Aktio

Vlada Kantona Sarajevo

Odluka o usvajanju Plana obrazovanja odraslih u Kantonu Sarajevo za period 2024.-2026.

Na osnovu člana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka) i člana 30. stav (2) Zakona o obrazovanju odraslih Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 40/15 i 40/20), Vlada Kantona Sarajevo je na prijedlog Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, na 20. sjednici održanoj 15.04.2024. godine, donijela je

ODLUKU
O USVAJANJU PLANA OBRAZOVANJA ODRASLIH U KANTONU SARAJEVO ZA PERIOD 2024.-2026.

I

Usvaja se Plan obrazovanja odraslih u Kantonu Sarajevo za period 2024.-2026.

II

Plan obrazovanja odraslih u Kantonu Sarajevo za period 2024.-2026. predstavlja sastavni dio ove odluke.

III

Zadužuje se Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo za evaluaciju i nadzor nad realizacijom aktivnosti iz Plana iz tačke I ove odluke.

IV

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a zajedno sa Planom iz tačke I ove odluke objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-04-22998-25/24
15. aprila 2024. godine
Sarajevo

Premijer
Nihad Uk, s. r.

PLAN
OBRAZOVANJA ODRASLIH U KANTONU SARAJEVO ZA PERIOD 2024.-2026.

