Aktio

Skupština Zeničko-dobojskog kantona

Poslovnik o radu Skupštine Zeničko-dobojskog kantona

Na osnovu odredbi člana V 6. (e) i 7. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Skupština Zenično-dobojskog kantona u prijelaznom periodu, na sjednici, održanoj 20. 09. 1995. godine, donosi

POSLOVNIK
O RADU SKUPŠTINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Poslovnikom o radu Skupštine Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Poslovnik) uređuju se: način rada Skupštine Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Skupština), unutarnja organizacija i postupak rada Skupštine, prava i obaveze poslanika, predsjedavajućeg i drugih funkcionera Skupštine, postupak za izbor, imenovanje i razrješenje, akti Skupštine i druga pitanja koja se odnose na rad i funkcioniranje Skupštine.

Član 2.

Skupština se organizira i radi na način propisan Ustavom Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Ustavom) i ovim Poslovnikom.

Radna tijela Skupštine rade po odredbama ovog Poslovnika, a mogu, u skladu sa ovim Poslovnikom, donijeti i svoj poslovnik.

Član 3.

Skupština radi u sjednicama.

Član 4.

Rad Skupštine je javan.

Skupština može, izuzetno, odlučiti da se pojedina pitanja raspravljajui bez prisustva javnosti.

Član 5.

Pitanja koja nisu uređena ovim Poslovnikom, Skupština će urediti posebnim zaključkom.

II - MANDATNO - IMUNITETSKA PITANJA

1. Verifikacija mandata

Član 6.

Verifikaciju mandata novoizabranih poslanika vrši Skupština, na prijedlog Verifikacione komisije, na prvoj sjednici Skupštine.

Član 7.

Verifikacionu komisiju bira Skupština iz reda poslanika.

Verifikaciona komisija ima predsjednika, zamjenika predsjednika i tri člana .

Član 8.

Verifikaciona komisja razmatra izvještaj Izborne komisije i druge izborne akte, ispituje pravilnost izbora i eventualno pristupjele prigovore i podnosi Skupštini svoj izvještaj o utvrđenom stanju.

Verifikaciona komisija podnosi izvještaj Skupštine na sjednici Skupštine na kojoj se vrši verifikacija mandata poslanika.

Član 9.

Skupština pretresa izvještaj Verifikacione komisije i odlučuje o potvrđivanju ili osporavanju verifikacije mandata poslanika.

Glasanje o izvještaju vrši se u cjelini ako Verifikaciona komisije nije osporila ni jedan mandat. U slučaju da je neki mandat osporen, prvo se glasa u cjelini o svim neosporenim mandatima, a zatim o svakom osporenom mandatu posebno.

Član 10.

Skupština može osporiti odnosno odložiti verifikaciju mandata pojedinog poslanika i zaključuti da se prethodno izvrše potrebna provjeravanja.

O verifikaciji osporenog mandata mora se odlučiti u roku od dva mjeseca.

Član 11.

Poslanik čiji je mandat osporen ili je odloženo donošenje odluke o verifikaciji njegovog mandata, ima pravo da prisustvuje sjednici Skupštine, bez prava odlučivanja.

Član 12.

Poslije verifikacije mandata, poslanici daju svečanu izjavu na sjednici Skupštine.

Poslanici potpisuju tekst svečane izjave.

Član 13.

Verfikacijom mandata i davanjem svečane izjave u Skupštini poslanik stiče prava i dužnosti poslanika, utvrđene Ustavom Kantona, zakonom i ovim Poslovnikom.

Član 14.

Verifikaciju mandata poslanika izabranih na dopunskim izborima vrši Skupština, na prijedlog Mandatno-imunitetske komisije, shodno odredbama ovog Poslovnika.

2. Imunitet poslanika

Član 15.

Krivični postanak ili građanska parnica ne mogu biti pokrenuti protiv poslanika Skupštine, niti on može biti zadržan u pritvoru ili kažnjen na bilo koji drugi način zbog izraženog mišljenja i datog glasa u Skupštini.

Člana 16.

Poslaniku prestaje mandat u slučajevima utvrđenim Ustavom Kantona ili zakonom.

Poslaniku prestaje mandat danom kada Skupština utvrdi da se nastupio neki od razloga utvrđenim Ustavom Kantona ili zakonom.

Član 17.

Poslanik ima pravo da podnese ostavku i da je obrazloži.

Ostavka se podnosi pismeno predsjedavajućem Skupštine.

O ostavci poslanika predsjedavajući Skupštine obavjaštava Skupštinu.

Danom obavještavanja Skupštine o podnošenju ostavke poslaniku prestaje mandat.

Član 18.

Prestanak mandata zbog opoziva utvrđuje Skupština, shodno odredbama ovog poslovnika o postupku verifikacije mandata.

Članak 19.

Poslanik koji preuzme funkciju odnosno poslove i zadatke čije je vršenje, prema zakonu, nespojivo sa funkcijom poslanika, dužan je o tome obavijestiti predsjedavajućeg Skupštine.

Predsjedavajući Skupštine obavještava o tome Skupštine, koja utvrđuje da je poslaniku prestao mandat.

Ako poslanik, u slučaju iz stava 1. ovog člana, ne obavijesti predsjedavajućeg Skupštine to će učiniti Mandatno - imunitetska komisija.

III - ORGANIZACIJA SKUPŠTINE

1. Konstituiranje Skupštine

Član 20.

Skupština je jednodomna.

Skupština odlučuje o pitanjima iz nadležnosti Skupštine utvrđene Ustavom Kantona.

Član 21.

Nakon verifikacije mandata i davanja svečane izjave poslanika, Skupština odlučuje o svojoj unutrašnjoj organizaciji, bira predsjedavajućeg Skupštine i imenuje sekretara Skupštine, a po mogućnosti bira predsjednika i članove radnih tijela Skupštine.

2. Predsjedavajući i sekretar Skupštine

Člam 22.

Skupštinski funkcioneri su predsjedavajući i sekretar Skupštine.

Član 23.

Predsjedvajajućeg Skupština bira na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje, uz konsulatciju sa predstavnicima političkih stranaka koje imaju svoje poslanike u Skupštini, iz reda poslanika.

Mandat predsjedavajućeg je dvije godine.

Izuzetno od prethodnog stava, u prijelaznom periodu do izbora prvog saziva Skupštine Kantona, predsjedavajući Skupštine se bira za vrijeme dok traje prijelazni period.

