ekonomske koristi za pravno lice i ako ih pravno lice kontroliše.
- 73.Mnoga sredstva, na primjer, potraživanja i nekretnine povezana su sa zakonskim pravima, uključujući i pravo vlasništva. U određivanju postojanja sredstva pravo vlasništva nije najosnovnije; tako je, na primjer, nekretnina u najmu sredstvo ako pravno lice kontroliše korist za koju se očekuje da će teći od nekretnine. Premda je sposobnost pravnog lica da kontroliše koristi obično posljedica zakonskih prava, stavka može ipak zadovoljiti definiciju sredstva čak i kada ne postoji zakonska kontrola. Na primjer, "know-how" pribavljen putem razvojnih aktivnosti može zadovoljiti definiciju sredstva kada, čuvanjem "know-how" tajne, pravno lice kontroliše koristi koje se očekuju da će proisteći iz toga.
- 74.Sredstva pravnog lica su rezultat proteklih transakcija ili drugih prošlih događaja. Pravnog lica normalno pribavljaju sredstva kupovinom ili proizvodeći ih, ali druge transakcije ili događaji mogu proizvesti sredstva; primjeri uključuju slučaj kada pravno lice dobije nekretninu od države kao dio programa poticanja ekonomskog rasta u području gdje su otkrivena mineralna nalazišta. Transakcija ili dogadaji za koje se očekuje da će se desiti u budućnosti sami sebe ne proizvode u sredstva; tako, na primjer, namjera da se kupe zalihe ne zadovoljava, sama po sebi, definiciji sredstva.
- 75.Postoji uska veza izmedu nastanka izdataka i sticanja sredstava, ali se to ne mora nužno podudarati. Tako, kada pravno lice ima izdatke, to može pružiti dokaze da su buduće ekonomske koristi bile tražene, ali to nije konačni dokaz da je nabavljen predmet koji zadovoljava definiciju sredstva. Slično tome, odsutnost odnosnog izdatka ne sprečava stavku da zadovolji definiciju sredstva i tako postane kandidatom za priznavanje u bilansu stanja; na primjer, stavke koje su darovane preduzeću mogu zadovoljiti definiciju sredstva.
- 76.Sredstva uključuju stalna i tekuća sredstva. Sredstva se dalje klasifikuju na nematerijalna sredstva, materijalna sredstva, finansijska sredstva i potraživanja.
- 77.Pojedinačno sredstvo se klasifikuje kao tekuće ukoliko :
- a)se očekuje da se ono pretvori u gotovinu ili gotovinske ekvivalente, proda ili potroši u toku redovnog poslovnog ciklusa pravnog lica; ili
- b)se ono prvenstveno čuva za komercijalne potrebe ili na kratki vremenski period, i njegova se realizacija očekuje u roku od 12 mjeseci nakon datuma bilansa stanja; ili
- c)je ono gotovina ili ekvivalent gotovine koja nije pod ograničenjem.
- a)
Sva ostala sredstva klasifikuju se kao stalna.
STALNA SREDSTVA
- 78.Nematerijalna stalna sredstva uključuju:
materijalna prava: prava na patent, licencu, model, žig, uzorak, korištenje proizvodne tehničke dokumentacije, kao prava u vezi sa sa lizingom (dužim od 1. god) ,
osnivačke izdatke: razgraničeni trošak u vezi sa studijama, istraživanjima, otkupom i odštetama, investiociono-tehničkom dokumentacijom, školovanjem kadrova, režijom i drugim ulaganjem u vezi sa izgradnjom pravnog pravnog lica,
troškovi razvojnog istraživanja, istraživanje i otkrivanje rudnog i drugog mineralnog blaga,
goodwill: svaki višak troška sticanja nad udjelom sticatelja u fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava i obaveza stečenih na datum razmjene treba priznati kao sredstvo,
ostala nematerijalna sredstva koja nisu obuhvaćena gore navedenim stavkama kao što je softwere i sl. i
avansi za nabavku nematerijalnih sredstava
- 79.Materijalna stalna sredstva:
zemljište i šume: šume obuhvataju šumske pojaseve, ukrasne nasade, plantažne šume i prirodne šume,
građevine: obuhvataju objekte visokogradnje, niskogradnje i druge radove građevinskog karaktera,
oprema: mašine, uređaji i postrojenja, sredstva transporta i veza, laboratorijska oprema, instumenti i alati, inventar i namještaj i druga oprema,
višegodišnji zasade stado: Višegodišnji zasadi imaju biološki vrijek trajanja duži od godine dana i obuhvataju voćnjake, vinograde, hmeljnike i druge dugogodišnje zasade. Osnovno stado obuhvata svu stoku osim one koja je u tovu. Osnovnu stoku čini proizvodna i radna stoka i stočni podmladak;
stambene zgrade i stanovi,
ostala materijalna sredstva koja nisu obuhvaćena navedenim stavkama, i
avansi za nabavku materijalnih sredstava.