UVOD

Pravo na obrazovanje, prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, jedno je od temeljnih ljudskih prava. Obrazovanje odraslih dio je jedinstvenog obrazovnog sistema Kantona Sarajevo i predstavlja djelatnost od posebnog značaja za Kanton.
Društvene promjene uvjetovane razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, potrebom svijeta rada za novim znanjima, vještinama i zanimanjima, potrebom da se građani obrazuju za aktivno građanstvo, odnosno da participaraju u demokratskim procesima i donošenju odluka koje će poboljšati njihov životni standard, nameću novu paradigmu obrazovnoj politici. Ona se ogleda u potrebi da se obrazovanje u cjelini promatra kroz prizmu cjeloživotnog učenja u svim njegovim segmentima od formalnog do neformalnog i informalnog, te potrebi da se obrazovanje odraslih lica kao njegov integralni dio percipira kao inkluzivan pristup obrazovanju.
Cjeloživotno učenje se nameće kao odgovor na konstantne društvene promjene, ubrzan razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija, jasno artikulisane potrebe tržišta rada za novim znanjima, kompetencijama i vještinama radne snage, odnosno potrebom za kvalificiranom radnom snagom. Ekonomski razvoj društva ovisi od ulaganja u obrazovanje. Investirati u obrazovanje je imperativ u borbi protiv siromaštva i poboljšanju životnog standarda građana. Kvalificirana radna snaga kao najveći kapital društva je potencijal u koji se treba permanentno ulagati.
Formalno obrazovanje ne može odgovoriti na sve izazove koje sa sobom donose društvene, tehnološke i ekonomske promjene pa tako nakon završetka formalnog obrazovanja počinje cjeloživotno obrazovanje i učenje. Cjeloživotno učenje omogućava socijalnu inkluziju svih članova društva neovisno o njihovoj dobi, društvenom statusu, stečenom obrazovanju, interesovanjima, sklonostima i potrebama. Iako cjeloživotno učenje započinje formalnim obrazovanjem (osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko), ono se nastavlja kroz neformalno i informalno obrazovanje.
Neformalno obrazovanje odraslih je organiziran proces učenja i obrazovanja usmjeren ka usavršavanju, specijalizaciji i dopunjavanju znanja, vještina i sposobnosti prema posebnim programima koje realiziraju organizatori obrazovanja odraslih. Ključne kompetencije kao skup znanja, vještina i stavova potrebnih svakoj osobi za njen lični rast i razvoj, društvenu uključenost i zapošljavanje, ne mogu biti dovoljne za životni ili radni vijek pojedinca, već služe kao osnova za daljnje napredovanje, usavršavanje i učenje u okviru cjeloživotnog učenja. Iako se stiču formalnim obrazovanjem, one se nadograđuju cijeli život i doprinose socijalnoj uključenosti građana iz društveno osjetljivih i marginaliziranih skupina u društvene tokove i tržište rada.
Sticanje ključnih kompetencija treba da bude sastavni dio obrazovnih programa, kako formalnog tako i neformalnog obrazovanja odraslih, jer primarni cilj obrazovanja odraslih je unapređenje kvaliteta života pojedinca.
Zadaci obrazovanja odraslih su:
- dati mogućnost svim građanima da upotpune svoje opće obrazovanje (uključivanje u proces obrazovanja građana koji su prekinuli školovanje, nemaju završenu osnovnu školu, nisu stekli kvalifikaciju ili su usljed nezaposlenosti zaboravili ranije stečena znanja);
- omogućiti zaposlenima da se stručno usavršavaju u skladu sa radnim mjestom, jer novi načini rada i primjena novih tehnologija traže nova znanja i vještine;
- priprema za pravilno korištenje slobodnog vremena koja će doprinijeti ličnom razvoju pojedinaca.
Strateški ciljevi cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih su:
- sticanje ključnih kompetencija;
- smanjenje nepismenosti;
- dostupnost obrazovanja za sve građane;
- smanjenje nezaposlenosti;
- smanjenje siromaštva;
- povećanje pokretljivosti radne snage na tržištu rada;
- obrazovanje kvalificirane radne snage za potrebe tržišta rada;
- uključivanje poslodavaca u kreiranje obrazovne politike;
- sticanje novih znanja, vještina i kompetencija;
- poticanje ličnog razvoja, inovativnosti i kreativnosti;
- povećanje socijalne uključenosti i aktivno sudjelovanje građana u demokratskim procesima;
- unapređenje karijere.
1. Zakonska utemeljenost donošenja Plana obrazovanja odraslih u Kantonu Sarajevo
