Grad Sarajevo - Gradsko vijeće
Odluka o usvajanju Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva za period 2025. - 2028. godina
Na osnovu člana 31. stav (1) tačka b) Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/23), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na 45. sjednici održanoj dana 19.11.2024. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU AKCIONOG PLANA RODNE RAVNOPRAVNOSTI GRADA SARAJEVA ZA PERIOD 2025. - 2028. GODINA
Član 1.
Ovom odlukom usvaja se Akcioni plan rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva za period 2025.-2028. godina, koji je sastavni dio Odluke.
Član 2.
Izmjene i dopune Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva za period 2025.-2028. godina vrše se na način i po postupku za njegovo donošenje.
Član 3.
Gradskom vijeću Grada Sarajeva, po potrebi i na zahtjev, podnosit će se Informacije o provođenju Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva.
Član 4.
Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-GV-02-1476/24
19. novembra 2024. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Jasmin Ademović, s. r.
AKCIONI PLAN
RODNE RAVNOPRAVNOSTI GRADA SARAJEVA 2025. - 2028.
SADRŽAJ
VIZIJA
UVOD
1. OSNOVNI POJMOVI VEZANI ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
1.1. Ravnopravnost spolova
1.2. Spol ili rod
1.3. Rodna jednakost i rodna ravnopravnost
2. PRAVNI OKVIR ZA IZRADU AKCIONOG PLANA RODNE RAVNOPRAVNOSTI GRADA SARAJEVA
2.1. Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini
2.2. Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine (GAP BiH)
2.3. Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou
3. GRAD SARAJEVO I RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
3.1. Koraci pri izradi Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva
3.2. Radna grupa za izradu I Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva
4. ANALIZA TRENUTNE SITUACIJE
4.1. Analiza trenutnog stanja u oblasti rada i zapošljavanja
4.2. Pandemija Covid-19 i rodna ravnopravnost
4.3. Analiza budžeta sa aspekta rodno odgovornog budžetiranja
5. CILJEVI, MJERE I AKTIVNOSTI
VIZIJA
GRAD SARAJEVO – GRAD RAVNOPRAVNOSTI I JEDNAKIH MOGUĆNOSTI ZA ŽENE I MUŠKARCE
UVOD
U Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i entitetskim Ustavima, ravnopravnost spolova navedena je kao jedna od odrednica ljudskih prava, pa je u skladu s njom i u skladu sa Pekinškom deklaracijom koju je BiH potpisala 1995. godine, usvojen i Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini koji uređuje, promovira i štiti ravnopravnost spolova te garantira jednake mogućnosti svim građanima i građankama u svim sferama društva.
Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou podrazumijeva da u jednom društvu, zajednici ili organizaciji postoje jednake mogućnosti za žene, muškarce i osobe drugačijih rodnih identiteta za doprinos kulturnom, političkom, ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da imaju jednake mogućnosti da uživaju sve koristi i dobrobiti od napretka zajednice u kojoj žive i rade.
Međunarodni i nacionalni pravni okviri stvorili su ambijent, pravne uslove, ali i obavezu izrade Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva.
Akcioni plan rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva utvrđuje ciljeve, mjere i aktivnosti koje će doprinijeti unaprjeđenju rodne ravnopravnosti u Gradu Sarajevu. U dokumentu su identifikovani prioriteti djelovanja, određeni su nosioci aktivnosti, vremenski okvir za njihovu realizaciju, kao i indikatori u ostvarivanju ciljeva za postizanje rodne ravnopravnosti.
Ovaj Akcioni plan je doprinos primjeni Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i Evropske povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou, jer je njegova namjena da obezbijedi primjer svim drugim jedinicama lokalne samouprave, organizacijama civilnog društva i poslovnim subjektima u zajednici da i oni ugrade principe jednakosti i ravnopravnosti spolova u svoj rad i djeluju na društveno odgovoran način.
Nadamo se da ćemo, zajedno sa drugim partnerima iz naše zajednice, ali i međunarodne zajednice, uspjeti ostvariti što više ciljeva, mjera i aktivnosti koje su određene u ovom Akcionom planu, te se barem malo približiti našoj viziji Grada Sarajeva kao grada ravnopravnosti i jednakih mogućnosti i za žene i za muškarce.
1. OSNOVNI POJMOVI VEZANI ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
- Spol
Predstavlja biološke i psihološke karakteristike po kojima se razlikuju osobe muškog i ženskog spola, a označava i gender/rod kao sociološki i kulturološki uvjetovanu razliku između osoba muškog i ženskog spola i odnosi se na sve uloge i osobine koje nisu uvjetovane ili određene isključivo prirodnim ili biološkim faktorima, nego su prije proizvod normi, prakse, običaja i tradicije i kroz vrijeme su promjenjivi.
- Rod / Gender
Društveno uvjetovane razlike između žena i muškaraca koje su, za razliku od bioloških i fizioloških razlika, naučene, promjenjive i zavise od različitih faktora poput kulture, religije, društvenog i političkog uređenja, ekonomske situacije, klase, starosne dobi, etničke pripadnosti itd.
- Rodna jednakost
Jednakost između muškaraca i žena podrazumijeva jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti. Ne promovira identičnost muškaraca i žena, već uvažava njihovo pravo na različitost. Jednakost znači i zaštitu specifičnosti, odnosno razlika među ljudima.
- Ravnopravnost spolova
Znači da su osobe muškog i ženskog spola jednako prisutne u svim područjima javnog i privatnog života, imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.
- Ravnopravan tretman
Svih osoba muškog i ženskog spola podrazumijeva osiguranje odsustva diskriminacije po osnovu spola.
- Ravnopravna vidljivost, osposobljenost i učešće u svim vidovima javnog i privatnog života
- Jednake mogućnosti
Svih osoba bez obzira na spol podrazumijevaju odsustvo prepreka za ekonomsko, političko i društveno učešće na osnovu spola.