- 80.Nematerijalna i materijalna stalna sredstva mogu biti:
u upotrebi: stvari sposobne za upotrebu bez obzira da li se stvarno koriste u okviru pravnog lica,
u pripremi: stvari koje su u fazi pribavljanja, izgradnje i osposobljavanja za upotrebu i za koje se osnovano očekuje da će biti osposobljena za upotrebu, i
van upotrebe: stvari bez perspektive korištenja u poslovanju pravnog lica.
Stvari iz stalnih sredstava koje su apsolutno neupotrebljive neophodno je rashodovati i ne mogu se iskazivati ni pod kojim oblikom stalnih sredstava u okviru pravnog lica.
- 81.Finansijska sredstva uključuju:
udjele pravnog lica u drugom pravnom licu,
zajmove i kredite,
vrijednosne papire držane kao stalna sredstva,
dugoročne depozite i kaucije,
upisani a neuplaćeni kapital,
dugoročna potraživanje,
vlastite dionice, i
unaprijed plačene troškove.
TEKUĆA SREDSTVA
- 82.Tekuća materijalna sredstva:
sirovine i materijal (osnovni i pomoćni materijal, poluproizvodi, dijelovi, gorivo i mazivo, sitan alat, inventar, ambalaža i auto gume) . Otpaci koji potiču iz rashodovanih stvari ili sopstvene proizvodnje smatraju se materijalom,
proizvodnja: nedovršena proizvodnja na proizvodnim mjestima, sopstveni poluproizvodi i dijelovi namijenjeni daljoj proizvodnji i otpaci koji su namjenjeni daljoj upotrebi u proizvodnji,
proizvodi: stvari koje su, sa aspekta pravnog lica, namijenjene neposrednoj prodaji, i
roba: stvari koje je pravno lice nabavilo i namijenilo prodaji.
- 83.Tekuća materijalna sredstva mogu biti:
na zalihi: stvari iz obrtnih sredstava u skladištu,
u pripremi: materijal i sitan inventar dati na doradu, obradu ili manipulaciju, kao i poluproizvodi i dijelovi namijenjeni daljoj proizvodnji,
u upotrebi: stanje proizvodnje u toku i sitan inventar u upotrebi, i
na putu: stvari kupljene od dobavljača koje jos nisu prispjele pravnom licu, kao i stvari koje su izašle iz skladišta, a koje nije još preuzeo kupac.
- 84.Gotovina, ekvivalenti gotovine i potraživanja:
gotovina i ekvivalenti gotovine,
potraživanja od pravnih lica iz grupe,
potraživanja od povezanih pravnih lica,
tekuća potraživanja (potraživanja od kupaca, potraživanja po osnovu datih kredita i ostala tekuća potraživanja) ,
obračunati nefakturisani prihodi, i
unaprijed plačeni troškovi (troškovi koji u datom obračunskom periodu nemaju konačnog nosioca i još ne utiču na poslovni rezultat obračunskog perioda) ,
- 85.Ulaganja:
udjeli u grupi,
udjeli u drugim licima,
kratkoročni plasmani u vrijednosne papire (blagajnički zapisi, čekovi, mjenice, i ostala kratkoročna ulaganja u vrijednosne papire) ,
ulaganja u vlastite dionice (sopstvene dionice pravnog lica koje je ono otkupilo na tržištu) , i
ostala tekuća ulaganja.