Neophodnost donošenja Plana obrazovanja odraslih u Kantonu Sarajevo sa ciljem utvrđivanja općeg interesa u ovoj oblasti definisana je odredbama člana 30. Zakona o obrazovanju odraslih Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 40/15 i 40/20). Stav (1) ovog člana propisuje da se Planom obrazovanja odraslih Kantona utvrđuje opći interes obrazovanja odraslih, dok stav (3) istog člana propisuje da pripremanje Plana obrazovanja odraslih vrši Ministarstvo na osnovu pribavljenih mišljenja i iskazanih potreba Federalnog zavoda za zapošljavanje, Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine, Privredne komore Kantona Sarajevo, Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine, Obrtničke komore Kantona Sarajevo, Agencije za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine, udruženja poslodavaca, organa jedinice lokalne samouprave, ministarstava i drugih organa uprave, organizatora obrazovanja odraslih i drugih institucija, kao i na osnovu sopstvenih saznanja.
U skladu sa odredbama ovog člana Zakona, Plan obrazovanja odraslih na prijedlog Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo donosi Vlada Kantona Sarajevo.
Odredbama ovog člana Zakona precizirano je da se Planom obrazovanja odraslih utvrđuju:
a) prioritetne obrazovne oblasti obrazovanja odraslih,
b) raspoređivanje programa obrazovanja odraslih na jedinice lokalne zajednice,
c) okvirni obim sredstava za obrazovanje odraslih,
d) program rada i dinamika njihovog ostvarivanja.
2. Pravna regulativa
Obrazovanje odraslih u Kantonu Sarajevo se temelji na strateškim dokumentima i normativno-pravnim odrednicama EU i Bosne i Hercegovine.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o usvajanju strateške platforme razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini, za period 2014.-2020. godina ("Službeni glasnik BiH", broj 96/14).
Strateška platforma sadrži četiri strateška cilja:
1) poboljšanje legislative za obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja i usklađivanje s referentnim okvirom Evropske unije;
2) uspostavljanje efikasnih načina participacije relevantnih (reprezentativnih) i drugih socijalnih partnera u procesu obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja;
3) razvoj programskih i institucionalnih mogućnosti te unapređenje dostupnosti obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja;
4) osiguranje i podizanje kvalitete obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja.
Kanton Sarajevo donio je sljedeće zakonske i podzakonske akte:
1. Zakon o obrazovanju odraslih ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 40/15 i 40/20);
2. Odluka o standardima i normativima za realizaciju programa obrazovanja odraslih ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 32/16 i 27/21);
3. Pravilnik o formi i sadržaju javnih isprava u obrazovanju odraslih ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/22);
4. Pravilnik o postupku utvrđivanja uvjeta, sadržaju i načinu vođenja registra organizatora obrazovanja odraslih ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/22);
5. Odluka o uplati sredstava osnivača za potrebe troškova vođenja postupka osnivanja od faze podnošenja zahtjeva do okončanja postupka po zahtjevu i visini naknade za odobravanje realiziranja programa obrazovanja odraslih po zahtjevu prvanog subjekta registriranog za djelatnost obrazovanja odraslih ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/16);
6. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije i evidencije ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/22);
7. Pravilnik o ispunjenosti uvjeta za rad i akreditaciju organizatora za obrazovanje odraslih ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 28/19);
8. Odluka o načinu organiziranja i provođenju ispita ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/16);
9. Pravilnik o načinu organizovanja, provođenja, dužini trajanja, potrebnom fondu sati za sticanje srednje stručne spreme, programa prekvalifikacije, programa osposobljavanja i programa brze obuke za potrebe poslodavca ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 25/19).
Evropski i drugi dokumenti koji uređuju oblast obrazovanja odraslih:
European Commission (2000.) Memorandum on Lifelong Learning
U Memorandumu Europske komisije o cjeloživotnom učenju definiraju se nove osnovne vještine koje su potrebne za aktivno sudjelovanje u društvu i ekonomiji znanja. To su informatičke vještine, znanje stranih jezika, tehnološka kultura, poduzetništvo i socijalne vještine kao što su samopouzdanje, samousmjerenje i spremnost preuzimanja rizika. Memorandumom je cjeloživotno obrazovanje postalo ključni princip u sticanju znanja i participacije u čitavom kontinuumu procesa učenja.
Communication from the European Commission (2006.) Adult learning: It is never too late to learn
Dokument kojim se obezbjeđuje kvalitetno obrazovanje i trening za odrasle osobe, naročito za one onesposobljene za tržište rada, s ciljem podizanja nivoa stručnih, jezičkih i kulturoloških vještina.
