Aktio

Vlada Kantona Sarajevo

Odluka o usvajanju Programa utroška namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta Kantona Sarajevo u 2024. godini

Na osnovu člana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka) i člana 62. stav (2) Zakona o šumama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/13, 10/21, 19/22 i 5/23) Vlada Kantona Sarajevo, na 20. sjednici održanoj 15.04.2024. godine, donijela je

ODLUKU
O USVAJANJU PROGRAMA UTROŠKA NAMJENSKIH SREDSTAVA U OBLASTI ŠUMARSTVA IZ BUDŽETA KANTONA SARAJEVO U 2024. GODINI

I

Usvaja se Program utroška namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz budžeta Kantona Sarajevo u 2024. godini koji čini sastavni dio ove odluke.

II

Za realizaciju ove odluke zadužuje se Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo - Uprava za šumarstvo.

III

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a zajedno sa Programom iz tačke I ove odluke objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-04-22998-24/24
15. aprila 2024. godine
Sarajevo

Premijer
Nihad Uk, s. r.

PROGRAM
UTROŠKA NAMJENSKIH SREDSTAVA U OBLASTI ŠUMARSTVA IZ BUDŽETA KANTONA SARAJEVO U 2024. GODINI

Na području Kantona Sarajevo šume i šumsko zemljište zauzimaju površinu od ukupno 82.998,88 ha, od toga u privatnom vlasništvu 12.252,08 ha (14,76%), a u državnom 70.746,80 ha (85,24%). Državnim šumama i šumskim zemljištem na području Kantona Sarajevo upravlja Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) putem Uprave za šumarstvo, a Ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja državnim šumama na Kantonalno javno preduzeće "Sarajevo - šume" d.o.o. Sarajevo. Privatnim šumama upravljaju i gospodare njihovi vlasnici u skladu sa Zakonom o šumama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/13, 10/21, 19/22 i 5/23), podzakonskim propisima i odredbama šumsko privrednih osnova.
Šume u Kantonu Sarajevo imaju poseban značaj, uvažavajući činjenicu da okružuju najveći i glavni grad države, da se nalaze oko brojnih naselja i prigradskih zona, te da se istovremeno intenzivno koriste kao površine za rekreaciju građana, akumulaciju pitke vode, ali i da predstavljaju značajan privredni resurs kao i habitat šumskih biljnih i životinjskih vrsta.
3. Kapitalni transferi - kapitalni projekti iz šumarstva 7.000.000,00 KM
Sredstva su planirana na osnovu prihoda i analize utroška sredstava u prethodnim godinama, te procijenjenih prioriteta iz domena šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma. U vezi sa navedenim ovim Programom planirana su finansijska sredstva kojima će se finansirati ili sufinansirati slijedeći projekti po vrsti radova nakon provedenog postupka javnog poziva:
Tabela br. 1

 

Aktivnosti po projektima

Vrijednost u KM

1

Obnova šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata, požara i slično

550.000,00

2

Unapređenje proizvodnje šumskog reprodukcionog materijala faza I

50.000,00

3

Očuvanje i unapređenje bioraznolikosti šumskih ekosistema

350.000,00

4

Ulaganje u rekonstrukciju degradiranih i izdanačkih šuma

500.000,00

5

Projektovanje, rekonstrukcija, izgradnja i nabavka nove šumarske infrastrukture

1.900.000,00

6

Certificiranje gospodarenja šumama

50.000,00

7

Pošumljavanje goleti i krša

100.000,00

8

Unapređenje lovstva

100.000,00

9

Unapređenje općekorisnih funkcija šuma

150.000,00

10

Naučno istraživački rad i stručno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada šumarstva

150.000,00

11

Uvođenje ekološko prihvatljivih tehnologija u procesu gospodarenja šumama i zaštiti okoliša

2.700.000,00

12

Zaštita šuma od požara, štetnih šumskih insekata i biljnih bolesti

200.000,00

13

Nabavka opreme i izgradnju protivpožarne šumske infrastrukture

100.000,00

14

Drugi projekti iz oblasti šumarstva koji su u funkciji ruralnog razvoja

100.000,00

 