Član 24.

U slučaju da predsjedavajući Skupštine bude privremeno u nemogućnosti da obavlja svoju dužnost, funkciju predsje-davajućeg Skupštine vršiće poslanik koga odredi Skupština, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje.

Član 25.

Predsjedavajući Skupštine:

  • -
    predstavlja Skupštinu,
  • -
    učestvuje u pripremi sjednice Skupštine, saziva je i predsjedava joj,
  • -
    stara se o ostvarivanju programa rada Skupštine i o tome obavještava Skupštinu,
  • -
    stara se o primjenjivanju ovog Poslovnika,
  • -
    stara se o ostvarivanju prava i dužnosti poslanika u Skupštini u vezi sa vršenjem njihove funkcije iz djelokruga Skupštine,
  • -
    stara se o odnosima i saradnji Skupštine a drugim nadležnim organima, tijelima i organizacijama o pitanjima iz djelokruga Skupštine,
  • -
    upućuje na raspravu odborima i komisijama pripremljene prijedloge zakona, drugih propisa, te izvještaje, analize i druga akta upućena Skupštini, a može za to ovlastiti i sekretara Skupštine,
  • -
    potpisuje akta koja Skupština donosi,
  • -
    vrši i druge poslove određene Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom.

Član 26.

Skupština ima sekretara, koga imenuje na period od dvije godine, na prijedlog komisije za izbor i imenovanja.

Izuzetno od prethodnog stava, u prijelaznom periodu do izbora prvog saziva Skupštine Kantona, sekretara Skupštine imenuje za vrijeme dok traje prijelazni period.

Član 27.

Sekretar Skupštine pomaže predsjedavajućem Skupštine u pripremanju sjednica Skupštine, stara se o obezbjeđivanju uslova za rad Skupštine i o realazaciji poslova i zadataka u vezi sa sjedicama, te obavlja i druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom ili koje mu povjeti predsjedavajući Skupštine.

Sekretar Skupštine rukovodi Stručnom službom Skupštine i naredbodavac je za finansijsko i materijalno poslovanje Skupštine i Stručne službe Skupštine.

Za sekretara Skupštine se može imenovati diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

Član 28.

Za svoj rad i rad Stručne službe Skupštine sekretar odgovara Skupštini i predsjedavajućem Skupštine.

3. Radna tijela Skupštine

Član 29.

Skupština obrazuje odbore i komisije kao stalna i povremena radna tijela za vršenje poslova iz svog djelokruga.

Stalna radna tijela Skupštine su:

  • a)
    Skupštinski odbori:
    • -
      Odbor za politički sistem,
    • -
      Odbor za društveno - ekonomske odnose,
  • b)
    Komisije:
    • -
      Komisija za ustavna pitanja,
    • -
      Zakonodavno - pravna komisija,
    • -
      Komisija za izbor i imenovanje,
    • -
      Administrativna komisija,
    • -
      Komisija za predstavke i prijedloge,
    • -
      Mandatno - imunitetska komisija

Skupština može, posebnom odlukom obrazovati i druga stalna i povremena radna tijela.

Član 30.

Skupština bira članove odbora i članove Mandatno - imunitetske komisije i Komisije za izbor i imenivanja, iz reda poslanika.

Za članove drugih komisija, osim poslanika, mogu biti imenovane i osobe iz reda naučnih, stručnih i javnih radnika.

Član 31.

Odbor za politički sistem

  • a)
    Razmatra materijale i daje mišljenja o svim političkim pitanjima koja se odnose na:
    • -
      ustavno uređenje Kantona,
    • -
      međunacionalne odnose i ostvarivanje ljudskih prava i sloboda,
  • b)
    daje mišljenje o cjelishodnosti zaključivanja ugovora između Kantona i država i međunarodnih organizacija,
  • c)
    razmatra pitanja koja se odnose na međukantonalne odnose i saradnju,
  • d)
    razmatra i druga pitanja od značaja za ostvarivanje utvrđenog političkog sistema i ustavnog uređenja.

Član 32.

Odbor za društveno-ekonomske odnose

  • a)
    Predlaže Skupštini utvrđivanje politike u oblasti društveno-ekonomskih odnosa,
  • b)
    prati provođenje politike izvršavanja propisa Skupštine u oblasti privrede, finansija i drugih djelatnosti i daje prijedloge za unapređenje odnosa u ovim oblastima,
  • c)
    razmatra pitanja od značaja za privredni, socijalni, kulturni i društveni razvoj Kantona i, s tim u vezi, daje Skupštini svoja mišljenja i prijedloge i
  • d)
    vrši i druge poslove koje mu odredi Skupština.

Član 33.

Komisija za ustavna pitanja

  • a)
    prati ostvarivanje Ustava Kantona,
  • b)
    razmatra pitanja od značaja za daljnji razvoj i izgradnju ustavnog sistema i inicira usklađivanje ustavnih odredaba sa promjenama u društvenim odnosima,
  • c)
    priprema tekst prijedloga akta o primjeni Ustava, stara se o provođenju javne rasprave i izvještava Skupštinu o njenim rezultatima,
  • d)
    daje Skupštini mišljenje o prijedlozima za promjenu Ustava Federacije,
  • e)
    razmatra i druga pitanja koja se odnose na ostvarivanje i promjenu Ustava Kantona i o tome obavještava Skupštinu.

Član 34.

Zakonodavno - pravna komisija

  • a)
    razmatra prijedloge zakona i drugih propisa koje donosi Skupština, u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom,
  • b)
    utvrđuje prečišćenje tekstova zakona i drugih propisa Skupštine, ako je za to ovlašćena.
  • c)
    učestvuje u pripremanju programa zakonodavne djelatnosti Skupštine,
  • d)
    vrši i druge poslove određene ovim poslovnikom.

Prijedlozi Komisije, koji su formulisani kao izmjene ili dopune prijedloga zakona, unose se u njen izvještaj i smatraju se njenim amandmanima.

Član 35.