European Commission (2009.) Education and Training 2020 (ET2020)
ET2020 je novi strateški okvir za evropsku saradnju u obrazovanju i treningu koji se temelji na prethodnom radnom programu ET2010. Ovaj dokument predstavlja zajedničke strateške ciljeve, država članica Evropske unije, kojima se podstiče nastavak izgradnje obrazovnog i trening sistema proizašlih iz perspektive cjeloživotnog učenja.
European Commission (2009.) The European Qualification Framework (EQF)
Evropski okvir kvalifikacija je akt kojim se promoviše i omogućava mobilnost zaposlenih i onih koji uče, ali i olakšava proces učenja tokom čitavog života. Cilj ovog dokumenta je da poveže sisteme nacionalnih kvalifikacija različitih država u zajednički evropski okvir.
Ujedinjene nacije:
Faure et. al. (1972.) Learning to be-UNESCO
Izvještaj "Učiti da se bude" se fokusira na činjenicu da se učenje ne smije ograničavati ni vremenski, ni prostorno na institucionalno obrazovanje koje često nije svima u potpunosti dostupno.
UNESCO (1997.) The Hamburg declaration on Adult Learning
Hamburška deklaracija donesena na V Međunarodnoj konferenciji o obrazovanju odraslih (CONFINTEA V), održanoj u Hamburgu 1997. godine. U ovom dokumentu koncept cjeloživotnog učenja predstavljen je kao ključ razvoja u 21. vijeku.
UNESCO (2000.) The Dakar Framework for Action
Dakarski okvir za akciju usvojen je na Svjetskom forumu o obrazovanju u Senegalu 2000. godine, a predstavlja zalaganje međunarodne zajednice za potpuno ostvarenje prava na obrazovanje. Dokumentom je predviđeno ostvarivanje šest postavljenih ciljeva do 2015. godine među kojima i unapređenje pismenosti odraslih lica, naročito žena, kao i jednak pristup osnovnom i cjeloživotnom obrazovanju.
UNESCO (2009.) Belemski okvir za akciju
Belemski okvir za akciju je rezultat VI Međunarodne konferencije o obrazovanju odraslih (CONFINTEA VI). Dokument sadrži smjernice i preporuke za ostvarivanje ideje o životu i učenju za održivu budućnost (snaga učenja odraslih), koje se posebno fokusiraju na smanjenje nepismenosti, veću uključenost i pravičnost u obrazovanju odraslih, naročito grupa u nepovoljnom položaju kao što su migranti i izbjeglice, osobe s posebnim potrebama i ruralno stanovništvo.
UNESCO (2009). First Global Report on Adult Learning and Education: Rethinking Literacy
Prvi globalni izvještaj o učenju i obrazovanju odraslih (GRALE), nastao zahvaljujući posebnom naglasku na izradi nacionalnih izveštaja prezentovanih na VI Međunarodnoj konferenciji o obrazovanju odraslih (CONFINTEA VI).
3. Obrazovanje odraslih u Kantonu Sarajevo
Obrazovanje kao investicija u ljudske resurse, posljednjih godina postaje imperativ, odnosno jedan od osnovnih načina za smanjenje broja nezaposlenih lica. Osim usvajanja profesionalnih znanja, vještina i kompetencija, dobro koncipiran sistem obrazovanja odraslih i dosljedna implementacija principa i ciljeva, rezultirat će i individualnom odgovornošću svakog pojedinca za vlastiti profesionalni razvoj, što je i konačan cilj uspostavljanja funkcionalnog sistema obrazovanja odraslih u Kantonu Sarajevo.
Obrazovanje odraslih doprinosi ekonomskom i društvenom razvoju, ali i individualnom razvoju pojedinaca. Učenje i obrazovanje odraslih predstavlja široku lepezu cjeloživotnog učenja koja omogućava da mladi, odrasli i stariji unaprijede svoju pismenost, stručno obrazovanje, znanje, vještine, sposobnosti i kompetencije kako bi razvili svoje potencijale i bili konkurentni na tržištu rada. U Kantonu Sarajevo registrirane su 34 ustanove za obrazovanje odraslih. Od ukupnog broja registriranih ustanova za obrazovanje odraslih, registrirana je kao organizator obrazovanja odraslih 1 osnovna i 10 srednjih škola. Akreditirano je 97 programa obrazovanja odraslih, od toga 45 programa formalnog obrazovanja odraslih i 52 programa neformalnog programa obrazovanja odraslih.
Organizatori obrazovanja odraslih mogu biti ustanove, organizacije i drugi pravni subjekti koji ispunjavaju uvjete za obavljanje ove djelatnosti. Obrazovanje odraslih kao svoju redovnu djelatnost ili kao djelatnost koja prati redovnu mogu provoditi:
- obrazovne ustanove u sistemu redovnog – formalnog obrazovanja;
- specijalizirane ustanove za obrazovanje odraslih;
- centri i organizacije za stručno usavršavanje, učenje stranih jezika, informaciono-komunikacijske tehnologije, obuku i razvoj ljudskih resursa;
- auto-škole;
- zavodi i službe za zapošljavanje;
- javne agencije, javna preduzeća i privredna društva;