SVEUKUPNO

7.000.000,00

Sredstva iz ove tačke teretit će poziciju Ministarstva privrede, 615400 - IAU013- 042F - Kapitalni projekti iz šumarstva.
3.1. Obnova šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata, požara i slično
U cilju preventivnog djelovanja na zaštiti od poplava i bujica, kako bi se spriječilo štetno djelovanje voda na šume, šumska zemljišta, potrebno je uraditi projekte čišćenje korita i uređenje potoka. Predviđeni radovi:
- sječa gusto obraslog rastinja sa uklanjanjem grmlja na udaljenost do 20 m,
- sječa stabala motornom pilom sa slaganjem na udaljenost od 20 m,
- mašinsko vađenje panjeva s guranjem do 30 m,
- mašinski utovar i prevoz panjeva do deponije,
- mašinski utovar kamenog materijala, nanosa i mulja u kamione i transport do deponije.
Sredstva iz ove tačke teretit će poziciju Ministarstva privrede, 6143200 - IAN15 - 049F - Tekući transfer neprofitnim organizacijama.
Navedena finansijska sredstva su planirana za realizaciju projekata pošumljavanja i ostalih projekata na zaštiti okoliša koje će kandidirati neprofitne organizacije nakon provedenog postupka javnog poziva.
2. Transferi udruženjima i fondacijama 50.000,00 KM
Sredstva iz ove tačke teretit će poziciju Ministarstva privrede, 6143200 - 042F - Tekući transfer pojedincima.
Ova sredstva će se koristiti samo za realizaciju aktivnosti uzgoja i zaštite šuma i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu, uz napomenu da su privatne šume u proteklom periodu značajno devastirane. Obzirom da se radi o prirodnom bogatstvu nameće se potreba poduzimanja aktivnosti na pošumljavanju istih, a sve u cilju povećanja površina pod šumama na području Kantona Sarajevo. Navedena finansijska sredstva su planirana za realizaciju projekta pošumljavanja šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu, a na osnovu odabira kandidata po osnovu provedenog postupka javnog poziva.
1. Transferi pojedincima 5.000,00 KM
OBIM PLANIRANIH ULAGANJA I NAČIN REALIZACIJE
što ukupno iznosi 15.127.566,00 KM
- pozicija 615400 - IAU013 - 042F - Kapitalni projekti iz šumarstva 15.072.566,00 KM.
- pozicija 614300 - IAN15 - 049F - Tekući transfer neprofitnim organizacijama 50.000,00 KM,
- pozicija 614200 - 042F - Tekući transfer pojedincima 5.000,00 KM,
Ovim Programom utroška namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta Kantona Sarajevo u 2024. godini, a u skladu sa Budžetom za 2024. godinu raspoloživa su finansijska sredstva na pozicijama Ministarstva u iznosima kako slijedi:
U Budžetu Kantona Sarajevo za 2024. godinu za oblast šumarstva raspoloživa su finansijska sredstava u ukupnom iznosu od 15.127.566,00 KM od kojih je 994.000,00 KM namjenskih sredstava (izvor 30), 4.500.000,00 KM transfer od FBiH (izvor 50), 146.000,00 (izvor 10) i 9.432.566,00 KM razgraničenih namjenskih sredstava (izvor 30).
IZVORI SREDSTAVA
Kontinuiranim gazdovanjem ovim resursom, potrebno je iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona Sarajevo finansirati projekte obnove šuma od posljedica elementarnih nepogoda, unapređenje proizvodnje šumskog reprodukcionog materijala, očuvanje i unapređenje bioraznolikosti šumskih ekosistema, ulaganje u rekonstrukciju degradiranih i izdanačkih šuma, projektovanje, rekonstrukciju, izgradnju, nabavku nove šumarske infrastrukture, certificiranje gospodarenja šumama, pošumljavanje goleti i krša, unapređenje lovstva, unapređenje općekorisnih funkcija šuma, naučno istraživački rad i stručno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada šumarstva, uvođenje ekološko prihvatljivih tehnologija u procesu gospodarenja šumama, zaštiti okoliša, zaštiti šuma od požara, štetnih šumskih insekata i biljnih bolesti, nabavku opreme i izgradnju protivpožarne šumske infrastrukture i drugi projekti iz oblasti šumarstva koji su u funkciji ruralnog razvoja.
- stvore što kvalitetnije, fizički stabilnije i otpornije šume na djelovanje različitih štetnih faktora, i ostvarenja najbolje moguće zaštite zemljišta od erozije i klizanja u blizinama naselja, odnosno za regulaciju vodnog režima.
- razvojem šuma stvaraju bolji preduslovi za razvoj drugih privrednih grana, posebno turizma, lovstva, proizvodnje meda,
- gradi samoodrživa i ekonomski učinkovita privredna grana šumarstva,
- gospodarenje oslanja na autohtone vrste drveća i prirodno bliskim šumskim zajednicama,
- trajno, što potpunije zadovolje rastuće društvene potrebe za proizvodima i učincima šuma,
- unapređuje i jača šumski fond,
- šumama upravlja i gospodari na principima trajnosti, polifunkcionalnosti i ekonomičnosti,
Osnovni cilj u šumarstvu je očuvanje šuma, njihove proizvodnosti i vitalnosti u budućnosti, prvenstveno radi velikog značaja opštekorisnih funkcija šuma, a zatim i privrednih. Naime, generalni cilj gazdovanja šumama u Kantonu Sarajevo treba da bude usklađen i sa međunarodnim deklaracijama za očuvanje šuma i obavezama Bosne i Hercegovine te da se:
Šume i šumska zemljišta čine značajan privredni resurs, iz kojeg se ostvaruje značajan prihod, sječom stabala, izradom i prodajom šumskih drvnih sortimenata, a što čini sirovinu za rad drvne industrije, pored toga imaju i značajnu vodno-regulacijsku i vodozaštitnu ulogu u Kantonu Sarajevo kao i rekreaciono-turističku i estetsku funkciju. Zbog značaja šuma i potrebe da se neke od njihovih funkcija jače naglase, iskoriste i zaštite, u Kantonu Sarajevo su izdvojene značajne površine u turističko-rekreacione svrhe i u cilju njihove zaštite. To su spomenici prirode Vrelo Bosne i Skakavac, te zaštićeni pejzaž Bijambare i Trebević (2.380 ha).