- Diskriminacija u jeziku
Postoji kada se koristi isključivo jedan gramatički rod kao generički pojam.
Upotreba politički korektnog jezika promovira ravnopravnost spolova i time izbjegava upotrebu diskriminatornih formi u porukama koje prima šira javnost u cilju ostvarivanja ravnopravnosti spolova kao ljudskih prava u jeziku. Navođenje profesija, zvanja i titula žena u muškom rodu je eksplicitna diskriminacija.
- Diskriminacija na osnovu spola/roda
Privilegiranje, isključivanje ili ograničavanje zasnovano na spolu/rodu zbog kojeg se pojedincima otežava ili negira priznanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda.
- Rodni / Gender mainstreaming
Prema definiciji Ujedinjenih nacija, gender mainstreaming predstavlja "proces utvrđivanja posljedica koje bilo kakva planirana akcija može imati na žene i muškarce, uključujući zakonodavstvo, te politike ili programe djelovanja u svim oblastima i na svim razinama. To je strategija koja omogućava da se zahtjevi i iskustva žena i muškaraca ugrade u procese stvaranja, provedbe, praćenja i procjene politika i programa djelovanja u svim oblastima politike, ekonomije i društva, tako da od toga jednako profitiraju i žene i muškarci, odnosno da se ne održava nejednakost".
Gender mainstreaming je i: "Ugradnja prioriteta i potreba žena i muškaraca u sve zakone, strategije, planove, programe i akcije društva, radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti polova, uzimajući u obzir, na nivou planiranja, posljedice koje će ove akcije imati na žene i muškarce." Gender mainstreaming kao termin je uveden u upotrebu donošenjem Pekinške deklaracije i platforme za akciju, na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama (Peking, 1995). Mnoge države su sporazumno usvojile gender mainstreaming kao važnu globalnu strategiju za postizanje ravnopravnosti polova.
U tu svrhu, potrebno je da se pitanja ravnopravnosti spolova shvate kao međusobno uvažavanje, podrška i saradnja svih žena i muškaraca za dobrobit cijelog društva.
- Rodno razvrstani podaci / Gender disaggregated data
Prikupljanje i razvrstavanje statističkih podataka po spolu koje omogućava podatke za socio- ekonomsku gender/rodnu analizu po različitim oblastima.
- Rodna procjena utjecaja / Gender impact assessment
Ispitivanje politika, programa, zakona, planova i aktivnosti kako bi se vidjelo na koji način će utjecati na žene i na muškarce. Svrha gender/rodne procjene utjecaja je eliminiranje diskriminatornih efekata i promoviranje ravnopravnosti spolova.
- Rodno zasnovano nasilje / Gender based violence
Bilo koji oblik nasilja koristeći prijetnju fizičkom ili emotivnom snagom, uključujući silovanje, udaranje žena, seksualno zlostavljanje, incest i pedofiliju. Rodno zasnovano nasilje koje rezultiraju ili će vjerojatno rezultirati fizičkom, seksualnom ili psihološkom povredom žene ili njenom patnjom, uključujući prijetnje takvim radnjama, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti ili privatnom životu.
To obuhvata, ali nije ograničeno samo na:
a) nasilje u porodici ili domaćinstvu, uključujući između ostalog fizičku i mentalnu agresiju, emocionalno i psihološko zlostavljanje, silovanje i seksualno zlostavljanje, incest, silovanje supružnika, stalnog ili povremenog partnera i nevjenčanog supružnika, zločin počinjen u ime časti, genitalno sakaćenje i druge tradicionalne obrede koji ženama nanose štetu, kao što su prisilni brakovi;
b) nasilje do kojeg dolazi u široj zajednici, uključujući silovanje, seksualno zlostavljanje/iskorištavanje, seksualno uznemiravanje i zastrašivanje na radnom mjestu, u institucijama i slično, trgovinu ženama u svrhu seksualnog i ekonomskog iskorištavanja i seksualnog turizma;
c) nasilje koje počini ili tolerira država ili njeni službenici;
d) kršenje ljudskih prava žena u vrijeme oružanog sukoba, naročito otmice, nasilno preseljenje, sistemska silovanja, seksualno ropstvo, prisilne trudnoće i trgovina ljudima u svrhu seksualnog i ekonomskog iskorištavanja.
Jednakost spolova ne znači "istost"
Na prvi pogled izraz jednakost spolova može izgledati kao kontradikcija. Ako se pođe od pojma spol, shvaćenog u njegovom osnovnom značenju kao biološkoj razlici između muškarca i žene, onda je na prvi pogled jasno da se ne može govoriti o jednakosti spolova. Međutim, ovo stajalište se ispostavlja s jedne strane isuviše banalnim, jer muškarca i ženu posmatra prosto kroz reproduktivnu prizmu, svodeći ih na reproduktivne jedinke, a pri tome zanemarujući brojne druge funkcije koje ima, odnosno može imati čovjek kao svjesno i razumno biće. S druge strane, ovo stajalište je i preusko, jer izolira muškarca i ženu iz društvenog konteksta, odnosno zanemaruje njihove međusobne, socijalno karakteristične interakcije i s time povezanu činjenicu da su muškarci i žene uvijek dio određenog društvenog sistema koji ima određena pravila funkcioniranja. Ta su pravila sa formalnog stajališta određena prije svega zakonskim, odnosno, šire definirano, pravnim propisima.