Komisija za izbor i imenovanja

  • a)
    Prati provođenje ustavnih načela i zakonskih odredaba koje se odnose na ostvarivanje politike u ovoj oblasti, pretresa sva pitanja u vezi sa izborom, imenovanjem i razrješenjem, kao i druga pitanja u vezi sa tim iz nadležnosti Skupštine.
  • b)
    predlaže Skupštini izbor i razrješenje funkcionera i ostalih osoba na državnim funkcijama koje Skupština bira ili imenuje,
  • c)
    razmatra imenovanje koja je izvršio predsjednik Kantona i druga kadrovska rješenja i daje Skupštini mišljenje o njihovom potvrđivanju,
  • d)
    vrši i druge poslove iz nadležnosti Skupštine u vezi sa izborom i imenovanjem.

Član 36.

Administrativna komisija

  • a)
    Priprema i utvrđivanje prijedloge akata kojima se uređuju plaće i druga primanja poslanika i funkcionera koje bira ili imenuje Skupština,
  • b)
    utvrđuje visinu naknade troškova i posebne naknade za rad članova radnih tijela Skupštine, izabranih iz reda naučnih, stručnih i javnih radnika,
  • c)
    utvrđivanje prijedloga za ostvarivanje sredstava za rad Skupštine i stara se o pravilnosti korišćenja tih sredstava,
  • d)
    obavlja poslove osiguranja stanova za potrebe Skupštine i donosi odluke o njihovom dodjeljivanju i drugim pitanjima s tim u vezi,
  • e)
    utvrđuje uslove i način korišćenja putničkih automobila za obavljanje službenih poslova iz nadležnosti Skupštine,
  • f)
    vrši i druge poslove određene ovim Poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

Član 37.

Komisja za predstavke i prijedloge

  • a)
    razmatra predstavke i prijedloge građana upućene Skupštini i o svojim stavovima obavještava podnosioca,
  • b)
    neposredno radi na predstavkama i prijedlozima koji se odnose na prava i dužnosti za koje je Ustavom utvrđeno da ih obavlja Kanton i o svom stavu obavještava podnosioca predstavke ili prijedloga i predlaže nadležnim organima mjere za rješavanje pitanja i problema iznesenih u predstavkama i prijedlozima,
  • c)
    razmatra predstavke i prijedloge kojima se pokreću pitanja uređenja kantonalnih propisa, kojima se ukazuje na pojave koje nastaju u primjeni zakona i drugih propisa ili nepravilno izvršavanje tih akata i o tome obavještava Skupštinu, predlažući joj preduzimanje određenih mjera,
  • d)
    razmatra predstavke i prijedloge kojima se pokreće pitanje odgovornosti funkcionera koji bira i imenuje Skupština i dostavlja ih nadležnim tijelima u Skupštini zajedno sa svojim mišljenjem o tome.
  • e)
    dostavlja nadležnim skupštinskim tijelima predstavke i prijedloge kojima se pokreće inicijativa za donošenje, izmjenu ili dopunu zakona ili drugog propisa.

Član 38.

Mandatno - imunitetska komisija

U Skupštini se obrazuje Mandatno - imunitetska komisija, kao stalno radno tijelo Skupštine, koja razmatra: pitanja u vezi sa primjenom imuniteta poslanika u Skupštini, obavještava Skupštinu o slučajevima koji povlače prestanak mandata poslanika, vrši poslove verifikacione komisije u vezi sa verifikacijom mandata poslanika izabranih na dopunskim izborima, vrši i druge poslove u vezi sa ovim pitanjima.

4. Poslanik na stalnom radu u Skupštini

Član 39.

Skupština može posebnim aktom utvrditi koji poslanik u svojstvu izabranih funkcionera ima status poslanika, na stalnom radu u Skupštini.

Prava i dužnosti poslanika iz prethodnog stava uređuju se posebnim aktom Skupštine.

5. Poslanička legitimacija

Član 40.

Poslaniku se izdaje poslanička legitimacija i glasački karton sa brojem.

Poslanička legitimacija i glasački karton sa brojem ne smiju se ustupati drugim osobama i poslanici su dužni starati se o njihovom korišćenju i čuvanju.

U poslaničku legitimaciju se uvodi: ime i prezime poslanika, imunitetsko pravo poslanika i druga prava utvrđena posebnim propisima.

Sadržina, oblik i način vođenja evidencije, poslanička legitimacija i glasačkih kartona sa brojem uređuju se posebnim pravilnikom koji donosi predsjedavajući Skupštine.

Sekretar Skupštine stara se o izdavanju i evidenciji izdatih poslaničkih legitimacija i glasačkih kartona sa brojem.

6. Klubovi poslanika

Član 41.

U Skupštini se mogu obrazovati klubovi poslanika, političkih stranaka i nezavisnih poslanika, kao oblik njihovog djelovanja u Skupštini, posebno u pripremama sjednica Skupštine, utvrđi-vanju prijedloga dnevnog reda sjednice i rješavanju sporova u postupku donošenja akata Skupštine.

Klubovi poslanika imaju predsjednika i zamjenika predsjednika Kluba poslanika koji koordiniraju rad sa drugim klubovima poslanika.

Klubovi poslanika mogu obrazovati koordinaciono tijelo za međusobnu saradnju.

Zadaci, organizacija, način rada, prava i dužnosti članova Kluba poslanika utvrđuju se pravilima koja donose klubovi poslanika.

IV - PROGRAMIRANJE RADA SKUPŠTINE

Član 42.

Skupština donosi Program rada za kalendarsku godinu, po pravilu, do početka godine.

Program rada Skupštine čine pitanja iz nadležnosti Skupštine.

Član 43.

Programom rada se utvrđuju poslovi i zadaci Skupštine, njihov osnovni sadržaj i način izvršavanja.

Programom rada se utvrđuju nosioci poslova i zadataka utvrđenih programom, pitanja koja se stavljaju na javnu raspravu i rokovi za razmatranje pojedinih pitanja.

U pripremama za izradu Programa rada Skupštine, predsjedavajući i sekratar Skupštine pribavljaju prijedloge i mišljenja o pitanjima koja treba unijeti u Program rada od poslanika, radnih tijela Skupštine i predsjednika Kantona, Vlade Kantona, kao i drugih organa i organizacija.

Prijedlog programa rada utvrđuju predsjedavajući Skupštine, sekretar i predsjedavajući stalnih radnih tijela, a usvaja ga Skupština.

V - SJEDNICA SKUPŠTINE

1. Sazivanje sjednice

Član 44.

Sjednicu Skupštine saziva predsjedavajući Skupštine.

Predsjedavajući Skupštine sazvaće sjednicu i po zaključku Skupštine.