Dio kamenog materijala se deponuje na privremenu deponiju kako bi se isti iskoristio za izradu nasipa (obala korita). Prilikom izrade nasipa od kamenog materijala iz iskopa voditi računa da se vrši nabijanje kamenog materijala do potrebne zbijenosti da ne dođe do naknadnog slijeganja nasipa. Prilikom izrade nasipa od lomljenog kamena minimalnog promjera 30 cm. Šupljine između krupnog kamena se popunjavaju sitnijim kamenim materijalom iz iskopa. Predviđeni projekti imaju za cilj regulaciju i čišćenje vodotoka u smislu sprečavanja erozije zemljišta, bujica, poplava, zaštite infrastrukture i stambenih jedinica nizvodno u naseljenim mjestima.
3.2. Unapređenje proizvodnje šumskog reprodukcionog materijala faza I
Obzirom da u FBiH postoji sam jedan registrovan dorađivač sjemena šumskih vrsta drveća, a potražnja za šumskim sjemenom kako u BiH tako i u Evropi je ogromna, izgradnja sjemenskog Centra u Sarajevu bi bila od velikog značaja kako za državu tako i za region. Pored proizvodnje sjemenskog materijala u okviru ovog centra vršila bi se i dorada ljekobilja kao i povećanje proizvodnje kvalitetnog sadnog materijala. Projekat podrazumijeva sljedeće: izradu strategije proizvodnje sadnog materijala, izgradnju i obnovu postojećih objekata, nabavku linije za punjenje kontejnera u cilju proizvodnje sadnica obloženog korijenovog sistema, nabavku opreme za branje šišarica, sušare, hladnjače, separatora, kalibratora, maceratora, termoterapija. Pored navedenog neophodno je izvršiti reviziju postojećih sjemenskih sastojina i izdvajanje novih ili grupe stabala ili pojedinačnih stabala. Obzirom da se ukupno radi o velikim investicionim ulaganjima koja zahtijevaju znatna novčana sredstva kao i dugoročan period realizacije kompletnog Projekta, isti će biti podijeljen na 4 faze.
3.3. Očuvanje i unapređenje bioraznolikosti šumskih ekosistema
Šume Bosne i Hercegovine su poznate i jako značajne po svojoj prirodnosti. Prirodnost naših šuma se očuvala dugogodišnjim kontinuiranim gazdovanjem i čuvanjem naših autohtonih vrsta drveća. Očuvanje i unapređenje bioraznolikosti šumskih ekosistema je najefikasnije postići optimalnim konceptom procesa gospodarenja šumama kao kompleksnim prirodnim resursima. Gospodarenje šumama na principima kontinuiteta produkcije i kontinuiteta prihoda podrazumijeva čitav spektar aktivnosti u skladu sa osnovnim načelima šumarske nauke i prakse.
3.4. Ulaganje u rekonstrukciju degradiranih i izdanačkih šuma
Radi povećanja proizvodnih i općekorisnih potencijala izdanačkih šuma tj. radi postizanja veće i ekonomski opravdanije proizvodnje drveta te povećanja okolišnog, estetskog i hidrološkog učinka šuma, neophodno je provoditi mjere njege u cilju prevođenja izdanačkih šuma u visoko ekonomske šume. Zbog uglavnom nepovoljnih terenskih uslova i prostornog položaja izabranih odjela te nezadovoljavajuće otvorenosti, neophodno je projektovati i izgraditi optimalnu mrežu primarnih i sekundarnih puteva. Po izgradnji puteva pristupa se postupcima prevođenja u viši uzgojni oblik metodom indirektne konverzije tj. postepenim proredama i oplodnim sječama ili metodom direktne konverzije tj. sječom svih stabala i pošumljavanjem. Nakon izvršenog obilježavanja stabala ili površina za sječu te izrade tehnološko-realizacijskog projekta, pristupa se sječi, izradi i transportu posječene drvne mase. Nakon završetka navedenih radova, na pojedinim površinama će biti potrebno provoditi pripremu terena za prirodno podmlađivanje ili pošumljavanje. Okončanjem aktivnosti na osnivanju kulture slijedi njega posađenih vrsta drveća. Postupci njege se provode u prvim godinama nakon sadnje i imaju za cilj zaštitu mladih biljaka od štetne, bujne i jako konkurentne korovske vegetacije. Nakon provedenog čišćenja na predmetnoj površini izvršit će se popunjavanje radi postizanja optimalnog razmaka između sadnica. Ukoliko se mjere njege provedu pravovremeno i stručni izgledi za uspjeh pošumljavanja se znatno povećavaju, što u konačnici dovodi do ostvarenja unaprijed postavljenih ciljeva pošumljavanja.
Prevođenjem izdanačkih šuma u visoke šume, doprinosimo unapređenju stanja biodiverziteta na datom području, a zatim ispunjavanju estetskih funkcija koje šuma nudi, obezbjeđivanju prostora za odmor i rekreaciju, mogućnost razvoja ekološkog, lovnog i seoskog turizma. Pored toga omogućavamo i ostvarenje ekonomske funkcije šume putem proizvodnje drveta i drvne biomase. Opći cilj predstavlja stvaranje produktivnih, kvalitetnih, zdravih, vitalnih i stabilnih šumskih sastojina. Dakle uz unapređenje stanja šuma (poboljšanje kvaliteta), omogućit se i bolje snabdijevanje lokalnog stanovništva i preduzeća drvne industrije drvnim sortimentima. Za realizaciju povećanog obima proizvodnje, neophodno je i upošljavanje novih radnika. U skladu sa navedenim, očekivano je i povećanje prihoda KJP "Sarajevo-šume".
3.5. Projektovanje, rekonstrukcija, izgradnja i nabavka nove šumarske infrastrukture