1.1. Ravnopravnost spolova
Imajući u vidu navedeno, te neminovnu asocijaciju pojma "jednakost" sa pojmom "ravnopravnost", postavlja se pitanje da li jednakost i ravnopravnost spolova u biti imaju isto značenje tako da ih ne treba razlikovati, odnosno da li ova dva pojma imaju samo formalnu, ali ne i suštinsku razliku. Međutim, iskustvo i razna istraživanja pokazuju da usprkos jednakoj vrijednosti oba spola, jednakim pravima, obavezama i mogućnostima, često pripadnici jednog spola ipak imaju manje stvarnih mogućnosti, niži društveni status i manje moći i utjecaja nego pripadnici drugog spola što dovodi do, društveno gledano, hijerarhijski podređenog položaja pripadnika jednog spola u odnosu na drugi.
Stoga, pojam ravnopravnosti spolova seže mnogo dublje od normativne jednakosti i uključuje u sebi i ostvarenje jednakosti na nivou realnih društvenih odnosa.
1.2. Spol ili rod
Ranije pomenuti realni društveni odnosi uvijek su uvjetovani, osim biološkim faktorima, i društvenim normama, običajima i tradicijama unutar različitih kultura i društava, koje su vremenski promjenjive i u direktnoj su interakciji sa ostalim faktorima, kao što su starosna dob, klasa, etnička i religijska pripadnost itd. Prema tome, kada govorimo o spolu onda uvijek prvenstveno mislimo na razlikovanje muškaraca i žena u biološkom određenju, a kada govorimo o rodu, onda mislimo na spolove stavljene u društveni kontekst, odnosno na sociološki uvjetovan aspekt sagledavanja i razlikovanja muškaraca i žena, te njihovih međusobnih odnosa. Drugim riječima, za razliku od pojma spol, koji ukazuje na biološki uvjetovanu razliku između muškaraca i žena, pojam rod označava sociološki i kulturološki uvjetovanu razliku između muškaraca i žena. Ako se pri tome socijalne uloge muškaraca i žena sagledavaju previše statično, bez ikakvog naučnog utemeljenja ili racionalnog obrazloženja, onda se čak može govoriti i o rodnim stereotipima.
Ilustracija razlike između pojmova gender i spol je predstavljena u sljedećoj tabeli:
|
SPOLNA RAZLIKA |
ROD/GENDER |
|
Univerzalna |
Razlikuje se od jednog do drugog društva i kulture, kao i unutar njih |
|
Biološki određena |
Društvena konstrukcija, naučena |
|
Statična – nema promjena |
Dinamična, mijenja se s vremenom |
|
Ne može se utjecati |
Utjecaj mnogih socio-ekonomskih faktora |
1.3. Rodna jednakost i rodna ravnopravnost
Pojam jednakosti ima u vidu i rodnu dimenziju, podrazumijevajući da sva ljudska bića imaju slobodu razvijati svoje lične sposobnosti i praviti izbore bez ograničenja koja im mogu postaviti rodne uloge. Različito ponašanje, aspiracije i potrebe žena i muškaraca jednako se uvažavaju. U konceptu rodne jednakosti oba spola imaju jednaku društvenu vrijednost, jednaka prava i jednake odgovornosti, kao i jednak pristup resursima i mogućnostima koji im omogućavaju uživanje jednakosti.
Međutim, imajući u vidu razliku između de iure i de facto stanja, te društveno uvjetovane razlike između muškaraca i žena, može se razlikovati i pojam rodne ravnopravnosti. Rodna ravnopravnost se ne zaustavlja samo na normativnoj jednakosti u mogućnosti pristupa i kontrole nad socio- ekonomskim resursima, kako za žene tako i za muškarce, nego sagledava i stvarne uvjete za ostvarenje jednakosti. Pri tome, koncept rodne ravnopravnosti polazi od teze da se ravnopravnost spolova s obzirom na društvenu konstrukciju roda ne može ostvariti bez jednake vidljivosti, osnaživanja i učešća oba spola u svim sferama javnog i privatnog života, te općenito promoviranja punog kvalitativnog i kvantitativnog učešća žena i muškaraca u svim društvenim procesima.
Na osnovu ovoga može se zaključiti sljedeće: Rodna ravnopravnost znači, ne samo normativno, nego i stvarno ostvarenje jednakosti spolova manifestirano kroz jednaku vidljivost, te prije svega kvalitativno (ali i kvantitativno) podjednako učešće oba spola u svim društvenim procesima u javnoj i privatnoj sferi društva. Koncept rodne ravnopravnosti zapravo teži harmoniji između normativnih i stvarnih društvenih odnosa.
2. PRAVNI OKVIR ZA IZRADU AKCIONOG PLANA RODNE RAVNOPRAVNOSTI GRADA SARAJEVA
Ravnopravnost muškaraca i žena predstavlja standard koji je zaštićen praktično svakim obavezujućim pravnim instrumentom o ljudskim pravima i on treba biti jedan od prioriteta politike djelovanja država članica Vijeća Evrope, te država koje imaju namjeru postati članice Evropske unije. Dva međunarodna sporazuma Ujedinjenih nacija, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te mnogobrojni drugi dokumenti štite ravnopravno uživanje prava kao temeljni princip ostvarenja svih ljudskih prava.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, uspostavljen je institucionalni okvir sa zadatkom da poboljša provedbu ovih standarda u domaćoj praksi. Uspostavljanjem centara za ravnopravnost spolova u oba entiteta 2000. i 2001. godine napravljeni su prvi veliki koraci u tom pravcu.
Usvajanje Zakona o ravnopravnosti spolova na državnom nivou 2003. godine je konsolidiralo te mjere. Tim zakonom je naredne godine uspostavljena Agencija za ravnopravnost spolova BiH kao krovna institucija za usaglašavanje inicijativa za ravnopravnost spolova u javnom i privatnom životu na prostoru cijele države.
Pored toga, oba entitetska centra za ravnopravnost spolova izdala su instrukcije koje pozivaju gradove/općine da budu direktno uključeni u povećanje nivoa ravnopravnosti spolova. U tom smislu, treba uspostaviti radna tijela (komisije/odbore) za ravnopravnost spolova čiji bi osnovni zadatak bio omogućiti provedbu važećeg zakona i standarda o ravnopravnosti spolova na nivou lokalnih organa vlasti.