Obaveze
- 86.Osnovno je obilježje obaveze da pravno lice ima sadašnju obavezu. Obaveza je dužnost ili odgovornost da se postupi ili nešto izvrši na određeni način. Obaveze mogu biti zakonski izvršive kao posljedica obavezujućeg ugovora ili zakonskog zahtjeva. To je normalno slučaj, na primjer, s iznosima koje treba platiti za primljena dobra i usluge. Obaveze takođe proističu i iz normalne poslovne prakse, običaja i želje da se održe dobri poslovni odnosi ili djeluje na fer način. Ako, na primjer, pravno lice odluči, kao dio svoje politike, da popravi nedostatke na svojim proizvodima čak i onda kada se oni pojave nakon što je garantni rok istekao, iznosi za koje se očekuje da će biti utrošeni u vezi sa već prodatim dobrima jesu obaveze.
- 87.Mora se napraviti razlika izmedu sadašnje obaveze i budućih obaveza. Odluka menadžmenta pravnog lica da pribavi sredstva u budućnosti ne znači sama po sebi da se stvara sadašnja obaveza. Obaveza normalno nastaje samo kada je sredstvo isporučeno ili kada pravno lice zaključuje neopoziv sporazum o nabavci sredstava. U ovom drugom slučaju, neopoziva priroda sporazuma znači da ekonomske posljedice u slučaju nepoštivanja obaveza, na primjer zbog postojanja znatnih penala, ostavljaju preduzeću malo ili nimalo mogućnosti da izbjegne otjecanje resursa drugoj strani.
- 88.Izmirenje sadašnje obaveze obično uključuje ustupanje resursa pravnog lica koji utjelovljuju ekonomske koristi kako bi se udovoljilo zahtjevu druge strane. Izmirenje sadašnje obaveze može se pojaviti na brojne načine, na primjer, putem:
- a)plaćanja gotovinom;
- b)transferom drugih sredstava;
- c)pružanjem usluga;
- d)zamjenom te obaveze drugom obavezom;
- e)konverzijom obaveze u vlasnički kapital.
- a)
Obaveza se takođe može ugasiti na drugi način, tako da se povjerilac odrekne svojih prava ili ih izgubi.
- 89.Obaveze proizlaze iz prošlih transakcija ili drugih prošlih događaja. Tako na primjer, poslije nabavke dobara i korištenja usluga slijedi obaveza za plaćanje (ako nisu plaćene unaprijed ili pri isporuci) , a primitak bankarskog zajma rezultira u obavezi da se zajam vrati. Pravno lice takođe može priznati buduće rabate temeljene na godišnjim kupovinama od strane kupaca kao obaveze; u tom slučaju, prodaja dobara u prošlosti je transakcija koja ima za posljedicu obavezu.
- 90.Neke obaveze mogu se mjeriti samo ako se primijeni znatan stepen procjene. Neka pravna lica opisuju takve obaveze kao rezervisanje. Definicija obaveze u tački 66. ima širi pristup. Tako, kada rezervisanje uključuje sadašnju obavezu i udovoljava ostatku definicije, onda je ona obaveza čak i onda kada iznos mora biti procijenjen. Primjeri uključuju rezerviranje za plaćanja koja treba izvršiti po postojećim garancijama.
- 91.Sa stanovišta roka dospjelosti obaveze se mogu klasificirati na (tekuće) kratkoročne i dugoročne, kao što je regulisano računovodstvenim standardom 1-Prezentacija finansijskih izvještaja. Nadalje, obaveze se mogu klasifikovati kao:
- a)kratkoročne obaveze prema pojavnim oblicima su:
- a)
krediti od grupe pravnih lica,
krediti od drugih pravnih lica,
krediti banaka,
drugi krediti,
obaveze prema pravnim licima iz grupe,
obaveze prema povezanim pravnim licima,
obaveze po osnovu sudjelujućeg interesa,
obaveze prema dobavljačima,
obaveze za poreze,
obračunati a neplaćeni troškovi, i
unaprijed naplaćeni prihod (odgođeni prihod) .