Sanacijom i rekonstrukcijom puteva omogućava se optimalno gospodarenje šumskim ekosistemima. Sanacija šumskih puteva podrazumijeva: nasipanje puta tamponom, valjanje puta, čišćenje ili izgradnja odvodnih kanala, čišćenje ili izgradnja propusta. Putne komunikacije su značajne za adekvatnu integralnu zaštitu šuma, a posebno za zaštitu šuma od šumskih požara. Šumski putevi kao značajni segment gospodarenja šumama zahtijevaju adekvatno i optimalno održavanje. Pored navedenog ovi putevi se koriste i za sociološko-rekreativne funkcije (lokalne komunikacije za ruralno stanovništvo, izletnike, planinare, berače ljekovitog bilja itd.) Na nekim putevima koji imaju velike nagibe svake godine se ulože velika novčana sredstva za njihovo održavanje, obzirom da u proljetnom periodu kao i u jesenjem velike vode saperu nasipni materijal. U proteklom periodu jesenje i zimske poplave su značajno oštetile putne komunikacije. Zbog toga je neophodno izvršiti njihovu sanaciju kako bi se ovaj problem rješio za duži period. Izgradnjom novih i sanacijom postojećih šumskih puteva omogućit će se optimalno gospodarenje šumskim ekosistemima uz napomenu da su isti veoma značajni za adekvatnu integralnu zaštitu šuma, a posebno za zaštitu šuma od šumskih požara. Prilikom izvođenja radova uradit će se sljedeće: sječenje šiblja, granja u putnom pojasu sa slaganjem u kupe van planuma puta, mašinsko zatezanje trase puta, nabavka, transport i ugradnja tucaničkog zastora (tampona) u kolovoznu konstrukciju, mašinski iskop kanala za odvodnjavanje trase puta, mašinsko čišćenje postojećih odvodnih kanala, propusta, potoka i skidanje škarpe terena i izrada novih propusta od korugovanih cijevi raznih promjera Ř300, Ř500, Ř800.
3.6. Certificiranje gospodarenja šumama
Šume su jedini i pravi odgovor u borbi protiv stakleničkog efekta, a samim tim i globalnih klimatskih promjena. Drveće je najbolji dugoročni konzervator ugljika čija je koncentracija u zraku sve veća. Poštivanje principa i kriterija koje je uspostavio FSC koncept certificiranja, u najvećoj mjeri obezbjeđuje takvo gospodarenje šumskim resursima koje uvažava mnogostruku ulogu šuma, korištenje njihovih drvnih i nedrvnih proizvoda, uz istovremeno očuvanje i unaprijeđenje zdravstvene stabilnosti ovog veoma značajnog prirodnog resursa. Imajući u vidu da je Preduzeće otpočelo drugi petogodišnji ciklus posjedovanja FSC certifikata na čitavom području kojim gospodari, projektom je predviđena i redovna godišnja kontrola koja se vrši od strane eksperata međunarodne certifikatorske kuće. Priznavajući potrebu održivog gospodarenja šumskim resursima u skladu sa nacionalnom razvojnom politikom, prioritetima i legislativom na bazi međunarodno priznatih i dogovorenih principa održivog gospodarenja šumama, Kantonalno javno preduzeće "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo se posvetilo unapređenju svoje prakse gospodarenja šumama, kako bi izašlo u susret socijalnim, ekonomskim, ekološkim, kulturalnim i spiritualnim ljudskim potrebama, sadašnjih i budućih generacija. Slijedeći navedene principe trajni cilj i opredjeljenje Preduzeća jeste posjedovanje FSC certifikata, što podrazumijeva odgovorno i održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištem. Pored navedenog ukazuje se i potreba uvođenja ISO standarda, kojim bi se poslovni proces unaprijedio, uvele procedure koje bi poboljšale kako sam radni proces tako i kontrolu nad istim. Posjedovanje i poslovanje u skladu sa navedenim standardom bi doprinijelo odgovornom odnosu prema šumi kao značajnom prirodnom resursu.
3.7. Pošumljavanje goleti i krša
Trenutno dominiraju globalna nastojanja da se smanji emisija stakleničkih plinova kroz upotrebu energetskih resursa koji dolaze iz obnovljivih izvora. Šumska biomasa je jedan od elemenata na kojima se baziraju globalne politike jačanja učešća obnovljivih izvora energije u njenoj proizvodnji i potrošnji. U skladu sa tim BiH, zbog velikog udjela šuma u ukupnoj teritoriji države, svoje strateške energetske aktivnosti treba bazirati na povećanju proizvodnje šumske biomase, prije svega zbog činjenice da se na taj način jača lokalni privredni razvoj, ali i iz razloga što se time mogu dostići zacrtani ciljevi koje BiH mora ispuniti da bi postala punopravna članica EU.
Uvođenje ekološko-prihvatljivih tehnologija - Povećanje ekološke svijesti te sve naglašeniji i radikalniji zahtjevi za očuvanjem životne sredine rezultirali su uvođenjem ekološke odrednice kao veoma bitnog momenta prilikom ocjenjivanja određenih mašina i radnih postupaka. Već je u ranim osamdesetim upozoravano kako dalja upotreba novih tehnologija i mašina u šumi mora uzeti u obzir potencijalne negativne ekološke učinke koje ta primjena izaziva, te ih uporediti s ekonomskim pokazateljima. U vezi sa tim, kada je riječ o ekonomiji u šumarstvu novija stajališta uzimaju u obzir, prije svega, maksimalnu zaštitu šumskih ekosistema i obaveznu primjenu ekološki prihvatljivih tehnologija rada (Glazar i Maciejewska 2009.). Za strojeve s ekološki prihvatljivim učincima na okoliš, u inostranoj se stručnoj literaturi često dodjeljuje atribut environmentally friendly ili nature closely (Martinić 2000.). Uvođenje ekološko - prihvatljivih tehnologija u Iskorištavanju šuma je postala obaveza na osnovu koje šumarstvo mora krenuti u reorganizaciju i tehnološke investicije. Svako ulaganje u tehnologije koje su ekološki prihvatljivije su sigurna i dugoročna ulaganja.