2.1. Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini
Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini donesen je 2003. godine, izmijenjen je i dopunjen 2009. godine, a prečišćeni tekst objavljen je 2010. godine u "Službenom glasniku BiH", broj 32/10.
Izmjenama i dopunama su preciznije definirani pojmovi zabrane diskriminacije, pozitivnih mjera, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, obaveze vlasti, te su preciznije određene nadležnosti i način uspostave tzv. rodnih institucionalnih mehanizama i još neke novine radi usaglašavanja sa Zakonom o zabrani diskriminacije u BiH.
Osim institucija lokalne vlasti, na primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova BiH obavezani su i svi drugi društveni akteri na nivou grada poput organizacija civilnog društva, preduzeća i ustanova, te građani i građanke. Zakon uređuje, promovira i štiti ravnopravnost spolova, garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman u javnoj i privatnoj sferi društva svih osoba, bez obzira na spol, te uređuje zaštitu od diskriminacije na osnovu spola.
U čl. 24. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini - Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj 32/10), a u vezi obaveza organa vlasti, stoji:
(1) Organi vlasti na državnom i entitetskom nivou, kantonalni organi i organi jedinica lokalne samouprave, pravne osobe s javnim ovlaštenjima, pravne osobe u većinskom vlasništvu države, u okviru svojih nadležnosti, dužni su poduzeti sve odgovarajuće i potrebne mjere radi provođenja odredbi propisanih ovim Zakonom i Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
a) donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti;
b) donošenje novih ili izmjenu i dopunu postojećih zakona i drugih propisa radi usklađivanja s odredbama ovog Zakona i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova;
c) provođenje aktivnosti i mjera Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine kroz redovne programe rada uz osiguranje budžetskih sredstava;
d) osiguranje prikupljanja, vođenja, analize i prikazivanja statističkih podataka razvrstanih po spolu;
(2) Sastavni dio programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima uključuje, ali se ne ograničava na:
a) analizu stanja spolova u određenoj oblasti;
b) implementaciju donesenih državnih politika kroz akcione planove za ravnopravnost spolova;
c) mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u određenoj oblasti.
(3) Nadležni zakonodavni, izvršni i organi uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini obavezni su osnovati odgovarajuće institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova koji će provoditi Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, koordinirati realizaciju programskih ciljeva iz Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine i osigurati provođenje međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova.
(4) Nadležni državni, entitetski i kantonalni organi vlasti, kao i organi jedinica lokalne samouprave dužni su sve propise i druge akte iz svoje nadležnosti prije upućivanja u zakonsku proceduru dostaviti na mišljenje institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova iz stava 2. ovog člana radi usuglašavanja sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.
(5) Također postoji obaveza statističke evidencije podataka razvrstanih po spolu, odnosno čl. 22 Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini - Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj 32/10)
(6) Svi statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim organima na svim nivoima, javnim službama i ustanovama, državnim i privatnim preduzećima i ostalim subjektima moraju biti prikazani po spolu.
(7) Statistički podaci i informacije, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju, u skladu sa stavom 1. ovog člana, moraju biti sastavni dio statističke evidencije i dostupni javnosti.
2.2. Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine (GAP BiH)
Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine je strategija kojom se definiraju programski ciljevi za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u svim oblastima društvenog života i rada, u javnoj i privatnoj sferi.
Zajednički strategijski ciljevi u svim oblastima rada su: usklađivanje zakonodavstva u svakoj oblasti sa domaćim i međunarodnim standardima; unapređenje baza podataka, istraživanja i socio-ekonomska analiza stanja ravnopravnosti spolova; edukacija i podizanje svijesti o potrebi uvođenja ravnopravnosti spolova u sve oblasti; izgradnja kapaciteta i poticanje participativnog pristupa svih institucionalnih i vaninstitucionalnih aktera u BiH.
2.3. Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou
Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou namijenjena je lokalnim i regionalnim upravama Evrope koje se njenim potpisivanjem javno obavezuju da će slijediti principe rodne ravnopravnosti i provoditi odredbe propisane Poveljom u svojim sredinama. Vijeće evropskih općina i regija (CEMR), kao asocijacija lokalnih i regionalnih vlasti iz preko trideset zemalja Evrope, usvojilo je 2006. godine Evropsku povelju o ravnopravnosti muškaraca i žena u lokalnom životu. Povelja je predstavljena na Šestoj evropskoj ministarskoj konferenciji Vijeća Evrope o ravnopravnosti između žena i muškaraca održanoj 8. i 9. juna 2006. godine u Stockholmu, kao i na Odboru evropskog parlamenta o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti održanom 12. septembra iste godine u Briselu, i u oba slučaja prihvaćena je s velikim interesovanjem. Do sada je Povelju potpisalo oko 1800 evropskih lokalnih i regionalnih uprava u 36 zemalja.
Osnovni principi Povelje o rodnoj ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnom nivou su:
- Ravnopravnost žena i muškaraca je fundamentalno pravo;
- Da bi rodna ravnopravnost bila zagarantirana, moraju se rješavati pitanja višestruke diskriminacije i nepovoljnog položaja;
- Podjednako sudjelovanje žena i muškaraca u procesima odlučivanja je preduvjet za demokratsko društvo;
- Eliminiranje rodnih stereotipa je od ključnog značaja za postizanje ravnopravnosti;
- Uključivanje rodne perspektive u sve aktivnosti lokalne i regionalne uprave je neophodno u procesu poboljšanja ravnopravnosti;
- Akcioni planovi i programi za koje su osigurana odgovarajuća sredstva neophodan su alat za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti.