Predsjedavajući će sazvati sjednicu Skupštine kad mu to predloži najmanje deset poslanika, predsjednik Kantona ili Vlade Kantona.

Izuzetno, u slučaju da predsjedavajući Skupštine bude privremeno u nemogućnosti da obavlja svoju dužnost, sjednicu Skupštine sazvaće predsjednik Kantona i predsjedavati joj samo dok Skupština na toj sjednici ne odredi poslanika koji će privremeno vršiti funkciju predsjedavajućeg Skupštine.

Prvu sjednicu Skupštine u prijelaznom periodu saziva predsjedavajući Zeničko - dobojskog Koordinacionog odbora.

Prvu sjednicu Skupštine u novom sazivu saziva i do izbora novog predsjedavajućeg, predsjedava joj predsjedavajući Skupštine iz prethodnog saziva.

Član 45.

Poziv za sjednicu Skupštine upućuje se poslaniku najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje sjednice.

Uz poziv za sjednicu, sa prijedlogom dnevnog reda, poslaniku se dostavljaju odgovarajući materijali za raspravljanje i odlučivanje o pitanjima koja su predložena za dnevni red sjednice i zapisnik sa prethodne sjednicem, ukoliko ranije nisu dostavljeni.

Izuzetno, u hitnim slučajevima, predsjedavajući Skupštine može sazvati sjednicu Skupštine u roku kraćem od osam dana, a dnevni red predlažiti na samoj sjednici.

Predsjedavajući Skupštine će obavijestiti Skupštinu o razlozima hitnosti zakazivanja sjednice.

2. Predlaganje dnevnog reda

Član 46.

Dnevni red sjednice Skupštine predlaže predsjedavajući Skupštine.

Izuzetno, na sjednici se prijedlog dnevnog reda Skupštine može proširiti ili smanjiti, na prijedlog poslanika ili predsjednika Kantona, koji su dužni obrazložiti hitnost ovakvog prijedloga.

3. Predsjedavanje

Član 47.

Sjednicom Skupštine predsjedava predsjedavajući Skupštine ili osoba koja vrši tu fnkciju, u slučaju spriječenosti predsjedavajućeg, a u skladu sa ovim Poslovnikom.

Izuzetno, sjednicom Skupštine predsjedava predsjednik Kantona samo ukoliko ju je on sazvao da bi Skupština odredila poslanika, koji će privremeno vršiti funkciju predsjedavajućeg, u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom.

4. Prisustvo i učešće u radu i održavanje reda na sjednici

Član 48.

Pravo i dužnosi da učestvuje u radu na sjednici Skupštine imaju poslanici u Skupštini.

U radu na sjednici Skupštine mogu učestvovati, bez prava odlučivanja:

  • -
    predsjednik Kantona,
  • -
    Vlada Kantona,
  • -
    općinski načelnici,
  • -
    druga lica koja su pozvana na sjednicu radi iznošenja mišljenja o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice.

Članak 49.

Poslanik, odnosno učesnik na sjednici može govoriti kada dobije riječ od predsjedavajućeg.

Predsjedavajući daje riječ učesnicima na sjednici po redu prijavljivanja.

Prijava za riječ može se podnositi sve do završetka pretresa.

Poslanik i drugi učesnici na sjednici treba da svoja izlaganja prilagode sadržini i značaju pitanja o kojima se vodi pretres po utvrđenom dnevnom redu.

Predsjedavajući se stara da govornik ne bude ometan u govoru.

U slučaju da se poslanik ili drugi učesnik na sjednici udalji od dnevnog reda, predsjedavajući se ga upozoriti da se drži dnevnog reda.

Član 50.

Na sjednici se može odlučiti da jedan učesnik u raspravi, odnosno pretresu o istom predmetu, može govoriti samo jedanput, a može se ograničiti i vrijeme trajanja govora.

Član 51.

Predsjedavajući može prekinuti rad sjednice kada ocijeni da je to cjelishodno, a posebno radi obavljanja određenih konsultacija.

Član 52.

Predsjedavajući Skupštine obezbjeđuje red na sjednici, a za povredu reda može poslanika opomenuti ili mu oduzeti riječ.

Predsjedavajući može narediti da se iz sale za sjednice udalji svaka osoba koja grubo narušava red i remeti rad Skupštine.

5. Utvrđivanje dnevnog reda

Član 53.

Pošto otvori sjednicu Skupštine, predsjadavajući obavještava Skupštinu koji su ga poslanici obavijestili da su spriječeni da prisustvuju sjednici.

Predsjedavajući Skupštine, zatim utvrđuje da li postoji kvorum za rad na sjednici Skupštine.

Predsjedavajući Skupštine obavještava ko je, osim poslanika, pozvan da prisustvuje sjednici.

Član 54.

Skupština može punovažno raspravljati i odlučivati ukoliko sjednici prisustvuje više od polovine ukupnog broja poslanika, ukoliko Ustavom, zakonom ili ovim Poslovnikom nije drugačije propisano.

Član 55.

Prije prelaska na utvrđivanje dnevnog reda sjednice Skupština usvaja zapisnik sa prethodne sjednice.

Član 56.

Prije usvajanja dnevnog reda poslanici mogu postaviti poslanička pitanja i tražiti obavještenja.

Član 57.

Prije usvajanja dnevnog reda, Skupština odlučuje o prijedlogu da se zakon ili drugi propis pretresa po hitnom postupku.

Član 58.

Skupština zatim usvaja dnevni red sjednice Skupštine.

Usvojeni dnevni red sjednice Skupštine može mijenjati zaključkom.

6. Postavljanje poslaničkih pitanja i zahtijevanje obavještenja

Član 59.

U ostvarivanju poslaničke funkcije poslanik ima pravo, u okviru djelokruga Skupštine, da postavlja pitanja Vladi Kantona i funkcionerima koji rukovodi kantonalnim ministarstvima.

Poslanik može postaviti pitanje i drugim organizacijama i zajednicama koje vrše javna ovlašćenja, a koja se odnose na njihov rad.

Član 60.

Pitanje se postavlja pismeno - preko predsjedavajućeg Skupštine ili usmeno - na sjednici Skupštine.

Predsjedavajući Skupštine dostavlja pitanje onome kome je postavljeno.

Odgovor na postavljeno poslaničko pitanje daje se u pravilu, na prvoj narednoj sjednici Skupštine.