- privredne mogućnosti šumarskih preduzeća za investiciona ulaganja u modernija i skuplja tehničko-tehnološka rješenja naročito u eksploataciji šuma - Kantonalno javno preduzeće "Sarajevo šume" d.o.o. Sarajevo nije u mogućnosti izvršiti nabavku ekološko prihvatljivih tehnologija (žičani kranovi, forwarderi) i neophodno je ovaj projekat finansirati od strane Ministarstva privrede Kantona Sarajevo,
Cilj realizacije projekata iz ove oblasti je praćenje trendova u šumarskoj nauci i praksi i njihova praktična primjena u sektoru šumarstva.
3.11. Uvođenje ekološko prihvatljivih tehnologija u procesu gospodarenja šumama i zaštiti okoliša
Zbog uvođenja ekološko prihvatljivih tehnologija u procesu gospodarenja šumama i zaštiti okoliša, potrebno je izvršiti nabavku drobilice. Drobilica se koristi za pripremu terena za pošumljavanje na ekstremno nagetim terenima, kamenitim terenima i tlima, a najvjerovatnije će se ista moći koristiti i za čišćenje kultura. Također, moći će se koristiti i za čišćenje oko šumskih kamionskih puteva i vlaka, za uređenje vodotoka (potoka i rječica), erozivnih površina, sanaciju kamenoloma i pozajmišta, i dr.. Proces rada: Priključak se koristi za uklanjanje velikih, stojećih stabala, debala grmlja itd., vrata se otvaraju u suprotnom smjeru od izvođenja malčiranja. Agresivan oblik rezača sjecka drvo u malč. Zatim se zatvara što prije dok materijal pada na pod, tako da se materijal može dalje usitnjavati. Mogućnosti: Ima dva dvostruka upravljačka kruga, a potreban je i poseban odvodni vod. Hodajuća noga za sigurno kretanje na teškim terenima i tlima je dostupna. Alati: Rezači su proizvedeni od kovanog čelika s karbidnim vrhovima oko sječiva. Oni su pričvršćeni na pogonsku osovinu. Način rada: Pri radu nema prašine zahvaljujući potpuno zatvorenom dvostrukom čeličnom kućištu. Okvir je izrađen od željeza otpornog na habanje. Robusni zaštitni lanci usporavaju malčirani materijal, osiguravajući sigurnost pri radu.
Iako su motivi uvođenja i primjene mašina u proizvodni proces objektivni i razumljivi (povećanje produktivnosti rada, smanjenje jediničnih troškova proizvodnje, humanizacija teškog šumskog rada), vrlo brzo je postalo jasno da svaka njihova primjena u šumi sasvim izvjesno ima određene negativne posljedice po šumski ekosistem (emisija štetnih tvari, gaženje i sabijanje tla, oštećenja podmlatka i dubećih stabala itd.). Ovo je posebno izraženo kod upotrebe velikih i teških mašina šumskih zglobnih traktora skidera koji u fazi privlačenja drveta do šumskih stovarišta vuku drvne sortimente u potpunosti ili djelomično oslonjenje na šumsko zemljište (traktorska vlaka), što je u fazi privlačenja drveta uobičajena praksa. Nažalost, nisu rijetki slučajevi gdje procijenjena vrijednost šumskih šteta u fazi privlačenja drveta šumskim zglobnim traktorima premašuje troškove, a u nekim slučajevima i troškove privlačenja i vrijednost realiziranih drvnih sortimenata (Kulušić, 1990.).
Pod terminom pošumljavanja podrazumijeva se sadnja i pripremni radovi (krčenje, slaganje, spaljivanje granjevine, priprema zemljišta i eventualno đubrenje). Sadnja se obavlja upotrebom kvalitetnog sadnog materijala odgovarajuće provenijencije iz registriranih rasadnika, prema odabranim načinima sadnje poznatim iz nauke o uzgajanju šuma, a prema uvjetima staništa. Prema dosadašnjem iskustvu na ovome području dolazi u obzir sadnja "pod mač" i sadnja "na rupe", sadnim materijalom golog ili obloženog korijenovog sistema. Ovim planom šumsko-uzgojnih radova predviđa se uobičajena gustina sadnje od minimalno 2500 - 3000 sadnica/ha za sve vrste, što ne ograničava izvođača da primijeni gušću sadnju ovisno od procijenjene situacije na terenu i kvaliteta sadnica što će se detaljno riješiti izvođačkim projektima. Projektima pošumljavanja nastavit će se trend stvaranja novih površina pod šumama na području Kantona Sarajevo. Priprema terena za pošumljavanje predviđeno je na površini od cca 16,00 hektara, te na taj način će navedene površine biti pošumljene sa cca 40.000 sadnica smrče. Osnovni cilj ovih aktivnosti je obogaćivanje šumskog fonda i stvaranje uslova za formiranje kvalitetnih sastojina i visokoekonomskih šuma. Pošumljavanjem doprinosimo unapređenju stanja biodiverziteta na datom području, a zatim ispunjavanju estetskih funkcija koje šuma nudi, obezbjeđivanju prostora za odmor i rekreaciju, mogućnost razvoja ekološkog, lovnog i seoskog turizma. Pored toga pošumljavanjem omogućavamo i ostvarenje ekonomske funkcije šume putem proizvodnje drveta i drvne biomase.
Sa ciljem očuvanja i unapređenja šuma i šumskog zemljišta na području Kantona Sarajevo Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo Privrede, u saradnji sa Kantonalnim javnim preduzećem "Sarajevo - šume" d.o.o. Sarajevo, će nastaviti organizaciju projekta "Akcija masovnog pošumljavanja u Kantonu Sarajevo u periodu proljeće - jesen 2024. godine".
Cilj akcije masovnog pošumljavanja je praktično uključivanje svih struktura društva u poboljšanje kvaliteta života svih građana Sarajeva i unapređenja ekološke situacije u Kantonu Sarajevo. Poseban značaj je aktivno uključivanje populacije mladih u proces edukacije, uz sadnju sadnica na terenu, o ekološkim, ekonomskim i socijalnim funkcijama šuma kao najvažnijeg prirodnog resursa Kantona Sarajevo.