Evropsku povelju o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou, a koja podrazumijeva ravnopravnost bez obzira na rod, spol ili dob, potpisao je u decembru 2011. godine u Sarajevu gradonačelnik Sarajeva, zajedno sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva.
Potpisivanje ove povelje, usvojene u Vijeću Evrope 2006. godine, bilo je dio projekta "Grad ravnopravnosti" kojeg je provelo Udruženje "Žene ženama" uz finansijsku podršku FIGAP programa.
Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou je dokument koji obavezuje naš Grad i druge lokalne samouprave da usvajaju, odnosno donose dokumente koji će regulirati te odnose, i direktno utjecati na rješavanje i poboljšavanje potreba građanki i građana u našem gradu. Poboljšanjem položaja žena direktno utječemo i na poboljšanje položaja porodica, te u konačnici poboljšanje položaja svih nas koji smo dio tog društva. Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou podrazumijeva da u jednom društvu, zajednici ili organizaciji, postoje jednake mogućnosti za žene, muškarce i osobe drugačijih rodnih identiteta za doprinos kulturnom,političkom, ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da isti imaju jednake mogućnosti uživati sve koristi i dobrobiti od napretka zajednice u kojoj žive i rade.
Zarad pružanja podrške primjeni ovih principa, svaka potpisnica Povelje dužna je pripremiti Akcioni plan koji će određivati prioritete, aktivnosti i sredstva za njegovo provođenje, a potpisnice su u obavezi da se povežu s relevantnim institucijama i organizacijama u svojoj zemlji da bi promovirale najbolje prakse u pogledu istinske ravnopravnosti. Akcioni plan rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva za implementaciju Evropske povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou obavezuje lokalnu samoupravu da se nizom aktivnosti bavi poboljšanjem svih aspekata javnog i društvenog života u našoj sredini. Akcioni plan rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva je razvojni dokument Grada Sarajeva koji utvrđuje cjelovitu i usklađenu politiku Grada u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti. Dokument će definirati politiku jednakih mogućnosti, utvrditi ciljeve, mjere i plan aktivnosti radi postizanja rodne ravnopravnosti za period 2025.-2028. godine.
3. GRAD SARAJEVO I RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
Grad Sarajevo kroz implementaciju raznih projekata i aktivnosti već godinama aktivno radi na poboljšanju stanja u oblasti ravnopravnosti spolova. U junu 2006. godine održana je tematska sjednica Gradskog vijeća na temu Jednakopravnost spolova sa ciljem doprinosa razbijanju stereotipa i jačanju pozicije žene u našem društvu, a što je jedan od uslova za ulazak BiH u Evropsku uniju. Grad Sarajevo je također bio jedan od 12 partnera na projektu "Košnica" – program jačanja mladih liderki u omladinskim organizacijama, a kojeg je provodilo Udruženje KULT i Udruženje BH Expert (BHXP). Projektom "Košnica" željelo se doprinijeti emancipaciji i samopouzdanju djevojaka, njihovoj svijesti o važnosti aktivnog uključivanja u demokratskom društvu i kreiranju novih partnerskih odnosa s lokalnim udruženjima i vlastima, te povećanju zastupljenosti žena u bh. društvu. U saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije implementiran je projekat "Grad Sarajevo - Sigurna zajednica" koji je imao za cilj dobivanje uvida u (ne)sigurnost na području općine Novi Grad sa aspekta nasilja nad ženama, a naročito djevojkama. Grad Sarajevo kontinuirano svake godine finansijski pomaže rad "Sigurne kuće" u Sarajevu, ali i u BiH.
Grad Sarajevo je u saradnji sa Udruženjem "Žene ženama" implementirao projekat "Grad ravnopravnosti - ostvarivanje rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou", a koji je podržan od strane FIGAP-a. Projekat je omogućio upoznavanje predstavnika i predstavnica gradskih uprava (Grad Sarajevo i Istočno Sarajevo), zastupnika i zastupnica gradskih vijeća/skupština te predstavnika općina Novi Grad, Centar, Novo Sarajevo i Istočna Ilidža i civilnih inicijativa sa Evropskom poveljom o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou. Šira javnost je bila uključena kroz dostupnost svih informacija o projektu i projektnim aktivnostima putem web portala gradravnopravnosti.net koji je ujedno bio i mjesto za komentare i prijedloge, ali i umrežavanje aktera na lokalnom nivou te štampanih materijala.
Potpisivanje Evropske povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou od strane gradonačelnika Grada Sarajeva predstavljao je pomak u toj oblasti i korak naprijed u namjeri da se izradi, a zatim i uspješno implementira, Akcioni plan rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva. S druge strane, važnost projekta se ogledala u saradnji nevladinog i vladinog sektora, u konkretnom slučaju u saradnji Grada Sarajeva i Udruženja "Žene ženama", na rješavanju konkretnog problema, odnosno podizanju nivoa rodne ravnopravnosti. Još jedna bitna karakteristika ovog projekta jeste saradnja Grada Sarajeva i Grada Istočnog Sarajeva koji su zajednički radili na implementaciji istog, ali i produbljivanju i jačanju saradnje kako u ovoj, tako i u drugim oblastima.
Evropski savez općina i gradova je pružio podršku i uključio Grad Sarajevo na listu evropskih gradova ravnopravnosti. Također, Grad Sarajevo je član Femcities mreže, te su predstavnice Gradske uprave Grada Sarajeva u nekoliko navrata prisustvovale seminarima i konferencijama organiziranim u sklopu Femcities mreže. Obavljena je i studijska posjeta Gradu Beču povodom manifestacije "Girl's Day" koja za cilj ima, pored ostalog, i borbu protiv predrasuda o tipično ženskim ili muškim zanimanjima.