- b)dugoročne obaveze sa obaveznim rokom dospjeća dužim od jedne godine su:
obaveze prema pravnim lic
obaveze prema drugim pravnim licima,
obaveze za kredite banaka,
ostale obaveze, i
rezervisanja za obaveze i troškove.
Vlasnički kapital
- 92.Iako je vlasnički kapital definisan u tački 66. kao ostatak, on može biti potklasifikovan u bilansu stanja. Na primjer, u korporacijskom preduzeću mogu se prikazati odvojeno: uplate dioničara, zadržane zarade (akumulirani dobici, gubici) , rezerve koje čine namjenski dio zadržanih zarada (akumuliranih dobitaka, gubitaka) i rezerve za očuvanje kapitala. Takve klasifikacije mogu biti značajne korisnicima finansijskih izvještaja pri donošenju odluka, jer ukazuju na zakonska ili druga ograničenja u vezi sa sposobnošću pravnog lica da raspodjeljuje ili drukčije koristi svoj vlasnički kapital. One takođe mogu odražavati činjenicu da stranke s vlasničkim interesima u pravnom licu imaju različita prava u odnosu na prijem dividendi ili povrat kapitala.
- 93.Stvaranje rezervi ponekad se zahtijeva zakonom ili drugim propisom radi davanja preduzeću i njegovim povjeriocima dodatnih mjera zaštite od učinaka gubitaka. Prijenosi u takve rezerve više su raspoređivanje zadržanih zarada (akumulirani dobici, gubici) nego rashodi.
- 94.Iznos po kojem se vlasnički kapital prikazuje u bilansu stanja zavisi od vrednovanja sredstava i obaveza. Obično, ukupan iznos vlasničkog kapitala samo se slučajno poklapa s ukupnom tržišnom vrijednošću dionica ili sumom koja bi se mogla dobiti prodajom bilo neto sredstava na pojedinačnoj bazi, bilo prodajom pravnog lica kao cjeline na osnovu načela stalnosti poslovanja.
- 95.Pod vlasničkim kapitalom se podrazumijeva:
upisani kapital,
dodatno uplačeni kapital, premije,
revalorizacione rezerve,
druge rezerve,
akumulirana dobit/ (gubitak) ,
vlastite dionice koje drži preduzeće,
Uspješnost poslovanja (performanca)
- 96.Dobit se često koristi kao mjerilo uspješnosti poslovanja ili kao osnov za druga vrednovanja, kao što je prinos ulaganja ili zarada po dionici. Elementi koji se direktno odnose na vrednovanje dobiti jesu prihodi i rashodi. Priznavanje i vrednovanje prihoda i rashoda, pa stoga i dobiti, zavisi dijelom od koncepata kapitala i očuvanja kapitala koje koristi pravno lice pri pripremanju svojih finansijskih izvještaja. Ti su koncepti raspravljeni u tačkama 137 do 145.
Sudska praksa po ovom aktu
2 odluka iz 0 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Općenite reference na ovaj akt (2)
Vrhovni sud Federacije BiH
01 0 U 010282 15 U
KADA PRVOSTEPENI SUD U UPRAVNOM SPORU O ISTOJ UPRAVNOJ STVARI DONESE PRESUDU KOJA JE POSTALA KONAČNA I PRAVOMOĆNA, A POSLIJE DONESE IDENTIČNU PRESUDOM U UPRAVNOM SPORU O ISTOJ STVARI, KOJA JE PREDMET PREISPITIVANJA PRED VRHOVNIM SUDOM, ZBO…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-990/07
Odluka o meritumu u predmetu AP-990/07 («Inter color centar» d.o.o. Vogošća). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; Obligaciono- pravni odnosi; 6.1.18…
Ishod: Odluka o meritumu