3.8. Unapređenje lovstva
Područje na kome se izvode projekti iz domena lovstva su planinski kompleksi Igmana, Bjelašnice, Treskavice u Kantonu Sarajevo. Brojnost populacija mnogih životinjskih vrsta, raritet mnogih vrsta i njihova osobenost iziskuju aktivnosti na zaštiti svih populacija te unapređenju lovne infrastrukture. U tom kontekstu predviđene su aktivnosti na očuvanju i zaštiti svih vrsta i unapređenju lovnih objekata i ukupne lovne infrastrukture.
Život, opstanak i brojno stanje svake vrste divljači u lovištu zavisi od brojnih uslova. Oni su određeni prirodnim osobenostima kraja, a zatim i čovjekovim uticajem. Dok na prve čovjek praktično vrlo malo može da utiče, drugi su u potpunosti pod njegovom kontrolom. U prirodne uslove za uzgoj divljači spadaju: prirodna prehrambena osnova u lovištu, stanište gdje divljač nalazi zaklon, klimatski uslovi, mir u lovištu, prisutnost štetočina i nekih bolesti. U dodatne mjere spadaju one mjere koje lovac-odgajivač preduzima u lovištu, u cilju povećanja broja vrsta i brojnog stanja divljači ili njegovog smanjenja radi usklađivanja odnosa sa ostalim granama privrede.Tu dolazi: poboljšanje prehrambene osnove, nabavka i proizvodnja hrane, izgradnja spremišta, hranilišta, solila, pojilišta, uzgojni i sanitarni odstrel, vještačka proizvodnja, unošenje divljači u lovištu, spriječavanje šteta i čuvanje lovišta.
Savremeno gazdovanje lovištem podrazumjeva pored ostalog i racionalno i stručno korištenje lovišta. Uspješnost provođenja takvih mjera zavisi od izgrađenosti i korištenja niza objekata u lovištu koji su u toj funkciji. Takve objekte nazivamo lovno uzgojnim i lovno tehničkim objektima i čine jedno od mjerila inzeziteta lovnog gazdovanja.
3.9. Unapređenje opštekorisnih funkcija šuma
3.14. Drugi projekti iz oblasti šumarstva koji su u funkciji ruralnog razvoja
Šumarstvo je privredna grana koja funkcioniše u korelaciji i sa drugim srodnim privrednim granama i aktivnostima čovjeka. U cilju optimalnog gospodarenja šumskim ekosistemima šumarstvo treba ostvariti i sinergiju sa lokalnom zajednicom u smislu realizacije projekata koji su i u funkciji gospodarenja šumama ali i u funkciji ruralnog razvoja određenog lokaliteta.
3.15. Način realizacije
Program utroška namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta Kantona Sarajevo za 2024. godinu realizirat će se na osnovu člana 62. Zakona o šumama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/13, 10/21, 19/22 i 5/23), odredbi Pravilnika o postupku i kriterijima za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 34/22) i odredbi Zakona o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo za 2024. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 55/23), putem Javnog poziva koji će biti objavljen u jednom od dnevnih listova i na web stranici Ministarstva.
Članom 62. Zakona o šumama Kantona Sarajevo definisano je da se iz namjenskih sredstava Kantona Sarajevo finansira i/ili sufinansira sljedeće:
a) izrada i revizija kantonalnog šumsko-razvojnog plana,
b) izrada šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume,
c) nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume,
d) obnova šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata, požara i slično,
e) unapređenje proizvodnje šumskog reprodukcionog materijala,
f) očuvanje i unapređenje bioraznolikosti šumskih ekosistema,
g) proširena biološka reprodukcija šuma u obimu većem od onog koji je predviđen šumsko privrednom osnovom iz člana 15. stav (5) Zakona o šumama,
h) uvođenje ekološko prihvatljivih tehnologija u procesu gospodarenja šumama,
i) provođenje procesa deminiranja šuma i šumskog zemljišta,
j) i drugi projekti iz oblasti šumarstva koji su u funkciji ruralnog razvoja.
Pravilnikom o postupku i kriterijima za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 34/22) pored ostalog utvrđeni su i kriteriji za bodovanje kandidata (Projekata) kako slijedi:
a) broj krajnjih korisnika programa/projekta,
1) od 500 do 1.000 krajnjih korisnika projekta - 5 bodova,
2) od 1.001 do 2.000 krajnjih korisnika projekta - 10 bodova,
Opštekorisne funkcije šuma ili ekosistemske usluge šuma su važan benefit koje šume daju. Ove polivalentne funkcije šuma su čak i važnije od ekonomskih (privrednih) funkcija. Stoga je neophodno permanentno vršiti unapređenje ovih funkcija šuma. Cilj ovih aktivnosti je optimalna realizacija svih općekorisnih funkcija šuma za život savremenog čovjeka.
3.10. Naučno-istraživački rad i stručno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada šumarstva
Ovim projektima se planira podizanje svijesti o važnosti i zaštiti šuma, kao i promovisanje i značaj pošumljavanja kao jednog od osnovnih oblika očuvanja šuma na planeti Zemlji. Realizacija projekata podrazumijeva izradu promotivnog i edukativnog materijala koji treba da sadrži poruke o značaju šuma i njihovom očuvanju. Plan je animirati i pozvati što veći broj osoba iz kulturno-političkog okruženja, kao i predstavnika medija koje imaju određen uticaj na formiranje javnog mišljenja u Kantonu Sarajevu da se uključe u realizaciju projekta, a sve u cilju kako bi poruka o zaštiti i očuvanju šuma i šumskog bogatstva došla do što većeg broja ljudi.