Komisija za jednakopravnost spolova je stalno radno tijelo Gradskog vijeća Grada Sarajeva. U trenutnom sazivu Gradskog vijeća od 28 vijećnika, svega je 8 žena. Pozitivni pomak u pogledu rodne ravnopravnosti se ogleda u tome da se u rukovodstvu Grada Sarajeva, kada je u pitanju trenutni saziv, nalaze tri žene od kojih je jedna na čelu Grada Sarajeva, te predstavlja drugu gradonačelnicu u historiji Grada.
U kontekstu uprave i administracije, oblast rodne ravnopravnosti je, pored drugih, u nadležnosti Gradske službe za lokalnu samoupravu.
3.1. Koraci pri izradi Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva
U 2013. godini Gradsko vijeće Grada Sarajeva u više navrata je upoznato sa Evropskom poveljom o ravnopravnosti spolova na lokalnom nivou i obavezi da se izradi Akcioni plan rodne ravnopravnosti. Nakon što je Gradsko vijeće na sjednici u aprilu 2014. godine donijelo Odluku o pristupanju izradi Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva, gradonačelnik Grada Sarajeva je donio Odluku o formiranju Radne grupe za izradu Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva, broj 01-05-3705/14. Radna grupa održala je niz sastanaka te izradila tekst Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva.
3.2. Radna grupa za izradu I Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva
Radna grupa za izradu prvog Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva bila je formirana Odlukom gradonačelnika, broj 01-05-3705/14, od 18.08.2014. godine, a brojala je 10 članova, i to:
- Dva/dvije predstavnice/ka Komisije za jednakopravnost spolova Gradskog vijeća Grada Sarajeva,
- Tri predstavnice/ka Gradske uprave Grada Sarajeva,
- Četiri predstavnice/ka gradskih općina, po jedno iz svake općine,
- Jedan predstavnik/ca organizacija civilnog društva.
3.3. Finansijski plan Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva
Uz samu izradu Akcionog plana, nametnuli su se i značajni realni pokazatelji tako da je već tada, kao i sada, bitno konstatirati i sljedeće:
"Za realizaciju projekata iz Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva bit će potrebno angažiranje značajnih finansijskih sredstava, koja Grad Sarajevo kao lokalna zajednica ne može sam obezbijediti, stoga će se težiti ka tome da se aktivnosti implementacije Akcionog plana sufinansiraju, kako iz budžeta Grada Sarajeva, tako i iz donatorskih sredstava (sredstva iz projekata i aktivnosti lokalnih organizacija civilnog društva, direktno vezanih i uključenih u rad na implementaciji Akcionog plana), te i drugih relevantnih aktera, a naročito međunarodnih partnera. Pitanja neriješenih nadležnosti, te finansiranja Grada, bit će stalni otežavajući faktor i na polju djelovanja na implementaciji ovog Akcionog plana."
3.4. Akcioni plan rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva 2022-2024
U mjesecu februaru 2022. godine, na 12. sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva, usvojen je drugi po redu Akcioni plan rodne ravnopravnosti 2022.-2024. godina.
Grad Sarajevo je snažno opredijeljen za djelovanje i insistiranje na poštivanju principa jednakosti i ravnopravnosti spolova u skladu sa važećim međunarodnim i domaćim pravnim okvirima, trajno insistira i podcrtava stav da je potrebno, shodno i Evropskoj povelji o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou, čiji je Grad Sarajevo supotpisnik, da u jednom društvu, zajednici ili organizaciji postoje jednake mogućnosti za žene, muškarce i osobe drugačijih rodnih identiteta, za doprinos kulturnom, političkom, ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da sve jedinke imaju jednake mogućnosti da uživaju koristi i dobrobiti od napretka zajednice u kojoj žive i rade.
Grad Sarajevo je radio na tome da se aktivnosti implementacije donesenog Akcionog plana sufinansiraju, kako iz budžeta Grada Sarajeva, tako i iz donatorskih sredstava (sredstva iz projekata i aktivnosti lokalnih organizacija civilnog društva, direktno vezanih i uključenih u rad na implementaciji Akcionog plana), te zalaganjem i drugih relevantnih aktera, a naročito međunarodnih, imajući u vidu da je za realizaciju projekata iz Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva bilo potrebno angažiranje značajnih finansijskih sredstava, koja Grad Sarajevo kao lokalna zajednica ne može sam obezbijediti.
Adekvatna provedba Akcionog plana zahtjeva rješavanje pitanja vezana za status Grada Sarajeva kao glavnog grada i jedinice lokalne samouprave, a naročito pitanja konkretizacije nadležnosti, te finansiranja svih poslova koji pripadaju Gradu, što se pokazalo kao otežavajući faktor i na polju djelovanja na implementaciji Akcionog plana, te trajni je izazov za zajednicu u cjelini.
4. ANALIZA TRENUTNE SITUACIJE
4.1. Analiza trenutnog stanja u oblasti rada i zapošljavanja
Teške socio-ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini, a samim tim i u Gradu Sarajevu, snažno se odražavaju u oblasti rada, zapošljavanja i pristupima ekonomskim resursima i pogađaju cjelokupno stanovništvo. Ipak, svi statistički pokazatelji, kao i brojne analize tržišta rada, te raspodjele budžetskih sredstava na svim nivoima vlasti, ukazuju na neravnopravan položaj među spolovima. Čak i letimičan pregled zvaničnih statističkih podataka ide u prilog navedenoj tvrdnji unatoč činjenici da neke institucije uopće ne vode evidencije po spolnoj strukturi, a što je najčešći slučaj kada je u pitanju zaposlenost, plate ili broj registriranih pravnih subjekata. Na primjer, ne postoji evidencija pravnih subjekata na području Grada Sarajeva na čijim su čelnim pozicijama žene. Međutim, iako Agencija za statistiku BiH na godišnjem nivou provodi Anketu o radnoj snazi (na entitetskim nivoima), metodološki utemeljenu na preporukama i definicijama Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization - ILO) i zahtjevima Statističkog ureda EU, a što podrazumijeva obavezu da Izvještaji o rezultatima provedenih anketa moraju biti urađeni i po zahtjevima rodne ravnopravnosti, ankete se ne mogu porediti sa zvaničnom statistikom. Naime, one su rađene metodom direktnog intervjua na određenom uzorku i metodološki se bitno razlikuju od zvaničnih statističkih podataka.