- privredne komore, poslodavci, preduzetnici i obrtnici i njihova udruženja, sindikalne organizacije te fondacije i udruženja građana;
- ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom;
- ustanove za smještaj i brigu o licima s posebnim potrebama;
- penološke ustanove;
- centri za informiranje, savjetovanje i karijerno vođenje i
- kulturno-obrazovni centri.
Odrasla lica mogu stjecati znanja, vještine, kompetencije i kvalifikacije po donesenom, odnosno odobrenom programu obrazovanja odraslih od strane Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo. Organizator obrazovanja odraslih može izvoditi program obrazovanja odraslih ako ima registriranu djelatnost obrazovanja odraslih i ako ispunjava standarde i normative za izvođenje programa obrazovanja odraslih. Organizator obrazovanja odraslih upisan u Registar organizatora obrazovanja odraslih može realizirati programe formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih koji su akreditirani i upisani u Registar koji vodi Ministarstvo. Organizator obrazovanja odraslih koji realizira akreditirane programe formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih izdaje polaznicima programa obrazovanja odraslih obrasce o završenom formalnom ili neformalnom programu, koji imaju status javne isprave.
Kvalitet obrazovanja odraslih uvjetovan je kvalitetom nastavnih programa i kvalitetom rada nastavnika. Ulaganje u razvoj nastavničke struke važan je uvjet za dostizanje visokih obrazovnih rezultata. Uloga nastavnika u radu s odraslima jeste da podrži razvoj punih potencijala svih polaznika programa, polazeći od obrazovnog nivoa polaznika, sposobnosti i potreba, uvažavajući pri tome kulturološke razlike i faktore koji su oblikovali njihovo iskustvo. Programe obrazovanja odraslih realiziraju nastavnici koji su prošli andragoške obuke, odnosno edukacije iz metodike rada s odraslim licima. S obzirom da svako odraslo lice ima svoj stil učenja, korištenje raznovrsnih oblika, metoda, tehnika i strategija podučavanja poboljšava obrazovne efekte.
Da bi se osigurao kvalitet obrazovanja odraslih, stručnim usavršavanjem nastavnika unapređuju se znanja, vještine i kompetencije potrebne u radu s odraslima. Stručni razvoj zahtijeva stalno praćenje napretka u oblasti andragogije. Najvažnija kompetencija potrebna nastavniku jeste sposobnost refleksije, odnosno sposobnost za kritički osvrt i analizu vlastite prakse. Organizator obrazovanja odraslih obavezan je jednom godišnje organizirati andragoško stručno usavršavanje za svoje uposlenike. Obuke, seminari, radionice, konferencije, online diskusione grupe s kolegama i stručnjacima, prilika su za učenje i stručno usavršavanje andragoških radnika.
Javno važeči program neformalnog obrazovanja odraslih "Osnovna andragoška obuka" sadrži 120 nastavnih sati podijeljenih u 5 modula obuke i individualni rad. Osnovne andragoške obuke namijenjene su svim akterima u nastavnom procesu obrazovanja odraslih. U okviru ovih obuka učesnici imaju priliku učiti o psihološkim osnovama, karakteristikama i stilovima učenja odraslih, motivima i barijerama u učenju odraslih, ulozi nastavnika, komunikaciji, grupnoj dinamici, vizualizaciji i prezentaciji u obrazovnom radu, kao i o grupnom radu, samostalnom radu, interaktivnim metodama i interaktivnoj nastavi u obrazovanju odraslih.
4. Pregled statističkih podataka o nezaposlenim licima u Kantonu Sarajevo
Prema statističkim podacima Javne ustanove "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo" za avgust 2023. godine, evidentirano je 52.237 nezaposlenih lica, što je za 0,97% manje u odnosu na juli 2023. godine. Učešće žena u ukupnom broju registriranih nezaposlenih lica je 32.378, što je 61,98%. Od ukupnog broja evidentiranih lica koja traže zaposlenje, prvi put traži zaposlenje 14.737 lica, od toga je 10.246 ili 69,52% žena.
Također, u ukupnom broju nezaposlenih lica koja traže zaposlenje je 4.842 demobilisanih boraca, ili 9,27%, ratnih vojnih invalida 498, ili 0,95%, članova porodica poginulih boraca 772, ili 1,48% i ostalih invalida 1.040, ili 1,99%. Tokom avgusta 2023. godine na evidenciju Javne ustanove "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo" prijavljeno je novih 1.935 lica, što je za 146 lica, ili 8,16% više u odnosu na juli 2023. godine. Udio nekvalifikovanih lica je 13.374, od toga 8.899 žena, dok se 236 lica vodi kao polukvalifikovana radna snaga, od toga 21 žena, a 173 lica su evidentirana sa nižom stručnom spremom, od toga 167 žena. Sa završenom srednjom školom evidentirano je 16.367 lica, od toga 10.524 žena.
Tabela 1. Posredovanje Službe za zapošljavanje u Kantonu Sarajevo i Biroima za zapošljavanje (avgust 2023.)