Multifunkcionalni značaj šuma proizilazi iz samog primarnog karaktera šumske vegetacije koja na našoj planeti ima odlučujuću ulogu u akumuliranju sunčeve energije kroz proizvodnju biomase, u oslobađanju kisika procesima fotosinteze, korišćenju i fiksiranju ugljendioksida, uticaja na klimu, regulisanju režima vode, zaštiti od radiokativnih zračenja, buke, itd.. Posljedice globalnih ekoloških poremećaja i učestale promjene na globalnom tržištu glavnih energenata redefiniraju ulogu šumskih resursa i mijenjaju globalne politike koje se na njih odnose. Sve je izraženija uloga šumskih resursa u ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena, prvenstveno sa aspekta strateških mjera i planova koji se usvajaju na svim administrativnim nivoima.
- optimalnog plana izgradnje šumske transportne infrastrukture (primarne i sekundarne mreže šumskih kamionskih puteva i traktorskih puteva i vlaka) - urađeno na višim nivoima šumsko-prostorne podjele kroz šumsko privredne osnove i radi se stalno na ažuriranju kroz analize godišnjih planova realizacije,
- buduća uloga šumarskih preduzeća po pitanju socijalnog aspekta gospodarenja izdvojenim šumama visoke zaštitne vrijednosti je izuzetno važna i zahtjevna jer je u prostorno planskom ambijentu značajan dio površina šuma i šumskih zemljišta imaju izuzetnu zaštitnu ulogu estetsko-ambijentalnog karaktera kao posebnog prirodnog bogatstva šireg područja i značajnih aktivnosti očuvanja bio divreziteta, kulturnoistorijskog naslijeđa, razvoja turističko-privrednih i drugih oblasti, prašumskih rezervata, itd.
Neophodna finansijska sredstva za realizaciju projekta "Nabavka i uvođenje ekološko prihvatljivih tehnologija u iskorištavanju šuma - Žičani kran i Forwarder"
Prema istraživanju tržišta na polju ove oblasti sa renomiranim dobavljačima i proizvođačima pomenutih tehnoloških rješenja neophodno je obezbjediti slijedeća sredstva:
- Žičani kran Mounty 5000 U ili ekvivalent navedenom, nosivosti do 5 tona , maksimalni domet 800 m na najvećim nagibima, mogućnost izvlačenja drveta i uz nagib i niz nagib.
- Forwarder John Deer 1210G - ili ekvivalent navedenom.
Drugi problem prilikom efikasnog racionalnog iskorištavanja šuma jeste pristupačnost terena i otvorenost sastojina. Otvaranje sastojina zahtijeva pažljivo planiranje i dodatna ulaganja za izgradnju šumskih puteva i vlaka. Postoji i problem ekstremnih orografskih uslova i pristupačnosti terena. Nadmorska visina uslovljava udaljenost sastojine od kamionskih i šumskih puteva, a nagib terena ograničava sječu i privlačenje trupaca gdje su šumski zglobni traktori potpuno neefikasni i uzrokuju velika oštećenja šumskih zemljišta direktno a potrebna sekundarna mreža vlaka još i više indirektno stvarajući velike i nesagledive posljedice kroz pojavu erozije zemljišta, šumskih bujica, itd.
d) period implementacije programa/projekta.
1) jedna godina - 10 bodova,
2) dvije godine i više - 5 bodova.
U slučaju jednakog broja bodova prednost ima kandidat koji je dobio više bodova po slijedećim kriterijima za bodovanje korisnika:
a) broj krajnjih korisnika programa/projekta,
b) teritorijalna zastupljenost programa/projekta,
c) finansiranje programa/projekta iz vlastitih izvora u odnosu na sredstva tražena od Ministarstva.
4. Projekti koji su anexirani u 2024. godini - 5.674.306,20 KM
Uprava za šumarstvo koja je u sastavu Ministarstva provodila je aktivnosti na realizaciji Programa utroška namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta Kantona Sarajevo za provođenje šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma na području Kantona Sarajevo za 2023. godinu putem Javnog poziva broj 07-07-22-16485/23 koji je objavljen 04.05.2023. godine u dnevnom listu "Avaz" i na web stranici Ministarstva. Za 19 (devetnaest) projekata koji su zadovoljili kriterije iz naprijed navedenog Javnog poziva ukupna ugovorena vrijednost radova iznosi 2.014.294,26 KM. Obzirom da pomenuti broj Projekata iz objektivnih razloga nije u cijelosti realizovan u prethodnoj godini odnosno do predviđenog roka produženi su rokovi za izvođenje radova po projektima odnosno aneksirani su osnovni ugovori/sporazumi u ukupnoj vrijednosti radova za 2024. godinu u iznosu od 2.014.294,26 KM.
Pored navedenih Projekata potpisani su sporazumi o sufinansiranju tri projekta za koje je utvrđen javni interes i donesen Zaključak Vlade Kantona Sarajevo broj 02-04-16944-48/22 od 21.04.2022. godine i Odluke Vlade Kantona Sarajevo broj 02-04-32382-8/23 od 13.07.2023. godine i broj 02-04-32382-9/23 od 13.07.2023. godine u ukupnoj vrijednosti od 7.132.000,00 KM. Obzirom da pomenuti broj Projekata iz objektivnih razloga nije u cijelosti realizovan u prethodnoj godini odnosno do predviđenog roka aneksima su produženi rokovi za izvođenje radova po projektima za što su u 2024. godini potrebna sredstva u iznosu od 2.262.000,00 KM.
U vezi sa navedenim aneksirana su i 4 projekta iz 2022. godine u vrijednosti 1.398.011,94 KM.
Obzirom da ovi Projekti iz objektivnih razloga nisu završeni u prethodnoj godini odnosno do predviđenog roka produženi su rokovi za izvođenje radova po projektima odnosno aneksirani su osnovni sporazumi u ukupnoj vrijednosti radova za 2024. godinu u iznosu od 5.674.306,20 KM.
Tabelarni pregled aneksiranih projekata
Tabela br. 2