Prema dostupnim zvaničnim podacima:
U augustu 2024. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 329.829, a od toga je 196.029 žena. Broj registriranih nezaposlenih osoba se u odnosu na juli 2024. godine se povećao za 0,4% (broj muškaraca se nije mijenjao, a broj žena se povećao za 0,6%). U poređenju sa augustom 2023. godine broj registriranih nezaposlenih osoba se smanjio za 5,8% (broj muškaraca se smanjio za 7,5%, a broj žena se također smanjio za 4,7%).
Udio ženske populacije u registriranim nezaposlenima u avgustu 2024. godine iznosi 59,4% ili u apsolutnom iznosu 196.029 osoba ženskoga spola. U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je sa srednjom spremom (SSS) 61 154, nekvalifikovanih (NK) 57 360 i sa VKV i KV kvalifikacijom 50 254 osoba ženskoga spola.
4.2. Pandemija Covid-19 i rodna ravnopravnost
Zabrinjavajuća su istraživanja nevladinih organizacija u povodu analiza budžetskih sredstava izvršenih u doba pandemije, s posebnim osvrtom na to da li planiranje i utrošak istih unapređuju rodnu ravnopravnost ili joj predstavljaju prepreku, odnosno da li se radi o rodno odgovornom budžetiranju ili ne. Naime, organizacija UN Women u BiH je u svom istraživanju "Budžetski odabiri u vrijeme pandemije: da li doprinose unapređenju rodne ravnopravnosti ili predstavljaju prepreku?" ustanovila da su tokom pandemije u BiH bez posla većinom ostajale žene, tačnije oko 60% radnih mjesta izgubljenih tokom pandemije u FBiH pripadalo je ženama, dok se u RS-u radi o čak 70%.
Analizirane su mjere koje su nadležni akteri za upravljanje ekonomskom i zdravstvenom krizom, odnosno Vlada FBiH i Vlada RS-a, donijeli kako bi ublažili posljedice krize izazvane pandemijom Covid-19. Cilj istraživanja bila je analiza da li su prilikom donošenja navedenih mjera uzeti u obzir različiti prioriteti i potrebe oba spola, s osvrtom na njihove različite uloge u društvu, ekonomiji, porodici i sl.
Kriza izazvana pojavom korona-virusa neproporcionalno je uticala na žene i kada je u pitanju zapošljavanje. Subvencije u FBiH su u mnogo većoj mjeri bile usmjerene na očuvanje radnih mjesta na kojima su zaposleni muškarci, u odnosu na radna mjesta na kojima su zaposlene žene. Smatra se da su ove mjere dodatno produbile rodnu neravnopravnost prisutnu i prije pojave pandemije.
UNICEF u BiH navodi da su žene podnijele disproporcionalno veći danak mjera strogog zatvaranja. Zbog povećane potrebe za brigom o djeci u periodu u kojem su zatvorene ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja i škole, majke, uključujući i one zaposlene, snose čak veći teret, pri čemu 60% žena ističe značajno povećanje obima kućnih poslova, poslova njege i brige o drugim članovima domaćinstva i emocionalnog napora od izbijanja pandemije. Samohrani roditelji (i majke i očevi) suočavaju se sa još većim izazovom s obzirom da su mnogi upućeni na čekanje ili su bili primorani dati otkaz sa posla kako bi bili u mogućnosti brinuti se o svojoj djeci.
Pandemija Covid-19 je sa sobom donijela niz problema, a jedan od njih je i povećan broj slučajeva nasilja u porodici, posebno nad ženama.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres je u aprilu 2020. godine naveo kako se u nekim državama udvostručio broj žena koje traže pomoć, te je zatražio da vlade sprečavanje nasilja nad ženama tretiraju kao ključni dio borbe protiv koronavirusa, istaknuvši da mnogim ženama i djevojkama strah najviše prijeti tamo gdje bi trebale biti najsigurnije – u vlastitim domovima.
Nesumnjivo, ni građanke BiH, samim time ni građanke Sarajeva, nisu bile niti su trenutno pošteđene ovog problema koji bilježi globalni rast. "Sigurna kuća" iz Sarajeva ovaj porast pripisuje, pored već ranije disfunkcionalnih odnosa, fizičkoj izolaciji od drugih, te nestabilnoj finansijskoj situaciji, naročito u vrijeme lockdown-a. Na osnovu podataka prikupljenih od strane nevladinih organizacija i udruženja, nasilje u porodici je u doba pandemije povećano za oko 20%. Važno je istaknuti da poteškoću predstavlja i nedovoljna svijest građana, te da nasilje u porodici nije intimna stvar, već krivično djelo, te problem društva u cjelini.
U prvih par mjeseci pandemije, žene nisu mogle pristupiti i tako nedovoljnim kapacitetima sigurnih kuća, jer su skloništa bila zatvorena uslijed nemogućnosti osiguravanja odgovarajućih higijensko-epidemioloških uslova naloženih od strane nadležnih kriznih štabova. Prema raspoloživim informacijama iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH, nakon ukidanja vanrednog stanja u maju 2020. godine u BiH je broj zahtjeva za prijem u sigurne kuće porastao za oko 50%, kao i broj poziva na SOS telefone. Navode da je svaka treća žena žrtva nasilja, dok je svaka druga, starija od 15 godina, doživjela neki oblik psihičkog, ekonomskog ili fizičkog maltretiranja.