Općina

Podnijete prijave o slobodnim radnim mjestima

Realizovane prijave

Zaposleni sa evidencije nezaposlenih lica

Centar

12

9

264

Hadžići

43

43

162

Ilidža

184

91

245

Ilijaš

11

5

115

Novi Grad

41

41

560

Novo Sarajevo

17

17

280

Stari Grad

4

0

157

Trnovo

0

0

16

Vogošća

4

0

158

Kanton Sarajevo -Svega

319

206

1957

Tabela 2. Registrovana lica koja traže zaposlenje u Kantonu Sarajevo i Biroima za zapošljavanje (august 2023.)

Općina

Registrovana nezaposlena lica koja traže zaposlenje

Lica koja se prvi put prijavljuju na evidenciju i traže zaposlenje

Lica koja su se prijavila na evidenciju Službe koja traže zaposlenje u toku mjeseca - novoprijavljena lica

Centar

6.091

1.497

215

Hadžići

4.036

1.566

141

Ilidža

9.070

2.490

424

Ilijaš

4.050

1.579

109

Novi Grad

13.948

3.628

453

Novo Sarajevo

6.139

1.362

271

Stari Grad

4.671

1.316

179

Trnovo

436

180

8

Vogošća

3.796

1.119

135

Kanton Sarajevo -Svega

52.237

14.737

1.935

Najbrojnija zanimanja VSS koja se nalaze na evidenciji Javne ustanove "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo":
1. Diplomirani ekonomista - svega 1.112, žena 732;
2. Diplomirani pravnik- svega 813, žena 59;
3. Socijalni radnik - svega 307, žena 289;
4. Politolog - svega 321, žena 191;
5. Novinar - svega 219, žena 172;
Najbrojnija zanimanja VŠS koja se nalaze na evidenciji Javne ustanove "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo":
1. Ekonomista - svega 150, žena 99;
2. Pravnik - svega 73, žena 58;
3. Nastavnik predškolskog vaspitanja - svega 34, žena 32;
4. Građevinski inžinjer - svega 19, žena 10;
5. Nastavnik razredne nastave - svega 25, žena 24.
Na evidenciji nezaposlenih lica u Kantonu Sarajevo, prijavljene su osobe sa zanimanjima trećeg i četvrtog stepena, koja su suficitarna, a to su: maturant gimnazije, ekonomski tehničar, mašinski tehničar, tekstilni tehničar, medicinska sestra, prodavač, frizer-vlasuljar, vozač motornih vozila, automehaničar i bravar.
Najbrojnija zanimanja SSS koja se nalaze na evidenciji Javne ustanove "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo":
1. Maturant gimnazije - svega 2.806, žena 1.911 2;
2. Ekonomski tehničar - svega 1.753, žena 1.465;
3. Mašinski tehničar - svega 1.369, žena 536
4. Tekstilni tehničar - svega 603, žena 502;
5. Medicinska sestra - svega 589, žena 475.
Najbrojnija zanimanja KV koja se nalaze na evidenciji Javne ustanove "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo":
1. Prodavač - svega 2.521, žena 2.084;
2. Frizer-vlasuljar - svega 873, žena 796;
3. Vozač motornih vozila- svega 837, žena 23;
4. Automehaničar - svega 683, žena 5;
5. Bravar - svega 511, žena 24.
U Kantonu Sarajevo najtraženija zanimanja u 2023. godini su: programer, ekonomista, IT developer, mašinski inžinjer, inžinjer hemijske tehnologije, call centar operater, prodavač-trgovac, pomoćni radnik u proizvodnji, administrator baza podataka, tesar, zidar i izolater.
Od suficitarnih zanimanja VII stepena najzastupljenija su sljedeća: diplomirani ekonomista, diplomirani pravnik, socijalni radnik, politolog, novinar, nastavnik predškolskog vaspitanja, nastavnik razredne nastave.
Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, zanimanja sa kojima su poslodavci imali poteškoća u zapošljavanju u 2022. godini su: tesar, zidar, armirač, građevinar za održavanje zgrada, radnik za jednostavne poslove, izolater, bravar, betonirac, vozač kamiona, vodoinstalater, šivač, zavarivač - varilac, radnik za jednostavne poslove, stolar, pomoćni radnik u proizvodnji, bravar, mehaničar elektroničar - CNC operater, monter, krojač, mašinski tehničar, konobar, kuhar, vozač autobusa, programer, zaštitar, telefonist - call centar operater, vozač kamiona, IT Developer, pomoćni kuhar, prodavač-trgovac, skladišni radnik - magaziner, automehaničar, vozač kamiona, vozač teretnih vozila i mesar.
Najčešća znanja i vještine koje radnicima nedostaju prema EU okviru kompetencija su: komunikacija na stranom jeziku, matematička pismenost i osnovne kompetencije u nauci i tehnologiji, digitalne kompetencije, sposobnost učenja, međuljudske i socijalne kompetencije, preduzetništvo i samoinicijativnost.
Nedostaci vještina kod tražilaca posla koji dolaze iz obrazovnog sistema su: tehničke vještine ili vještine specifične za posao, vještine koje se odnose na ličnost, stav i ponašanje (komunikacijske, interpersonalne, upravljanje stresom i vremenom), vještine pismenosti/ računanja, neprilagođeni sistem obrazovanja, loš stav prema radu ili nedostatak motivacije i nedostatak radnog iskustva.
Prema iskazanim procjenama zapošljavanja u 2023. godini, poslodavci će najviše zapošljavati KV radnike, a zatim i radnike sa SSS, dok prema iskazanim potrebama poslodavaca prodavači-trgovci će u Federaciji BiH u 2023. godini, kao i prethodnih godina, biti najviše traženi radnici. Na drugom mjestu po broju planiranih zapošljavanja je zanimanje konobar, a slijede pomoćni radnici u proizvodnji i radnici za jednostavne poslove. Po brojnosti iskazanih potreba za zapošljavanjem slijede šivači, bravari, telefonisti-call centar operateri, zavarivači-varioci, kuhari, vozači kamiona, zidari, CNC operateri, stolari, programeri i tesari.