Član 61.

Poslanik koji nije zadovoljan odgovorom, može postaviti dopunsko pitanje.

Poslanik može predložiti da se o poslaničkom pitanju povede pretres u Skupštini.

Poslanik koji je predložio da se provede pretres, dužan je da obrazloži prijedlog.

O prijedlogu da se provede pretres odlučuje Skupština.

Pretres poslaničkog pitanja unosi se kao posebna tačka u dnevni red sjednice Skupštine.

Član 62.

Poslanik ima pravo da traži obavještenja od Vlade Kantona, ministara i funkcionera Skupštine.

7. Pretres

Član 63.

Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na pretres pojedinih pitanja po redosljedu utvrđenom u dnevnom redu.

Skupština može izvršiti izmjenu u redoslijedu pretresanja pojedinih pitanja koja su utvrđena u dnevnom redu ili voditi zajednički pretres.

Član 64.

Na prijedlog predsjedavajućeg ili poslanika, Skupština može odlučiti da se prekine sjednica koja je u toku i odrediti vrijeme nastavka sjednice.

Član 65.

Na sjednici Skupštine se pretresa svako pitanje iz dnevnog reda prije nego što se o njemu odlučuje ili zauzme stav, osim ako je Poslovnikom Skupštine određeno da o nekom pitanju Skupština odlučuje bez pretresa.

Svako pitanje se pretresa dok ima prijavljenih učesnika u radu sjednice.

Član 66.

Skupština može u toku pretresa određenog pitanja, na prijedlog predsjedavajućeg Skupštine, radnog tijela Skupštine, poslanika, predstavnika Vlade ili predstavnika predlagača, zaključiti da se pretres prekine i pitanje uputi Vladi Kantona, nadležnom ministarstvu ili radnom tijelu Skupštine radi davanja mišljenja, vršenja odgovarajućih konsultacija ili prikupljanja potrebne dokumentacije.

Član 67.

O pitanjima koja se pretresaju na sjednici Skupštine mogu se donositi akta Skupštine iz njenog djelokruga, odnosno zaključci i smjernice Skupštine.

Predsjedavajući Skupštine, na osnovu prijedloga zaključka, odnosno smjernice i prijedloga iznesenih u pretresu, predlaže tekst zaključka, odnosno smjernice.

Skupština može ovlastiti predsjedavajućeg da, poslije usvajanja, konačno formuliše tekst zaključka, odnosno smjernice s tim da se njihova suština ne mijenja.

Ako pitanje koje se pretresa ne zahtijeva donošenje akta, odnosno zaključka ili smjernice, pretres se zaključuje usvajanjem stava Skupštine o pitanju koje se pretresa.

Ako Skupština o pitanju koje je pretreseno ne želi da odlučuje na istoj sjednici, može zaključiti da se pretres i odlučivanje o tom pitanju odloži za jednu od narednih sjednica.

Član 68.

Pošto je iscrpljena diskusija po tački dnevnog reda, predsjedavajući Skupštine zaključuje pretres.

8. Odlučivanje

Član 69.

Po završenom pretresu Skupština odlučuje o prijedlogu.

Skupština može usvojiti prijedlog, odbiti ga ili odložiti izjašnjavanje radi daljeg proučavanja.

Član 70.

Poslanik ima pravo da se po završetku pretresa, prije glasanja, izjasni i svom stavu u pogledu glasanja i da svoj stav obrazloži.

Član 71.

Glasanje je javno, ako ovim Poslovnikom nije utvrđena obaveza tajnog glasanja.

Poslanici glasaju tako što se izjašnjavaju za prijedlog, protiv prijedloga ili se uzdržavaju od glasanja.

Glasanje se vrši dizanjem ruke, kartona sa brojem ili poimenično.

Član 72.

O predloženom teksu zaključka Skupština se izjašnjava aklamacijom, a na prijedlog predsjedavajućeg ili poslanika, Skupština može odlučiti glasanjem.

Glasanje o prijedlogu zaključka koji se odnosi na zakone, druge propise ili opća akta, vrši se na način predviđen u prethodnom članu.

Član 73.

Poimenično glasanje vrši se ako to odredi predsjedavajući Skupštine - kad smatra da je to potrebno da bi se tačno utvrdio rezultat glasanja.

Poimenično glasanje vrši se na taj način što se svaki prozvani poslanik izjašnjava za ili protiv prijedloga ili se uzdržava od glasanja.

Prozivanje će se izvršiti i kad to zatraži poslanik čiji zahtjev podrži najmanje deset poslanika.

Prozivanje poslanika i prebrojavanje glsova vrši sekretar Skupštine.

Predsjedavajući Skupštine utvrđuje i objavljuje rezultate glasanja.

Član 74.

Odluka je donesena ako je za nju glasala većina od ukupnog broja poslanika u Skupštini, osim ako Ustavom Kantonam drugim propisima ili ovim poslovnikom nije drugačije određeno.

9. Zapisnik

Član 75.

O radu na sjednici Skupštine vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a naročito o prijedlozima iznesenim na sjednici i zaključke koje je Skupština donijela.

U zapisnik se unose i rezultati glasanja povodom pojedinih pitanja.

Članak 76.

Svaki poslanik ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbuna zapisnik.

O osnovanosti primjedbe odlučuje Skupština bez pretresa.

Ako se primjedba usvoji, u zapisniku će se izvršiti odgova-rajuće izmjene.

Usvojeni zapisnik potpisuje predsjedavajući i sekretar Skupštine.

Član 77.

O sastavljanju zapisnika i čuvanju izvornika zapisnika sa sjednice Skupštine stara se sekretar Skupštine.

10. Stenografske bilješke i magnetofonsko snimanje

Član 78.

Na sjednici Skupštine mogu se voditi stenografske bilješke, odnosno vršiti magnetofonsko snimanje. Stenografske bilješke, odnosno magnetofonski snimci sjednice sadrže potpuni tok sjednice i sastavni su dio zapisnika.

VI - POSEBNE ODREDBE O POSTUPKU ZA IZBOR, IMENOVANJA I RAZRJEŠENJA

1. Opće odredbe

Član 79.

Izborom rukovodi predsjedavajući Skupštine.

Kada se izbor vrši tajnim glasanjem, predsjedavajućem pomažu dva poslanika, izabrana na sjednici i sekretar Skupštine.