Rdbr.

Datum

Naziv projekta aneksiranih ugovora

Obaveze u 2024. g.

1

09.06.2022.

Ugovor 07-07-11-17628-8/22 i 07-07-11-17628-8B/22 o realizaciji Projekta br:0103-1386-2A/22 od 21.04.2022.godine za izvođenje Izgradnja protiv požarne osmatračnice

25.000,00

2

09.06.2022.

Ugovor 07-07-11-17628-35/22 i 07-07-11-17628-35B/22 o realizaciji Projekta br:0103-1548-2A/22 od 21.04.2022.godine za izvođenje Oslobađanje šumskih površina od minsko eksplozivnih sredstava ŠPP Gornje Bosansko GJ G. Ljubina

500.000,00

3

20.12.2022.

Ugovor 07-05-22-45498-1/22 i 07-05-22-45498-1A/22 o realizaciji Projekta "Očuvanje i unapređenje bioraznilikosti šumskog ekosistema na lokalitetu Doline-Rakovica"

73.011,94

4

20.12.2022.

Ugovor 07-05-22-45498-2/22 i 07-05-22-45498-2A/22 o realizaciji Projekta "Nabavka i uvođenje ekološko prihvatljivih tehnologija u iskorištavanju šuma - Forwarder"

800.000,00

5

25.08.2023.

Sporazum 07-07-11-25724-25/23 i 07-07-11-25724-25A/23 (anex) o realizaciji Projekta boj: 0103-2089-2A/23 od 31.05.2023. godine Unaprjeđenje i proširenje rasadničke proizvodnje i uspostava rasadničkog centra FAZA I

299.999,84

6

25.08.2023.

Sporazum 07-07-11-25724-26/23 i 07-07-11-25724-26A/23 (anex) o realizaciji Projekta boj: 0103-2091-2A/23 od 31.05.2023. godine Unapređenje biološke raznolikosti na području lokaliteta "Popov gaj" - ŠGP "Bistričko", GJ "Trebević", odjel 6

34.996,92