5. Raspoređivanje programa obrazovanja odraslih na jedinice lokalne zajednice i okvirni obim sredstava za obrazovanje odraslih
Obrazovanje odraslih je zajednička odgovornost Kantona, jedinica lokalne zajednice, poslodavaca, zaposlenika, privrednih i stručnih asocijacija, udruženja, naučnoistraživačkih i obrazovnih institucija i pojedinaca.
Finansiranje obrazovanja odraslih se vrši iz: javnih prihoda, sredstava poslodavaca, sredstava polaznika, sredstava fondova Evropske unije, donacija i drugih izvora u skladu sa Planom obrazovanja odraslih. Iz postojećih zakonskih propisa proizilazi da se u Budžetu Kantona Sarajevo osiguravaju sredstva za: troškove realizacije programa osnovnog obrazovanja odraslih i troškove praćenja, unapređivanja i razvoja obrazovanja odraslih. U Budžetu Kantona Sarajevo se mogu osigurati sredstva za troškove izvođenja programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih lica koja imaju završenu osnovnu školu, te druge programe obrazovanja odraslih u skladu sa Planom obrazovanja odraslih. Za lica koja se nalaze na evidenciji nezaposlenih, a koja imaju najviše završen IV stepen obrazovanja, Javna ustanova "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo" u saradnji sa ustanovama za obrazovanje odraslih, realizira programe obuke, odnosno prekvalifikacije nezaposlenih lica.
Plan obrazovanja odraslih treba uticati na uvrštavanje u budžete jedinica lokalne zajednice sredstva za obrazovanje odraslih, odnosno finansiranje programa obuka ili prekvalifikacija za lica sa prostora određene jedince lokalne zajednice, s ciljem bolje konkurentnosti na tržištu rada ili pohađanja obuka s ciljem zapošljavanja kod poznatog poslodavca.
Sredstva za finansiranje obrazovanja odraslih treba da se planiraju i obezbjeđuju kao posebne stavke u budžetima javnih ustanova i lokalnih zajednica. Cilj je da jedinice lokalne zajednice u narednom trogodišnjem periodu svake godine povećavaju stavku u budžetu za ovu namjenu, do 10% za svaku godinu.
6. Prioritetne obrazovne oblasti obrazovanja odraslih u Kantonu Sarajevo za period
2024. - 2026. godine
Prioritetne obrazovne oblasti obrazovanja odraslih u Kantonu Sarajevo za period 2024. - 2026. godine su:
1. Programi i aktivnosti cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih;
2. Unapređenje znanja, vještina i kompetencija nezaposlenih lica;
3. Unapređenje kompetencija zaposlenih;
4. Osiguranje kvaliteta u obrazovanju odraslih;
6.1. Programi i aktivnosti cijeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih
Strateška platforma razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini za period 2014. - 2020. godine uspostavila je osnovu za sistemski međusektorski pristup strateškom planiranju razvoja obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini i inicirala neophodne reformske procese u ovoj oblasti koji treba da doprinesu većoj konkurentnosti na tržištu znanja i rada, povećanoj mobilnosti i profesionalnoj fleksibilnosti pojedinca, te društveno-ekonomskoj revitalizaciji.
Cjeloživotno učenje se tretira kao ključni činilac i osnovna strategija ekonomsko-socijalnog i individualnog razvoja, kao i jedan od centralnih principa obrazovne politike EU. Proces učenja tokom cijeloga života nameće građanima svih starosnih dobi potrebu sticanja novih i unapređenja već stečenih znanja, vještina i kompetencija. Cjeloživotno učenje najbolji je odgovor na zamjenu koncepta doživotnog radnog mjesta konceptom doživotno potrebnog znanja, vještina i kompetencija. Promjena koncepta uvjetovana je naučno - tehnološkim razvojem te svakodnevnim povećanjem novog znanja i sve bržim zastarijevanjem postojećeg znanja, vještina i kompetencija ali i potrebom prilagođavanja postojećih nespecifičnih znanja, vještina i kompetencija zahtjevima izmijenjenih radnih mjesta koja donosi globalna privreda. Stoga cjeloživotno učenje ima ključnu ulogu za razvoj i koordiniranje strategije zapošljavanja i promoviranje radne snage koja je vješta, obučena i prilagodljiva sve zahtjevnijem tržištu rada. Na ovaj način cjeloživotno učenje postaje mnogo više od ekonomskog pitanja jer viši nivo obrazovanja i kontinuiranog učenja, koje je dostupno svima, predstavlja bitan preduvjet za reduciranje nejednakosti i preveniranje marginalizacije pojedinca ili grupe.
Cjeloživotno učenje, kao dio vizije društva utemeljenog na znanju, uključuje i komponentu obrazovanja odraslih kao sveukupne aktivnosti učenja tokom života, a sa ciljem unapređenja znanja, vještina i kompetencija unutar osobne i građanske te društvene perspektive i/ili perspektive zaposlenja. Ono obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno), pri čemu se učenje shvaća kao kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca u određenom životnom periodu uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima učenja stečenim u mlađoj životnoj dobi.
6.2. Unapređenje znanja, vještina i kompetencija nezaposlenih lica