Ako je predsjedavajući Skupštine kandidat za izbor ili se radi o njegovom razrješenju, sjednicom za vrijeme izbora, odnosno razrješenja, rukovodi osoba koju odredi Skupština na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje.

Član 80.

Odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na postupak za izbor, odnosno imenovanje shodno se primjenjuju i na postupak za razrješenje,

2. Podnošenje prijedloga

Član 81.

Kandidate za izbor predsjedavajućeg Skupštine predlaže Komisija za izbor i imenovanje iz reda poslanika u Skupštini, uz konsultiranje sa predstavnicima političkih stranaka koje imaju svoje poslanike u Skupštini.

Kandidate za ostale izborne funkcije predlažu tijela određena Ustavom Kantona, zakonom i drugim propisima.

Član 82.

Predlagač kandidata za izbor iz stava dva prethodnog člana dužan je voditi računa o nacionalnoj strukturi stanovništva na području Kantona i općina.

Odredbe prethodnog stava odnose se i na funkcionere čije imenovanje Skupština potvrđuje.

Član 83.

Prijedlog za izbor odnosno imenovanje iz prethodnog člana podnosi se pismeno predsjedavajućem Skupštine najkasnije 24 sata prije početka sjednice na kojoj će se izbor vršiti.

Prijedlog za izbor, odnosno imenovanje mora biti obrazložen i dostavljen poslanicima najkasnije do početka sjednice.

3. Odlučivanje o izboru i imenovanju

Član 84.

O pitanju izbora, imenovanja i razrješenja Skupština donosi odluku većinom glasova ukupnog broja poslanika ukoliko Ustavom Kantona ili drugim propisom nije drugačije određeno.

Član 85.

O prijedlogu za izbor glasa se za svakog kandidata posebno.

Izuzetno od prethodnog stava, za izbor članova Vlade i za izbor članova radnih tijela Skupštine glasanje se vrši na osnovu liste u cjelini osim kada se izbor vrši radi izmjena ili dopuna njihovog sastava.

Član 86.

Glasanje o prijedlogu za izbor, odnosno za imenovanje je tajno.

Skupština može, na prijedlog jednog ili više poslanika, odlučiti da se izbor, odnosno imenovanje vrši javnim glasanjem, ukoliko obaveza tajnog glasanja nije utvrđena Ustavom Kantona ili drugim propisom.

Član 87.

Kada se izbor, odnosno imenovanje vrši tajno, glasanje se vrši glasačkim listićem.

Glasački listići su iste veličine, oblika i boje.

U glasački listić unose se imena svih kandidata redom kojim su predloženi, odnosno sve kandidatske liste. Ispred imena svakog kandidata stavlja se redni broj. Na svaki glasački listić utisnut je pečat Skupštine.

Član 88.

Svaki poslanik dobija jedan glasački listić.

Predsjedavajući, pošto utvrdi da je svaki poslanik dobio glasački listić, daje objašnjenje o načinu glasanja.

Svaki poslanik lično stavlja presavijeni glasački listić u glasačku kutiju.

Član 89.

Kada se glasa za kandidate pojedninačno, poslanik glasa za kandidata na taj način što zaokružuje redni broj ispred imena tog kandidata.

Kada se glasa o kandidatskoj listi, glasa se za kandidatsku listu u cjelini na taj način što poslanik zaokružuje riječi "za listu" ili "protiv liste".

Član 90.

Pošto svi prisutni poslanici glasaju i predsjedavajući objavi da je glasanje završeno, pristupa se utvrđivanju rezultata glasanja.

Rezlutat glasanja utvrđuje se na osnovu predatih glasačkih listića, u sali u kojoj se održava sjednica.

Glasački listić iz kojega se ne može utvrditi za koga kandidata, odnosno za koju kandidatsku listu je poslanik glasao, smatra se nevažećim.

Predsjedavajući objavljuje rezultat glasanja i saopštava koliko je ukupno poslanika glasalo, koliko od toga za pojedine kandidate, odnosno kanidatske liste i koliko ima nevažećih glasačkih listića.

Član 91.

Ako je bilo predloženo onoliko kandidata koliko se bira, odnosno imenuje, izabrani su, odnosno imenovani kandidati koji su dobili potrebnu većinu glasova.

Ako jedan ili više kandidata iz pterhodnog stava nisu dobili potrebnu većinu glasova, ponavlja se cijeli izborni postupak za onoliko kandidata koliko ih nije izabrano, odnosno imenovano.

Član 92.

Ako je bilo predloženo više kandidata nego što se bira, odnosno imenuje, izabrani su, odnosno imenovani oni kandidati koji su, do broja koji se bira odnosno imenuje, dobili najveći broj glasova i potrebnu većinu.

Ako se prilikom glasanja iz prethodnog stava ne može utvrditi koji su kandidati izabrani, odnosno imenovani, zato što su dva ili više kandidata dobili isti broj glasova i imaju potrebnu većinu, ponavlja se glasanje za te kandidate. Ako i u ponovljenom glasanju dobiju isti broj glasova, ponavlja se cijeli izborni postupak za onoliko kandidata koliko ih nije izabrano, odnosno imenovano.

Glasanje se ponavlja i ako ni jedan od predloženih kandidata ne bude izabran, odnosno imenovan.

Glasanje se ponavlja i kada nije izabrano, odnosno imenovano onoliko kandidata koliko se bira. Ponavaljnje se vrši za broj kandidata koji nisu izabrani do broja koji se bira.

Ako ni u ponovljenom glasanju iz stava 3. i 4. ovog člana ni jedan kandidat ne bude izabran, odnosno imenovan, ili ne bude izabran, odnosno imenovan onoliki broj kandidata koliko se bira, odnosno imenuje, ponavlja se cijeli izborni postupak za onoliko kandidata kolino ih nije izabrano, odnosno imenovano do broja koji se bira.

Član 93.

U ponovljenom glasanju iz st. 3. i 4. prethodnog člana, na glasačkom listiću za drugi krug glasanja ostaju kandidati koji su dobili u prvom krugu glasanja najveći broj glasova.

  • 4.
    Postupak smjenjivanja, opoziva i ostavke funkcionera

Član 94.

U postupku za utvrđivanje odgovornosti, u skladu za Ustavom Kantona i zakonom o smjenjivanju, opozivu i ostavci funkcionera koje bira ili imenuje Skupština, shodno se primjenjuju odrdbe članova 85. do 94. ovog Poslovnika.