"Sigurna kuća" u Sarajevu je u vrijeme lockdown-a bila zatvorena, te su žene osim smještaja ostale i bez besplatne pravne pomoći, dok su se na sudovima rješavali samo "hitni slučajevi". Jedna je od rijetkih koja se sufinansira sredstvima kantonalne vlasti, odnosno Kantonalni centar za socijalni rad plaća 60% troškova smještaja korisnika/ca, dok se ostatak od 40% obezbjeđuje sredstvima različitih donatora, te projektima. Važno je istaći da Grad Sarajevo "Sigurnu kuću" u Sarajevu, koja je pod okriljem nevladine organizacije Fondacije lokalne demokratije, tradicionalno podržava iz sredstava izdvojenih iz budžeta, u posljednje vrijeme sa 10.000 KM na godišnjem nivou.
Također, u proteklom periodu Grad Sarajevo je aktivno podržavao rad osam Sigurnih kuća na prostoru BiH, s ciljem i namjerom daljeg pomaganja ovim institucijama.
4.3. Analiza budžeta sa aspekta rodno odgovornog budžetiranja
Nedovoljno finansiranje Grada Sarajeva, a što je u ingerenciji viših instanci vlasti, negativno se odražava na gradski budžet. U situaciji u kojoj su nedostatna finansijska sredstva za normalno funkcioniranje institucije i samog glavnog grada BiH i FBiH, teško je provoditi politiku rodno odgovornog budžetiranja. Ipak, prethodnih godina se iz budžeta finansirao veći broj projekata u partnerstvu, bilo sa drugim institucijama, lokalnim zajednicama, ili nevladinim organizacijama, te međunarodnim partnerima.
Međutim i u projektima "Sigurna kuća", stipendiranejučenika i studenata, podrška sprotskim klubovima i slično, veliki broj direktnih korisnika su bile žene, odnosno djeca i mladi, pripadnice ženskog spola.
5. CILJEVI, MJERE I AKTIVNOSTI
Opći cilj Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva:
Značajno unaprjeđenje u oblasti rodne ravnopravnosti na nivou Grada Sarajeva.
Opći cilj treba realizirati implementacijom tri postavljena specifična cilja kako slijedi:
1. Edukacija i podizanje svijesti o pitanjima rodne ravnopravnosti, naročito u vezi marginaliziranih grupa
2. Podizanje stepena ravnopravnosti spolova u društveno-ekonomskim oblastima iz nadležnosti Grada Sarajeva
3. Uspostavljanje mehanizama za programsko i rodno odgovorno budžetiranje u Gradu Sarajevu.
|
Cilj 1.: Edukacija i podizanje svijesti o pitanjima rodne ravnopravnosti, naročito u vezi marginaliziranih grupa |
||||
|
Projekat/aktivnost/mjera |
Nosilac/partner/odgovorna institucija |
Indikatori |
Vrijeme realizacije |
Potrebna sredstva/izvori finansiranja |
|
Edukacija o pitanjima rodne ravnopravnosti – općenito i naročito u vezi marginaliziranih grupa (Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou, Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, GAP, CEDAW…) |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije |
Održane najmanje 3 edukacije za spomenute grupe (svake godine po jedna) |
2025.-2028. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva i donatorska sredstva |
|
Lobiranje i zagovaranje za uvođenje rodne statistike u praksu, općenito i posebno za marginalizirane grupe, kroz dosljednu implementaciju Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije |
Broj predloženih inicijativa za uvođenje rodne statistike (najmanje 2) |
2025.-2028. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva i donatorska sredstva |
|
Poboljšanje komunikacije i saradnje sa relevantnim institucijama i različitim nivoima vlasti, sa posebnim akcentom na potrebe rodne ravnopravnosti u vezi marginaliziranih grupa |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, Gender Centar FBiH, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine |
Model uspostavljenog kontinuiteta u razmjeni informacija |
2025.-2028. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva i donatorska sredstva |
|
Uključivanje i podrška programima i projektima, te inicijativama u partnerstvima sa institucijama sistema i organizacijama civilnog društva |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, Gender Centar FBiH, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine |
Broj realiziranih programa i projekata (najmanje 6) Najmanje 2 programa/projekta godišnje |
2025.-2028. godine |
Donatorska sredstva |
|
Organiziranje javnih tribina i okruglih stolova na temu ravnopravnosti spolova, provođenja ZORS-a BiH, Evropske povelje o ravnopravnosti spolova i nadležnostima institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine |
Broj realiziranih javnih tribina i okruglih stolova (najmanje 6) Najmanje 2 programa/projekta godišnje |
2025.-2028. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva |
|
Uspostavljanje saradnje i koordinacije lokalnih zajednica i Grada Sarajeva kroz kreiranje zajedničkih lokalnih programa, te inicijativa na temelju utvrđenih potreba (akcionih planova) |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine |
Broj kreiranih i usvojenih akcionih planova |
2025.-2028. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva, sredstva iz budžeta općina |
|
Obilježavanje važnih datuma u vezi sa rodnom ravnopravnošću: -Datum potpisivanja Evropske povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou, -16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, -skretanje pažnje javnosti na eventualna postignuća Akcionog plana rodne ravnopravnosti (medijski popraćeno, uz različite akcije u lokalnoj zajednici) |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Gender Centar FBiH, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine |
Broj akcija i programa veznih za obilježavanje |
2025.-2028. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva, sredstva iz budžeta općina, donatorska sredstva |
|
Cilj 2. Ostvarenje većeg stepena ravnopravnosti spolova u društveno-ekonomskim oblastima iz nadležnosti Grada Sarajeva |
||||
|
Monitoring izbornih rezultata lokalnih izbora, te imenovanja u Gradsko vijeće i radna tijela Gradskog vijeća - Analiza |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, |