Tendencija Kantona Sarajevo je stvaranje boljih uslova za otvaranje novih radnih mjesta i istovremeno ulaganje u ljudski potencijal sa ciljem podizanja nivoa zaposlenosti i unapređenja ekonomske konkurentnosti Kantona. Na obrazovanje odraslih se gleda kao na mehanizam koji može i treba da doprinese:
- povećanju zaposlenosti;
- povećanju konkurentnosti radne snage kroz formalno obrazovanje, neformalno učenje i osposobljavanja;
- unapređenju znanja, vještina i kompetencija s ciljem povećanja mogućnosti zapošljavanja;
- promociji socijalne inkluzije i smanjenju siromaštva.
Javna ustanova "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo" nadležna je za: posredovanje u zapošljavanju, informisanje nezaposlenih lica o mogućnosti zapošljavanja, sprovođenje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije nezaposlenih lica i njihovo ponovno zapošljavanje na odgovarajućim poslovima, donošenje i sprovođenje programa mjera za brže zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih čije je zapošljavanje otežano te saradnju sa obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa sa kadrovskim potrebama poslodavaca.
Uloga Javne ustanove "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo" odnosno karijernih savjetnika, treba biti ključna i to u smislu:
- procjene postojećih znanja, kompetencija i vještina tražioca zaposlenja;
- definisanja potrebnih novih znanja i vještina te upućivanje i upoznavanje sa načinima na koje se ista mogu steći;
- osvještavanje i pomoć pri osamostaljenju te konačno, preuzimanje odgovornosti kad je upravljanje vlastitom karijerom u pitanju.
Shodno tome, sva prijavljena lica na evidenciji službi za zapošljavanje, mogu koristiti usluge karijernog savjetovanja, a iz toga proizlazi i mogućnost korištenja nekih od aktivnih mjera za poticaje u zapošljavanju kao što su: dokvalifikacija (usavršavanje u istoj struci), prekvalifikacija (usavršavanje za neko zanimanje srodno formalno stečenom zanimanju), ali i obuke za aktivno traženje posla (Klub za traženje posla, dvodnevni motivacijski seminari), obuke za pokretanje vlastitog biznisa (povezan sa sufinansiranjem samozapošljavanja).
Osim toga, djelatnost Javne ustanove "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo" definisana je Zakonom o posredovanju zapošljavanju i materijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96, 2/96 - Ispravka, 3/96 - Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 4/04) te iz toga proističu i određene obaveze koje trebaju ispunjavati lica koje imaju status nezaposlenih lica. Jedna od njih je aktivno traženje posla koje podrazumijeva:
- redovno javljanje Javnoj ustanovi "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo";
- redovno prijavljivanje na oglase za posao i
- pridržavanje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije (grupno informisanje, individualno savjetovanje, učešće u organizovanim aktivnostima prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručnog osposobljavanja).
Pravilnik o evidencijama u oblasti zapošljavanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 74/18), uveo je obavezu nezaposlene osobe na evidenciji da aktivno traži posao. To znači da nezaposleno lice ne samo da ima obavezu da se periodično javlja službi za zapošljavanje, nego i da aktivno učestvuje u svim aktivnostima koje su navedene u individualnom planu zapošljavanja koji je urađen zajedno sa savjetnikom za zapošljavanje (obuka iz traženja posla, upućivanje na upražnjena radna mjesta, motivaciona obuka, aktivni programi).
Federalni zavod za zapošljavanje postavio je na svoju internet stranicu i opciju registracije tražilaca posla i poslodavaca (mogućnost da se registruju i učitaju svoj CV ili oglas za zapošljavanje).
Služba za zapošljavanje prestaje voditi lice kao nezaposleno u osnovnoj evidenciji ako to lice, između ostalog, odbije odgovarajući posao i odbije uključiti se u obrazovanje u istom stupnju stručne spreme koje je organizirala i snosila troškove služba za zapošljavanje u cilju povećanja mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje.
Službe za zapošljavanje trebaju stalno pratiti potrebe poslodavaca i u tom smislu kreirati programe u okviru aktivnih mjera zapošljavanja putem kojih će vršiti obuke (prekvalifikacije i dokvalifikacije) kojim će nezaposlena lica steći vještine koje se traže na tržištu rada. U saradnji sa poslodavcima, službe za zapošljavanje mogu prilikom kreiranja programa u okviru aktivnih mjera zapošljavanja učestvovati u finansiranju troškova obuka koje se provode kod samih poslodavaca za njihove potrebe. U kantonalnim službama za zapošljavanje, neophodno je osigurati sredstva za brzu obuku za poznatog poslodavca koji je iskazao interes za određenim profilom radne snage te uključiti korisnike novčanih naknada za slučaj nezaposlenosti u mjere aktivnih politika zapošljavanja, u cilju brže integracije u tržište rada i skraćenja vremena korištenja naknada. Također, u okviru aktivnih mjera zapošljavanja neophodno je promovirati i u većem omjeru osigurati i sredstva za samozapošljavanje.