Član 95.

Funkcioner iz člana 82. ovog Poslovnika koga bira ili imenuje Skupština može biti smijenjen sa funkcije, ako funkciju ne vrši u skladu sa Ustavom Kantona, zakono i u okviru datih ovlašćenja.

Član 96.

Funkcioner iz člana 82. ovog Poslanika koga bira Skupština može biti, u skladu sa zakonom, opozvan sa funkcije ako funkciju ne vršu savjesno, odgovorno ili dovoljno uspješno.

Član 97.

Kad funkcioner iz člana 82. ovog Poslovnika podnese ostavku, predsjedavajući Skupštine o tome obavještava organ koji je nadležan da predloži njegov izbor, radi davanja mišljenja, kao i Komisiju za izbor i imenovanja.

Po prijemu mišljenja iz prethodnog stava, predsjedavajući Skupštine, podnesak o ostavci funkcionera, zajedno sa mišljenjem, dostavlja poslanicima Skupštine.

Član 98.

Skupština razmatra ostavku iz prethodnog člana i može odlučiti da je uvaži zbog razloga nevedenih u njenom obrazloženju.

Razmatrajući ostavku Skupština može odlučiti da je ne uvaži ako ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti podnosioca ostavke.

Ako ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti u smislu prethodnod stava, Skupština će provesti postupak za smenjivanje ili opoziv sa funkcije podnosioca ostavke.

VII - AKTA SKUPŠTINE

1. Opće odredbe

Član 99.

Skupština donosi Ustav, ustavni zakon, zakone, određena planska akta Kantona, budžet Kantona, završni račun kantonalnog budžeta, Poslovnik Skupštine, deklaracije, rezolucije, preporuke, zaključke i odluke i daje autentična tumačenja zakona koje je donijela i utvrđuje prečišćeni tekst zakona i drugog akta Kantona.

Član 100.

Kada Skupština vrši izmjene ili dopune općih akata Skupštine, zakon mijenja ili dopunjuje zakonom, a ostala opća akta, osim zaključka, odlukom.

Ustav Skupština mijenja amandmanom ili zakonom.

Zaključak se mijenja ili dopunjuje zaključkom.

Autentično tumačenje se ne može mijenjati ili dopunjavati.

Član 101.

Deklaracijom se izražava opći stav Skupštine o pitanjima unutrašnje, međukantonalne ili vanjske politike, o pitanjima ekonomske politike, te o drugim bitnim pitanjima od interesa za Kanton ili Federaciju.

Član 102.

Rezolucijom se ukazuje na stanje, probleme i potrebe u svim oblastima ili u određenoj oblasti društvenog života i utvrđuje politika koja treba da se provodi u svim oblastima ili u određenoj oblasti, kao i mjere za njeno provođenje.

Rezolucija sadrži i smjernice za rad državnih organa, organizacija i zajednica u vezi sa pitanjima na koja se ona odnosi.

Član 103.

Preporukom se ukazuje na značaj određenih pitanja koja se odnose na razvoj odnosa u određenoj obalsti ili na izvršavanje zakona ili drugih općih akata Skupštine.

Preporukom se izražava mišljenje Skupštine u vezi sa usklađivanjem odnosa i razvijanjem međusobne saradnje organizacija i zajednica o pitanjima od zajedničkog interesa.

Preporukom se predlažu mjere koje bi državni organi ili organizacije i zajednice trebalo da preduzmu radi rješavanja određenih pitanja, a u skladu sa njihovim interesima odnosno zadacima.

Član 104.

Odluka se odnosi kao akt vršenja prava i dužnosti Skupština, kao propis za izvršenje zakona ili drugih općih akata Skupštine, ili kao akt uređivanja unutrašnje organizacije i odnosa u Skupštini.

Odlukom kao aktom vršenja prava Skupštine, Skupština odlučuje o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju, smjenjivanju, opozivu i ostavci, o davanju potvrde, odnosno saglasnosti na opća akta organizacija i zajednica kao i o drugim pravima Skupštine kada je to Ustavom Kantona, zakonom i ovim Poslovnikom utvrđeno.

Odluka kao izvršni propis je akt koji se donosi radi izvršavanja i konkretizovanja pojedinih odradaba zakona, ako je to predviđeno tim zakonom.

Član 105.

Zaključkom Skupština može, u okviru svog djelokruga, odlučivati o svome radu i radu radnog tijela koje je obrazovala, kao i o radu Stručne službe Skupštine za potrebe Skupštine i njenih radnih tijela.

Zaključkom Skupština može u okviru svog djelokruga, utvrđivati i obaveze Vladi i kantonalnim organima uprave u pogledu pripremanja zakona, drugih propisa i općih akata ili vršenju drugih poslova iz njenog djelokruga.

Zaključkom Skupština može zauzeti stav u vezi sa pitanjem koje je razmatrala, osim pitanja o stavu koji se izražava deklaracijom.

Član 106.

Radna tijela Skupštine mogu donositi zaključke samo o svome radu.

Član 107.

Smjernicom se utvrđuju obaveze kantonalnih organa uprave u vezi sa politikom izvršavanja zakona, drugih propisa i općih akata i usmjerava njihov rad.

Član 108.

Smjernice se obavezno daju kantonalnim organima uprave i upravnim organizacijama povodom razmatranja izvještaja o njihovom radu.

Član 109.

Akta koja su donesena na sjednici Skupštine potpisuje predsjedavajući Skupštine.

Zaključke potpisuje predsjednik radnog tijela Skupštine koje je zaključke donijelo.

Član 110.

Izvornikom zakona, odnosno drugog propisa i općeg akta Skupštine smatra se onaj tekst zakona, odnosno drugog propisa i općeg akta koji je usvojen na sjednici Skupštine.

Član 111.

Na izvornike zakona i drugih akata koje odredi zakon stavlja se pečat Skupštine Kantona.

Izvornici zakona i drugih akata Skupštine čuvaju se u Skupštini.

O izradi izvornika, stavljanju pečata na njih, njihovom čuvanju i evidenciji stara se sekretar Skupštine.

Član 112.

Zakon i druga akta Skupštine objavljuju se u "Službenom glasilu Kantona".

Zaključci doneseni na sjednici Skupštine dostavljaju se zainteresovanim organima i organiacijama.

O objavljivanju zakona i drugih akata Skupštine, kao i zaključaka donesenih na sjednici, stara se sekretar Skupštine.

2. Osnovne odredbe o postupku za donošenje zakona

a) Inicijativa za donošenje zakona

Član 113.

Inicijativu za donošenje zakona mogu pokrenuti organizacije iz oblasti privrednih i drugih djelatnosti, privredna komora i druga opća udruženja i zajednice, organizacije i udruženja građana, državni organi i građani.

Inicijativa za donošenje zakona dostavlja se predsjedava-jućem Skupštine Kantona.

Član 114.

Inicijativu za donošenje zakona predsjedavajući Skupštine Kantona dostavlja nadležnom tijelu.

Inicijativu prethodno razmatra zakonodavno-pravna komisija i odgovarajući organ tijela Skupštine. O sjednici radnog tijela na kojoj se razmatra inicijativa obavještava se i podnosilac inicijative.

Zaključkom o prihvatanju inicijative Skupština Kantona određuje način pripremanja i nosioce izrade zakona.

b) Prethodni postupak

Član 115.

Prije podnošenja nacrta zakona, predlagač može podnijeti teza za izradu zakona, radi prethodne rasprave o potrebi donošenja zakona, o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom i o načelima na kojima treba odnose urediti zakonom.

Član 116.

Skupština prethodno ocjenjuje da li će razmatrati teze za izradu zakona ili će zaključkom obavezati predlagače da odmah pripreme nacrt zakona.

Ako Skupštine prihvati da razmatra teze za izradu zakona, zaključkom utvrđuje potrebu donošenja zakona, načela na kojima treba da se zasniva nacrt zakona i osnovna pitanja koja treba urediti zakonom.

c) Nacrt zakona

Član 117.

Nacrt zakona može podnijeti svaki poslanik u Skupštini Kantona, radno tijelo Skupštine, Vlada Kantona, privredna komora, predsjednik Kantona i općinsko vijeće sa područja Kantona.

Član 118.

Nacrt Zakona treba da bude izrađen tako da su u njemu formirana, u vidu pravnih odradaba, rješenja koja se predlažu. Pojedine odredbe mogu se dati u jednoj ili više alternativa.

Nacrt zakona treba da sadrži obrazloženje u kome se navode ustavni osnov za donošenje zakona, razloge zbog kojih treba donijeti zakon, načela na kojima treba da se urede odnosi u odgovarajućoj oblasti, finansijska i druga sredstva potrebna za sprovođenje zakona i način njihovog osiguranja i objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, mišljenja organa i organizacija koji su u toku njegove izrade konsultirani, a koje podnosilac nacrta nije usvojio, kao i razloge zbog kojih to nije učinio.

Kad se u nacrtu zakona predlaže povratno dejstvo pojedinih odredaba zakona, u obrazloženju treba posebno obrazložiti postojanje općeg interesa za propisivanje povratnog dejstva tih odredaba zakona.

Kad se u nacrt zakona predlaže stupanje na snagu u roku kraćem od osam dana od dana objavljivanja potrebno je u obrzloženju uz objašnjenje tog pravnog rješenja, navesti i opravdanost potrebe da zakon stupi na snagu u roku kraćem od osam dana.

Uz nacrt zakona podnosi se i potrebna dokumentacija.

Kad se nacrtom zakona vrše izmjene i dopune zakona, uz nacrt se prilaže i tekst odredaba zakona koje se mijenjaju odnosno dopunjuju.

Član 119.

Nacrt zakona dostavlja se predsjedavajućem Skupštine Kantona, koji ga upućuje predsjedniku Zakonodavno-pravne komisije, predsjedniku Kanotana i predsjednicima drugih komisija Skupštine, ako je u djeloklrugu tih komisija određeno da ga razmatraju.

Nacrt zakona dostavlja se i rukovodstvima političkih stranaka.

Ako je ustavom utvrđeno da se zakon donosi po prethodno pribavljenom mišljenju privredne komore ili po prethodnoj suglasnosti općinskih vijeća, nacrt zakona dostavlja se i privrednoj komori, odnosno općinskim vijećima radi davanja mišljenja, odnosno suglasnosti.

Ako nacrt zakona nije podnijela Vlada Kantona, predsjedavajući Skupštine Kantona ga dostavlja i Vladi radi davanja mišljenja.

Član 120.

Predsjedvajući Skupštine Kantona, po prijemu, dostavlja nacrt zakona poslanicima.

Nacrt zakona može se pretresati na sjednici Skupštine Kantona po isteku roka od 30 dana od dana dostavljanja poslanicima.

Član 121.

Prije pretresa nacrta zakona na sjednici Skupštine Kantona, nacrt zakona razmatra nadležno radno tijelo Skupštine i o tome podnosi izvještaj Skupštini najkasnije osam dana prije održavanja sjednice Skupštine.

Član 122.

Zakonodavno-pravna komisija razmatra, u okviru svog djelokruga, nacrt zakona i podnosi Skupštini Kantona izvještaj sa svojim mišljenjem, primjedbama i prijedlozima najkasnije osam dana prije održavanja sjednice Skupštine.

Zakonodavno-pravna komisija dostavlja svoj izvještaj odmah poslije održane sjednice i Vladi Kantona, odnosno podnosiocu nacrta zakona ako nacrt zakona nije podnijela Vlada Kantona.

Član 123.

Pretres nacrta zakona na sjednici Skupštine Kantona je, po pravilu, jedinstven.

Skupština može odlučiti da pretres nacrta zakona obuhvata opći pretres i pretres u pojedinostima.

Član 124.

Ako Skupština Kantona ocijeni da nije potrebno da se zakon donese, zaključkom odbija nacrt.

Ako je Zakonodavno-pravna komisija dala mišljenje da nacrt zakona nije u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom, Skupština Kantona će prethodno zauzeti stav po mišljenju Zakonodavno-pravne komisije.

Član 125.

Po završenom pretersu, Skupština Kantona zaključkom utvrđuje svoje stavove i primjedbe na nacrt zakona i dostavlja ih podnosiocu nacrta da ih uzme u obzir prilikom izrade prijedloga zakona.

Član 126.

Postupak za donošenje zakona obuhvata razmatranje nacrta i prijedloga zakona, ako ovim Poslovnikom nije drugačije propisano.